<p>Američki izaslanik<b> Stiv Vitkof &nbsp;</b>putuje na Bliski istok kako bi finalizovao uspostavljanje koridora za humanitarnu pomoć u Pojasu Gaze, čiji je princip dogovoren sa zaraćenim stranama, saopštio je večeras Stejt department.</p>
<p>- Izaslanik putuje u region sa čvrstom nadom da će se postići novi prekid vatre, kao i koridor za humanitarnu pomoć o kome su se obije strane, zapravo, složile- rekla je novinarima portparolka Stejt departmenta <b>Tami Brus</b> i dodala da je Vitkof krenuo na put.</p>
<p>Posle 21 mjeseca rata, izazvanog napadom Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine, palestinskoj teritoriji prijeti glad, prema podacima UN i nevladinih organizacija.</p>
<p>Izraelska vojska je nedavno saopštila da je proširila svoje operacije na tom području.</p>
<p>Izrael, koji dozvoljava ulazak pomoći u malim količinama, optužuje palestinski islamistički pokret Hamas da eksploatiše tešku situaciju civila, posebno preusmjeravanjem pomoći.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Američki izaslanik ide na Bliski istok za dogovor o koridoru pomoći za Gazu

<p>Ministarstvo vanjskih poslova (MVP) upozorilo je kasno sinoć građane na usložnjavanje bezbjednosne situacije na Bliskom istoku, nakon posljednjih raketnih napada Irana na američke vojne baze u Iraku i Kataru.</p>
<p>- Ministarstvo poziva crnogorske državljane koji se nalaze u pomenutim državama na pojačan oprez i savjetuje preduzimanje svih mjera za očuvanje lične bezbjednosti, uključujući redovno praćenje zvaničnih informacija i poštovanje uputa državnih institucija - istakli su oni.</p>
<p>Takođe, kako su dodali, pozivaju crnogorske državljane koji borave u navedenom regionu, da se za sve potrebne informacije, kao i u slučaju potrebe za konzularnom pomoći ili podrškom, obrate Ambasadi Crne Gore u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.</p>
<p>MVP je podijelio i sljedeće podatke:</p>
<p>Kontakt podaci Ambasade Crne Gore u Abu Dabiju, telefon: +971 2441 8901</p>
<p>Dežurni telefon: +971 56 277 0174</p>
<p>Fax: +971 2441 8900</p>
<p>Email: montenegrouae@mfa.gov.me</p>
<p>Za dodatne informacije i podršku, građani se mogu obratiti i Ministarstvu vanjskih poslova putem sljedećih kontakata:</p>
<p>Telefon: +382 20 416 380</p>
<p>Dežurni telefon: +382 67 17 17 77</p>
<p>Email: arhiva.konzularno@mfa.gov.me</p>
<p>- Ministarstvo će nastaviti da pažljivo prati situaciju i o svim relevantnim informacijama blagovremeno obavještava javnost - zaključili su u saopštenju.</p>

MVP: Crnogorski državljani na Bliskom istoku da budu oprezni i prate upute državnih institucija

<p>Na većini svjetskih berzi cijene dionica su ove sedmice pale jer se ulagači plaše širenja krize na Bliskom istoku, s obzirom na eskalaciju izraelsko-iranskog rata.</p>
<p>Na Wall Streetu je Dow Jones ojačao 0,02 odsto, na 42.206 bodova, a Nasdaq indeks isto toliko na 19.447 bodova. S&amp;P 500 skliznuo 0,2 odsto, na 5.967 bodova, prenosi SEEbiz.</p>
<p>Na tržištima vlada oprez, jer je žestoko raketiranje između Izraela i Irana ušlo u drugu sedmicu, a sukob bi mogao dodatno eskalirati jer je Vašington poručio da razmatra mogućnosti napada na Iran.</p>
<p>Bijela kuća poručila je ove sedmice da će predsjednik SAD-a <b>Donald Tramp</b> u idućih 15 dana odlučitio ulasku SAD u izraelsko-iranski rat.</p>
<p>Međutim, Tramp nije čekao tako dugo, pa su u nedjelju rano ujutro američki avioni bombardirali tri iranska nuklearna postrojenja.</p>
<p>U fokusu ulagača bila je prošle sedmice i redovna sjednica čelnika američke centralne banke. Kao što se očekivalo, Fed je ostavio kamatne stope nepromijenjene, a predsjednik centralne banke Jerome Powell ponovio je da zbog uvođenja carina očekuje rast inflacije idućih mjeseci, pa Fed ne treba žuriti sa smanjenjem kamatnih stopa.</p>
<p>- Powell je jasno poručio da ne namjerava da mijenja monetarnu politiku dok ne bude jasno kako su carine uticale na inflaciju - kaže <b>Piter Kardilo</b>, ekonomista u kompaniji Spartan Capital Securities.</p>
<p>I na evropskim berzama cijene dionica ove sedmice su pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,7 posto, na 8.774 boda, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,7 posto, na 23.350 bodova, a pariški CAC 1,2 odsto, na 7.589 bodova.</p>

1250x600

1084x550

Indeksi pali zbog eskalacije na Bliskom istoku

<p>Nakon što su održale sastanak, države članice G7 objavile su saopštenje u kojem su se fokusirale na deeskalaciju neprijateljstava na Bliskom istoku, te su navele da su one potvrdile posvećenost miru i stabilnosti.</p>
<p>Kako se navodi, u tom kontekstu potvrđuju da Izrael ima pravo da se brani.</p>
<p>- Ponavljamo našu podršku sigurnosti Izraela. Takođe potvrđujemo važnost zaštite civila. Iran je glavni izvor regionalne nestabilnosti i terora - saopšteno je.</p>
<p>Navode da su dosljedno dali do znanja da Iran nikada ne može imati nuklearno oružje. Zemlje su pozvale da rješavanje iranske krize dovede do šire deeskalacije neprijateljstava na Bliskom istoku, uključujući prekid vatre u Gazi.</p>
<p>- Ostaćemo budni u pogledu implikacija na međunarodna energetska tržišta i bićemo spremni da koordinišemo, uključujući i saradnju sa istomišljenicima, kako bismo zaštitili stabilnost tržišta - zaključili su.</p>
<p>Zemlje članice G7 grupe su Kanada, Francuska, Njemačka, Italija, Japan, Velika Britanija i Sjedinjene Američke Države.</p>

