Cijene nafte porasle su u utorak na međunarodnim tržištima prema 67 USD, jer trgovce brine snabdijevanje, uz gomilanje američkih oružanih snaga na Bliskom istoku i poremećaje u američkoj proizvodnji zbog arktičke oluje.
&nbsp;Na londonskom tržištu barelom se nakon podna trgovalo po 1,11 USD višoj cijeni nego na prethodnom zatvaranju trgovine, od 66,7 USD. U Njujorku je barel bio skuplji 1,1 USD i koštao je 61,73 USD.
&nbsp;Nervozu na tržištima izazvale su na početku sedmice zaoštrene poruke SAD-a Iranu, prenosi Hrportfolio.
&nbsp;Američki predsjednik Donald Tramp rekao je prošlog četvrtka da grupa američkih vojnih brodova "plovi u smjeru Irana", osvježivši prijetnju vojnom intervencijom od prije dvije sedmice, na vrhuncu eskalacije nemira u brojnim iranskim gradovima, s brojnim žrtvama i spaljenim zgradama.
&nbsp;Iranske snage bezbjednosti suzbile su nemire, a brojni građani izašli su na ulice u znak podrške vlastima.
&nbsp;Američka vojska objavila je tokom vikenda da će izvesti vježbu u bliskoistočnoj regiji, “kako bi demonstrirala sposobnost angažmana, raspršivanja i održavanja vojne snage u vazduhu".
&nbsp;U ponedjeljak su zvaničnici za Reuters rekli da su u bliskoistočnu regiju stigli nosač aviona USS Abraham Lincoln i nekoliko razarača s navođenim projektilima. Neimenovani zvaničnik napomenuo je istovremeno da je SAD "spreman za posao" ako ih Iran poželi kontaktirati.
&nbsp;Podršku cijenama pružaju i poremećaji u proizvodnji u SAD-u zbog arktičke oluje.
&nbsp;Oluja Fern zatvorila je preko vikenda proizvodnju do dva miliona barela dnevno, što odgovara oko 15 odsto ukupne američke proizvodnje. Samo u Permskom bazenu smanjena je oko 1,5 miliona barela dnevno, procjenjuju u Energy Aspectsu.
&nbsp;Situacija se ipak polako smiruje i proizvodnja bi trebalo potpuno da se normalizuje do kraja mjeseca.
&nbsp;Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) odvojeno je objavila da je barel korpe nafte njenih članica u ponedjeljak bio skuplji 77 centi i koštao je 63,69 USD.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Cijene nafte porasle prema 67 američkih dolara

Cijene nafte na svjetskim tržištima prošle sedmice su porasle, no sporije nego ranije, jer se napetosti oko protesta u Iranu ipak smiruju.
&nbsp;Cijena barela na londonskom tržištu porasla je 1,2 odsto na 64,13 USD, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,5 odsto na 59,44 USD, prenosi Hrportfolio.
&nbsp;Cijene nafte i dalje rastu uglavnom zbog protesta u Iranu, no stišavaju se napetosti između Teherana i Vašingtona.
&nbsp;Naime, predsjednik SAD-a, Donald Tramp, govorio je nedavno da bi SAD mogao vojno intervenisati, ako Teheran posegne za silom kako bi ugušio nemire. Iranske vlasti su na to poručivale da će odgovoriti napadom na američke baze u bliskoistočnoj regiji.
&nbsp;Polovinom prošle sedmice, Tramp je, pak, poručio da odustaje od vojne intervencije, jer su iranske vlasti ublažile mjere obuzdavanja protesta.
&nbsp;Iran proizvodi nešto više od tri miliona barela nafte dnevno i među vodećim je proizvođačima u Organizaciji zemalja izvoznica nafte (OPEC), ali je već nekoliko decenija pod američkim sankcijama koje blokiraju finansijske transakcije.
&nbsp;Rizici po snabdijevanje donekle su ublaženi, ali su i dalje značajni i tržište je nervozno, kažu analitičari.
&nbsp;Cijene su prošle sedmice porasle i zbog napada dronovima na tankere u Crnom moru, zbog čega su porasli troškovi ratnog osiguranja u tom području.

