Nakon Radmile Vojvodić, koja je podnijela zahtjev za razrješenje iz članstva u Komisiji za utvrđivanje prijedloga za dodjelu statusa istaknuti kulturni stvaralac, ostavku na članstvo u Komisiji podnijela je i Tatjana Krkeljić, saznaje Antena M.
Ona je, prema pisanju tog medija, navela da o radu Komisije saznaje isključivo iz medija i ukazala na kršenje više članova Poslovnika.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvojvodic-trazi-od-vujovic-da-je-razrijesi-iz-komisije-kompromitovan-institut-dodjele-statusa-istaknuti-kulturni-stvaralac-moj-potpis-ne-mozete-koristiti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Prošlo je, kako je navela u obraćanju, osam dana od kada insistiraju na održavanju sjednice.
- A do toga nije došlo, te ukazujem i na kršenje više članova Poslovnika o radu, zbog čega ne vidim na koji način bih mogla dalje učestvovati u radu - navela je ona.
Ukazala je na više povreda Poslovnika.
- Član 6 stav 1 – „Komisija radi i odlučuje na sjednicama, koje saziva Predsjednik Komisije i predlaže dnevni red.“ - Nije održana sjednica na kojoj bi bili usvojeni zapisnici i utvrđen konačan predlog, čime je prekršena obaveza iz ovog člana. Član 9 stav 1 alineje 4 i 5 – „pripremi obrazloženje utvrđene liste prijedloga u pisanoj formi“ i „da utvrđenu listu prijedloga sa obrazloženjem dostavi ministru“. - Nije pripremljeno obrazloženje utvrđene liste prijedloga, niti je lista prijedloga sa obrazloženjem dostavljena ministru - navela je Krkeljić.
&nbsp;Napominula je da joj nikada nijesu dostavljena obrazloženja za kandidate iz oblasti književnog stvaralaštva i kulturne baštine, te da na ostala nije dala ni saglasnost ni primjedbe. Odsustvo davanja saglasnosti ne može se, podvlači ona, tumačiti kao prećutna saglasnost.
- Član 9 stav 3 – „Obrazloženja iz stava 3 ovoga člana dostavljaju se sekretaru Komisije…“ - Bez prethodno pripremljene i utvrđene liste prijedloga ova odredba nije mogla biti sprovedena. Član 11 – „Komisija će nakon razmatranja dostavljenih inicijativa… sačiniti Listu prijedloga koji ispunjavaju uslove za dodjelu statusa.“ - Lista prijedloga nikada nije sačinjena - navela je Krkeljić.
Pozvala se i na Član 14 - „Utvrđenu listu prijedloga potpisuje predsjednik Komisije. Zapisnik sa sjednice potpisuju svi članovi Komisije.“
- Nikada nije održana sjednica na kojoj smo kao članovi potpisali zapisnik. Na osnovu medijskih navoda, stičem utisak da ni predsjedavajući Komisije nije potpisao „utvrđenu listu“, koja uostalom nikada nije bila formalno utvrđena - istakla je Krkeljić.
Član 15 propisuje, kako je navela, da je „Komisija dužna da utvrđenu listu prijedloga sa obrazloženjem dostavi Ministarstvu kulture i medija u roku od sedam dana od dana utvrđivanja.“&nbsp;
- Kako lista nije bila utvrđena, nije mogao ni teći rok od sedam dana - naglasila je Krkeljić.
Član 17, kako je dodala, navodi da se „o radu Komisije vodi se zapisnik… Zapisnik se razmatra i usvaja na narednoj sjednici Komisije, prije prelaska na dnevni red.“&nbsp;
- Posebno ukazujem na kršenje ovog člana u vezi sa zapisnikom sa drugog zasijedanja Komisije od 17. juna 2025. godine, koji sam mejlom zahtijevala, a koji na početku trećeg zasijedanja 23. juna 2025. nije bio dostupan niti smo ga mogli usvojiti. Dakle, sve nepravilnosti u našem radu, a u vezi sa Poslovnikom (nedostatak sjednice, nepotpisani zapisnici, nepostojanje liste i obrazloženja) znače da: - Komisija nije izvršila obavezu iz člana 7 Uredbe o kriterijumima i načinu dodjeljivanja statusa istaknuti kulturni stvaralac (nije utvrdila prijedlog) - navela je Krkeljić.
Ministarstvo, podvlači ona, nije imalo osnov da postupi po članu 8 Uredbe (jer nema prijedloga koji bi dostavilo Vladi).&nbsp;
- Zbog svega gore navedenog, ne mogu nastaviti sa radom u Komisiji - zaključila je Krkeljić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Krkeljić podnijela ostavku u Komisiji za dodjelu statusa istaknutih kulturnih stvaralaca i ukazala na više povreda Poslovnika

