Predstojeća turistička sezone mogla bi biti pozitivna, s obzirom na najave rasta prometa putnika na aerodromu Tivat i bookinga kolektivnog smještaja, smatra direktor Centra za istraživanje i razvoj turizma, Petar Golubović, ali upozorava da je saobraćajna infrastruktura ključni izazov. 
 
- Ono što nam kao destinaciji svakako ne ide u prilog jesu izazovi koji se odnose na saobraćajnu infrastrukturu i radove na različitim putnim pravcima. To će sigurno doprinjeti negativnoj situaciji i značajno većim saobraćajnim gužvama, što će negativno uticati na zadovoljstvo turista, ali i svih nas koji živimo u Crnoj Gori - naveo je Golubović u saopštenju. 
 
On je dodao da vjeruje da će se i ove ljetnje sezone sektor individualnog smještaja naći pred izazovom da popuni sve veće smještajne kapacitete i da je tom segmentu ponude neophodna ozbiljnija organizacija kada su marketinške aktivnosti u pitanju. 
 
- To je jedna u nizu stvari koje u budućnosti moraju dobiti mnogo ozbiljniji pristup svih nadležnih i resornih institucija - kazao je Golubović. 
 
On smatra da je za bolje sagledavanje cjelokupne situacije u turizmu potrebno da se javnosti predoči šira slika koja ukazuje na trendove u turističkoj industriji. 
 
Golubović je kao primjer naveo zvanične podatke European Travel Commisiona (ETC), prema kojima su međunarodna putovanja i broj dolazaka u Evropu u prvom kvartalu ove godine porasli 4,9 odsto u odnosu na isti period prošle, dok je broj noćenja bio 2,2 odsto veći. 
 
On je naveo da je u Crnoj Gori u prvom kvartalu zabilježen rast broja dolazaka stranih turista od 3,54 odsto u odnosu na uporedni period, dok je broj ostvarenih noćenja stranih turista manji 10,1 odsto. 
 
- To nam govori da kao država pratimo trend povećanja međunarodnih turističkih kretanja, ali nameće takođe i logično pitanje odakle takav disbalans i nelogičnost, da imamo povećan broj dolazaka, a značajan pad broja ostvarenih noćenja - saopštio je Golubović. 
 
On smatra da je neophodno detaljno i oprezno analizirati stastističke podatke koji se odnose na turizam, jer je dokazano da su 2023. godine u zvaničnu statistiku ušli i državljani Rusije i Ukrajine koji su u Crnu Goru izbjegli/migrirali usljed ratnih dešavanja. 
 
- Zbog toga često tu godinu ironično nazivam i godinom „izbjegličkog turizma“ u našoj zemlji. Isti ti ljudi su tokom prošle godine intenzivno napuštali Crnu Goru i selili se iz nje, zahvaljući čemu je zvanična statistika pokazivala pad od 800 hiljada ostvarenih noćenja - objasnio je Golubović. 
 
On je rekao da su ruski državljani prošle godine ostvarili 48,66 hiljada dolazaka manje i pad noćenja od skoro milion u odnosu na 2023. godinu. 
 
- S tim u vezi, treba istaći da su državljani Rusije upravo ti koji kreiraju disbalans turističke statistike i u ovoj godini i da su prvom kvartalu ostvarili čak 115,68 hiljada noćenje manje u odnosu na uporedni period. Taj pad je dominantno prisutan u individualnom, odnosno privatnom smještaju i iznosi čak 114,33 hiljade noćenja manje - kazao je Golubović. 
 
On smatra da se, imajući u vidu te činjenice, ne može govoriti o trendu pada industrije turizma u Crnoj Gori u posljednje dvije godine. 
 
- Ne možemo pričati o trendu pada, jer izuzimanjem iz zvanične turističke statistike državljana Rusije, imamo skroz drugačiju sliku. U prilog tome govore i drugi zvanični podaci koji se odnose na povećan broj putnika na graničnim prelazima, značajno veći broj posjetilaca u Nacionalnimm parkovima u prva četiri mjeseca ove godine u odnosu na prošlu, kao i veći broj putnika koje su opslužili naši aerodromi - saopštio je Golubović. 
 
On je kazao da se struktura gostiju koji posjećuju Crnu Goru izmijenila, da se vanevropsko emitivno tržište dobro animiralo, te da je rast sa tog tržišta u prvom kvartalu bio čak 60,6 odsto. Najznačajniji rast sa tog tržišta bilježe gosti iz Kine i Izraela. 
 