500x500

Cijene nafte blago porasle

Cijene nafte najviše su pale od oktobra, nakon znakova da je smanjen neposredni rizik od američkog napada na Iran.
&nbsp;Tako je cijena nafte Brent pala četiri odsto, na oko 63,6 USD po barelu, a američke sirove nafte WTI pet odsto,na oko 59,1 USD po barelu, javlja Trading economics.
&nbsp;Američki predsednik Donald Tramp rekao je da je dobio uveravanja kako će iranske vlasti prestati da ubijaju demonstrante, smanjujući šanse za skorašnju vojnu akciju i strahove od poremećaja u proizvodnji nafte u Iranu i ključnim brodskim rutama, prenosi SEEbiz.
&nbsp;Samo dan ranije, tržišta su se spremala za moguće napade nakon što je Iran nakratko zatvorio vazdušni prostor i pojavili su se izveštaji o kretanju američkih trupa u regionu.
&nbsp;Sa smirivanjem tenzija, veliki dio geopolitičkih rizika, koje je pokrenuo nedavni rast, brzo je ispario.
&nbsp;Cijene nafte su porasle početkom godine jer su nemiri u Iranu, četvrtom najvećem proizvođaču Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC), kombinovani sa previranjima u Venecueli i poremećajima u snabdijevanju kazahstanskog izvoza u Crnom moru izazvanim napadima dronovima, održavanjem i lošim vremenom.
&nbsp;Tramp je takođe rekao da veruje da Venecuela treba da ostane u OPEC-u.

Cijene nafte rekordno su pale

Američki predsjednik Donald Tramp sugerisao je danas Kubi da sklopi dogovor sa Sjedinjenim Državama, upozorivši da ta ostrvska država u suprotnom neće više dobijati naftu ili novac.
- Neće više nafta ili novac dolaziti u Kubu - nula! Snažno sugerišem da sklope dogovor prije nego što bude suviše kasno - poručio je Tramp na svojoj društvenoj mreži Truth Social, javlja <a href="https://www.reuters.com/world/americas/trump-suggests-cuba-should-strike-deal-with-us-2026-01-11/" target="_blank">Rojters</a>.
Prema navodima Trampa, Kuba je godinama živjela na "velikim količinama nafte i novca od Venecuele".

1250x600

1084x550

Tramp zaprijetio Kubi: Bez dogovora sa SAD nema više ni nafte, ni novca

S&amp;P 500 i Dow Jones Industrial Average zabilježili su u srijedu nove istorijske intraday rekorde, nadovezujući se na snažan početak godine, iako je rast izgubio na zamahu.
Široki tržišni indeks posljednji je put trgovao oko statične linije nakon što je porastao 0,3 odsto na rekordno visoki nivo, dok je Dow, koji uključuje 30 dionica, pao 329 bodova, odnosno 0,7 odsto, nakon što je ranije tokom sesije porastao više od 150 bodova, odnosno 0,3 odsto, dosegnuvši novi najviši nivo. Nasdaq Composite dobio je 0,4 odsto.
Dionice rafinerija nafte Valero Energy i Marathon Petroleum bile su među dobitnicima dana, dobivši tri odsto, odnosno više od jedan odsto, nakon što su izvori za CNBC rekli da će prodaja nafte iz Venecuele nastaviti na neodređeno vrijeme i da će sankcije biti smanjene, prenosi SEEbiz.
Nasuprot tome, cijene sirove nafte pale su nakon što je predsjednik Donald Trump izjavio da će privremene vlasti u Venecueli predati Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) čak 50 miliona barela nafte, što je podstaklo zabrinutost zbog povećanja ponude nafte.
„Nedostatak značajnih promjena cijene barela sirove nafte glas je povjerenja da smo još daleko od toga da smo ograničeni s gledišta ponude i potražnje“, rekao je viši menadžer portfelja u Globalt Investmentsu, Keith Buchanan.
&nbsp;Dok su cijene nafte produžile gubitke od utorka, dionice su porasle prethodnog trgovačkog dana jer su investitori, čini se, zanemarili zabrinutost zbog američkog napada na Venecuelu tokom vikenda.
„Ono što se dogodilo u Južnoj Americi nije promijenilo izglede za rast u SAD-u s gledišta tržišta kapitala“, rekao je i Buchanan.&nbsp;
U srijedu su dionice banaka takođe vratile dio svojih snažnih dobitaka s početka godine. JPMorgan, Bank of America i Wells Fargo bili su ključni zaostaci, svaki s padom od više od dva odsto.