Zemlje G7 poručile: Izrael ima pravo da se brani, Iran je izvor terora

<p>Grupa G7 sastaje se u kanadskom Kananaskisu, u Kanadi. Za njemačkog kancelara <b>Fridriha Merca</b>, to je prvi sastanak tog formata, a samim tim i prvi veliki test na međunarodnoj sceni.</p>
<p>Pored njega, učestvovaće i šefovi država i vlada Francuske, Velike Britanije, Italije, Japana, Kanade i SAD. Stižu i drugi visoki gosti. Šta se može očekivati od samita?</p>
<h2>Koje su glavne teme samita G7?</h2>
<p>Postoji nekoliko tema kojima će se pozabaviti sedam ekonomskih sila. Na primjer, vjerovatno će se razgovarati o eskalaciji sukoba između Izraela i Irana.</p>
<p>Rat protiv Ukrajine i svjetska trgovina takođe su na dnevnom redu – a to su pitanja oko kojih su se <b>Donald Tramp</b> i njegovi evropski saveznici sada značajno udaljili.</p>
<h2>U kojoj mjeri su napadi na Bliskom istoku u fokusu samita?</h2>
<p>To zavisi od razvoja na licu mjesta. Neposredno prije odlaska u Kanadu, kancelar Merc je rekao da očekuje da će sukob Izraela i Irana biti veoma visoko na dnevnom redu. SAD i Evropljani uverili su Izrael u svoju solidarnost, ali do sada nisu aktivno podržali njegovu ofanzivu protiv glavnih vojnih i nuklearnih postrojenja u Iranu.</p>
<p>To bi, međutim, brzo moglo da se promijeni kada je riječ o SAD. Strahuje se da bi iransko rukovodstvo moglo da naredi i udare odmazde na američke baze na Bliskom istoku. U tom slučaju, bilo bi realno za očekivati da će i same SAD uzvratiti udarac – čime bi se prešlo na novi nivo eskalacije.</p>
<p>To bi bio slučaj i ako bi SAD počele da aktivno vojno pomažu Izraelu u napadima na određena iranska nuklearna postrojenja, za koja stručnjaci kažu da se nalaze duboko pod zemljom. Tramp će vjerovatno samostalno da odluči kojim će putem SAD krenuti u sukobu – dakle, bez partnera iz G7.</p>
<h2>Šta G7 može da postigne u vezi s Ukrajinom?</h2>
<p>Pregovori Rusije i Ukrajine koje je pokrenuo Tramp do sada nisu dali mnogo rezultata. Evropljani zato žele da ga ubijede da njegovi napori imaju šanse samo ako se pritisak na Rusiju poveća.</p>
<p>Na primjer, žele da dodatno smanje prihode ruske države od izvoza smanjenjem gornje granice cijene za prodaju ruske nafte zemljama poput Indije ili Kine, i to sa sadašnjih 60, na 45 američkih dolara po barelu. Ograničenje cijena uvedeno je 2022. godine i ono podrazumijeva sankcije protiv aktera koji su uključeni u izvoz ruske nafte po višim cijenama.</p>
<p>Ukrajinskom predsjedniku <b>Volodimiru Zelenskom</b> biće pružena prilika da u Kanadi još jednom zatraži dodatnu podršku. Pozvan je na radni doručak s učesnicima grupe G7 u utorak ujutru – kao i generalni sekretar NATO <b>Mark Rute</b>.</p>
<h2>Može li se spriječiti dalja eskalacija carinskog sukoba?</h2>
<p>Ovo je, pored podrške Ukrajini, drugo prioritetno pitanje za Evropljane. Ako se do 9. jula ne postigne dogovor, nove visoke američke tarife će se, kako stvari stoje, primjenjivati na skoro sav izvoz iz Evropske unije u Sjedinjene Države – a EU bi, zauzvrat, odgovorila carinama na uvoz iz SAD.</p>
<p>Da bi se to spriječilo, razgovori između Brisela i Vašingtona traju već nedjeljama – a nejasno je da li će biti uspješni.</p>
<p>Tramp vidi carine ne samo kao alat za smanjenje trgovinskog deficita SAD, već i kao izvor prihoda za finansiranje smanjenja poreza. Do sada je EU ponudila SAD obostrano smanjenje carina i uklanjanje tzv. necarinskih trgovinskih barijera, koje uključuju različite propise i standarde za automobile. Pored toga, EU bi mogla da obeća Sjedinjenim Državama da će još više kupovati američki tečni prirodni gas, kao i vojnu opremu.</p>
<h2>Sve oči uprte u Trampa – kako će se ponašati?</h2>
<p>Neposredno prije samita G7, predsjednik SAD održao je veliku vojnu paradu u Vašingtonu povodom 250. godišnjice osnivanja američke vojske – što se prikladno poklopilo s Trampovim 79. rođendanom. Bila je to demonstracija vojne moći pred očima čitavog svijeta. On za Kanadu sada leti baš sa tim borbenim slikama u svom prtljagu.</p>
<p>Republikanac je na vlasti skoro pet mjeseci i za to vrijeme brzo je potkopao demokratiju i ustavni sistem u SAD. Na međunarodnom planu, otuđivao je jednog partnera za drugim – u šta spada i njegova najava uvođenja kaznenih carina.</p>
<h2>Kakva su očekivanja njemačkog kancelara?</h2>
<p>Na svom prvom sastanku sa Trampom u Bijeloj kući početkom mjeseca, Fridrih Merc je nastojao da izbegne moguće tačke sukoba. Vjerovatno želi da taj kurs nastavi i u Kananaskisu.</p>
<p>Prvi razgovor s predsjednikom SAD bio je „harmoničan“ – kako je to rečeno iz Mercove delegacije.&nbsp;</p>
<p>- Sada je sljedeći test: kako to izgleda u timskoj situaciji i koliko dobro G7 uspeva da prenese taj timski duh spoljnom svijetu - navedeno je.</p>
<p>Ujedno, za Merca je riječ i o tome da se afirmiše među Evropljanima i da tu preuzme istinsku lidersku ulogu. Na svojim prvim putovanjima – posebno onim u Kijev i Vašington – stekao je samopouzdanje.</p>
<p>Sada slijedi čitav niz važnih samita. Nakon samita G7, Merc će prisustvovati i samitu NATO u Hagu, a potom, već ovog mjeseca, i svom prvom samitu Evropske unije u Briselu.</p>
<h2>Mogu li se očekivati dalekosežne odluke sa samita?</h2>
<p>Šefovi država i vlada G7 nakon samita neće izdati sveobuhvatnu zajedničku završnu deklaraciju. Razlog: SAD pod Trampom drastično odstupaju od nekadašnje posvećenosti G7 u oblastima kao što su zaštita klime, razvojna pomoć i svjetska trgovina.</p>
<p>Na odluku da se ne izdaje završna deklaracija ulogu je možda odigralo i sećanje na poslednji samit G7 2018. u Kanadi. Tramp je tada spektakularno poremetio sastanak povukavši svoje odobrenje za završnu deklaraciju ubrzo nakon završetka samita.</p>
<p>Ove godine planirane su samo pojedinačne izjave na teme migracija, kritičnih sirovina, vještačke inteligencije, kvantne tehnologije, šumskih požara i stranog uticaja. Bilo šta više od toga – na primjer sporazum o povećanju pritiska na Rusiju zajedno sa novim sankcijama – bio bi veliki uspjeh.</p>
<h2>Šta je grupa G7 – i kako je nastala?</h2>
<p>Globalna ekonomska kriza 1975. godine dala je njemačkom kancelaru <b>Helmutu Šmitu </b>i francuskom predsjedniku<b> Valeriju Žiskaru d’Estenu </b>ideju o samitu najvećih industrijskih zemalja radi pronalaženja rješenja.</p>
<p>Na prvom sastanku u zamku Rambuje kod Pariza u novembru 1975. – pre skoro 50 godina – okupili su se šefovi država i vlada Francuske, Njemačke, SAD, Velike Britanije, Japana i Italije. Godinu dana kasnije, Kanada je upotpunila „Grupu sedam“ za narednih skoro tri decenije.</p>
<p>Rusija je stekla punopravno članstvo 2002. godine, ali je grupa kao G8 postojala samo do 2013. Zbog ruske aneksije Krima, propao je samit 2014. u Sočiju, u Rusiji, na Crnom moru. Od tada se grupa ponovo zove G7.</p>
<p>Ona je prvobitno obuhvatala sedam najvećih industrijskih zemalja svijeta. Danas to više nije slučaj: Italiju i Kanadu su iz prvih sedam potisnule Kina i Indija. Međutim, ekonomska snaga se više ne smatra najvažnijom vezom između država-članica.</p>
<p>Nakon isključenja Rusije, prije svega su zajedničke demokratske vrijednosti obezbijedile koheziju i razlog postojanja G7. Međutim, s inauguracijom američkog predsjednika Trampa, zajednički okvir vrijednosti počeo je da se ljulja.</p>