- Potrebno je obratiti posebnu pažnju na pad broja dolazaka sa nama veoma značajnih tržišta zapadne Evrope i Skandinavije - upozorio je Golubović. 
 
Kada je riječ o prihodima, ukoliko se analiziraju podaci Centralne banke (CBCG), uočava se da je rast prihoda od turizma u prvom kvartalu 2023. godine drastično uvećan u odnosu na uporedni period svih prethodnih godina. 
 
- U odnosu na rekordnu 2019. godinu veći je za čak 150 odsto. Taj naprasni rast turističkog prihoda očigledno je u direktnoj korelaciji sa dolaskom ruskih i ukrajinskih imigranata koji su u Crnoj Gori našli privremeno boravište bježeći od rata - objasnio je Golubović. 
 
Njihovim odlaskom se, kako je kazao, bilježi pad broja dolazaka i noćenja u zvaničnoj turističkoj statistici, a samim tim i prihoda od turizma u prošloj godini, što se preliva i na ovu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Golubović: Saobraćajna infrastruktura ključni izazov za sezonu

Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS) potpisalo je ugovor sa opštininom Berane – Mjesnom zajednicom (MZ) Dapsiće, kojim je predviđena donacija od 36.630 eura za izgradnju putne infrastrukture u toj MZ.&nbsp;
Kako je saopšteno iz resora Damjana Ćulafića, ova sredstva su obezbijeđena iz budžeta putem posebnog programa, a cilj donacije je razvoj neophodne infrastrukture u Dapsićima, mjestu koje je pretežno usmjereno na poljoprivrednu djelatnost.
Razvoj sjevernog dijela Crne Gore kroz održive projekte, poput poboljšanja putne mreže, ističu u Ministarstvu, jedan je od ključnih koraka ka jačanju poljoprivredne proizvodnje. Kvalitetna putna infrastruktura, napominju, doprinosi smanjenju emisije štetnih gasova, što doprinosi očuvanju životne sredine, a posebno čistog vazduha, koji je od vitalnog značaja za zdravlje stanovništva.
Ćulafić je naglasio je da će slični projekti u budućnosti biti još brojniji.&nbsp;
- Razvoj sjevera može se postići samo konkretnim mjerama, radom i prepoznavanjem prioriteta lokalnih zajednica. Ovaj projekat je primjer manjih, ali izuzetno efikasnih mjera pomoći lokalnim sredinama, i moje opredjeljenje je da, zavisno od budžeta za 2025. godinu, posebnu pažnju usmjerimo na opštine na sjeveru Crne Gore, pružajući im finansijsku podršku za realizaciju prioritetnih projekata - rekao je Ćulafić.
Ova inicijativa, kako su rekli u Ministarstvu, predstavlja samo jedan korak u većem planu održivog razvoja sjevernog regiona, usmjerenog ka poboljšanju uslova za život i rad lokalnog stanovništva.

1250x600

1084x550

Za putnu infrastrukturu u MZ Dapsiće 36.000 eura; Ćulafić: U planu brojni projekti

Povodom obilježavanja 30 godina od vojno-policijske operacije „Oluja“, Centar za građansko obrazovanje (CGO) izražava duboku zabrinutost zbog izostanka pravde za žrtve i nepostojanja institucionalnog priznanja njihove patnje, ni tri decenije nakon zločina.
Četvorodnevna operacija koja je počela 4. avgusta 1995. godine označila je kraj postojanja Republike Srpske Krajine, ali i egzodus oko 200.000 civila srpske nacionalnosti. Uslijedili su sistematski zločini – ubistva onih koji su ostali, pljačka i uništavanje njihove imovine.
Prema podacima organizacije Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću iz Zagreba, identifikovane su 2.353 žrtve rata, većinom srpske nacionalnosti (1.747), među kojima je bilo 1.170 civila, pretežno starosne dobi između 36 i 64 godine. Najveći broj stradanja odnosi se na ubistva (1.073), potom nestanke i likvidacije tokom borbi.
Suđenje pred Haškim tribunalom protiv hrvatskih generala Ante Gotovine, Mladena Markača i Ivana Čermaka, završeno je njihovim oslobađanjem. Iako su zločini nad srpskim civilima tokom i nakon „Oluje“ nepobitno utvrđeni, nije dokazana individualna odgovornost optuženih, a operacija je u presudama označena kao „udruženi zločinački poduhvat“.
CGO podsjeća da žrtve i dalje ostaju taoci političkih manipulacija između Hrvatske i Srbije. Hrvatska 4. avgust obilježava kao dan pobjede, ignorišući zločine, dok Srbija koristi taj datum za političku komemoraciju, bez stvarne institucionalne podrške preživjelima.
Uprkos brojnosti žrtava, nijedna osoba stradala tokom „Oluje“ nema status civilne žrtve rata u Srbiji, jer zakon isključuje one koji su stradali van teritorije Srbije. Dodatno, veliki broj izbjeglica prisilno je mobilisan i upućivan na ratišta u Bosni i Hercegovini, što je dovelo do novih tragedija.
CGO naglašava da neuspješni krivični procesi, bez osuđujućih presuda i bez institucionalnog priznanja žrtava, urušavaju povjerenje u pravosudne sisteme i produbljuju međunacionalne i društvene podjele.
- Potrebno je jasno adresirati pitanja komandne odgovornosti, reparacija, sudbine nestalih i izgradnje memorijalne kulture koja ne produbljuje sukobe, već omogućava prostor za empatiju i istinsko sjećanje - poručuje Damir Suljević, koordinator programa za ljudska prava u CGO-u.
Iz Centra pozivaju nadležne institucije, političke aktere i međunarodne organizacije da konačno preduzmu konkretne korake u ostvarivanju prava žrtava, kako bi se otvorio put ka pomirenju i pravednijem društvu za sve.

