<article>Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS) potpisalo je ugovor sa opštininom Berane – Mjesnom zajednicom (MZ) Dapsiće, kojim je predviđena donacija od 36.630 eura za izgradnju putne infrastrukture u toj MZ. Kako je saopšteno iz resora Damjana Ćulafića, ova sredstva su obezbijeđena iz budžeta putem posebnog programa, a cilj donacije je razvoj neophodne infrastrukture u Dapsićima, mjestu koje je pretežno usmjereno na poljoprivrednu djelatnost.Razvoj sjevernog dijela Crne Gore kroz održive projekte, poput poboljšanja putne mreže, ističu u Ministarstvu, jedan je od ključnih koraka ka jačanju poljoprivredne proizvodnje. Kvalitetna putna infrastruktura, napominju, doprinosi smanjenju emisije štetnih gasova, što doprinosi očuvanju životne sredine, a posebno čistog vazduha, koji je od vitalnog značaja za zdravlje stanovništva.Ćulafić je naglasio je da će slični projekti u budućnosti biti još brojniji. - Razvoj sjevera može se postići samo konkretnim mjerama, radom i prepoznavanjem prioriteta lokalnih zajednica. Ovaj projekat je primjer manjih, ali izuzetno efikasnih mjera pomoći lokalnim sredinama, i moje opredjeljenje je da, zavisno od budžeta za 2025. godinu, posebnu pažnju usmjerimo na opštine na sjeveru Crne Gore, pružajući im finansijsku podršku za realizaciju prioritetnih projekata - rekao je Ćulafić.Ova inicijativa, kako su rekli u Ministarstvu, predstavlja samo jedan korak u većem planu održivog razvoja sjevernog regiona, usmjerenog ka poboljšanju uslova za život i rad lokalnog stanovništva.</article>

Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS) potpisalo je ugovor sa opštininom Berane – Mjesnom zajednicom (MZ) Dapsiće, kojim je predviđena donacija od 36.630 eura za izgradnju putne infrastrukture u toj MZ.&nbsp;
Kako je saopšteno iz resora Damjana Ćulafića, ova sredstva su obezbijeđena iz budžeta putem posebnog programa, a cilj donacije je razvoj neophodne infrastrukture u Dapsićima, mjestu koje je pretežno usmjereno na poljoprivrednu djelatnost.
Razvoj sjevernog dijela Crne Gore kroz održive projekte, poput poboljšanja putne mreže, ističu u Ministarstvu, jedan je od ključnih koraka ka jačanju poljoprivredne proizvodnje. Kvalitetna putna infrastruktura, napominju, doprinosi smanjenju emisije štetnih gasova, što doprinosi očuvanju životne sredine, a posebno čistog vazduha, koji je od vitalnog značaja za zdravlje stanovništva.
Ćulafić je naglasio je da će slični projekti u budućnosti biti još brojniji.&nbsp;
- Razvoj sjevera može se postići samo konkretnim mjerama, radom i prepoznavanjem prioriteta lokalnih zajednica. Ovaj projekat je primjer manjih, ali izuzetno efikasnih mjera pomoći lokalnim sredinama, i moje opredjeljenje je da, zavisno od budžeta za 2025. godinu, posebnu pažnju usmjerimo na opštine na sjeveru Crne Gore, pružajući im finansijsku podršku za realizaciju prioritetnih projekata - rekao je Ćulafić.
Ova inicijativa, kako su rekli u Ministarstvu, predstavlja samo jedan korak u većem planu održivog razvoja sjevernog regiona, usmjerenog ka poboljšanju uslova za život i rad lokalnog stanovništva.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera

Damjan Ćulafić

putna infrastruktura

MZ Dapsiće

Berane

Društvo

Za putnu infrastrukturu u MZ Dapsiće 36.000 eura; Ćulafić: U planu brojni projekti

Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS) potpisalo je ugovor sa opštininom Berane – Mjesnom zajednicom (MZ) Dapsiće, kojim je predviđena donacija od 36.630 eura za izgradnju putne infrastrukture u toj MZ. 
Kako je saopšteno iz resora Damjana Ćulafića, ova sredstva su obezbijeđena iz budžeta putem posebnog programa, a cilj donacije je razvoj neophodne infrastrukture u Dapsićima, mjestu koje je pretežno usmjereno na poljoprivrednu djelatnost.
Razvoj sjevernog dijela Crne Gore kroz održive projekte, poput poboljšanja putne mreže, ističu u Ministarstvu, jedan je od ključnih koraka ka jačanju poljoprivredne proizvodnje. Kvalitetna putna infrastruktura, napominju, doprinosi smanjenju emisije štetnih gasova, što doprinosi očuvanju životne sredine, a posebno čistog vazduha, koji je od vitalnog značaja za zdravlje stanovništva.
Ćulafić je naglasio je da će slični projekti u budućnosti biti još brojniji. 
- Razvoj sjevera može se postići samo konkretnim mjerama, radom i prepoznavanjem prioriteta lokalnih zajednica. Ovaj projekat je primjer manjih, ali izuzetno efikasnih mjera pomoći lokalnim sredinama, i moje opredjeljenje je da, zavisno od budžeta za 2025. godinu, posebnu pažnju usmjerimo na opštine na sjeveru Crne Gore, pružajući im finansijsku podršku za realizaciju prioritetnih projekata - rekao je Ćulafić.
Ova inicijativa, kako su rekli u Ministarstvu, predstavlja samo jedan korak u većem planu održivog razvoja sjevernog regiona, usmjerenog ka poboljšanju uslova za život i rad lokalnog stanovništva.

Utakmicu između Berana i Lovćena, koja je odigrana u okviru 7. kola Prve rukometne lige, na ružan način obilježili su navijači domaće ekipe, prenosi Cetinjski list.
U finišu utakmice Beranci su rukometaše cetinjskog tima gađali predmetima među kojima su bile i staklene flaše, a pojedinci su pokušali i da uđu na teren i fizički se obračunaju sa igračima crnogorskog šampiona.
<div class="embed-block"><iframe width="560" height="315" src="https://videopress.com/embed/enccBJjc" frameborder="0" allowfullscreen="allowfullscreen" allow="clipboard-write" style="box-sizing: border-box; max-width: 100%;"></iframe></div>
Utakmica je tri puta prekidana, a sa tribina Sportskog centra u Beranama klicalo se Srbiji, Kosovu i Draži Mihailoviću.
Na sreću, niko od rukometaša Lovćena nije povrijeđen…, prenosi taj list.
<div class="embed-block"><iframe width="560" height="315" src="https://videopress.com/embed/4VpICjgk" frameborder="0" allowfullscreen="allowfullscreen" allow="clipboard-write" style="box-sizing: border-box; max-width: 100%;"></iframe></div>

(VIDEO) Skandal u Beranama, klicalo se Srbiji i Draži, rukometaši Lovćena gađani flašama

Knjiga „Za suverenu Crnu Goru (Politički eseji 1999–2020)“ profesora i politikologa Radovana Radonjića, koju je objavila Matica crnogorska, biće promovisana u srijedu, 27. novembra u 18 sati u Centru za kulturu Prijestonice na Cetinju. Promocija knjige je dio novembarskog programa obilježavanja Dana oslobođenja Cetinja.&nbsp;
O knjizi će, pored autora, govoriti i profesor Pravnog fakulteta UCG Dražen Cerović i Ivan Ivanović, generalni sekretar Matice crnogorske i urednik izdanja.&nbsp;
Knjiga „Za suverenu Crnu Goru“ sadrži tekstove koje je Radonjić u periodu 1999–2020 objavljivao u više crnogorskih časopisa i novina. Objavljena u biblioteci „Studije, kritike, eseji“, a sadrži i rezime na engleskom jeziku. &nbsp;
Radovan Radonjić rođen je 1936. na Njegušima. Završio Višu pedagošku školu na Cetinju i Fakultet političkih nauka u Beogradu. Magistrirao (1969) i doktorirao (1973) na Fakultetu političkih nauka u Beogradu. Redovni je profesor univerziteta, član Matice crnogorske i redovni član Dukljanske akademije nauka i umjetnosti.&nbsp;
Voditelj je prve Škole demokratije i osnivač i voditelj prve Škole retorike u Crnoj Gori. Bio je dekan Pravnog fakulteta u Podgorici i Kulturološkog fakulteta na Cetinju, šef Katedre za sociološke nauke i rukovodilac postdiplomskih studija na Pravnom fakultetu u Podgorici, te profesor na više fakulteta u Crnoj Gori.&nbsp;
Objavio više od šezdeset knjiga (od kojih su desetak univerzitetski udžbenici), kao i nekoliko stotina stručnih i naučnih radova (više od 50 prevedeno je na svjetske jezike – engleski, francuski, ruski, italijanski, japanski, njemački, španski, kineski).