Što se može očekivati od samita G7?

<p>Velika Britanija šalje dodatne borbene avione na Bliski istok usred intenzivnih sukoba između Izraela i Irana, potvrdio je britanski premijer Kir Starmer.</p>
<p>Starmer je rekao da se avioni šalju "kao dio pripravnosti za podršku regionu“, ali nije precizirao hoće li britanske snage ičestvovati u odbrani Izraela. U regionu su već raspoređeni RAF-ovi avioni u sklopu operacije Shader.</p>
<p>Na putu prema summitu G7, koji sjutra počinje u Kanadi, Starmer je novinarima izjavio da je situacija „brzo promjenjiva“ i da se vode „intenzivni razgovori s saveznicima na svim nivoima“.</p>
<p>- Stalna poruka je: deeskalacija - rekao je britanski premijer.</p>
<p>Na pitanje o eventualnom angažmanu u odbrani Izraela, Starmer je odgovorio da je juče imao „dobar i konstruktivan razgovor s premijerom Netanjahuom“, u kojem je bilo riječi i o „sigurnosti i zaštiti Izraela, što je i za očekivati između dvojice saveznika“.</p>
<p>Ponovno je naglasio da Ujedinjeno Kraljevstvo ima „dugogodišnje zabrinutosti“ u vezi s iranskim nuklearnim programom te da priznaje pravo Izraela na samoobranu.</p>
<p>- Apsolutno je jasno da situaciju treba hitno deeskalirati - zaključio je Starmer.</p>

Velika Britanija šalje dodatne borbene avione na Bliski istok

<p>Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potvrdio je da je administracija američkog predsjednika Donalda Trampa preusmjerila 20.000 protivdronskih raketa.</p>
<p>Rakete su izvorno bile namijenjene Ukrajini, ali Tramp će ih umjesto toga poslati američkim snagama na Bliskom istoku.</p>
<p>Zelenski je u razgovoru za ABC News priznao kako je Ukrajina računala da će te rakete pomoći u suzbijanju neumoljivih ruskih napada, koji uključuje rojeve dronova tipa Šahed iranskog dizajna. Rusija je 1. ljuna lansirala 472 drona u jednoj noći, što je rekord.</p>
<p>- Imamo velikih problema sa Šaheduna... Pronaći ćemo sve alate da ih uništimo. Računali smo na ovaj projekt - 20.000 raketa. Protivdronske rakete. Nije bilo skupo, ali je posebna tehnologija - objasnio je ukrajinski predsjednik.</p>
<p>Istakao &nbsp;je da je plan dogovoren s bivšim američkim ministrom obrane Lojdom Austinom i da je pokrenut pod administracijom predsjednika Džoa Bajdena.</p>
<p>Wall Street Journal izvijestio je 4. juna da je Trumpova administracija preusmjerila &nbsp;municiju, uključujući posebne upaljače koji se koriste u naprednim raketnim sistemima za presretanje dronova, prema američkim snagama stacioniranim na Bliskom istoku.</p>
<p>Pentagon je navodno u povjerljivoj poruci obavijestio Kongres da je sadašnji ministar obrane Pete Hegset preraspodjelu upaljača za napredni sistem smatrao "hitnim pitanjem".</p>
<p>Izvor ukrajinske vojne obavještajne službe izjavio je za Kijev Independent da se Rusija priprema za lansiranje više od 500 dronova dugog dometa tokom noći u budućim napadima, jer Moskva brzo povećava proizvodnju dronova i gradi nova mjesta za lansiranje.</p>

Zelenski: Tramp je preusmjerio na Bliski Istok 20.000 protivdronskih raketa namijenjenih Ukrajini

<p>Kineske i indijske rafinerije nabavljaće više nafte sa Bliskog istoka, iz Afrike i Amerike, povećavajući time cijenu energenata i troškove prevoza, budući da nove američke sankcije ruskim proizvođačima i brodovima ograničavaju snabdijevanje najvećih kupca Moskve, piše danas Rojters.</p>
<p>Američko Ministarstvo finansija u petak je uvelo sankcije ruskim proizvođačima nafte Gaspromnjeftu i Surgutneftegasu, kao i sankcije za 183 broda koji su isporučivali rusku naftu, ciljajući na prihode koje Moskva koristi za finansiranje rata u Ukrajini.</p>
<p>Brojni tankeri koriste se za prevoz nafte u Indiju i Kinu, jer su zapadne sankcije i ograničenje cijena koje je uvela grupa sedam najbogatijih ekonomija G7 2022. godine prebacili trgovinu ruskom naftom iz Evrope u Aziju.</p>
<p>Pojedini tankeri su dopremali naftu i iz Irana, koji je takođe pod sankcijama.</p>
<p>Ruski izvoz nafte biće ozbiljno pogođen novim sankcijama i prisiliće kineske nezavisne rafinerije da ubuduće smanje proizvodnju naftnih derivata, rekla su dva kineska izvora za Rojters.</p>
<p>Među nedavno sankcionisanim brodovima su 143 naftna tankera, koji su prošle godine pretovarili više od 530 miliona barela ruske sirove nafte, oko 42 odsto ukupnog pomorskog izvoza sirove nafte u zemlji, naveo je vodeći analitičar Kplera za prevoz tereta <b>Met Rajt</b>.</p>
<p>Od toga je oko 300 miliona barela otpremljeno u Kinu, dok je većina od ostalog broja otišla u Indiju, dodao je Rajt.</p>
<p>Nove sankcije značajno će smanjiti flotu brodova dostupnih za isporuku sirove nafte iz Rusije u kratkom roku, podižući cijene transporta, objasnio je on.</p>
<p>Za 11 mjeseci prošle godine indijski uvoz ruske sirove nafte porastao je 4,5 odsto na godišnjem nivou na 1,7 milijardi barela ili 36 odsto ukupnog indijskog uvoza.</p>
<p>U istom periodu obim kineskog uvoza porastao je za dva odsto, odnosno na 2,1 milijardu barela.</p>

