Poslije višemjesečnog pritiska zbog kupovine ruske i iranske nafte, Indija je navodno pristala da postepeno smanji uvoz iz Rusije i poveća nabavku američke, a možda i venecuelanske nafte, kao rezultat manevara američke administracije.
Donald Tramp tvrdi da je Indija pristala da rusku naftu zamijeni američkim isporukama, a potencijalno i venecuelanskim. Poslije pritiska zbog indijske kupovine sankcionisane i snižene ruske nafte, čini se da je Nju Delhi popustio zahtjevu američkog predsjednika i pristao da postepeno ukine uvoz ruske sirove nafte i poveća nabavku iz SAD – možda i iz Venecuele.
Na platformi Truth Social Tramp je izjavio da premijer Narendra Modi planira da „prestane sa kupovinom ruske nafte“, što bi, prema Trampu, moglo pomoći okončanju rata u Ukrajini. Ruski prihodi od energije pali su prošle godine za petinu, što dodatno pojačava pritisak na Putina da postigne mirovni sporazum.
Tramp je rekao da bi Indija mogla kupiti američku naftu i ugalj u vrijednosti od 500 milijardi dolara, zajedno sa tehnologijom, poljoprivrednim i drugim proizvodima. Ovaj potez bi bio dio šireg trgovinskog sporazuma: SAD bi smanjile carine na indijsku robu, dok bi Indija ukinula carine na američke proizvode. Nju Delhi to još nije zvanično potvrdio.
Indija je već počela da smanjuje zavisnost od ruske nafte, a indijski ministar za naftu Hardip Sing Puri rekao je da su isporuke pale za skoro trećinu, na 1,3 miliona barela dnevno. Indijske naftne kompanije žele da povećaju uvoz iz SAD i Kanade kao dio strategije diverzifikacije snabdevanja iz više od 40 zemalja.
Za potpunu zamjenu ruske sirove nafte američkom potrebno je nekoliko mjeseci ili godina, jer ruske isporuke čine oko četvrtine od oko 5 miliona barela dnevno koje Indija uvozi. Prelazak na američku naftu povećao bi račun za uvoz za 9–11 milijardi dolara godišnje, jer je ruska sirova nafta znatno jeftinija.
Uvoz američke nafte je porastao za 92 odsto između aprila i novembra prošle godine, dok je od ukupno 178,1 miliona tona uvoza, 13 miliona tona stiglo iz SAD, u poređenju sa 7,1 milion tona 2024. godine.
Transport američke nafte do Indije je složen – putovanje tankera traje više od šest nedelja, a izvozni sistem na obali Meksičkog zaliva radi blizu punog kapaciteta. Indijske rafinerije su optimizovane za tešku, sumporastu rusku naftu, pa prelazak na lakšu američku zahtijeva prilagođavanja koja mogu potrajati mjesecima.
Tramp je pomenuo i Venecuelu, što otvara mogućnost da Indija poveća uvoz iz te latinoameričke zemlje. Privremena vlada Venecuele već je dogovorila prodaju do 50 miliona barela američkim rafinerijama i provodi reforme energetskih zakona kako bi privukla strana ulaganja. Ipak, isporuke bi mogle biti pogođene preostalim sankcijama i logističkim preprekama, dok trenutna proizvodnja od 900 000 barela dnevno zadovoljava tek dio indijskih potreba.
Pošto će preusmjeravanje američke i venecuelanske nafte biti sporo, uticaj na globalno snabdevanje biće ograničen. Indija mora da poštuje postojeće ugovore za ruske pošiljke, a Kina, Turska i afričke države očekuje se da dodatno povećaju kupovinu ruske nafte.
Globalni tokovi nafte ostaju uglavnom u ravnoteži, uz blagu prekomjernu snabdjevenost, koju pokrivaju OPEK+, američka nafta iz škriljaca i novi izvori u Brazilu, Gvajani i Argentini. Međutim, rezerva bi mogla brzo da nestane ako bi Indija iznenada potpuno obustavila uvoz ruske nafte.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Trampov manevar uspio: Indija pristala da zamijeni rusku naftu američkom ili venecuelanskom

Američki predsjednik Donald Tramp saopštio je da se Vašington i venecuelansko vođstvo jako dobro slažu, te da je otprilike 50 miliona barela nafte iz Venecuele na putu za Houston u Teksasu.
- Jako se dobro slažemo s venecuelanskim vođstvom. Primili smo 50 miliona barela nafte. Trenutno ide u Houston i jako se dobro slažemo s njima - dodao je Trump, prenosi SEEbiz.
On je, na pitanje novinara da li planira da sarađuje s kolumbijskim predsjednikom Gustavom Petrom u borbi protiv terorističkih organizacija u Venecueli, odgovorio da će to učiniti, jer to oni žele.
Tramp je takođe rekao da je njegov sastanak s Petrom u Bijeloj kući bio jako dobar.