Eseji Radovana Radonjića na Cetinju

Nositeljka liste Za budućnost Podgorice, Jelena Borovinić Bojović pozvala je predstavnike Pokreta Evropa sad i Demokratske Crne Gore, Pokreta za Podgoricu i Građanskog pokreta URA-a na pregovore u prostorijama Demokratske narodne partije u utorak 26. novembra sa početkom u 17 časova.
Kako se navodi u saopštenju, u ime izborne liste "Grad svih nas - Za budućnost Podgorice", pozvala je navedene političke partije "na otvaranje dijaloga o budućnosti našeg grada" i prvi sastanak na temu formiranja "demokratske i proevropske vlasti" u Glavnom gradu.
- Sigurna sam da smo svi saglasni da naši sugrađani i sugrađanke očekuju od nas odgovornost, konstruktivnost, efikasnost i političku zrelost. Stoga predlažem da otvorimo dijalog i na prvom sastanku za početak razmijenimo mišljenja, predloge i vizije o budućnosti funkcionisanja gradske uprave i Glavnog grada u cjelini - navela je Borovinić Bojović.
Prema njenim riječima, poziv je upućen navedenim subjektima poštujući izbornu volju i želju većine građanki i građana, saopštenu kroz rezultate izbora - da ne žele povratak bivšeg režima u Podgorici, i uvažavajući ranije izneseni stav izborne liste Preokreta da ne žele učešće u pregovorima o formiranju vlasti.
- Vjerujem da možemo pokazati dobar primjer demokratskog dijaloga, motivisani interesima građanki i građana, i vođeni željom da Podgorica bude snažan oslonac i faktor evropskih integracija naše Crne Gore - poručila je Borovnić Bojović.

Borovinić Bojović pozvala PES-DCG, Pokret za Podgoricu i Uru na pregovore u utorak