CGO: Žrtve i dalje bez pravde, priznanja i dostojanstva

Predsjednik Vlade Crne Gore, Milojko Spajić, čestitao je 4. avgust – Dan opštine Petnjica rukovodstvu i svim građanima, poručivši da ova opština ima značajnu ulogu u budućem razvoju sjevera i cijele države.
Spajić je istakao da su stabilne lokalne finansije, ravnomjerni regionalni razvoj i pozitivna demografska slika sjevera među ključnim prioritetima Vlade, te naglasio da su upravo u tim oblastima stvoreni preduslovi za konkretan napredak.
- Bez obzira na negativne demografske trendove koji već duže vrijeme prate Petnjicu, uvjeren sam da opština sa takvim nasljeđem i prirodnim potencijalima može i treba da iskoristi reformsko-razvojni zamah države, kako bi osigurala napredak cijelog regiona - poručio je premijer.
On je naglasio da se, kroz Vladinu razvojnu strategiju, pred Petnjicom i drugim opštinama sjeverne regije otvaraju brojne šanse za privredni rast, posebno kroz unapređenje infrastrukturne mreže.
- To će omogućiti da snažnije i prepoznatljivije plasirate svoje proizvode i ojačate lokalnu ekonomiju - naveo je Spajić.
Premijer je izrazio očekivanje da će lokalna zajednica prepoznati te prilike i iskoristiti ih za dugoročnu dobrobit građana.

Spajić: Pred sjeverom su šanse za privredni rast

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić čestitao je Dan opštine Plužine rukovodstvu, odbornicima i svim građanima, uz poruku da ova opština, zahvaljujući svojim prirodnim bogatstvima i snažnom identitetu, ima veliki potencijal za održivi razvoj i turističku valorizaciju.
On je poručio da Piva i Plužine, kao njen centar, zauzimaju posebno mjesto u istoriji Crne Gore, te da zaslužuju pažnju i poštovanje na državnom nivou.
- Vaš kraj obiluje prirodnim i energetskim resursima, ali i izuzetnim biodiverzitetom, što ga čini jednim od najznačajnijih područja za razvoj crnogorske turističke ponude -poručio je Mandić, naglašavajući potrebu za zajedničkim radom državnih i lokalnih institucija na jačanju mira, stabilnosti i boljeg života građana.
Posebno je istakao značaj saradnje lokalnih samouprava sa zakonodavnom vlašću, ističući da građani Plužina i čitave Crne Gore s pravom očekuju sigurniju i prosperitetniju budućnost.
- Neka Dan opštine bude prilika da se osnaži zajedništvo i podstakne dalji napredak u korist cijele zajednice - &nbsp;poručio je predsjednik Skupštine.