Tramp: Dovezli smo 50 miliona barela nafte iz Venecuele

Cijene nafte porasle su u utorak na međunarodnim tržištima prema 67 dolara, uz nagađanja ulagača da bi indijska obustava uvoza mogla rezultirati smanjenom ruskom proizvodnjom, uz zaoštrenu konkurenciju za isporuke drugih dobavljača.
Na londonskom tržištu barelom se trgovalo po 45 centi višoj cijeni od 66,75 dolara, dok je na američkom bio skuplji 56 centi i koštao je 62,7 dolara, prenosi Hrportfolio.
Tržišta je u utorak zatekla vijest da su SAD i Indija postigli sporazum o trgovini.
New Delhi je pristao da obustavi kupovinu ruske nafte, u zamjenu za snižene američke carine, objavio je američki predsjednik Donald Tramp. Trenutna obustava kupovine izazvala bi veliki poremećaj na svjetskim tržištima nafte, upozorila je u utorak agencija za kreditne rejtinge Moody′s.
- Indija je u proteklim mjesecima kupovala manje ruske nafte, ali vjerovatno neće odmah potpuno obustaviti kupovinu jer bi to poremetilo rast indijske ekonomije - procjenjuju u Moody′su.
Ruske barele trebalo bi da zamijene oni iz SAD-a, naveo je Tramp, ali i iz Venecuele, a možda i iz Irana.
Rusija je do novembra i američkih sankcija Rosneftu i Lukoilu bila glavni dobavljač nafte za Indiju.
U januaru je Indija prema nekim procjenama uvezla 1,1 milion do 1,2 miliona barela ruske nafte dnevno, navode analitičari ING-a Warren Patterson i Ewa Manthey. Još u novembru su uvezli oko 1,8 miliona barela dnevno.
U februaru indijski uvoz nafte i kondenzata trebalo bi da dostigne novi rekord, od ukupno 5,2 miliona barela dnevno, budući da ih rafinerije ubrzanim tempom kupuju od drugih dobavljača kako bi nadomjestile snabdijevanje nagriženo sankcijama, procijenila je specijalizovana kompanija za praćenje naftne trgovine Vortexa.&nbsp;
Rusija bi mogla imati problema s pronalaženjem drugih i mogla bi biti prisiljena da smanji proizvodnju, što bi značilo i manju ponudu, napominju analitičari IG-a.
Odvojeni proačuni Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) pokazuju da je barel korpe nafte njenih članica u ponedjeljak bio jeftiniji 1,97 dolara i koštao 64,94 dolara.

Spekulacije o snabdijevanju podigle cijene nafte prema 67 dolara

Kuba se suočava s ozbiljnim problemima u snabdijevanju naftom, s dovoljnom količinom zaliha samo za narednih 15 do 20 dana, prema trenutnom nivou domaće proizvodnje i potražnje.
&nbsp;Razlog je američka blokada Venecuele i otkazivanje isporuke nafte iz Meksika, saopštila je kompanija Kpler.
&nbsp;Ako se isporuke ne nastave, zemlja bi mogla doći do oštrih ograničenja električne energije, a veći dio Kube već se suočava sa gotovo svakodnevnim restrikcijama, prenosi Biznis.ba.
&nbsp;Predsjednik Sjedinjeih Američkih Država (SAD) Donald Tramp saopštio je da će ograničiti isporuke nafte Kubi i ocijenio da je kubanski režim vrlo blizu propasti.&nbsp;
Podaci Kplera pokazuju da je Kuba ove godine primila samo 84,9 hiljada barela iz jedine meksičke pošiljke 9. januara, što je ekvivalentno oko tri hiljade barela dnevno – znatno manje od prosječnih 37 hiljada barela dnevno koje je zemlja dobijala od svih dobavljača u prošloj godini.
&nbsp;Venecuela je bila glavni dobavljač nafte, ali posljednja pošiljka lož ulja stigla je u novembru, dok su isporuke iz Rusije i Alžira u posljednje vrijeme bile sporadične.
&nbsp;Eksperti upozoravaju da, uz pad turizma i proizvodnje šećera, kubanska ekonomija riskira kolaps bez adekvatnih snabdijevanja naftom. Stručnjak Nikolas Votson iz konsultantske kuće Teneo rekao je da je situacija za kubanski režim potencijalno egzistencijalna.
&nbsp;Energetski konsultant Gonzalo Moro naveo je da je Kuba sada u velikom problemu, jer Meksiko, pod pritiskom SAD, ne može osigurati dovoljne isporuke. Kpler takođe navodi da zemlja pati od nedostatka lož ulja, ključnog za proizvodnju energije.