Kina i Indija će zbog sankcija Rusiji nabavljati više nafte sa Bliskog istoka

<p>Izraelski premijer<b> Benjamin Netanjahu</b> obratio se javnosti prvi put nakon pada <b>Bašara Al Asada </b>u Siriji.</p>
<p>Kako je Netanjahu rekao, ovaj događaj će transformisati Bliski istok.</p>
<p>- Sirija je bila isturena postaja iranskog terora i naftovod za oružje od Irana do Hezbolaha. Danas svi razumiju veliku važnost našeg prisustva tamo na Golanu, a ne u podnožju Golana. Golanska visoravan će biti zauvijek neodvojivi dio Izraela - rekao je Netanjahu.</p>
<p>On se osvrnuo i na situaciju u Libanu i Gazi, navodeći kako se Izrael djeluje da srušu ostatke Hamasovih vojnih sposobnosti.</p>
<p>- Što se tiče Libana, lider Hezbolaha <b>Hasan Nasralah j</b>e bio osovina osovine. Njegovo uklanjanje bila je prekretnica. Izrael rastavlja osovinu korak po korak. Transformišemo lice Bliskog istoka - kazao je on.</p>
<p>Netanjahu je poslao "poruku" Sirijcima i građanima Gaze i Libana.</p>
<p>- Ko sa nama sarađuje, ubira veliku korist. Ko nas napadne, mnogo gubi. Danas pružamo ruku onima koji žele da žive s nama u miru, a mi ćemo odsjeći ruku onome ko nas pokuša povrijediti - poručio je Benjamin Netanjahu.</p>

Netanjahu o padu Al Asada: Transformišemo Bliski istok

<p>Novoizabrani američki predsjednik<b> Donald Tramp</b> imenovao je američko-libanskog biznismena <b>Masada Bulosa</b>, oca jednog od svojih zetova, za savjetnika za Bliski istok.</p>
<p>- Masad je dobar pregovarač i nepokolebljiv pristalica mira na Bliskom istoku. On će biti nepokolebljivi branilac SAD i njenih interesa - rekao je Tramp, dok sukob između Izraela i palestinskog pokreta Hamas podriva mir u regionu više od godinu.</p>
<p>Bulos, dugogodišnji republikanac, svoje bogatstvo je stekao prodajom automobila u Nigeriji.</p>
<p>Brak njegovog sina<b> Majkla Bulosa</b> 2022. sa jednom od ćerki Donalda Trampa, Tifani, uveo ga je u najuži krug milijardera koji je tek izabran u Bijelu kuću.</p>
<p>Bulos je aktivno učestvovao u predsjedničkoj kampanji, angažujući se u ubjeđivanju arapske zajednice u određenim ključnim državama da glasaju za Trampa.</p>
<p>- Masad je iskusan advokat i veoma cijenjen lider u poslovnom svijetu, sa velikim iskustvom na međunarodnoj sceni - dodao je Tramp koji 20. januara zvanično stupa na dužnost predsjednika SAD.</p>
<p>Tokom predsjedničke kampanje, Tramp je više puta govorio da će okončati sukob između Izraela i Hamasa, a da nikada nije otkrio plan za to.</p>
<p>Saopštenje o imenovanju Bulosa dolazi nekoliko dana nakon sporazuma o prekidu vatre između Izraela i Hezbolaha, libanskog šiitskog islamističkog pokreta udruženog sa Hamasom i Iranom.</p>

Tramp imenovao američko-libanskog biznismena za savjetnika za Bliski istok

<p>Društvenim mrežama kruži skandalozna fotografija ministra odbrane Dragana Krapovića na plaži.</p> <p>Nije skandal to što je ministar na odmoru — već to što, ako je ova fotografija zaista današnja, onda ministar nema ni trunke empatije. Jer, to bi značilo da, dok vojnici rizikuju živote i ginu u paklu vatrene stihije, dok nebo bruji od helikoptera, a zemlja vrišti pod plamenom – ministar odbrane se sunča. Opušten. Nasmijan. Među talasima. Kao da tragedija nije ni zakucala na vrata njegovog resora.</p> <p>Samo dan ranije, govorio je o smrti vojnika Dejana Božovića. Govorio je tiho, gotovo potreseno:</p> <p>“Ova nesreća je podsjetnik da iza uniformi stoje ljudi, spremni da rizikuju svoje živote kako bi pomogli zajednici.“</p> <p>Govorio je – i odmah zaboravio. Istu tu zajednicu. Te iste vojnike. Prepustio ih je samima sebi, dok je on birao između koktela i lagodnosti.</p> <p>Sramno.</p> <p>Dok ljudi danima gube sve – domove, prirodu, dah i sigurnost – dok vojska i građani rame uz rame brane ono što je još ostalo, njihov ministar je daleko. Nije uz njih. Nije na terenu. Nije ni blizu odgovornosti. On je zauzet – odmorom.</p> <p>Ovo nije političko pitanje. Ovo je pitanje osnovnog ljudskog dostojanstva.</p> <p>Kada gori zemlja – ministar ne smije biti na plaži.</p> <p>Kada ginu vojnici – ministar ne smije biti u hladu.</p> <p>Kada narod vapi za pomoći – ministar ne smije biti nedostupan.</p> <p>Ovo nije propust. Ovo je srozavanje funkcije. Nedostojno ponašanje čovjeka koji vodi Ministarstvo odbrane. Jer ovako se država ne brani.</p> <p>Zato pitamo javno, jasno i bez zadrške:</p> <p>Da li ovakvi ljudi zaslužuju da vode ijedan državni resor, a kamoli onaj koji odlučuje o bezbjednosti?</p> <p>Jer, nije više riječ samo o neodgovornosti.</p> <p>Riječ je o poruci koja se šalje svakom vojniku: Ti možeš da goriš – dok tvoj ministar pliva.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250813170856_a7f8d28a082cca33af06093a3f3b53e975ab86bebd3f941b295f9d88d4db2da3.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250813170856_a7f8d28a082cca33af06093a3f3b53e975ab86bebd3f941b295f9d88d4db2da3" data-rendition-name="original" width="732" height="758" loading="lazy" alt="tvit krapović"></figure>