Rediteljka Radmila Vojvodić podnijela je zahtjev za razrješenje iz članstva u Komisiji za utvrđivanje prijedloga za dodjelu statusa istaknuti kulturni stvaralac, saznaje Antena M.
Zahtjev je uputila ministarki kuture i medija Tamari Vujović. Vojvodić je izrazila neslaganje sa sopštenjem Ministarstva.&nbsp;
Njeno obraćanje ministarki Vujović prenosimo integralno:
"Izražavam neslaganje sa navodima u javnom saopštenju Ministarstva kulture i medija (objava na dan 28. septembra 2025.) povodom okončanja rada i tumačenja primjene procedura rada Komisije u čijem sam sastavu kao imenovana učestvovala.
Smatram da je Ministarstvo kulture i medija, kao nadležna institucija, na usvajanje Vladi Crne Gore proslijedila nelegitiman dokument. U tu svrhu skrećem Vašu pažnju na Poslovnik o radu Komisije za utvrđivanju prijedloga za dodjelu statusa istaknuti kulturni stvaralac, upućujući na član 4, član 9, član 10 i član 17. narečenog Poslovnika. &nbsp;
Uz uvid u dostupnu dokumentaciju i korespodenciju o radu Komisije i uvid u ove članove Poslovnika, odnosno načinjena kršenja navedenih poslovničkih procedura, može se lako zaključiti da Komisija nije na propisan način obavila povjereni zadatak - te da je paušalna ocjena o završetku rada Komisije iz aktuelnog saopštenja Ministarstva kulture i medija upućenog javnosti degradirajuća kvalifikacija Komisije kao glasačke mašine.
Ne zalazeći u pojedinosti netačnosti navoda iz objavljenog saopštenja Ministarstva kulture i medija, smatram da je došlo do kompromitacije instituta dodjele statusa istaknuti kulturni stvaralac, te da se potpis, koji sam s povjerenjem deponovala, ne može koristiti na dokumentu Prijedloga Komisije koji nije sačinjen, niti usvojen od strane Komisije.
Takođe, molim da me na osnovu ovog zahtjeva razriješite od daljeg učešća, odnosno članstva, u Komisiji."

1084x550

Vojvodić traži od Vujović da je razriješi iz Komisije: Kompromitovan institut dodjele statusa istaknuti kulturni stvaralac, moj potpis ne možete koristiti