Kuba zbog američkih sankcija nema nafte ni za mjesec

Cijene nafte porasle su i prošle sedmice, pete zaredom, pa su dostigle najviše nivoe u šest mjeseci, što je najviše posljedica napetosti između Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Irana.
&nbsp;Cijena barela na londonskom tržištu porasla je prošle sedmice 7,3 odsto, na 70,69 USD, dok je na američkom tržištu barel poskupio 6,8 odsto, na 65,21 USD.
&nbsp;Rast cijena petu sedmicu zaredom uglavnom je posljedica napetosti između SAD-a i Irana, prenosi SEEbiz.
&nbsp;Američki ratni brodovi stigli su sredinom sedmice na Bliski istok, uz poruku predsjednika SAD-a Donalda Trampa Iranu da se nada da će "brzo sjesti za sto" i pregovarati o nuklearnom sporazumu.
&nbsp;U junu prošle godine SAD je s Izraelom napao nuklearna postrojenja u Iranu i brojne vojne lokacije. Iran je odgovorio napadom na mete u Izraelu i na američku vojnu bazu u Kataru.
&nbsp;U četvrtak je Tramp rekao da planira razgovarati s Iranom.
&nbsp;- Puno naših jako velikih, jako moćnih brodova plovi ovog trena prema Iranu i bilo bi sjajno da ih ne moramo upotrebiti - dodao je Trump.
&nbsp;Iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči poručio je da je Teheran spreman za ravnopravne razgovore, koji će se temeljiti na uzajamnim interesima i poštovanju.
&nbsp;Međutim, on je istakao da iranski odbrambeni kapaciteti i projektili nikada neće biti predmet rasprave.
&nbsp;Trgovci se plaše da bi Teheran na eventualni američki napad mogao odgovoriti zatvaranjem Hormuškog tjesnaca kojim dnevno prolazi oko 20 miliona barela nafte.
&nbsp;Iran je prošle godine proizveo oko 3,3 miliona barela nafte dnevno, što čini otprilike tri odsto svjetske proizvodnje.
&nbsp;Uglavnom zbog geopolitičkih napetosti, cijene su nafte ove godine porasle gotovo 15 odsto, nakon što su prošle godine pale oko 20 odsto.

Cijene nafte porasle petu uzastopnu sedmicu

Indija će kupovati venecuelsku naftu, umjesto da je kupuje od Irana, saopštio je američki predsjednik Donald Tramp.&nbsp;
Već su, ističe on, postigli koncept dogovora.
Tramp je to rekao pred novinarima u avionu Air Force One, dok je putovao iz Vašingtona na svoje imanje na Floridi.
Rojters je ranije prenio da su Sjedinjene Američke Države (SAD) rekle Nju Delhiju da bi uskoro Indija mogla nastaviti da kupuje venecuelsku naftu kako bi pomogla u blokadi ruskog izvoza nafte, pozivajući se na tri osobe upoznate s tim pitanjem.
Indija nije uvozila značajne količine iranske nafte zbog američkih sankcija, ali je postala glavni kupac ruske nafte nakon što je invazija Rusije na Ukrajinu 2022. izazvala zapadne sankcije koje su snizile njenu cijenu.
Tramp je u avgustu udvostručio carine na uvoz iz Indije na 50 odsto kako bi pritisnuo Nju Delhi da prestane da kupue rusku naftu, a ranije ovog mjeseca rekao je da bi stopa mogla ponovo porasti ako se ne ograniči uvoz ruske nafte.
Ministar financija Skot Besent u januaru je signalizirao da bi se dodatna carina od 25 odsto na indijsku robu mogla ukinuti, s obzirom na ono što je nazvao naglim smanjenjem indijskog uvoza ruske nafte.
Trump je u martu prošle godine uveo carinu od 25 odsto zemljama koje kupuju venecuelsku naftu, uključujući Indiju.
Američka vlada ove sedmice je ukinula neke sankcije venecuelskoj naftnoj industriji kako bi američkim kompanijama olakšala prodaju njihove sirove nafte.
Trampovi komentari u subotu čini se odražavaju kontinuirano poboljšanje odnosa između SAD-a i Indije, koji su bili napeti tiokom protekle godine.
Tramp je takođe rekao da bi Kina mogla postići dogovor sa SAD-om o kupovini venecuelske nafte.
- Kina je dobrodošla i postigla bi odličan dogovor o nafti - rekao je Tramp, ne navodeći nikakve detalje.