Naftni sektor u plusu

Cijene nafte na međunarodnim tržištima blago su porasle u srijedu, blizu 62 američka dolara, balansirajući između očekivanja o prekomjernom snabdijevanju i strahovanja od uticaja geopolitičkih tenzija.
&nbsp;Na londonskom tržištu cijena barela bila je 50 centi viša i iznosila je 61,83 američka dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 51 cent višoj cijeni, od 58,46 dolara, prenosi Hrportfolio.
Posljednjeg radnog dana u godini pažnja trgovaca bila je usmjerena na očekivanja o viškovima u snabdijevanju. Prema podacima Američkog instituta za naftu (API), zalihe tog energenta prošle sedmice su porasle 1,7 miliona barela.&nbsp;
Sedmicu ranije povećane su 2,4 miliona barela.
&nbsp;Očekuje se da će službeni podaci američkog Ureda za informacije o energetici (EIA) pokazati pad zaliha od dva miliona barela u prošloj sedmici. Sedam dana ranije zalihe su porasle 405 hiljada barela.
&nbsp;Proteklih sedmica geopolitičke tenzije dodatno je rasplamsao sukob u Jemenu između Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata, članica Organizacije zemalja‑izvoznica nafte (OPEC), kao i naredba američkog predsjednika Donalda Trumpa o blokadi izvoza venecuelanske nafte i njegove prijetnje o novom napadu na Iran.
&nbsp;U godini obilježenoj ratovima i sankcijama protiv Rusije, Irana i Venecuele, smanjena potražnja uzrokovana usporavanjem privrede uslijed viših carina i postupak normalizacije snabdijevanja iz zemalja OPEC‑a i njihovih saveznika doveli su do najvećeg godišnjeg pada referentne cijene barela nafte na londonskom tržištu od 2020, gotovo 18 odsto.&nbsp;
&nbsp;Na američkom tržištu barel je na godišnjem nivou pojeftinio 19 odsto.
Prosječne cijene na oba tržišta najniže su od 2020, pokazuju podaci LSEG‑a.
&nbsp;U ovoj godini većina analitičara očekuje da će ponuda na tržištu nafte nadmašiti potražnju, a procjene viška kreću se u rasponu od 3,84 miliona barela nafte dnevno, prema prognozama Međunarodne agencije za energiju (IEA), do dva miliona barela nafte dnevno, prema prognozama investicione banke Goldman Sachs.
&nbsp;Članice OPEC‑a i njihovi saveznici (OPEC+) u novembru su odlučili da će u prvom tromjesečju ovee godine obustaviti normalizaciju snabdijevanja naftom, zbog, kako su naveli, sezonski uslovljene niske potrošnje. Od aprila prošle godine OPEC+ je povećao snabdijevanje oko 2,9 miliona barela nafte dnevno.
&nbsp;Ako cijene značajno padnu, OPEC+ bi mogao ponovo da smanjiti proizvodnju, smatra Martijn Rats, glavni stručnjak za naftu iz banke Morgan Stanley, istakavši da bi do toga dovele samo drastično niže cijene, u nivou od oko 50 američka dolara.
&nbsp;Geopolitički rizici trebalo bi da podrže cijene nafte, uprkos tome što osnovni faktori ukazuju na prekomjerno snabdijevanje, očekuje direktor savjetodavne kompanije JTD Energy John Driscoll.
&nbsp;Odvojeni OPEC‑ovi proračuni pokazuju da je barel korpe nafte njenih članica u utorak bio devet centi skuplji nego dan ranije i koštao je 61,12 USD.