Fotografija zbog koje bruji internet: Dok Crna Gora gori, Krapović se sunča

<p>Institut „Simo Milošević“ ostvario je u prvoj polovini godine pozitivan rezultat, za razliku od istog perioda prošle kada je zabilježio gubitak od 1,5 miliona eura.&nbsp;</p>
<p>Na ostavreni veći promet, kao i finansijski saldo od oko 900 hiljada eura, pored većeg broja korisnika i noćenja, uticale su i veće cijene liječenja fondovskih pacijenata, prodaja Dječijeg odjeljenja, ali i manji rashodi, prenosi Novski portal.</p>
<p>Izvršni direktor, Zoran Kovačević, kazao je da je broj korisnika povećan u odnosu na prošlu godinu 28 odsto, kao i da je u prvom polugodištu ostvareno 70,5 hiljada noćenja, što je rast od 31 odsto.</p>
<p>- Domaće tržište je poraslo za 33 odsto na 62,18 hiljada, a strano 18 odsto na 8,32 hiljade. Najveće učešće u broju noćenja imaju fondovski pacijenti 51,14 hiljade, što je 32 odsto više nego u uporednom period - &nbsp;rekao je Kovačević za Novski portal.</p>
<p>On je dodao da se analizom stranog tržišta dolazi do zaključka da se bilježi rast gostiju iz regiona, između ostalog i dobre marketinške kampanje. Broj gostiju iz Bosne i Hercegovine (BiH) porastao je 18 odsto, iz Srbije osam odsto, a Hrvatske 33 odsto, dok su u padu tržišta Holandije i Rusije.</p>
<p>U Institutu imaju razloga da budu zadovoljni finansijskim rezulatima, jer je zabilježen rast prihoda od prodaje usluga sa 3,5 milona eura na 5,67 miliona u prvoj polovini godine. Od toga je prihod od bolničkog liječenja oko pet miliona.</p>
<p>- Ukupan prihod je nešto preko 9,5 miliona eura kada uzmemo u obzir i sredstva koja smo dobili od prodaje Dječijeg odjeljenja kao učešće Instituta u Planu restrukturiranja. To svakako utiče na ukupan poslovni rezultat s obzirom i na to da su nam rashodi smanjeni sa 5,3 miliona na 4,86 miliona. U ovom periodu smo imali i redovno izmirivanje ličnih dohodaka, a u posljednja tri mjeseca i u punom neto iznosu, prema kolektivnom ugovoru u javnom zdravstvu - saopštio je Kovačević.</p>
<p>U Institutu je zaposleno oko 520 radnika. U takozvanoj drugoj fazi Instituta organizovana je medicinska rehabilitacija, a u starom zdanju ili prvoj fazi omogućeno je samo noćenje s doručkom po povoljnim cijenama. U menadžemntu su odlučili da otvore i soliter za sezonce sa prvom fazom, iako ne očekuju zanačajniji finansisjki rezultat.</p>
<p>Namjera je bila da, dok ne krene ozbiljno renoviranje, ipak, budu u funkciji.</p>
<p>U Institutu je aktuelan postupak dokapitalizacije. U julu su iz Razvojne banke, Zavoda za zapošljavanje, Fonda za zdravstveno osiguranje i HTP Vile Oliva, koji zajednički posjeduju 85,66 odsto akcija kompanije, uputili poziv za otkup akcija od manjinskih akcionara.</p>
<p>Otkupom akcija i budućom dokapitalizacijom će Vlada, njeni fondovi i HTP Vila Oliva imati ravnomjerni rast broja svojih akcija, čime će otprilike zadržati sadašnje procente, odnosno država neće imati dvije trećine vlasništva i neće moći da izbaci privatnog partnera iz postupka odlučivanja i upravljanja Institutom.</p>
<p>- U okviru tog postupka treba da se riješe zaostale obaveze, kratkoročna potraživanja, u iznosu od oko 21 milion eura, koji će biti podmiren ulaganjima Vlade i Vile Oliva. Kada se to riješi kroz proces dokapitalizacije u idućoj fazi Plana restruktuiriranja slijede investicije u renoviranje kapaciteta, poboljčanje kategorije i kvaliteta medicinskih sadržaja. Ako se sve to ostvari, vjerujemo da će Institut u nekim narednim godinama biti konkurentan i na stranom tržištu - rekao je Kovačević.</p>

Kovačević: Institut zabilježio rast noćenja od 31 odsto, prodajom Dječijeg odjeljenja smanjeni rashodi

<p>U skladu sa Odlukom Vlade Republike Hrvatske o prelasku granice Oružanih snaga RH radi pružanja humanitarne pomoći u inostranstvu, potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar odbrane Ivan Anušić izdao je naredbu o upućivanju protivpožarnih aviona Hrvatskog ratnog vazduhoplovstva u Crnu Goru radi pružanja humanitarne pomoći u gašenju požara.</p>
<p>Jedan protivpožarni avion Canadair CL-415 sa posadom iz sastava 855. protivpožarne eskadrile 93. krila Hrvatskog ratnog vazduhoplovstva danas, 13. avgusta 2025. godine, upućuje se u Crnu Goru kako bi pomogao u gašenju požara.</p>
<p>Tročlana posada kanadera, koju čine dva pilota i jedan letački tehničar, polijeće na požarište u Crnoj Gori, a povratak u Hrvatsku planiran je istog dana nakon završetka angažmana.</p>
<p>- Spremni smo da izvršimo sve zadatke koji su pred nas postavljeni, posebno ako njihovo izvršenje znači zaštitu imovine i ljudskih života, - poručio je komandant snaga koje danas stižu u Crnu Goru.</p>
<p>Podsjećamo, jedan kanader Hrvatskog ratnog vazduhoplovstva bio je angažovan i juče, 12. avgusta 2025. godine, na gašenju požara u Crnoj Gori.</p>

Hrvatska ponovo šalje kanader u Crnu Goru

<p>Hrvatski kanader, koji je juče gasio požar u Buljarici i Čanju, danas je angažovan na gašenju požara u rejonu Donje Mrke - Smokovac.</p>
<p>To je saopšteno iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP).&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F958CZG-XEZI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>Avion je, prema sajtu Flajt radar /Flightradar/, u Crnu Goru upućen iz Zadra.<br/>
<br/>
<br/>
Načelnik područne jedinice Direktorata za zaštitu i spašavanje Vojin Vojinović ranije danas je rekao da je situacija u vezi sa požarima u Crnoj Gori kompleksna, a da je najsloženija u Podgorici.<br/>
<br/>
On je na konferenciji za novinare rekao da su požari aktivni u naselju Stara Zlatica, Fundini, Kučkim koritima, na Medunu i Dinoši.</p>