Indija se okreće venecuelskoj nafti

Američki predsjednik Donald Tramp zaprijetio je da će uvesti nove carine svakoj zemlji koja snabdijeva Kubu naftom, čime je eskalirao kampanju pritiska protiv komunističke vlasti tog ostrva, koje je dugogodišnji neprijatelj Sjedinjenih Američkih Država (SAD).
Tramp nije precizirao carinske stope, niti je izdvojio zemlje čiji bi proizvodi mogli da se suoče sa američkim carinama, javlja Rojters.
Kubanska Vlada je ubrzo nakon njegove najave upozorila da naredba prijeti da parališe proizvodnju električne energije, poljoprivrednu proizvodnju, vodosnabdevanje i zdravstvene usluge, na ostrvu koje već osjeća posljedice teške ekonomske krize, prenosi Tanjug.&nbsp;
- Koji je cilj? Genocid nad kubanskim narodom. Sve sfere života će biti ugušene od američke vlade - navela je kubanska Vlada u saopštenju koje je pročitano u večernjim vijestima na kubanskim televizijama.
Kubanski predsjednik Migel Dijaz-Kanel rekao je ranije da Vašington nema moralni autoritet da nametne sporazum Kubi, nakon što je Tramp predložio da Vlada tog ostrva postigne sporazum sa SAD.

Tramp zaprijetio carinama svakoj zemlji koja snabdijeva Kubu naftom

Cijene nafte su porasle u srijedu na najviši nivo u posljednja četiri mjeseca, nakon obnovljenih prijetnji Sjedinjenih Američkih Država Iranu.
&nbsp;Tako se cijena nafte Brent kretala na nivou od oko 68 USD po barelu, a američke sirove nafte WTI (West Texas Intermediate) na oko 63 USD po barelu, izvijestio je Trading Economics.
&nbsp;Američki predsjednik Donald Tramp upozorio je Teheran na moguće napade, što je izazvalo zabrinutost zbog potencijalnih poremećaja u snabdijevanju iranskom naftom, prenosi SEEbiz.
&nbsp;Eskalacija je održala cijene nafte visokima početkom godine, a terminski ugovori porasli su više od deset odsto ovog mjeseca uprkos prognozama o prekomjernoj ponudi.
&nbsp;Tramp je takođe ukazao na veliku američku pomorsku prisutnost na Bliskom istoku, što je pojačalo napetosti u regiji.
&nbsp;Uslijedili su diplomatski odgovori, pri čemu su Iran i Katar pozvali na dijalog, a Saudijska Arabija izjavila je da se njena teritorija neće koristiti za operacije protiv Teherana.
&nbsp;Međutim, neizvjesnosti oko spomenute situacije nastavile su podizati cijene.
U međuvremenu, podaci američke Uprave za energetske informacije (EIA) pokazali su da su zalihe sirove nafte u SAD-u pale 2,3 miliona barela prošle sedmice, u poređenju s tržišnim očekivanjima povećanja od 1,75 miliona barela.