Cijene nafte blizu 62 dolara

Cijene nafte na međunarodnim tržištima u utorak su se stabilizovale na oko 62 dolara, odražavajući rasplamsavanje tenzija na Bliskom istoku i neizvjesnost mirovnih pregovora za okončanje rata u Ukrajini te procjene o viškovima u snabdijevanju.
Na londonskom tržištu barelom se trgovalo po 62,19 dolara, što je 25 centi viša cijena nego u ponedjeljak. Na američkom tržištu barel je bio skuplji za 29 centi i koštao je 58,37 dolara, prenosi Hrportfolio.&nbsp;
Referentne cijene dan ranije skočile su više od dva odsto.
Pažnju trgovaca i danas je bila usmjerena prema istoku, na eskalaciju tenzija između Rusije i Ukrajine, nakon što je Moskva optužila Kijev za napad na rezidenciju predsjednika Vladimira Putina. Ukrajina je optužbe proglasila neutemeljenima i usmjerenima na remećenje mirovnih pregovora.
- Čini se da su trgovci sada prilagodili očekivanja, ne nadajući se napretku u postizanju mirovnog sporazuma između Ukrajine i Rusije u kratkom roku - rekao je analitičar UBS‑a, Giovanni Staunovo.
Kontinuirana američka blokada venecuelanske nafte te loši vremenski uslovi koji su obustavili isporuke putem naftovoda Kaspijskog naftovodnog konzorcijuma (CPC) takođe su podržali cijene u utorak.
Strahovanjima o snabdijevanju doprinijeli su i vazdušni napadi koalicije predvođene Saudijskom Arabijom na, kako tvrde, stranu vojnu podršku separatistima u Jemenu koje podržavaju Ujedinjeni Arapski Emirati.
Usprkos obnovljenim strahovanjima od mogućih poremećaja u snabdijevanju, i dalje postoji percepcija o prekomjernoj ponudi na svjetskom tržištu koja bi mogla ograničiti rast cijena, kažu analitičari.
Službeni podaci američke agencije za podatke o energetici (EIA) u ponedjeljak su pokazali da su američke zalihe nafte, u sedmici zaključno s 19. decembrom, porasle su 0,41 miliona barela. U prethodnoj sedmici pale su 1,27 miliona barela. Trgovci su očekivali pad zaliha od 2,4 miliona barela.
Odvojeni izvještaj Organizacije zemalja‑izvoznica nafte (OPEC) pokazuju da je barel korpe nafte njenih članica u ponedjeljak bio jeftiniji 97 centi i koštao 61,03 dolara.

Cijene nafte oko 62 dolara

&nbsp;Cijene nafte ostale su prošle sedmice gotovo nepromijenjene, dok su od početka godine u minusu oko 20 odsto.
&nbsp;Cijena barela na londonskom tržištu porasla je prošle sedmice 0,2 odsto, na 60,64 USD, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,1 odsto, na 56,74 USD, prenosi SEEbiz.
&nbsp;U skraćenoj radnoj sedmici zbog božićnih praznika cijene nafte nijesu osjetnije oscilirale, jer se ništa nije promijenilo u procjenama o ponudi i potražnji.
&nbsp;Međunarodna agencija za energiju (IEA) procjenjuje da bi ponuda u narednoj godini mogla nadmašiti potražnju za gotovo četiri miliona barela dnevno.
&nbsp;Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njeni partneri povećali su ove godine proizvodnju, ali najveće svjetske privrede ne rastu tako brzo kako su se analitičari tog kartela nadali.
&nbsp;Zbog toga podršku cijenama u posljednje vrijeme pružaju samo geopolitičke napetosti, kao što je američka blokada isporuka nafte iz Venecuele.
&nbsp;- Premija na geopolitičke napetosti pružila je kratkoročnu podršku cijenama, ali zbog prevelike ponude cijene nafte su pod pritiskom - objasnili su analitičari u kompaniji Aegis Hedging.&nbsp;
Cijene su pod pritiskom tim više što bi se uskoro mogao postići dogovor o prestanku ratovanja između Rusije i Ukrajine, što bi otvorilo vrata za povratak ruske nafte na svjetska tržišta.
&nbsp;Zbog svega toga cijene nafte od početka godine oštro su pale. Na londonskom tržištu cijena barela trenutno je u minusu oko 19, a na američkom tržištu oko 21 odsto.
&nbsp;Ostane li tako u posljednjim danima ove godine, biće to najveći godišnji pad cijena crnog zlata od 2020.