Hrvatski kanader gasi požar u rejonu Donje Mrke

<p><b>Povampirene velikosrpske i četničke falange nemaju problem sa razumom i logikom.</b> Razuma kod njih manjka od samog starta, jer da se javlja makar u česticama, ne bi danas novočetnici jednako voleli saradnike nacista (četnike, JVuO) i potomke dela onih koji su nacizmu stali nogom za vrat (Ruse, odnosno Putina).&nbsp;</p>
<p>Na logici tek padaju. Tvrde da su poštovaoci "prvog gerilskog antifašističkog pokreta u Evropi", misleći na formacije <b>Draže Mihailovića</b>. I dok su Mihailovićeve četničke formacije imale bar neke dve istorijski potvrđene bitke protiv nacista, pre nego što su postale njihova verna pomoćna vojska i koljači civila, današnji simpatizeri pokreta DM ne vide <b>contradictio in adjecto</b> čak ni u činjenici da sebe nazivaju antifašističkim pokretom, a podižu spomenik fašisti koga je odlikovao <b>Adolf Hitler</b>.</p>
<p>Ta bi zbrka u glavama pojedinaca bila lako rešiva na nivou <b>Toponica</b> ili <b>Kovin</b> u Srbiji, odnosno <b>Dobrota</b> u Crnoj Gori, da nosioci političke vlasti u ove dve države ne igraju "stiskavac" upravo s baštinicima tih retrogradnih ideja. <b>Trljkajući se znojavim telima s dlakavim četništvom u ritmu "drma mi se na šubari cveće", političari u stvari plešu s najprimitivnijim i najzaostalijim, shodno tome i najkrvoločnijim, delom biračkog tela.</b>&nbsp;</p>
<p>Tim trulim kompromisom trenutno obezbeđuju sebi glasove, ali istovremeno guraju obe države u živi pesak velikosrpskog šovinizma, iz koga se u ranijim, ne tako davnim prilikama, izlazilo teškom mukom i uz velike žrtve. I kako sada vidimo - samo privremeno.</p>
<p>No, pisali smo već o minornom intelektualnom i moralnom kapacitetu ljudi koji su se, u tranzicionom periodu i usled prirodnog nezadovoljstva nedovoljnim napretkom dvaju država pod demokratskim vlastima, dočepali političke vlasti. Njihov je učinak - u Srbiji od 2012, a u Crnoj Gori od 2020. - merljiv vekovima: <b>države su civilizacijski i ekonomski vratili u XVIII, a građane mentalno i logički u XIII vek.</b></p>
<p>Danas ćemo se pozabaviti njihovim drugim trulim kompromisom, <b>erotski vrućim plesom s organizacijom koja je poslednjih godina pedantno očistila svoje redove od svih progresivnih, slobodnomislećih i zdravorazumskih ljudi</b>. Onom koja upravo ovih dana u Beogradu završava javni inkvizitorski obračun s poslednjom dvojicom teologa koji su se usudili da je kritikuju: s <b>Vukašinom Milićevićem</b> i <b>Blagojem Pantelićem</b>. Dakle, pozabavićemo se organizacijom koja sebe naziva "Srpska pravoslavna crkva", dočim je u međucrkvenoj komunikaciji to Crkva Srbije.</p>
<p>Iako je već od početka devedesetih SPC korisno poslužila balkanskom kasapinu <b>Slobodanu Miloševiću</b> u nastojanju da ratom i etničkim čišćenjem zadrži "sve Srbe u jednoj državi", ta je crkva tek od demokratskih promena 2000. godine postala zaista država u državi. Ne samo da ne plaća nikakav <b>porez</b> na svoju razgranatu privrednu delatnost, nego država pokriva <b>doprinose</b> sveštenika za penziono i zdravstveno osiguranje. Najzad, malo-malo Vlada opredeli neka <b>sredstva</b> za gradnju ili renoviranje hramova, izdaju se i obavezne doplatne poštanske markice, a stižu i bogate <b>donacije</b> iz inostranstva, najviše od ruske države i crkve.</p>
<h2>ĆAR ZA VAJDU</h2>
<p>Kako neki čitalac ovakvog pisanja uvek kaže ono čuveno "da, ali", da ga predupredimo: slične privilegije u Srbiji imaju i ostale verske zajednice. Ipak, slika davanja i uticaja biće potpuna tek kada kažemo da se po popisu 2022. u Srbiji čak 81,1 odsto građana izjasnilo kao pravoslavac, dok sve ostale verske zajednice i ateisti i agnostici zajedno čine preostalih 18,9 procenata.&nbsp;</p>
<p>Doduše, u praksi, većina deklarativnih vernika ne ponaša se kao vernik, pa crkve zvrje prazne. <b>SPC zato od ideje da živi od parohijala, a ne od državnih davanja i oprosta troškova, beži kao đavo od krsta.</b> I tu da bacimo dodatno svetlo podsećanjem na činjenicu da je u deset godina koje su prethodile tom popisu, u Srbiji izgrađeno oko hiljadu crkava, i samo 13 škola.</p>
<p>Dakle, davanjima pravoslavnoj crkvi, političari obezbeđuju njenu podršku, a s obzirom na razgranatost crkvenog sistema i veliki uticaj u narodu, to je možda i investicija s najbržim povratom u poslovnom okruženju. <b>Iako je Ustavom crkva odvojena od države, normalizuje se neformalni političko-crkveni brak iz interesa</b>, i tako sveštenstvo podržava galantnost trenutne vladajuće političke opcije, podržavajući njenu politiku.</p>
<p>U praksi, bar u Srbiji,<b> popovi SPC postali su vrhovni autoritet za sve.</b> Od abortusa do dogmatizovanog Kosova, od vaspitanja dece do nacionalnih pitanja koja su, od 2012. posebno, izgrađena na velikosrpskom šovinizmu i težnji za hegemonijom. Iako bi <b>državne institucije morale da budu laičke</b>, svaki državni organ ili opština imaju slavu, vojska se koristi u verskim ceremonijama, vreme se meri po verskom kalendaru, politički funkcioneri pokazuju svoju religioznost u svakoj situaciji, nema manifestacije kojoj vrh crkve nije gost, a redovno se ide kod patrijarha po duhovni savet.&nbsp;</p>
<p>U Crnoj Gori, opet, svedoci smo posebnog apsurda. <b>Crkva koja zvanično ne priznaje postojanje čitavog jednog naroda</b> (što sadrži i elemente krivičnog dela), <b>koja teritoriju Crne Gore tretira kao teritoriju Srbije</b>, <b>aktivno učestvuje u političkom životu, "komanduje" političkim strankama i njihovim liderima, javno demonstrirajući prezir prema svakom obliku državne vlasti i državnim simbolima Crne Gore</b>. Nema bolje ilustracije za to od odnosa <b>Ljubiše</b> <b>Ostojića</b> - <b>Metodija </b>prema podizanju spomenika ratnom zločincu i saradniku okupatora, kojom je prilikom intonirana i himna strane države, Srbije. Tim stavom, on nije samo bacio pod noge i hrišćanstvo i moral, on je bacio pod noge državu, i tu, u stvari, dolazimo do suštine problema.</p>
<p><b>Ne postoji, niti u modernom demokratskom društvu sme da postoji, verska ili bilo kakva druga organizacija, koja je "starija" od države.</b> Ne po godini osnivanja, koja je nebitna, već po statusu. Ono šta je ključno je da je država po svojoj suštini zajednica svih njenih građana, dok je crkva - kao i svaka druga uža organizacija (udruženje, klub, savez...) - zajednica tek jednog dela stanovnika države. I u tom je smislu država "starija": <b>zakoni države (moraju da) se primenjuju (i) na crkve i na vernike, crkveni "zakoni" važe samo interno, za one koji su "članovi" crkve i time njene "zakone" prihvataju.</b></p>
<p>Ne postoji, i ne sme da postoji, nekakav "temeljni ugovor" ili bilo kakav drugi akt ili dokument, koji pripadnicima jedne organizacije (verske, ili bilo koje druge), daje veća prava i manje obaveza nego ostalim građanima. Odnosno, ako tako šta postoji, Ustavni sud mora da reaguje i obezbedi jednakost svih pred Ustavom.</p>
<h2>ISKAČE OSIGURAČ</h2>
<p>Naravno, treba imati u vidu i činjenicu da su <b>svojim ustavima i Srbija i Crna Gora definisane kao sekularne, odnosno, da je crkva odvojena od države</b>. Otuda je u obe zemlje nedopustivo - a da je demokratske i parlamentarne svesti bilo bi i politički kažnjivo - svako koketiranje političara sa religijskom (ili najzad i bilo kojom drugom) organizacijom, kojim se jedan deo društva favorizuje. Jer, političar - posebno onaj na vlasti - obavlja funkciju od javnog interesa i predstavlja i zastupa jednako sve građane, a ne samo svoje simpatizere i ne samo vernike "svoje" crkve. Vera je, kao i kod svakog drugog građanina, njegova privatna, intimna stvar. I ona, u stvari, ostaje na vratima verskog hrama i privatnog doma.</p>
<p>Treba li, najzad, uopšte naglašavati<b> </b>da <b>religijska pravila dotiču samo vernike i da ni u kom obliku i ni na koji način ne smeju da postanu uobičajena za celo društvo, a nekmoli opšteobavezna? </b>Treba li pominjati da crkvi nije mesto u politici, ni u kom obliku ili formi?</p>
<p>Srbija i Crna Gora, na žalost, prečesto i previše se manifestuju kao prepolitička društva. Lično konjukturno i opšte moderno u ove dve države su izgleda uobičajeni motivi delovanja. Interes države i nacije je uvek u senci lukrativnog. Kako se svojevremeno pohrlilo u kom-partiju zarad vajde, sada se trči u religiju zbog ćara. Vera i versko se potežu u cilju jačanja nacionalizma i pravdanja nepočinstava koja se rade, ili tek planiraju.</p>
<p>Pravo verništvo i "snaga vere" u obe države bi se lako izmerili ukidanjem državnih sredstava verskim organizacijama (sem za verske objekte pod zaštitom države, kad važe posebna pravila) i uvođenjem parohijala. Što će reći: <b>ako si član crkve, to članstvo moraš da platiš; koliko članova, toliki je i crkveni guber</b>.&nbsp;</p>
<p>Do tog momenta je, međutim, još dalek put. Na njemu se crkva pruža onoliko koliko joj politika, vođena sopstvenim sebičnim ili na drugom mestu isplaniranim interesima, dopušta. Nekad uspe da "ukoči", svesna sopstvenih religijskih i moralnih normi, ali u poslednje vreme sve češće "iskače osigurač". A to onda nije samo unutarcrkveno pitanje, to je pitanje dalekosežnih i krupnih posledica.</p>
<p><b>Crkva mora da se vrati u pravni poredak i u okvire suštine sopstvenog postojanja. Ako to nije moguće, zabrana delovanja - bar tamo gde nije u matičnoj državi, plus ispitivanje poslovanja, odgovornost za narušavanje zakonom zaštićenih verskih objekata, pa čak i krivično gonjenje crkvenih velikodostojnika, uprkos odredbama nekakvih ugovora, uopšte nisu nerealna opcija.</b></p>