Nedavno je saopštenjem koalicije Za budućnost Crne Gore pod naslovom “ZBCG: Hitno predložiti zakon o agentima stranog uticaja u CG!” javno iznijeta ideja da - “jedan od važnih pravaca djelovanja treba da bude priprema i donošenje novog zakona koji će urediti funkcionisanje raznih stranih agentura koje pod plaštom NVO pokušavaju da utiču na unutrašnju i spoljnu politiku naše zemlje”. U saopštenju se navodi i da “samo zbog nedostatka adekvatnog zakona, mi danas u Crnoj Gori imamo ne jednu, nego više “NVO” koje funkcionišu izvan i iznad zakona i koje sebi daju za pravo da nonšalantno dijele moralne lekcije i etikete gotovo svim političkim, ali i državnim institucijama”. Konačno, u saopštenju se zaključuje da je takve NVO potrebno odvojiti od “stvarnih NVO” i da ih treba nazvati pravim imenom “- agentima stranog uticaja u Crnoj Gori”.
Ideju iznijetu u saopštenju pratila su i dodatna obrazloženja u sličnom tonu, ali i, istini za volju, javno ograđivanje dijela drugih činilaca vlasti od ovakve ideje. Neka od ograđivanja bila su krajnje izričita i decidna da ovakva ideja nema njihovu podršku. Ipak, kako se radi o pitanju od naročitog javnog interesa ideja zaslužuje pravni osvrt za slučaj da bude formalizovana kroz predlog zakona, uz napomenu da je dovoljno da jedan poslanik potpiše takav predlog da bi on ušao u zakonodavnu proceduru.&nbsp;
Činjenično, treba naglasti da je <a href="https://www.cdtmn.org/2024/11/01/dio-vlade-dezinformise-javnost-nevladine-organizacije-ne-kriju-finansije/">transparentnost finansija nevladinih organizacija na visiokom nivou</a> i da nevladine organizacije daju uvid u donacije koje dobijaju, listu donatora i trošenje novca kroz projekte, a njihovi finansijski izvještaji su predmet analize nadležnih institucija, prije svega Poreske uprave Crne Gore. Prema tome NVO nemaju problem sa time da njihove finansije budu transparentne već sa (ne)skrivenim motivima na kojima počiva predstavljena ideja.&nbsp;
Komparativnopravna analiza pokazuje da većina država Savjeta Evrope, čiji je član i Crna Gora, nema zakonske odredbe koje regulišu ili ograničavaju mogućnost da NVO imaju izvore finansiranja iz inostranstva, niti zakonske odredbe koje uvode obavezu da se o tome podnose izvještaji ili da se takvo finansiranje objavljuje[1].&nbsp;
Šira komparativna analiza koja obuhvata i države van Savjeta Evrope upućuje da zakonske odredbe koje organičavaju finansiranje NVO iz inostranstva imaju pravni sistemi Rusije, Bjelorusije, Uzbekistana, Gruzije, Alžira, Azerbejdžana, Bangladeša[2] i slični. Sa druge strane, a u kontekstu spoljnopolitičkog prioriteta Crne Gore da postane prva sljedeća članica Evropske Unije, treba naglasiti da najmlađa članica EU Republika Hrvatska u svom zakonodavstvu izričito propisuje mogućnost NVO da se finansiraju iz inostranih izvora. &nbsp;
Sa ustavnopravnog aspekta treba naglasiti da Ustav Crne Gore slobodu udruživanja svrstava u red zajamčenih sloboda[3], koje se mogu ograničiti samo zakonom, u obimu koji dopušta Ustav u mjeri koja je neophodna da bi se u otvorenom i slobodnom demokratskom društvu zadovoljila svrha zbog koje je ograničenje dozvoljeno, a ograničenja se ne smiju uvoditi u druge svrhe osim onih radi kojih su propisana[4]. Takođe, pravni poredak je uređen tako da su potvrđeni i objavljeni međunarodni ugovori sastavni dio unutrašnjeg pravnog poretka i imaju primat nad domaćim zakonodavstvom sa neposrednom primjenom u slučaju kolizije[5]. To, između ostalog, znači i da sva eventualna zakonska ograničenja moraju biti u skladu sa Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, koja je, po svojoj pravnoj prirodi, međunarodni ugovor.
Evropska konvencija garantuje pravo udruživanja i ne dozvoljava njegovo ograničavanje osim ograničenja propisanih zakonom koja su neophodna u demokratskom društvu u interesu nacionalne ili javne bezbjednosti, radi sprječavanja nereda ili kriminala, zaštite zdravlja ili morala ili radi zaštite prava i sloboda drugih[6]. Zbog toga svako eventualno ograničenje mora proći tzv. trodjelni test uspostavljen u praksi Evropskog suda za ljudska prava - odnosno mora biti legalno, težiti legitimnom cilju i biti neophodno u demokratskom društvu. Samo ukoliko su kumulativno ispunjena sva tri kriterijuma, ograničenje je u skladu sa Evropskom konvencijom.