Drama „Princeza Ksenija od Crne Gore”, autorke Radmile Vojvodić, promovisana je danas u Crnogorskom narodnom pozorištu povodom 27. marta - Svjetskog dana pozorišta.&nbsp; Prema riječima Ilije Subotića, direktora Crnogorskog narodnog pozorišta, inscenacijom drame „Princeza Ksenija od Crne Gore”, sad već daleke 94. godine, započeo je, između ostalog, i jedan emancipatorski proces, čiji će efekti u velikoj mjeri odrediti doživljaj pozorišne umjetnosti u Crnoj Gori s kraja 20. vijeka, s tendencijom daljeg razvijanja takve uloge teatara u crnogorskom društvu.&nbsp; - Nova premijera pokazala je da publika i dalje na temu ove predstave reaguje s posebnim emocijama, onako kako se reaguje na nikada do kraja ispričanu priču o nedaćama pojedinca, tačnije pojedinke, čiji je život prepušten velikoj i beskompromisnoj istoriji. Egzilske sudbine tu beskompromisnost možda najbolje pokazuju, zato je ta tema tako moćan alat u tumačenju istorije. U „Princezi Kseniji od Crne Gore“ ova tema dobila je nove slojeve, prije svega fokusom na sudbinu junakinje koju je zapala egzilska sudbina, a da se ni o šta nije ogriješila, jer ogrješenje nikada ne može biti želja da se bude svoj na svome - rekao je Subotić.&nbsp; Drama se, prema riječima autorke Radmile Vojvodić, preispituje i dokazuje na sceni, sa glumcima, sa publikom. - To je živi organizam teatra. Ova knjiga sa dramom u donekle novom ruhu jeste posebna po tome što nosi dosije o izvođenju predstave. Nijesam se latila dorađivanja dramskog teksta brinući i ustanovljujući da nije dovoljno aktuelan. Naprotiv, ta tragična istorijska priča posljednjih izdanaka dinastije Petrović Njegoš i tog usuda crnogorske države i obezimanjevanja naroda u tom trenutku je i dalje živo aktuelna. Upravo iz paradoksa te žive aktuelnosti, činjenice da nas se ta priča jednako tiče kao i onda kad je napisana i igrana, htjela sam da napravim neku vrstu omaža teatru i na taj način ekspliciram stav da smo mi u pozorištu zainteresovani za sebe, da hoćemo da kažemo da mislimo o sopstvenom dejstvu, da postojimo, da nam je važno naše pozorišno postojanje - rekla je Vojvodić. Glumica Varja Đukić, prvakinja drame CNP-a, kazala je da je za nju dragocjeno to što je imala priliku da igra princezu Kseniju u obje predstave. - Mislim da je ovo najznačajniji dramski tekst u cjeloklupnoj istoriji crnogorske dramaturgije koji cijeli kontekst našeg bića istorijskog, nacionalnog, kulturnog, društvenog stavlja u jedan teatarski kontekst koji više nije sjećanje... Smatram da cijeloj kulturnoj teatarskoj zajednici znači što je Radmila uradila ovu vrstu dramske rekapitulacije - kazala je Đukić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_6f12fe2a36115b28ab3e1f7af769d1768d80f98fbc203ea61515c2543f1e732f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_6f12fe2a36115b28ab3e1f7af769d1768d80f98fbc203ea61515c2543f1e732f" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Sa promocije"> <figcaption>Sa promocije(Photo: CNP/Duško Miljanić)Dusko_Miljanic_COPYRIGHT_Montenegro_</figcaption> </figure>  Profesor Janko Ljumović, urednik izdanja kazao je da mu je drago što je nacionalni teatar publikovao ovu knjigu nakon premijere.&nbsp; - Nakon više od 30 godina života drame „Princeza Ksenija od Crne Gore“, možemo slobodno reći da je dramski prvijenac Radmile Vojvodić svojom praizvedbom stekao status klasike. U kontekstu devedesetih, dramski tekst „Princeza Ksenija od Crne Gore“ je zaista iz potisnute istorije pokrenuo snagom i kreativnošću pozorišnog čina mnoge druge teme. Shodno tome, koncept ove knjige je osmišljen tako da se čitaocima ponudi knjiga koja nije samo dramski tekst već i kritičko izdanje koje materijalizuje fenomene ove predstave - kazao je Ljumović. Prema riječima dr Ivana Medenice, profesora FDU Beograd i pozorišnog kritičara, prva asocijacija koju je imao čitajući ovu dramu jeste "fenomen pozorišta kao mašine sjećanja".&nbsp; - No, u ovoj drami nije važan samo sam mehanizam sjećanja već i to kako se iz različitih vremenskih perspektiva osvjetljava ono što je predmet sjećanja, a to je ta trauma gubitka nezavisnosti i identiteta koji se dešavaju krajem Prvog svjetskog rata. Te 1994. godine dominiralo je snažno emotivno nacionalno osjećanje, a ja bih rekao da iz vremena kada je ova druga verzija pisana iz vizure prologa dominira osjećanje rezignacije vezano za to što nas istorija nije ničemu naučila i što se iste ili slične greške ponavlaju do dana današnjeg - kazao Medenica. Knjiga je objavljena u ediciji "Premijera".