Vrele igre pod mantijom

<p>U piperskom naselju Đurkovići buknuo je danas požar velikih razmjera, a na licu mjesta su, pored vatrogasnih kola, i dvije Bemax cistijerne koje stalno dopremaju vodu.&nbsp;</p> <p>U jednu cistijernu može da stane 22 kubika vode.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FX_KThiBPHQI%3Fsi%3DNpbmJXuzX1k9ZqJM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FARvl8zV5ipc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div><p class="embed-block__description">Video: TAMARA KLIKOVAC </p></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FgREl-KFy8aM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div><p class="embed-block__description">Video: TAMARA KLIKOVAC </p></div> <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FB336uL9N-5w&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div><p class="embed-block__description">Video: Tamara Klikovac </p></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081118088_fea20e983423b3e0049c86176de9ef8c4690be05eb8fa487a224cdb132d37c99.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025081118088_fea20e983423b3e0049c86176de9ef8c4690be05eb8fa487a224cdb132d37c99" data-rendition-name="original" width="1600" height="1100" loading="lazy" alt="Punjenje cistijerne "> <figcaption>Punjenje cistijerne <span>(Photo: Tamara Klikovac )</span></figcaption> </figure>

(VIDEO) Bemax cistijerne dopremaju vodu kako bi se ugasio požar u Piperima

<p>Deset maskiranih osoba sa bijelim majicama prevučenim preko glave pokušalo je danas da podmetne požar na brdu Gorica - potvrdio je za Portal ETV komandir Službe zaštite i spasavanja Glavnog grada <b>Nikola Bojanović</b>.</p>
<p>Dežurne službe koje čuvaju Park šumu Goricu su, kako ističe, na vrijeme primijetile maskirane osobe i spriječile ih u naumu da podmetnu požar.</p>
<p>Podsjećamo, od juče je na snazi zabrana ulaska u park-šumu Gorica i na brdo Ljubović zbog povećanog rizika od izbijanja požara i nepovoljnih vremenskih uslova i visokih temperatura, dok su od danas arheološki lokaliteti Duklja i Medun privremeno zatvoreni za posjetioce.</p>
<p>Ovu je odluku donio gradonačelnik Podgoric <b>Saša Mujović </b>sa ciljem zaštite života, zdravlja i bezbjednosti građana, kao i očuvanja prirodnih i kulturnih dobara.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fsluzbenici-uprave-policije-istrazuju-uzroke-pozara-i-identifikuju-potencijalne-osumnjicene-kompletan-raspolozivi-sastav-na-terenu&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na teritoriji Glavnog grada, kao i teritorije države, već nekoliko dana bjesne požari. Iz Uprave policije su juče kazali da njihovi službenici preduzimaju sve neophodne mjere i radnje sa ciljem utvrđivanja uzroka požara koji su posljednjih dana aktivni na teritoriji više opština i regija širom države, a angažovani su helikopter, dronovi i kompletan raspoloživi sastav policije.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvojinovic-najkompleksnija-situacija-u-podgorici-aktivni-pozari-u-danilovgradu-niksicu-bijelom-polju-i-savniku-stize-pomoc-iz-madarske&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Načelnik Područne jedinice Direktorata u Podgorici <b>Vojin Vojinović </b>kazao je ranije na vanrednoj konferenciji za medije Ministarstva unutrašnjih poslova da je situacija s požarima u Crnoj Gori i dalje najteža u glavnom gradu.</p>
<p>Trenutno su aktivni požari na Staroj Zlatici, Funtini, Kučkim Koritima, Medunu i Dinosi. Požar na Staroj Zlatici je, uz pomoć aviona za gašenje požara, uspješno lokalizovan.</p>
<p><b>J. B. </b></p>