Cijene nafte s najvećim godišnjim padom od 2020.

Cijene nafte stabilizovale su se u petak na međunarodnim tržištima na oko 60 dolara, balansirajući između rizika za snabdijevanje iz Venecuele zbog američke blokade i procjena o višku u idućoj godini.
Na londonskom tržištu barelom se trgovalo po gotovo istoj cijeni od 60 dolara, a na američkom je bio skuplji 29 centi i koštao je 56,42 dolara, prenosi Hrportfolio.&nbsp;
Trgovci su ove sedmice pokušavali procijeniti moguće prijetnje za snabdijevanje iz Venecuele.
Američki predsjednik Donald Trump naredio je u srijedu "potpunu blokadu" svih sankcioniranih tankera na putu za Venecuelu i onih koji isplovljavaju iz venecuelanskih luka. Prije sedmicu Vašington je u teritorijalnim vodama zaplijenio supertanker Skipper.
Još nije jasno kako SAD namjerava da blokadu sprovede u djelo.
Američki Chevron nastavio je s isporukama venecuelanske nafte u SAD i dva tankera utovarila su u srijedu barele u luci u Joseu, prema navodima brodskih kompanija i riječima jednog izvora. Američki div sarađuje s venecuelanskom državnom naftnom kompanijom PDVSA i posluje i dalje u Venecueli, uz dozvolu Vašingtona.
Venecuelanska nafta vjerovatno će i dalje stizati u SAD, procjenjuju analitičari nizozemske banke ING, napominjući da je riječ o 160 hiljada barela dnevno.
Venecuela ukupno izvozi 600 hiljada barela dnevno.
Udio Venecuele u svjetskoj proizvodnji iznosi samo jedan odsto, a kupuju je samo SAD, Kuba i nezavisne kineske rafinerije.
Pažnja trgovaca u petak je bila usmjerena i na informaciju o napadu na tanker u Mediteranu. Prema riječima neimenovanog zvaničnika ukrajinske bezbjednosne službe, Ukrajina je u Sredozemnom moru izvela prvi napad dronovima na tanker koji prevozi rusku naftu.
Tanker Qendil plovio je pod zastavom Omana i putovao je iz indijske luke Sike za rusku luku Ust Luga na Baltičkom moru.
Ukrajinski zvaničnik tvrdi da je brod u vrijeme napada bio prazan i da je ozbiljno oštećen, ne navodeći pojedinosti o točnom mjestu i vremenu napada.
Posljednja vidljiva pozicija tankera u petak ujutro bila je uz obalu Krete, a plovna ruta pratila je libijsku obalu, pokazuju podaci MarineTraffica.
Napad na Qendil značajan je ne samo zato što je tanker bio u Sredozemnom moru, već i zato što su u napadu upotrijebljeni avio dronovi dugog dometa.
Rizici po snabdijevanje bili su u petak protivteža procjenama o višku u idućoj godini. Međunarodna agencija za energiju (IEA) procjenjuje da bi ponuda u narednoj godini trebalo da nadmaši potražnju za nešto manje od četiri miliona barela dnevno, a Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) očekuje tek blagi plus.
Odvojeni OPEC-ovi proračuni pokazuju da je barel korpe nafte njegovih članica u četvrtak bio skuplji 50 centi i koštao je 60,06 dolara.