Mandić: Piva je temelj za održivi razvoj i snažnu turističku ponudu Crne Gore

&nbsp;Osnovna škola „Petar Dedović“ u Murinu dobila je novi prostor namijenjen najmlađim učenicima – savremeno opremljenu dječju igraonicu, čime je školski ambijent značajno unaprijeđen.
Ova inicijativa realizovana je zahvaljujući donaciji Naučno-tehnološkog parka Crne Gore, uz podršku Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija. Vrijednost donacije iznosi više od 16.000 eura, a odluku o odobravanju sredstava donio je Upravni odbor NTP-a, na inicijativu Ministarstva, koju je verifikovala Vlada Crne Gore.
Nova dječja igraonica obezbijediće učenicima nižih razreda dodatni prostor za igru, učenje kroz zabavu i kvalitetno provođenje vremena tokom boravka u školi, čime se doprinosi stvaranju stimulativnog i podržavajućeg obrazovnog okruženja.
Iz škole ističu da će ovaj prostor značajno uticati na razvoj socijalnih i motoričkih vještina učenika, te dodatno osnažiti pedagoški rad s najmlađima.

MPNI: Prostor škole u Murinu oplemenjen dječjom igraonicom

Portal ETV ekskluzivno objavljuje dokument Vlade – Ocjena rada drugi kvartal 2025. godine - koji se odnosi personalno na rad članova Vlade, prema kojem su najbolje ocijenjene ministarke Anđela Jakšić Stojanović i Maida Gorčević, dok je na začelju tabele, kao najgori – potpredsjednik Vlade za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama Budimir Aleksić sa prosječnom ocjenom – 1,50. Odmah uz Aleksića su i ministri poljoprivrede i kulture i medija Vladimir Joković i Tamara Vujović, koji imaju prosječnu ocjenu 1,66, a isto su ocijenjeni i ministri pomorstva i turizma Filip Radulović i Simonida Kordić. <h2>VRLO DOBRI I DOBRI&nbsp;</h2> Jakšić Stojanović i Gorčević imaju prosječnu ocjenu – 4, dok su iza njih ministar finansija Novica Vuković i premijer Milojko Spajić s ocjenom 3,66. Među najbolje ocijenjenima je i ministar pravde Bojan Božović – 3,50, dok je potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović dobio ocjenu – 3,33, sa koliko je ocijenjena i ministarka javnih radova Majda Adžović.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080316084_89b973f5c77b5f41ef788e89ee9d82fe37b72a2abfbdeccf34d02d0a04d436e4.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025080316084_89b973f5c77b5f41ef788e89ee9d82fe37b72a2abfbdeccf34d02d0a04d436e4" data-rendition-name="original" width="1219" height="736" loading="lazy" alt="Ocjena rada funkcionera Vlade Crne Gore u drugom kvartalu 2025."> <figcaption>Ocjena rada funkcionera Vlade Crne Gore u drugom kvartalu 2025.(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj, kao i ministarke saobraćaja Maja Vukićević i rada Naida Nišić, te minstri energetike i rudarstva i zdravlja Admir Šahmanović i Vojislav Šimun – ocijenjeni su prosječnom ocjenom – 3,16. Ministar socijalnog staranja Damir Gutić dobio je ocjenu – 3, dok su svi ostali niže ocijenjeni. Tako je potpredsjednik Vlade Filip Ivanović dobio ocjenu – 2,83, kao i ministar javne uprave Maraš Dukaj i potpredsjednik Momo Koprivica. Ministri ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, sporta i mladih i regionalnog razvoja – Damjan Ćulafić, Dragoslav Šćekić i Ernad Suljević prošli su sa prosječnom ocjenom – 2,5. Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović dobio je prosječnu ocjenu – 2,33, dok su sa 2,16 ocijenjeni – ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka, potpredsjednici Vlade Aleksa Bečić i Milun Zogović, kao i ministar bez portfelja Milutin Buturović. Ministri odbrane i unutrašnjih poslova Dragan Krapović i Danilo Šaranović ocijenjeni su ocjenom – 2, što znači da je to, poređujući sa ocjenjivanjem u prosvjeti, ocjena ,,zadovoljava“. Najniža moguća prelazna! <h2>,,JEDINIČARI“</h2> Ispod ocjene zadovoljava je ministar dijaspore Mirsad Azemović dobio je prosječnu ocjenu – 1,83. Nije usamljen u ocjeni nezadovoljava: u tom rangu su i ministarka turizma Simonida Kordić (1,66) , ministar pomorstva Filip Radulović (1,66), ministarka kulture i medija Tamara Vujović (1,66), ministar poljoprivrede Vladimir Joković (1,66).