Izbori za Kongres kao prekretnica za obije stranke: Nagovještaj početka kraja Trampove ere

Glavne političke stranke u Sjedinjenim Američkim Državama nalaze se na prekretnici.

Deceniju nakon što je počeo da preoblikuje Republikansku stranku prema sopstvenom političkom modelu, predsjednik Donald Tramp suočava se sa mogućnošću pobune birača na izborima u utorak, piše AP.

Takav ishod mogao bi da primora konzervativce da preispitaju svoju bezrezervnu odanost osamdesetogodišnjem predsjedniku, koji se nalazi u završnici svog mandata, i njegovom pokretu „Učinimo Ameriku ponovo velikom“ (MAGA).

Neki republikanski kandidati već su počeli da se distanciraju od njega.

Demokrate, koje su uprkos povoljnijem političkom zamahu uoči izbora na polovini predsjedničkog mandata i dalje nepopularne, sve brže ulaze u sukob između stranačkog establišmenta i osnaženog progresivnog krila, koje zahtjeva ništa manje od korjenitih promjena.

Bez obzira na to koja stranka u utorak pobijedi ili izgubi, završetak izbora na polovini mandata 2026. godine označiće početak velike borbe za političku budućnost zemlje u sutonu Trampove ere.

Ta borba će se ubrzo naći u središtu američke politike, kada novi članovi Kongresa stignu u Vašington, a predsjednička trka za 2028. godinu počne da dobija zamah.

„Kada predsjednik Tramp napusti funkciju, nastupiće ogroman politički vakuum. I postavljam pitanje: kuda će zemlja dalje krenuti?“, izjavio je bivši republikanski senator Džon E. Sununu, koji se ponovo kandiduje za mjesto u Senatu iz Nju Hempšira, koje je izgubio 2008. godine.

Republikanci počinju da zamišljaju stranku nakon Trampa

Više od bilo koje politike ili principa, najmoćniji faktor koji danas ujedinjuje Republikansku stranku postao je lično Donald Tramp.

Zato se, dok se stranka priprema za kraj Trampove ere, nameću velika pitanja o tome ko će je i na koji način ubuduće usmjeravati.

Tramp je odavno razbio konzervativni model Ronalda Regana, poznat kao „tronožna stolica“, koji je generacijama definisao Republikansku stranku.

Taj model počivao je na tri stuba: fiskalnom konzervativizmu, koji podrazumijeva malu državnu upravu i slobodnu trgovinu, konzervativnim društvenim vrijednostima i odlučnoj spoljnoj politici.

Ono što je od njega danas ostalo jeste promjenljivi populizam, koji se prilagođava trenutnim hirovima predsjednika na odlasku.

Drski biznismen pomogao je da se Republikanska stranka udalji od tradicionalnih birača iz viših društvenih slojeva i okrene široj koaliciji birača iz radničke klase, uključujući sve veći dio tradicionalnog demokratskog biračkog tijela – Hispanoamerikance, Afroamerikance i mlade.

Republikanski strateg Dejvid Urban rekao je da pažljivo prati da li će Trampova biračka koalicija opstati na izborima u utorak.

„Kada to budemo vidjeli, mnogo toga će nam biti jasnije u pogledu budućnosti“, rekao je Urban. „Ako svi ti ljudi ostanu kod kuće – zato što su razočarani zbog ekonomije, rata ili nekog drugog razloga koji će pokazati izlazne ankete – onda se otvara mnogo pitanja o tome ko će biti sledeći lider stranke“.

Većina spekulacija o republikanskom kandidatu za predsjedničke izbore 2028. usmjerena je na potpredsjednika Džej Di Vensa.

Ovaj 42-godišnji bivši senator iz Ohaja prešao je put od Trampovog kritičara do njegovog vatrenog sljedbenika. Kao potpredsjednik, mogao bi da se suoči sa uobičajenim izazovom izgradnje samostalnog političkog identiteta dok obavlja drugu najvažniju funkciju u zemlji.

Ukoliko republikanci u utorak zabilježe loš rezultat, Vensove predsjedničke ambicije mogle bi da pretrpe udarac. Sličan problem mogao bi da zadesi i drugog potencijalnog kandidata za 2028. godinu, državnog sekretara Marka Rubija.