Cijene nafte stabilne na 60 dolara

Cijene nafte porasle su u ponedjeljak blizu najvišeg nivoa u više od dvije sedmice, prije svega zbog geopolitičkih neizvjesnosti i očekivanja smanjenja kamatnih stopa u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD).
Tako se nafta Brent kretala oko 63,7 USD po barelu, a američka sirova nafta West Texas Intermediate (WTI) oko 60 USD po barelu, objavio je Trading Economics.
Mirovni pregovori o Ukrajini su u zastoju usljed nerješenih pitanja oko bezbjednosnih garancija Kijeva i teritorija koje je okupirala Rusija. To neumoljivo održava sankcije na izvoz energije iz Rusije, što dodatno pogoršavaju kontinuirani ukrajinski udari na rusku energetsku infrastrukturu, prenosi B92.
Tržišta su takođe bila napeta zbog mogućnosti američke vojne intervencije u Venecueli, a konsultantska firma u oblasti energetike Rystad Energy upozorila je da bi svaka eskalacija mogla ugroziti proizvodnju nafte u zemlji od 1,1 miliona barela dnevno.
Pored toga, očekuje se da će američke Federalne rezerve ove sedmice smanjiti stope, što bi moglo da stimuliše ekonomsku aktivnost i poveća potražnju za gorivom.
Trgovci očekuju mjesečne izvještaje o tržištu od američke Uprave za energetske informacije (EIA) i Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC), koji će biti objavljeni kasnije ove sedmice, kako bi imali dalji uvid u globalne trendove ponude i potražnje.

Cijene nafte porasle

Šef turske diplomatije Hakan Fidan upozorio je da bi novi sukob s Iranom bio velika greška, naglašavajući da je Teheran spreman da se vrati pregovorima o nuklearnom programu.
U ekskluzivnom razgovoru za Al Džaziru, turski ministar vanjskih poslova poslao je jasnu poruku međunarodnoj zajednici, a posebno Sjedinjenim Američkim Državama, povodom rastućih tenzija na Bliskom istoku. Fidan je ocijenio da bi svaki napad na Iran ili ponovno pokretanje rata bio pogrešan potez s nesagledivim posljedicama.
Otkrio je da Turska aktivno savjetuje Vašington o načinu pristupa kompleksnim odnosima s Teheranom, navodeći da je ključ u postepenom rješavanju problema, a ne u insistiranju na sveobuhvatnim „paket-aranžmanima“.
- Moj savjet američkim prijateljima je uvijek isti: zatvarajte dosije jedan po jedan. Počnite s nuklearnim programom, riješite ga, a zatim pređite na sljedeći. Nemojte sve tretirati kao jedan paket - rekao je Fidan.
Dodao je da bi insistiranje na rješavanju svih pitanja odjednom moglo biti kontraproduktivno.
- Ako sve stavite u jedan paket, to će našim iranskim prijateljima biti veoma teško da ‘probave’ i procesuiraju. Moglo bi djelovati ponižavajuće i bilo bi im teško da takav pristup objasne svom rukovodstvu - upozorio je.
Govoreći o ulozi Irana u novom regionalnom poretku, Fidan je rekao da Iran ima potencijal da zauzme „savršeno mjesto“, ali da je za to neophodna veća transparentnost i saradnja sa susjedima. Prisjećajući se posjete Iranu prije dva mjeseca, kazao je da je tamošnjim zvaničnicima prenio vrlo otvorene poruke.
- Moraju graditi povjerenje u regionu. Moraju voditi računa o tome kako ih doživljavaju susjedne zemlje. Niko od nas ne ide nigdje – mi ostajemo ovdje, Iran ostaje ovdje - rekao je Fidan.
Zaključio je da, bez obzira na ideološke, političke ili sektaške razlike, države regiona moraju pronaći način za saradnju unutar sistema nacionalnih država kako bi se obezbijedila dugoročna stabilnost.