1250x600

Ogrješenje nikada ne može biti želja da se bude svoj na svome

Predstava “Princeza Ksenija od Crne Gore“ – Izgnanička tugovanka doma Petrovića, prema tekstu i u režiji Radmile Vojvodić, premijerno će biti izvedena večeras na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta (CNP) u 20 sati, kao i u ponedjeljak, 10. februara u Kraljevskom pozorištu “Zetski dom” u istom terminu, saopšteno je iz CNP-a.&nbsp;
Reprizna izvođenja su sjutra za Podgoricu, i 11. februar za Cetinje.&nbsp;
Sve ulaznice za izvođenja u nacionalnom teatru, kako su kazali iz CNP-a &nbsp;su rasprodate.&nbsp;
- U stvaralačkom procesu pošli smo od toga da je nužno da i njegovu političnost tražimo u aktuelnom vremenu. Našli smo se i u izazovu kada je posrijedi omaž jednom pozorišnom činu, s obzirom na to da za nama stoji jedna predstava koja je ostavila traga. Taj omaž pozorištu stoji u čitanju ovog komada, ostajemo, čini se, jednako zapitani nad tim trajućim vremenom usuda malih naroda egzilima, unutrašnjim egzilima malih naroda i kultura - istakla je ranije na konferenciji za medije autorka Radmila Vojvodić.
Jednu od od najizvođenijih predstava u istoriji crnogorskog pozorišta, emotivnu priču o sudbini crnogorske princeze, koja je premijerno izvedena u “Zetskom domu” na Cetinju 1994, a u obnovljenom Crnogorskom narodnom pozorištu u Podgorici 1997, sada nam u novoj inscenaciji donosi odlična glumačka ekipa: Varja Đukić, Ana Vučković, Dejan Ivanić, Izudin Bajrović, Gorana Dragašević, Aleksandar Radulović, Jelena Laban, Slobodan Marunović, Dušan Kovačević, Nada Vukčević i Lazar Đurđević.&nbsp;
Dramaturg predstave je Božo Koprivica, kostimograf Boris Čakširan, scenografkinja Marija Kalabić, kompozitor Žarko Mirković, asistentkinja režije Nataša Milićević, asistentkinja kostimografkinje Gordana Bulatović, a izvršni producenti Danilo Milatović i Vukosava Tomović.&nbsp;
Urednik kataloga je Janko Ljumović, a saradnica Darja Šuković.

CNP: “Princeza Ksenija od Crne Gore” večeras premijerno na Velikoj sceni

Obnovljena predstava “Princeza Ksenija od Crne Gore“ - Izgnanička tugovanka doma Petrovića, premijerno će biti izvedena na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta u petak, 7. februara, a u Kraljevskom pozorištu Zetski dom na Cetinju u ponedjeljak, 10. februara.
Tim povodom, danas je u Crnogorskom narodnom pozorištu održana konferencija za novinare.
- U novom čitanju komada nužno je da njegovu političnost tražimo u aktuelnom vremenu i da je čitamo optikom vlastitog. U pitanju je i omaž pozorišnom činu, s obzirom na to da za nama stoji jedna predstava koja je ostavila trag- istakla je autorka predstave Radmila Vojvodić.
Kako je dodala, preispitujući istoricizam teme egzila slavnih Petrovića i istorijsku traumu,dolazili smo do aktuelnosti, do polemičnosti u odnosu na današnjicu, ali i do možda još većih izazova nego onda.
- Ostajemo jednako zapitani nad tim tragičnim vremenom trauma i usuda malih naroda, egzilima i unutrašnjim egzilima, ostajemo zapitani nad kontroverzama političkih moći, nakaradnim političkim mentalitetima, i po tom pitanju aktuelni i u vlastitom vremenu. Odgovore ne dajemo, ali taj Ksenijin glas, koliko god ona bila istorijska junakinja, ostaje živ u ovom našem vremenu- kazala je Vojvodić.
Dramaturg obnovljene predstave Božo Koprivica uporedio je dramu Radmile Vojvodićsa romanom “Besudna zemlja” Milovana Đilasa.
 