&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080316084_225fe049ae3def78b10878230d4b20ec443fda37b1ff5d3f79186c731259ef14.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025080316084_225fe049ae3def78b10878230d4b20ec443fda37b1ff5d3f79186c731259ef14" data-rendition-name="original" width="1884" height="373" loading="lazy" alt="Ocjena rada funkcionera Vlade Crne Gore u drugom kvartalu 2025."> <figcaption>Ocjena rada funkcionera Vlade Crne Gore u drugom kvartalu 2025.(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Na kraju kolone ,jediničara“ je najgore ocijenjeni – Budimir Aleksić, potpredsjednik Vlade (1,50).&nbsp; Da li će upravo ovi ,,jediničari“ biti prvi na listi za rekosntrukciju, ako Spajić uopšte bude smio da ide na rekonstrukciju?&nbsp; Prosječna ocjena, kako se vidi na tabeli, izvodila se iz parametara – postignuti rezultati, samostalnost, stvaralačka sposobnost, preduzimljivost, preciznost/savjesnost i kvalitet saradnje. Potpredsjednik Vlade Aleksić je najveći „jediničar“ u Vladi – za sve parametre ocjena mu je 1, osim za samostalnost – ocijenjen je najboljom ocjenom – 4, a odmah za njim je ministar Joković – koji je za samostalnost, takođe, dobio 4, ali je izvukao 2 za postignute rezultate. Ministarka Vujović ocijenjena je ocjenom 3 za preciznost/savjesnost, a ocjenu 2 dobila je za stvaralačku sposobnost i kvalitet saradnje. Ministar Šaranović dobio je jedan za parametre – samostalnost i kvalitet saradnje, dok je za postignute rezultate i stvaralačku sposobnost ocijenjen ocjenom – 3. Jedinicu iz „samostalnosti“ dobio je i ministar Krapović.&nbsp; Interesantno je da je, osim troje ministara iz Demokrata – Šaranović, Krapović i Vujović, za parametar samostalnost, jedan dobio i potpredsjednik Vlade Zogović (Demokratska narodna partija Milana Kneževića). <h2>,,STVARALAČKE SPOSOBNOSTI“</h2> Ocjene pokazuju i da po parametrima Vlade stvaralačku sposobnost, ma što značio taj parametar, ne posjeduju ministri Radunović, Đeka, Kordić i Joković, kao ni potpredsjednik Aleksić. Samo oni su dobili ocjenu – 1. Ministar Joković i potpredsjednik Aleksić jedini su koji su dobili jedinice i za parametar preciznost/savjesnost. Portal ETV objavio je 24. jula izvode iz dokumenta Vlade o ocjeni rada i realizacije, shodno programu zadataka za 2025. godinu, a zaključno sa junom, prema kojima su na kraju drugog kvartala najbolje ocijenjeni resori ekonomskog razvoja Nika Đeljošaja i saobraćaja Maje Vukićević, sa 95,2 i 90 odsto realizovanih akrivnosti. Nekoliko sati kasnije, dokument je inoviran, odnosno friziran, pa je objavljena tabela sa poboljšanim rejtingom za određene resore.&nbsp; Vlada je u tabelu naknadno ubacila i realizovane programe iz jula, stvarajući tako privid o većoj realizaciji vladinih obaveza nego što to zapravo jeste.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080316084_252a0065db5174b3023723f2bdf812ba9c658f999d153bd705bdcf090d10ef73.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025080316084_252a0065db5174b3023723f2bdf812ba9c658f999d153bd705bdcf090d10ef73" data-rendition-name="original" width="1734" height="1000" loading="lazy" alt="Ocjena rada funkcionera Vlade Crne Gore u drugom kvartalu 2025."> <figcaption>Ocjena rada funkcionera Vlade Crne Gore u drugom kvartalu 2025.(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Tako je ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću saldo realizacije skočio sa 47 na 58 odsto, ministru zdravlja sa 20 na 40 odsto, dok je Ministarstvu energetike i rudarstva procenat uspješnosti porastao sa 14 na iznad 40 odsto. Ministar Šahmanović resor energetike preuzeo je tek u martu. Ministarstvo evropskih poslova je na tabeli koja nije frizirana bilo na visokih 83,3, a Ministarstvo prosvjete na 86,7 odsto. Ministarstvo vanjskih poslova imalo je realizaciju zadataka na nivou od 80 odsto, a prostornog planiranja, urbanizma i državne uprave - 75 odsto.&nbsp; Bez rezultata su bili ministarstva dijaspore, kulture i medija, sporta i mladih, te socijalnog staranja.