Direktna poruka iz Ankare za Vašington: Ne ponižavajte Iran ako želite mir na Bliskom istoku

Glasovima sedamnaest odbornika Skupštine Prijestonice Nikola Đurašković je ponovo izabran za gradonačelnika Cetinja.
Podršku Đuraškoviću dali su odbornici kluba SDP i građani, Građanski pokret Ura, Stara garda Liberalnog saveza, odbornici kluba ,,Za Evropsku Prijestonicu“ i odbornik Socijaldemokrata.
Odbornici DPS-a i dva nezavisna odbornika ne prisustvuju skupštinskim zasijedanjima, dok su odbornici Demokrata pravdali odsustvo s današnjeg zasijedanja.
Đurašković je na tu funkciju prvobitno imenovan 28. februara 2022. godine, nakon lokalnih izbora koji su na Cetinju održani u decembru 2021. godine.
Njemu je mandat biti produžen do juna 2027. godine, kada bi trebalo da budu održani lokalni izbori u svim crnogorskim opštinama.

Nikola Đurašković ponovo izabran za gradonačelnika Cetinja

Govor mržnje na javnoj sceni, segregacija Crnogoraca te brutalno gaženje građanskoga društvenog ustrojstva koje svakodnevno manifestuje crnogorska vlast osokolila je raznorazne podzemne humanoidne strukture da javno prijete smrću ne samo onima koji pružaju otpor fašizmu u Crnoj Gori no i članovima njihovih porodica.
Potonje prijetnje Oskaru Huteru i njegovoj porodici moraju naići na osudu svih društvenih činilaca koji ne baštine pogubnu politiku 90-ih godina. Svima je jasno zašto je Oskar Huter meta velikosrpskih huligana koji su osokoljeni činjenicom da je ideologija koja ih je iznjedrila zapravo ideologija današnje crnogorske vlasti. Oskar Huter jedan je od rijetkih opozicionih političara koji ne pristaje na kalkulacije s predstavnicima te pogubne ideologije, koji ne šuti na raznorazne devijacije pod kojima posrće crnogorsko društvo.&nbsp;
Pozivamo opoziciju da se prene iz mrtvila u koje je zapala, da odagna besmislene nade da nepružanjem otpora organizovanim klero-političkim grupama može postići bilo kakav društveni napredak te da pritiskom na bezbjednosni sektor izdejstvuje razotkrivanje i procesuiranje svih koji atakuju ne samo na slobodu javne riječi no i na goli život onih koji je izriču.