Prvo, nameće se pitanje da li bi uvođenje normi vezanih za finansiranje NVO predstavljalo ograničenje slobode udruživanja u smislu Evropske konvencije? Da - takav je odgovor na ovo pitanje u dosadašnjoj praksi dao Evropski sud za ljudska prava[7], jer je primanje i korišćenje finansijskih sredstava dio slobode udruživanja.
Drugo, po pitanju zahtjeva legalnosti bilo kojeg ograničenja slobode udruživanja treba napomenuti da u ovom kontekstu standardi Suda u Strazuburu zahtijevaju da svaka norma bude jasna, predvidljiva, nedvosmislena, da nema skriveni cilj i da ne omogućava arbitrernost u postupanju. Da bi bilo jasnije - u saopštenju su korišćene, primjera radi, formulacije “agenti stranog uticaja” i “stane agenture”. Vrlo slično, i Rusija se u svom zakonu koji je tretirao finansiranje NVO, bavila “stranim agentima” i “stranim izvorima finansiranja”. Ove formulacije nijesu prošle test legalnosti Evropskog suda za ljudska prava[8]. Venecijanska komisija i OSCE/ODIHR u zajedničkom mišljenju koje se odnosilo na izmjene zakona u Kirgistanu[9] takođe su imali kritički stav prema ovakvim formulacijama sa aspekta kriterijuma legalnosti.
Treće, da bi ograničenje bilo u skladu sa legitimnim ciljem (zaštita nacionalne ili javne bezbjednosti, sprječavanje kriminala itd.) u zakonodavnoj proceduri ili prije nje moraju se notirati evidentni i jasni razlozi koji upućuju da je potrebno djelovati ovakvom zakonodavnom intervencijom što, osim na nivou ličnog utiska, do sada u Crnoj Gori nije identifikovano.&nbsp;
Četvrto, po pitanju dijela testa koji se odnosi na kriterijum da je ograničenje neophodno u demokratskom društvu važno je ukazati da je samo kategorisanje dijela NVO u Rusiji u “strane agente” palo na ovom testu kod Evropskog suda za ljudska prava[10]. Ovaj dio testa pred Sudom u Strazburu nijesu prošle ni obaveze nametnute u pogledu računovodstva, prijavljivanja inostranog finansiranja, a posebno ne sankcije koje je zakon predviđao.&nbsp;
Prema tome, ovakva ograničenja zasigurno vode kršenju osnovnih ljudskih prava i sloboda zaštićenih Ustavom i Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.&nbsp;
Ukoliko se vratimo na najvažniji spoljnopolitički prioritet Crne Gore, odnosno na učlanjenje u Evropsku uniju, treba ukazati i da je Sud pravde Evropske unije ispitivao mađarski Zakon o transparetnosti koji je propisivao obavezu određenim kategorijama organizacija civilnog društva koje imaju inostrano finansiranje obaveze registracije, prijave, objave i slično.&nbsp;
Sud pravde Evropske unije proglasio je i presudio da je Mađarska donošenjem ovakvog Zakona povrijedila primarno pravo Evropske unije. Odnosno, povrijedila je obaveze koje se odnose na jednu od četiri slobode jedinstvenog tržišta - slobodu kretanja kapitala iz člana 63 Ugovora o funkcionisanju Evropske unije. Takođe, po ocjeni Suda pravde EU Mađarska je povrijedila i odredbe Povelje EU o osnovnim pravima, koja od Lisabonskog ugovora takođe spada u primarno pravo Evropske unije, i to odredbe Povelje koje se odnose na slobodu udruživanja, pravo na poštovanje privatnog i porodičnog života i pravo na zaštitu ličnih podataka. Zaključeno je da Mađarska nije dokazala postojanje stvarne, istovremene i dovoljno ozbiljne prijetnje za javni interes koja bi omogućavala da se uopšte pozove na postojanje razloga javnog interesa za uvođenje ovakvih ograničenja.&nbsp;
Pred sam kraj, kako se u saopštenju u kojem je iznijeta analizirana ideja pravi paralela između finansiranja političkih partija i finansiranja NVO, treba napomenuti da Venecijanska komisija potencira da dok su političke partije stvarni učesnici izbornog procesa, NVO to nijesu, a činjenica da određene NVO izražavaju mišljenja o političkim pitanjima i zagovaraju određene politike ne izjednačava ih sa političkim partijama[13]. Po pitanju finansiranja, čak i više, Venecijanska komisija smatra da donacije političkim partijama od stranih država ili preduzeća mora biti zabranjeno.&nbsp;
A na kraju, pošto se u saopštenju navodi i da određene NVO “…sebi daju za pravo da nonšalantno dijele moralne lekcije i etikete gotovo svim političkim, ali i državnim institucijama”, mora se naglasiti da je to gotovo definicija slobode izražavanja, kao osnovnog ljudskog prava. Sud u Strazburu medijima i organizacijama civilnog društva čak daje i poseban nivo zaštite kao čuvarima javnosti (public watchdog) kada pokreću debate od javnog interesa.&nbsp;