NAJBOLJE: Jakšić Stojanović i Gorčević; NAJGORI: Aleksić, za petama mu Joković, Vujović, Radulović i Kordić

U jeku žestoke političke rasprave tokom Premijerskog sata u Skupštini Crne Gore, lider Građanskog pokreta URA i bivši premijer Dritan Abazović izazvao je pravu buru izjavom da, kako tvrde izvori Portala ETV, posjeduje fotografiju ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića u društvu s “nekim kriminalcem”.
Ova rečenica, izrečena u prolazu, otvara niz ozbiljnih pitanja: ima li Abazović zaista kompromitujući materijal protiv Šaranovića? Čuva li ga kao “keca u rukavu” za pogodniji trenutak političkog obračuna?
Podsjetimo, dok je obavljao funkciju premijera i koordinatora bezbjednosnih službi, Abazović je često isticao da “zna sve o svima”. Ako je to zaista tačno, onda je moguće da već posjeduje detaljna saznanja o vezama aktuelnog ministra sa bezbjednosno interesantnim licima. Ko je, onda, ta osoba s kojom se, prema Abazoviću, sastajao ministar Šaranović? I zašto o tome ne govori otvoreno?
Ukoliko su optužbe tačne, postavlja se pitanje: kako čovjek koji rukovodi sektorom bezbjednosti, jednim od ključnih stubova države, može sebi dozvoliti kontakte sa kriminalnim miljeom? I, još važnije – zašto bivši premijer to ne procesuira, već koristi kao političku municiju?
Dramatična razmjena optužbi doživjela je vrhunac kada je ministar Šaranović iz redova Demokrata, tokom svog izlaganja, pokazao fotografiju Dritana Abazovića u društvu sa, kako tvrdi, visoko rangiranim članom organizovane kriminalne grupe “Škaljari”.
– Evo vaše fotografije od prije mjesec dana. Na slici ste sa desnom rukom vođa škaljarskog klana Bobana Baćovića i Luke Đurovića. Draga gospodo, to je vaš šampion u broju susreta sa članovima OKG – poručio je Šaranović dok je pokazivao fotografiju.
Prema nezvaničnim informacijama iz bezbjednosnih krugova, riječ je o Gavrilu Lekoviću – Leki, licu koje se već duže vrijeme vodi kao bezbjednosno interesantno.
Nekadašnji partneri, danas ljuti politički protivnici, sada se javno utrkuju u optužbama: ko je bliži švercerskim i kriminalnim strukturama? Od savezništva koje je počivalo na navodnim zajedničkim ciljevima, ostale su samo međusobne optužbe i javna diskreditacija.
Da li će iz sjenke uskoro biti izvučeni novi dokazi? Ili je sve ovo samo još jedan čin u političkom teatru optuživanja, bez konkretnih pravnih posljedica?
Na kraju, jedno pitanje za Abazovića: Jesu li dokazi koje pominje na sigurnom, te kada će ih predočiti nadležnim državnim organima, te &nbsp;o tome obavijestiti crnogorsku javnost?

Politička bomba u Skupštini: Ima li Abazović kompromitujući dokaz protiv ministra Šaranovića?