- &nbsp;U njenoj drami rimuju se kremen i tišina, strast i ljubav, katunsko i mediteransko, sudbinsko i viteško. U novoj predstavi postoji jedna nota fantastike kojoj posebno doprinosi scenografija, kostim, čarobna muzika. Fantastičnoj noti doprinose i elementi humora. Ova drama rimuje se sa “Besudnom zemljom” Milovana Đilasa, zato što se i u jednom i u drugom romanu govori kako se aristokrate bore za izgubljenu stvar, u oba djelagovori se o tome kako je nekad bilo, a i danas ima i biće djevojaka i mladića očiju gvozdenih i osmijeha Ljuba Čupića- poručio je Koprivica.
Prvakinja CNP-a Varja Đukić koja je i u prvobitnoj glumačkoj podjeli predstave tumačila lik princeze Ksenije, ponavlja ulogu samo u različitoj životnoj dobi junakinje.
- Ovo je uslojavanje teatra i uslojavanje teksta u jednom potpuno drugom kontekstu. Na kraju krajeva, za mene je ovo i glumački pokušaj produžetka života one Ksenije koju sam igrala prije 30 godina- rekla je Đukić.
Jedan od troje glumaca koji su igrali i u prvobitnoj postavci predstave je Slobodan Marunović, nekada u ulozi Vukmanovića, a sada kao Ilija Bjeloš. 
 - Ova drama je dokaz da je pozorište angažovana umjetnost, da slika ono vrijemeu kojem živi i njegove recidive koji utiču na naše živote. Ponovo je novo vrijeme vaskrsnulo ovu predstavu i pozorište je opet imalo potrebu da tu traumu koja se desila 90-ih godina opet prikaže novim generacijama iz novog, kritičkog ugla- poručio je Marunović.
Kako dodaje, obnovljena predstava se polazišno bitno razlikuje od one koja je komentarisala vrijeme kada je nastala.
- Tada je predstava snažno odjeknula kao sociološki fenomen u vremenu buđenja ljudi na ovim prostorima, a to je nesrećnovrijeme rata i egzila, kada su mnoge porodice sa ovih prostora napustile svoje domove, kao što je priča porodice Petrović koja se iz nevolje našla u egzilu- kazao je Marunović.
Umjetnička direktorica Crnogorskog narodnog pozorišta Vesna Vujošević osvrnula se na značaj nove inscenacije kultne predstave.
- Proces rada na predstavi rediteljke Radmile Vojvodić, poslije tačno 30 godina,u saradnji Crnogorskog narodnog pozorišta i Kraljevskog pozorišta Zetski dom, započet je u nacionalnom tetaru Podgorice 2024. godine, značajno doprinoseći obogaćivanju repertoara i njegujući domaću dramsku baštinu- rekla je Vujošević.
Autorski tim predstave čine dramaturg Božo Koprivica, kostimograf Boris Čakširan, scenografkinja Marija Kalabić, kompozitor Žarko Mirković, izvršni producenti Danilo Milatović i Vukosava Tomović, urednik kataloga Janko Ljumović, a saradnica Darja Šuković.
U predstavi igraju: Varja Đukić, Ana Vučković, Dejan Ivanić, Izudin Bajrović, Gorana Dragašević, Aleksandar Radulović, Jelena Laban, Slobodan Marunović, Dušan Kovačević, Nada Vukčević i Lazar Đurđević.
Reprizna izvođenja su 8. februara u Podgorici i 11. februara na Cetinju.

"Princeza Ksenija od Crne Gore" poslije 30 godina ponovo pred publikom

Crnogorski reprezentativac Marko Perović danas je i zvanično postao član Atletiko Madrida.
On je u Madrid stigao iz Almerije, kao pozajmljen igrač, sa opcijom otkupa ugovora.
- Veoma sam srećan i uzbuđen što započinjem novo poglavlje u ovom sjajnom klubu - kazao je Perović za sajt Atletika.
Perović će u početku igrati za drugi tim "jorgandžija", koji se tamčiči u Trećoj ligi.
On je ove sezone igrao šest mečeva za Almeriju u La Ligi 2.
Dva meča odigrao je i u Kupu Kralja.
Za reprezentaciju Crne Gore odigrao je četiri meča.

Marko Perović i zvanično u Atletiku

Crnogorski košarkaš Petar Popović igraće do kraja sezone za Perspektivu Iliriju, nakon što je sporazumno raskinuo ugovor sa Igokeom.
Dvadesetdevetogodišnji bek u Iliriju dolazi sa ozbiljnim iskustvom regionalne košarke i jasnim profilom igrača koji može da donese stabilnost, prje svega u defanzivi.
Najveći dio karijere vezao je za KK Budućnost, gdje je igrao i kao bek, ali i kao plej pa čak i na poziciji trojke.
Sa "plavo-bijelima" je osvojio titulu ABA lige, bio jedan od igrača od zadatka tadašnjeg trenera Aleksandra Džikića.
Nosio je dresove FMP-a i Igokee.
Visina, iskustvo i izraženo razumijevanje igre razlozi su zbog kojih u Iliriji vjeruju da su dobili igrača koji može da napravi razliku u nastavku sezone i da donese dodatni kvalitet timu iz Ljubljane u njihovoj prermijernoj sezoni u ABA ligi.