Podrška Oskaru Huteru

Tim vještaka građevinske struke Instituta za građevinarstvo, Duško Lučić i Radenko Pejović, koje je Opština Herceg Novi angažovala da procijene oštećenja na takozvanoj "plavoj zgradi", smatra da stabilnost objekta nije ugrožena i da ne postoji opasnost od urušavanja, piše portal RTHN.
Ipak, naglašavaju da su sanacija oštećenog dijela, kao i geodetsko snimanje objekta, neophodni.
Njihov nalaz, suprotan je ocjeni inspekcije Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, koja je ranije naložila hitno iseljavanje stanara, podsjeća taj medij.
Kako je kazao Lučić, problematična je približno četvrtina objekta, dok je ostatak zgrade bezbjedan, ali je neophodno sprovesti detaljno ispitivanje terena.
- Postoji redosljed koraka koji se mora ispoštovati u postupku dovođenja objekta u, uslovno rečeno, prvobitno stanje. Inspektor je situaciju sagledao onoliko koliko je mogao vizuelno. Po mom mišljenju, reakcija je bila pomalo preoštra. Najviše četvrtina zgrade je ugrožena, i to na način da je sanacija izvodljiva i moguća - rekao je Lučić.
On smatra da je do deformacije temelja i prekomjernih naprezanja došlo usljed ispiranja materijala ispod temelja, što izazivaju podzemne vode, zbog čega je neophodno sagledati geomehaničke i hidrogeološke karakteristike terena.
Pejović ističe da je hitno potrebno organizovati kontinuirano praćenje stanja objekta.
- Već sjutra bi trebalo postaviti repere, geodetski snimiti objekat i pratiti eventualne promjene, kako bi se utvrdilo da li deformacije napreduju. Objekat je bezbjedan i njegova stabilnost nije ugrožena, ali praćenje je nužno iz predostrožnosti. Ukoliko bi se, na primjer, desilo da se u kratkom roku pomjeri i deset centimetara, to bi bilo alarmantno, ali ne očekujem da će do toga doći - kazao je Pejović.
Zbog hitnosti situacije, kako je dodao, neophodno je što prije započeti posao, čak i mimo procedura javnih nabavki.
Predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić kazao je da je prioritet izrada elaborata geodetske i hidrogeološke situacije, snimanje objekta, postavljanje repera i organizovanje stalnog monitoringa.
- Što se tiče uloge koju mi imamo ovdje, dobili smo taj zapisnik koji je stigao od strane ovog inspektora ispred Ministarstva prostornog planiranja. I mi smo već negdje i razgovarali, kada je taj dio u pitanju, da se obezbjedi neki alternativni smještaj, pošto je to obaveza opštine, kada se dešavaju neke ovakve akcidentne, situacije. Svakako ćemo razgovarati i sa njima, da vidimo kakvo je njihovo konačno stanovište - rekao je Katić, prenosi portal RTHN.
On je dodao da je u komunikaciji sa pravnim zastupnikom Skupštine stanara, kao nosiocem prava raspolaganja, kako bi se definisali dalji pravni koraci, te istakao da ga ohrabruje nalaz građevinskih stručnjaka.
- Nastavićemo razgovore kako bi se sve definisalo kroz pisanu dokumentaciju, odnosno kroz izradu elaborata koji će jasno pokazati šta je neophodno uraditi za dalju funkcionalnost zgrade. To je za sada zaključak sa današnjeg obilaska terena - kazao je Katić.
Uprkos pozitivnijem nalazu vještaka, stanari su i dalje uznemireni. Kako ističe Nataša Mirković, ne vjeruje u potpunosti nijednom nalazu.
- Vidjećemo kako će se situacija dalje razvijati. Prvo su rekli da možemo mirno spavati, a onda da zgrada mora hitno da se nadgleda. Meni je to sve prilično nepoznato jer nijesam iz te struke. Pitanje je i kako će se sanacija sprovoditi, koji dio zgrade, i da li ćemo biti sigurni i nakon toga. Ko garantuje da se za godinu, dvije ili pet godina opet neće pojaviti problem, s obzirom na obim gradnje u ovom dijelu grada - kazala je Mirković.
Nalaz građevinskog inspektora, prema riječima stanara, izazvao je pometnju, paniku i šok, a kako navodi Boris Pavlović, u jednom trenutku intervenisala je i Hitna pomoć.
- Smatram da je zapisnik sačinjen ishitreno i prenaglašeno, posebno jer još nijesmo dobili zvanični zaključak sa njihovog sastanka, na koji bismo mogli da uložimo žalbu. Na osnovu samog zapisnika ne možemo pokretati pravne postupke. Potrebno je da dobijemo zvaničan izvještaj i tek tada da postupamo u skladu sa zakonom - rekao je Pavlović.
On je dodao da je dio stanara ohrabren nalazom vještaka, te da se nadaju da će se situacija sa "plavom zgradom" u narednom periodu rješavati u pozitivnom smjeru.
Lokalna uprava će u komunikaciji sa Građevinskom inspekcijom vidjeti kakav je njihov konačni stav u odnosu na današnji nalaz nezavisnih vještaka građevinske struke i shodno tome odrediti dalje korake.

Tag: nafta