Papir koji je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović predstavio kao original u Skupštini, a na osnovu koga je javno imenovao nalogodavce i izvršioca ubistva nekadašnjeg savjetnika za bezbjednost Gorana Žugića, uopšte nije zvanični dokument i nikada nije bilo u sistemu crnogorske bezbjednosti, podaci su do kojih je došla Televizija E. Riječ je, kažu izvori iz bezbjednosnog sektora, o naknadno sročenoj informaciji u čijem sastavljaju su učestvovali neki bivši pripadnici službe bezbjednosti iz vremena zajedničke države koji su se nedavno aktivirali u Crnoj Gori. Stručnjaci kažu da je nezabilježeno da bilo ko iz policije javno iznosi operativne podatke, a Šaranovićeve tvrdnje biće predmet provjere Višeg državnog tužilaštva. <h2>Opasna neozbiljnost i neprofesionalnost</h2> Šaranović je pred poslanicima 28. jula najavio "politički zemljotres" i crnogorskoj javnosti pročitao informacije za koje je i sam rekao da su neprovjerene. - Prema informaciji Službe javne bezbjednosti prije 20 godina, operativni podaci pokazuju da je ubistvo Gorana Žugića izvršio Ivan Delić, po nalogu Darka Belog Raspopovića i Brana Mićunovića - rekao je Šaranović u parlamentu. Sve što zna o ubistvu iz 2000. godine, tada dvanaestogodišnjak, danas ministar Šaranović čitao je sa papira i to tuđih. Stručnjaci upozoravaju da se nešto slično u Crnoj Gori nikada do sada nije desilo. - Ministar Šaranović je na plenumu u Skupštini iznio operativne podatke za krivično djelo na štetu Gorana Žugića koje je izvršeno prije 25 godina, a kako je i sam rekao na bazi nepotvrđenih informacija. Iznošenje operativnih informacija u javnost je u najmanju ruku neozbiljno i neprofesionalno i ja se ne sjećam da je bilo ko i bilo kad od službenika Uprave policije iznosio operativne podatke kao što je to uradio ministar Šaranović - kazao je za Televiziju E Nikola Janjušević, stručnjak za bezbjednosti.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250520210532_64ab7548c7d34310387be2029c75c54665452f41f239c3a676723995483ff95b.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250520210532_64ab7548c7d34310387be2029c75c54665452f41f239c3a676723995483ff95b" data-rendition-name="original" width="1919" height="1059" loading="lazy" alt="Nikola Janjušević"><figcaption>Nikola Janjušević</figcaption></figure>  Slično misle i pravnici - operativni podaci, ukoliko ih imaju ne iznose se javno, jer se tako ugrožava bezbjednosti. - To može da uradi samo neko ko je totalna neznalica. Zabrinjavajuće je da u vrhu bezbjednosnog sektora mi imamo osobe koje su u stanju da za skupštinskom govornicom, ili bilo gdje drugo javno, saopštavaju bilo koje operativne podatke, to može ostaviti nesagledive posljedice - rekao je ranije u intervjuu Televiziji E advokat Veselin Radlović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241112071112_9be2b9b9a4c94906b3dbc85ab5d6d41bae5587064fc45e0db060cd6d7461ccdb.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241112071112_9be2b9b9a4c94906b3dbc85ab5d6d41bae5587064fc45e0db060cd6d7461ccdb" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Veselin Radulović"><figcaption>Veselin Radulović(Photo: Pobjeda)</figcaption></figure>  <h2>Iznenađenje i za šefa policije</h2> Za neke je podatke prvi put čuo i v.d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović, desna ruka ministra Šaranovića. To je dan nakon što je Šaranović sa sigurnošću u Skupštini govorio o tome ko je ubio Gorana Žugića, Šćepanović kazao na skupštinskom Odboru za bezbjednost i odbranu. - Ministar unutrašnjih poslova je juče iznio podatke koji ni meni nijesu poznati i određenih činjenica. Uzimajući u obzir da je 2025 – 2026 bilo razdvajanje službi javne i državne bezbjednosti tako da isto ministar dobija neke podatke kao što i ja dobijam – kazao je tada Šćepanović. Tvrdio je i da ministar, niti drugi ovlašćeni službenici nijesu iznijeli nikakve operativne podatke. Stručnjaci upozoravaju da je važno razlikovati o kakvim je podacima riječ. - Kada su krivično pravni predmeti u pitanju, treba razlikovati podatke koji se smatraju operativnim i podatke koji imaju snagu dokaza u krivičnom postupku. Operativne informacije dobijaju se operativnim radom policije, koje podrazumijevaju sve kriminalističko taktičke i tehničke mjere i aktivnosti koje preduzima policija u vršenju policijskih poslova i one nemaju snagu dokaza u krivičnom postupku – upozorava Nikola Janjušević, stručnjak za bezbjednosti. <h2>Izjave bez pokrića</h2> Pred Tužilaštvom nema podataka i dokaza o onome što je tvrdio ministar Šaranović iz skupštinske klupe, iako je sa istog mjesta dobacio da ih je predao. Više tužilaštvo, kako su kazali medijima, saslušaće njega, ali i "svako lice u vezi sa datim izjavama, a naročito kada one potiču od javnih funkcionera, imajući u vidu njihovu društvenu odgovornost".  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072112078_bd2471ba2a7b925182de85f4b7592143512c396c740af98e6b3d9a4cc4a9705a.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025072112078_bd2471ba2a7b925182de85f4b7592143512c396c740af98e6b3d9a4cc4a9705a" data-rendition-name="original" width="850" height="605" loading="lazy" alt="Na potezu Specijalno državno tužilaštvo"><figcaption>ŠARANOVIĆA ZVANIČNO SASLUŠAVAJU ZBOG NEZVANIČNIH INFORMACIJA: Zgrada tužilaštava</figcaption></figure>  Više osoba koje je ministar Šaranović optužio za organizovanje i ubistvo nekadašnjeg savjetnika za bezbjednost Gorana Žugića, više nijesu među živima. Darko Beli Raspopović je bio službenik Službe državne bezbjednosti Crne Gore. Ubijen u januaru 2001. u centru Podgorice, a njegovo ubistvo nije rasvjetljeno. Nije živ ni Brano Mićunović, kontroverzni biznismen, kojeg su mediji povezivali sa osobama iz kriminalnog miljea. Nijedna optužba protiv njega nikada nije dokazana. Ivan Delić je ove godine iz Dubaija, gdje je uhapšen, izručen Crnoj Gori, a osumnjičen je za međunarodno krijumčarenja narkotika. Njegov advokat Stefan Jovanović smatra da je ministar Šaranović iznio tešku optužbu na osnovu neprovjerenih informacija, koje nijesu potkrijepljene drugim dokazima. <h2>Nepoštovanje pretpostavke nevinosti</h2> - Mora se voditi računa o posljedici onoga što se izgovori, jer na ovaj način nastupila je šteta za mog branjenika, nenadoknadiva, zatim po porodicu Raspopović koja se oglasila saopštenjem i ukazala kako oni tu informaciju doživljavaju i ja ih u cijelosti razumijem. Direktor policije je otišao korak dalje i rekao da on poštuje pretpostavku nevinosti i to treba pozdraviti. Sa druge strane, istup ministra govori da ta pretpostavka nevinosti nije ispoštovana, jer postoji procedura, jasna i poznata, siguran sam i ministru unutrašnjih poslova i trebalo je postupiti na taj način – rekao je Jovanović za Televiziju E.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250131220116_e852f38f7cb5439264d36cbfca8ac8b671a269c7700be405dcca04526ec79473.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250131220116_e852f38f7cb5439264d36cbfca8ac8b671a269c7700be405dcca04526ec79473" data-rendition-name="original" width="955" height="507" loading="lazy" alt="Stefan Jovanović"><figcaption>Stefan Jovanović(Photo: TV E - stop kadar)</figcaption></figure>  Reagovala je i porodica Raspopović. Šaranoviću poručuju da se posveti rasvjetljavanju masovnih ubistava koja su u crno zavila Crnu Goru. - Porodica Raspopović iskazuje duboku povrijeđenost i ogorčenost prema službenom licu koje je pred Crnom Gorom zloupotrijebilo ministarsku funkciju kako bi – ne nudeći bilo kakve dokaze za svoje tvrdnje, ne razmišljajući o posljedicama koje saopštene neistine mogu prouzrokovati članovima porodice pokojnog Belog – svjesno saopštio to što je saopštio, zaklanjajući se iza "ministarskog autoriteta" i “operativnih saznanja“, koja su (prema njegovom kazivanju) pribavljena od lica sa upitnim integritetom – napisali su u otvorenom pismu.