Cijene nafte porasle na najviši nivo u četiri mjeseca

Cijene nafte porasle su u utorak na međunarodnim tržištima prema 67 USD, jer trgovce brine snabdijevanje, uz gomilanje američkih oružanih snaga na Bliskom istoku i poremećaje u američkoj proizvodnji zbog arktičke oluje.
&nbsp;Na londonskom tržištu barelom se nakon podna trgovalo po 1,11 USD višoj cijeni nego na prethodnom zatvaranju trgovine, od 66,7 USD. U Njujorku je barel bio skuplji 1,1 USD i koštao je 61,73 USD.
&nbsp;Nervozu na tržištima izazvale su na početku sedmice zaoštrene poruke SAD-a Iranu, prenosi Hrportfolio.
&nbsp;Američki predsjednik Donald Tramp rekao je prošlog četvrtka da grupa američkih vojnih brodova "plovi u smjeru Irana", osvježivši prijetnju vojnom intervencijom od prije dvije sedmice, na vrhuncu eskalacije nemira u brojnim iranskim gradovima, s brojnim žrtvama i spaljenim zgradama.
&nbsp;Iranske snage bezbjednosti suzbile su nemire, a brojni građani izašli su na ulice u znak podrške vlastima.
&nbsp;Američka vojska objavila je tokom vikenda da će izvesti vježbu u bliskoistočnoj regiji, “kako bi demonstrirala sposobnost angažmana, raspršivanja i održavanja vojne snage u vazduhu".
&nbsp;U ponedjeljak su zvaničnici za Reuters rekli da su u bliskoistočnu regiju stigli nosač aviona USS Abraham Lincoln i nekoliko razarača s navođenim projektilima. Neimenovani zvaničnik napomenuo je istovremeno da je SAD "spreman za posao" ako ih Iran poželi kontaktirati.
&nbsp;Podršku cijenama pružaju i poremećaji u proizvodnji u SAD-u zbog arktičke oluje.
&nbsp;Oluja Fern zatvorila je preko vikenda proizvodnju do dva miliona barela dnevno, što odgovara oko 15 odsto ukupne američke proizvodnje. Samo u Permskom bazenu smanjena je oko 1,5 miliona barela dnevno, procjenjuju u Energy Aspectsu.
&nbsp;Situacija se ipak polako smiruje i proizvodnja bi trebalo potpuno da se normalizuje do kraja mjeseca.
&nbsp;Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) odvojeno je objavila da je barel korpe nafte njenih članica u ponedjeljak bio skuplji 77 centi i koštao je 63,69 USD.

Cijene nafte porasle prema 67 američkih dolara

Cijene nafte na svjetskim tržištima prošle sedmice su porasle, no sporije nego ranije, jer se napetosti oko protesta u Iranu ipak smiruju.
&nbsp;Cijena barela na londonskom tržištu porasla je 1,2 odsto na 64,13 USD, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,5 odsto na 59,44 USD, prenosi Hrportfolio.
&nbsp;Cijene nafte i dalje rastu uglavnom zbog protesta u Iranu, no stišavaju se napetosti između Teherana i Vašingtona.
&nbsp;Naime, predsjednik SAD-a, Donald Tramp, govorio je nedavno da bi SAD mogao vojno intervenisati, ako Teheran posegne za silom kako bi ugušio nemire. Iranske vlasti su na to poručivale da će odgovoriti napadom na američke baze u bliskoistočnoj regiji.
&nbsp;Polovinom prošle sedmice, Tramp je, pak, poručio da odustaje od vojne intervencije, jer su iranske vlasti ublažile mjere obuzdavanja protesta.
&nbsp;Iran proizvodi nešto više od tri miliona barela nafte dnevno i među vodećim je proizvođačima u Organizaciji zemalja izvoznica nafte (OPEC), ali je već nekoliko decenija pod američkim sankcijama koje blokiraju finansijske transakcije.
&nbsp;Rizici po snabdijevanje donekle su ublaženi, ali su i dalje značajni i tržište je nervozno, kažu analitičari.
&nbsp;Cijene su prošle sedmice porasle i zbog napada dronovima na tankere u Crnom moru, zbog čega su porasli troškovi ratnog osiguranja u tom području.