Popović novi košarakaš Ilirije

Ne moraš mijenjati granice da bi promijenio državu! Politika tzv. „srpskog sveta“ u potpunoj je suprotnosti s evropskim vrijednostima, jer se ne može graditi politika na negiranju jedne nacije, jedne države i njenog identiteta - poručila je specijalna savjetnica ministra vanjskih poslova Hrvatske Vanda Babić Galić gostujući u emisiji Građanski ugao na Televiziji E.
Srbi u Crnoj Gori, kako je naglasila, imaju svoja prava i slobode, no istovremeno postoji i temeljna obveza svake manjine da djeluje u interesu države u kojoj živi.
- S politikama „srpskog sveta“ nije moguće ući u Evropsku uniju. U interesu je svima da Crna Gora, sa svojim vrijednostima i identitetom, takva kakva jeste, postane dio evropske porodice. Crna Gora pripada zapadnom svijetu - jasna je Babić Galić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLnjFrvuJvHY&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Babić Galić: S politikama „srpskog sveta“ nije moguće ući u EU, Crna Gora pripada zapadnom svijetu

Zajednica opština Crne Gore (ZOCG) uputila je Parlamentu amandman na Predlog zakona o dopuni Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, kako bi bila korigovana odredba važećeg zakonskog teksta kojom se propisuju koeficijenti za obračun zarada gradonačelnika i predsjednika opština, a koja je već osporena pred Ustavnim sudom.
Prema osporenoj odredbi, koeficijenti za zaradu gradonačelnika i predsjednika opštine propisani su u rasponu od 15,56 do 21,62, u zavisnosti od broja stanovnika u lokalnoj samoupravi. U Zajednici opština ocijenjeno je da rješenje koje utvrđuje različitu zaradu u zavisnosti od broja stanovnika, pri identičnim poslovima, ovlašćenjima i odgovornostima na najznačajnijim pozicijama u opštini, predstavlja grubu povredu ustavnog načela ravnopravnosti i jednakosti građana pred Ustavom i zakonom.
– Napominjemo da je predsjednik opštine inokosni izvršni organ koji ima iste nadležnosti u svakoj opštini bez obzira na broj stanovnika, kao i personalizovanu krivičnu, prekršajnu, materijalnu i svaku drugu odgovornost za obavljanje funkcije. Stoga je sporni koeficijent za obračun njegove zarade ne samo protivustavan, već i krajnje neobjektiviziran. Ovo iz razloga što je koeficijent predsjednika opštine do 10.000 stanovnika izjednačen sa koeficijentom člana Disciplinske komisije ili zamjenika šefa kabineta predsjednika Vlade, a koeficijent predsjednika opštine koja ima od 10.000 do 50.000 stanovnika (17,29) sa koeficijentom docenta na univerzitetu, uz napomenu da je ovaj koeficijent značajno manji od koeficijenta ljekara specijaliste ili sekretara DIK-a. Takođe, njegov koeficijent u opštini koja ima preko 100.000 stanovnika izjedanačen je sa koeficijentom naučnog savjetnika ili predsjednika Upravnog suda. U tu grupu spada i koeficijent gradonačelnika Glavnog grada koji čini trećinu Crne Gore – navodi se u obrazloženju amandmana.
Predlog Zajednice je da se uvede jedinstven koeficijent za obračun zarada gradonačelnika/predsjednika opštine nezavisno od broja stanovnika, u visini koeficijenata za obračun zarade ministara i poslanika.
– Ovo iz razloga što predsjednik opštine predlaže i izvršava lokalnu politiku u velikom broju različitih upravnih oblasti iz nadležnosti opštine, dok ministar vrši slične poslove u okviru ograničenog broja svojih resora. Iz ovog se može zaključiti da predsjednik opštine ima veći obim raznorodnih nadležnosti u odnosu na ministra, te je izjednačavanje njihovih koeficijenata opravdano – stoji u obrazloženju.
Budući da važećim zakonom nisu utvrđeni koeficijenti ostalih lokalnih funkcionera i visoko-rukovodnog kadra, već se određuju na opsnovu instrukcija Ministarstva finansija, ovim amandmanom su predloženi odgovarajući koeficijenti, čime se stvara pravna sigurnost, jer se isključuje primjena različitih instrukcija i mišljenja.
Amandman sadrži i odredbu po kojoj nadležni organ lokalne samouprave koja nije u mogućnosti da obezbijedi dovoljno sredstava za isplatu zarada u skladu sa zakonom, može da umanji koeficijente do 20 odsto.
Predlog zakona je na dnevnom redu sjednice Skupštine zakazane za 2. februar, a u dopisu koji je generalna sekretarka ZOCGMišela Manojlovićuputila predsjedniku ParlamentaAndriji Mandićuizražava se očekivanje da poslanici prepoznaju značaj ovog pitanja i u skladu sa svojim nadležnostima predlože amandman koji im je dostavljen.

Tag: radmila-vojvodic