Bojanović: Deset maskiranih osoba pokušalo da podmetne požar na brdu Gorica

<p>Porodice tragično stradalih i ranjenih u dva stravična masakra na Cetinju 12. avgusta 2022. u Medovini i 1. januara 2025 u kojima je svirepo ubijeno 23 ljudi, među kojima četvoro djece, zahtijevaju smjenu načelnika Regionalnog centra bezbjednosti "Centar" koji <b>Gorana Jokića</b>, ali i ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića </b>zbog izostanka punog institucionalnog odgovora na ove zločine, sankcionisanja odgovornih i preuzimanja mjera da se ovakve tragedije ponove.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DmvcomuZ9IoE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Porodice su se danas sa građanima u 15 sati okupili kod spomenika Lovćenska vila na Cetinju, odakle su se zaputili u Medovinu gdje su zapalili svijeće i odali poštu stradalima.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fgur2e-ILFiY%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Sa tog mjesta su ponovo zatraženi odgovori i odgovornost, istina i pravda.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081215084_c60afb0eb343fc191ad9e13f244e233527a28a085b1ffba6528eeda0705ef9ef.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025081215084_c60afb0eb343fc191ad9e13f244e233527a28a085b1ffba6528eeda0705ef9ef" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Sa okupljanja na Cetinju"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250812150812_a0d378496fd522f0a1882f93de1f6823fcdbe5a1f7a468afb8586c9178e7df43.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250812150812_a0d378496fd522f0a1882f93de1f6823fcdbe5a1f7a468afb8586c9178e7df43" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Medovina, 12. 08. 2025."> <figcaption>Medovina, 12. 08. 2025.<span>(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</span></figcaption> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250812150816_a59790ffdec0e3554f24ec7c1965ba705d4475955c827e3c4ce32e0cab55f109.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250812150816_a59790ffdec0e3554f24ec7c1965ba705d4475955c827e3c4ce32e0cab55f109" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Medovina, 12. 08. 2025."> <figcaption>Medovina, 12. 08. 2025.<span>(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</span></figcaption> </figure>  <p>Pročitan je niz zahtjeva, među kojima je da predstavnike porodica stradalih u najkraćem roku prime predsjednik države <b>Jakov Milatović</b> i premijer <b>Milojko Spajić</b> u cilju punog sagledavanja nepostojanja odgovornih i propusta u radu policijske službe.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DscbVSDADX3M&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>- Nakon održanih sastanaka sa predsjednicima države i Vlade i potpunije prezentacije zahtjeva i njihove javno izražene spremnosti da se usvoje spremni smo "reducirati" vrijeme trajanja protesta na Kruševom ždrijelu na sat vremena, a po ispunjenju zahtjeva obustaviti blokade. U protivnom, ako i ovog puta nađemo na institucionalni "zid ćutanja" vrijeme naših blokada će biti povećano na tri sata - pročitala je zahtjeve <b>Vesna Pejović</b>, koja je u Medovini izgubila kćerku i dva unuka.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250812150824_17600509fa30050ec2fdd05ea5e7cf36c4fae0733f1025d076213d7ecb2d2df3.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250812150824_17600509fa30050ec2fdd05ea5e7cf36c4fae0733f1025d076213d7ecb2d2df3" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Vesna Pejović"> <figcaption>Vesna Pejović<span>(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</span></figcaption> </figure>  <p>Zatražila je političku odgovornost ministra unutrašnjih poslova u vidu njegove smjene, kao čin jasnog pokazivanja predsjednika Vlade da su životi 23 crnogorska građanina vrednija "političke odgovornosti" od nesretno i nepametno urađene značke jednog boda.</p> <p>- Jokić je najkorumpiraniji policajac i zaprška u svakoj čorbi - istakla je Pejović.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsmmC8NY0Hjg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Očekuje i da direktor Uprave policije <b>Lazar Šćepanović </b>hitno smijeni direktora policije Jokića koga smatraju direktno odgovornim za neprofesionalno i neuspješno postupanje policije, posebno u slučaju tragedije u Medovini 2022. godine.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dkk9E_EB987Q&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Jedan od zahtjeva je i usvajanje "Markovog i Mašanovog zakona", uz prethodnu saradnju sa stručnim asocijacijama i istaknutim pravnicima, a kako bi se rigoroznije propisala politika izdavanja i nošenja oružja.</p> <p>Porodice traže i efikasniji rad tužilaštva u procesuiranju odgovornih i sudova u vezi sa pokrenutim postpcima.</p> <p>Pejović se u ime porodica zahvalila svim strkovnim organizacijama, nevladinim organizacijama koje su ih podržale i dale snagu da istraju u svojoj borbi.</p> <p>- Zahvaljujemo i onima koji su "odćutali" i ostali kućama sa porukom da se mi borimo i za bezbjednost njih i njihove djece, jer tragedija ne bira naciju, vjeru i političko uvjerenje - naglasila je ona.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250812150812_cb426f09861e88d85c5a04a39da2d869c5718f9815b6c28db0eee54b6db1abbb.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20250812150812_cb426f09861e88d85c5a04a39da2d869c5718f9815b6c28db0eee54b6db1abbb" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Medovina, 12. 08. 2025."> <figcaption>Medovina, 12. 08. 2025.<span>(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</span></figcaption> </figure>  <p>Tri godine od prvog svirepog zločina, koliko traje muk institucija, ignorisanje porodica stradalih i prepuštanje zaboravu poručuju da svoje najmilije neće zaboraviti i da neće odustati.&nbsp;</p> <p>- Mi niti možemo ni hoćemo odustati i zaboraviti jer bi to bio ponovljeni zločin nad žrtvama i čin njihove najteže izdaje. Pokažimo da smo društvo solidarnosti, empatije i institucionalne odgovornosti. Pamtimo, ne zaboravljamo, ne tražimo osvetu, borimo se da dobijemo punu istinu i da odgovorni odgovaraju i da učinimo sve da ovakvi zločini nika više ne ponove - zaključila je Pejović.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081215080_2ced6c22af6665de72583e16b4a57d0a22eaae9dfcfcc48094ff0ee51c51c524.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="2025081215080_2ced6c22af6665de72583e16b4a57d0a22eaae9dfcfcc48094ff0ee51c51c524" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup na Cetinju"> <figcaption>Sa skupa na Cetinju, 12.8.2025.<span>(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</span></figcaption> </figure>  <p>Nakon što su zapalili svijeće u Medovini, građani su simbolično pustili u nebo bijele balone.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DMa8mfA54cNo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: bliski-istok