Cijene nafte blago porasle

Na današnjoj sjednici Administrativnog odbora dogodila se gruba zloupotreba instituta parlamentarne istrage, koju su režilari navodno opoziciona URA i parlamentarna većina - ocijenili su u Demokratskoj partiji socijalista (DPS) nakon što je za predsjednika Anketnog odbora za Možuru izabran Dritan Abazović iz opozicije, a za njegovog zamjenika Dejan Đurović iz vlasti.
To je, podvlače u DPS-u, protivno dosadašnjoj praksi i duhu poslovničke norme da se predloženi kandidati dogovaraju u konsultacijama unutar opozicije i unutar većine.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.2222%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fabazovic-i-durovic-vodice-anketni-odbor-za-mozuru&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Tačno je da Poslovnik Skupštine Crne Gore u članu 79 precizira da se predsjednik Anketnog odbora bira iz redova opozicije, ali je to da sada uvijek podrazumijevalo razgovor i dogovor opozicionih klubova nakon kojih bi se zajednički delegirao kandidat za predsjednika, što je ovoga puta izbjegnuto. Paradoksalno, za predsjednika i zamjenika predsjednika odbora imenovana su dva istomišljenika, čime se obesmišljava načelo objektivnosti u upravljanju radom Anketnog odbora - jasni su u DPS-u.
Iako je Dritan Abazović inicirao formiranje Anketnog odbora za Možuru, Klub poslanika URA-e bio je, ističu u DPS-u, u obavezi da obavi konsultacije sa ostalim predstavnicima opozicije o ovom pitanju.
- S obzirom na to da je konsultacija pravljena sa parlamentarnom većinom, a ne sa opozicijom, ostavljen je prostor za tumačenje da je sve ovo zapravo zajednička, sinhronizovana akcija URA i aktuelne vlasti, sa ciljem da Skupštinu pretvore u sudilište prije suda - naveli su u saopštenju.
Demokratska partija socijalista (DPS) ostaje, kažu, pri svom ranije javno saopštenom stavu, da će učestvovati u radu predmetnog Anketnog odbora i delegirati svoja dva predstavnika.
- Jer nemamo problem sa tim da se otvore teme iz prošlosti, ali imamo problem sa grubom politizacijom instituta parlamentarne istrage, koju ćemo tokom zasijedanja argumentovano spriječiti - zaključili su u DPS-u.

DPS: Istomišljenici Abazović i Đurović bez konsultacija sa opozicijom izabrani za predsjednika i zamjenika Anketnog odbora za Možuru, obesmišljeno načelo objektivnosti

Lazar Miljanić imenovan je na današnjoj sjednici Vlade Crne Gore za predsjednika Savjeta Agencije za željeznice, a Milan Banković i Demir Nurković za članove tog tijela.
Na sjednici kojom je presjedavao premijer Milojko Spajić, Duško Stojanović razriješen je sa mjesta člana Upravnog odbora Službenog lista Crne Gore, a donijeto je i rješenje o prestanku mandata savjetnice potpredsjednika Vlade za ekonomsku politiku Tatjane Bulatović.
Za vršioca dužnosti generalnog direktora Direktorata za razvoj sjevera u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera određen je Mladen Nedović.

Miljanić predsjednik Savjeta Agencije za željeznice, Banković i Nurković članovi

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović učestvovaće sjutra na 62. Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji, jednom od najvažnijih svjetskih foruma posvećenih bezbjednosti i globalnim političkim izazovima.
On će, kako je saopšteno iz kabineta predsjednika, u prisustvu više od 50 šefova država i vlada, potvrditi posvećenost Crne Gore evropskom putu i dodatno učvrstiti podršku u finalnoj fazi pregovaračkog procesa. Ove godine najavljeno je, kako su dodali, i prisustvo državnog sekretara Sjedinjenih Američkih Država Marka Rubia, koji će predvoditi američku delegaciju.
- U fokusu će biti evropska bezbjednost, jačanje transatlantske saradnje, globalni geopolitički izazovi, kao i otpornost demokratskih društava u uslovima savremenih bezbjednosnih izazova - naveli su u Milatovićevom kabinetu.
Planirani su, ističu oni, susreti sa predsjednikom Evropskog savjeta Antonijom Kostom, visokom predstavnicom Evropske unije Kajom Kalas, kao i sa premijerom Nizozemske Dikom Šufom, uz niz razgovora sa drugim visokim zvaničnicima iz država članica EU i NATO-a.
- U okolnostima složenih globalnih izazova, Crna Gora u Minhenu potvrđuje svoju međunarodnu poziciju. Prisustvo predsjednika Milatovića na ovom skupu predstavlja nastavak aktivne diplomatije Crne Gore i doprinos jačanju njenog kredibiliteta - zaključili su u saopštenju.

Milatović na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji: Crna Gora među ključnim svjetskim liderima

Američki ratni brod i mornarički brod za snabdijevanje mornarice sudarili su se danas tokom operacije dopune goriva u vodama kod Južne Amerike, objavio je Wall Street Journal, pozivajući se na vojnog portparola.
&nbsp;Prema istom izvještaju, dvoje članova posade zadobilo je lakše povrede tokom snabdijevanja broda gorivom sa drugog broda.&nbsp;
Rojters navodi da zasad nije mogao nezavisno potvrditi tu informaciju.

Tag: nafta