Šaranovićev “original” nije zvanični dokument već naknadno sročena informacija

Ni pet i po mjeseci nakon što je kompanija „Bemax“ preko svog punomoćnika i advokata Marka Miloševića podnijela tužbu protiv poslanika Demokrata Borisa Bogdanovića zbog povrede prava ličnosti tog preduzeća ne postoji dokaz da mu je dostavljena na odgovor, pa ročište nije moglo biti ni zakazano, saopšteno je iz Osnovnog suda portalu ETV. 
Slučaj je zadužila sutkinja Milica Radović, a Pošta Crne Gore je zadužena za dostavu tužbe na odgovor u svim predmetima. pa i i slučaju u kojem je tuženi Boris Bogdanović, saopšteno je iz suda. Na čelu Pošte Crne Gore je Bogdanovićev partijski kolega Josip Đurašković. 
Advokat Milošević podnio je tužbu protiv Bogdanovića nakon što se poslanik Demokrata 11. februara u Skupštini beskrupulozno obrušio na kompaniju „Bemax“ optužujući ih za kriminal i povezujući sa ubistvima i odgovornosti za željezničku nesreću na Bioču 2006. godine. 
Milošević je tada kazao da je Kompanija „Bemax“ postala džoker sadašnjem režimu i služi za bijeg od svih aktuelnih problema koji tište crnogorsko društvo. 
O kakvim se besmislicama radi najbolje govori dovođenje „Bemaxa“ u vezu sa željezničkom nesrećom na Bioču januara 2006. godine iako je kompanija osnovana u januaru 2007. - tj. godinu nakon teške nesreće na Bioču.