Međutim, to bi moglo da otvori prostor za senatora iz Teksasa Teda Kruza, guvernera Floride Rona Desantisa, pa čak i za glasnog Trampovog kritičara, bivšeg guvernera Nju Džersija Krisa Kristija, koji ima 64 godine i razmatra politički povratak.

Demokrate ne mogu da se dogovore o tome šta dalje

Uz nekoliko izuzetaka, demokratski zvaničnici očekuju dobar izborni rezultat u utorak, čak i ako ne uspiju da osvoje većinu u oba doma Kongresa. Međutim, ne postoji saglasnost o tome šta bi trebalo da uslijedi.

Stranački establišment pozdravlja uspon kongresmena Hakima Džefrisa, koji bi mogao da postane prvi Afroamerikanac na mjestu predsjedavajućeg Predstavničkog doma ukoliko demokrate osvoje većinu.

Frustrirani progresivci, međutim, smatraju da su Džefris i lider demokrata u Senatu Čak Šumer dio problema. Oni zahtijevaju sveobuhvatne promjene u ljudima i politikama koje usmjeravaju njihovu stranku.

Takvi zahtjevi posebno su izraženi među demokratama povezanim sa organizacijom Demokratski socijalisti Amerike (DSA). Trenutno samo dva člana Predstavničkog doma imaju podršku DSA, ali se očekuje da će njihov broj u novom sazivu porasti na najmanje sedam, zahvaljujući uspjehu grupe kandidata koje je na unutarstranačkim izborima podržao gradonačelnik Njujorka Zohran Mamdani.

Kandidat demokrata za Senat iz Mičigena, Abdul El-Sajed, mogao bi da postane još jedan istaknuti zagovornik krajnje ljevice, iako nema podršku DSA niti se izjašnjava kao demokratski socijalista.

Guverner Merilenda Ves Mur, koji je potencijalni demokratski predsjednički kandidat i sljedeće nedjelje izlazi na izbore za reizbor, odbio je da direktno odgovori na pitanje da li želi DSA u svojoj stranci. Umjesto toga, za Asošijeted pres je rekao da želi „razumne lidere spremne da uzdrmaju postojeći poredak i znaju kako da brzo postignu rezultate“.

Više puta je naglasio da demokratski lideri moraju da djeluju hitno.

„Ne želim da budemo stranka koja samo govori ne i sve usporava. Želim da budemo stranka koja govori da i djeluje odmah. Želim stranku koja je istinski nestrpljiva da isporuči rezultate kojima se nadamo i promjene koje želimo za naše porodice“, rekao je Mur.

Njegova retorika poklapa se sa stavovima sve aktivnijeg demokratskog biračkog tijela, ali je gotovo izvjesno da se on i progresivci ne slažu oko načina na koji treba da se suprotstave Trampu i njegovim saveznicima u Kongresu. Lijevo krilo Demokratske stranke moglo bi da postane još glasnije nakon međuizbora.

Korbin Trent, bivši savjetnik kongresmenke Aleksandrije Okasio-Kortez, rekao je da utorak označava novi početak i pruža demokratama ogromnu priliku da prihvate suštinske promjene u oblastima zdravstvene zaštite, stanovanja i infrastrukture, kao i u drugim ključnim pitanjima.

Ipak, nije optimista kada je riječ o spremnosti demokratskog rukovodstva u Vašingtonu da odgovori na taj izazov.

„Ovi izbori predstavljaju odbacivanje postojećeg poretka. Činjenica je da su Čak Šumer, Hakim Džefris i najveći dio stranačkog rukovodstva dokazali da nisu sposobni da odgovore na ovaj trenutak onako kako on zahtjeva: kao na istorijski trenutak koji treba da nas povede napred“, rekao je Trent.

U međuvremenu, Tramp će ostati na funkciji još dvije godine, bez obzira na to da li će njegova stranka sledeće nedjelje pretrpjeti velike gubitke. Čak i politički oslabljeni Tramp ostao bi dominantna figura u Republikanskoj stranci i u borbi za predsjedničku nominaciju na narednim izborima.

„Sve dok Donald Tramp ne ispusti poslednji dah, nad Republikanskom strankom će se nadvijati poput Kolosa sa Rodosa“, rekao je Urban, aludirajući na drevnu grčku statuu boga sunca Heliosa. 

„Niko neće imati veći uticaj od njega, bez obzira na to šta se dogodi na ovim izborima“.