Hoće li Crna Gora ići putem EU ili putem Azerbejdžana i Bangladeša?

Guru Demokrata, predsjednik njihovog Kluba poslanika, Boris Bogdanović oglasio se saopštenjem za javnost, „uskačući“ da pomogne i pojača poruke koje je sa vanredne konferencije za novinare uputio neformalni direktor Uprave policije Lazar Šćepanović, koji se u pokušaju da opravda zabrinjavajuću bezbjednosnu situaciju u zemlji, obrušio, neprihvatljivo sa pozicije koju obnaša, na pravosudne vlasti. Bogdanović je dodatno zaprijetio svima koji ne podržavaju 44. Vladu, od predsjednika države, političara do sudija da će biti izloženi progonu. „Objasnio“ je kako je prezentacija rezultata Sektora za borbu protiv kriminala, kojim rukovodi njihov kadrovik Šćepanović, „otkrila dvije nesporne činjenice: prvo, da dio sudija ne radi u interesu pravde, već kao saveznik kriminala, i drugo, da pojedini političari, zajedno s tim destruktivnim elementima, rade na podrivanju stabilnosti Crne Gore i rušenju 44. Vlade“. Nije Bogdanović pojasnio zašto njihov neformalni direktor policije Šćepanović ne podnosi krivične prijave protiv tih sudija, iako je u zoni krivične odgovornosti ako ne postupa u slučaju kada raspolaže informacijama da neko pomaže kriminalcima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241123201116_4da82408c8ac963da11001cbe0f7eb5e153c3ff0df79bf49f44aa253caa999db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241123201116_4da82408c8ac963da11001cbe0f7eb5e153c3ff0df79bf49f44aa253caa999db" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Neformalni direktor Uprave policije Lazar Šćepanović"> <figcaption>Neformalni direktor Uprave policije Lazar Šćepanović</figcaption> </figure>  Nije pojasnio ni zašto Šćepanović ne procesuira političare koji „podrivaju stabilnost Crne Gore“. To je, takođe, teško krivično djelo. Retorički je Bogdanović lamentirao u saopštenju – „kako objasniti da je sud puštio na slobodu Vuka Lalatovića, iako je isti priznao ubistvo Ranka Vuletića, dobrovoljno se predao policiji, a svi prikupljeni materijalni dokazi potvrđuju njegovo priznanje?“... Kako razumjeti, kaže Bogdanović, da je upravo ta sloboda omogućila da to lice izvrši novo ubistvo – na kružnom toku u Podgorici?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241123201116_c190432b9bbf753ee65bfe2a6d5362a3a28e56449401d39608f16104caa69003.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241123201116_c190432b9bbf753ee65bfe2a6d5362a3a28e56449401d39608f16104caa69003" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Ko je dozvolio da osumnjičeni za nedavno dvostruko ubistvo u Podgorici pobjegne, iako je bio pod mjerama nadzora"> <figcaption>Ko je dozvolio da osumnjičeni za nedavno dvostruko ubistvo u Podgorici pobjegne, iako je bio pod mjerama nadzora</figcaption> </figure>  Ni neformalni direktor policije, ni Bogdanović nijesu pojasnili ko je odgovoran što je Lalatović, iako je sud naložio mjeru nadzora, pobjegao i iz bjekstva, kako oni sumnjaju, počinio zločin na kružnom toku u Podgorici. Koja je uloga policije u tome i čija je odgovornost za njegovo bjesktvo? - Ovo je izdaja pravde, izdaja bezbjedosti, izdaja svakog građanina Crne Gore! Ovo je jasna poruka da pojedine sudije, umjesto da budu stubovi pravnog sistema, postaju saveznički oslonci kriminala. Njihove odluke ne služe zakonu, već destruktivnim interesima – ogorčeno je saopštio crnogorskoj javnosti Bogdanović. Naravno, o mogućoj „izdaji“ policije, ni riječi. A onda je plasirao opasnu konstrukciju – „ovo je dio šireg plana u kojem su pojedini političari i sudije spregnuti sa mafijom“?! - Njihov cilj je politička destabilizacija i rušenje 44. Vlade Crne Gore. Njihov cilj je da se narod ponovo vrati u strah, da kriminal ponovo zavlada institucijama, a pravda ostane daleka i nedostižna – tvrdi Bogdanović. Potom je „nacrtao“ ko su ti političari – oni „koji danas sprječavaju reforme unutar bezbjednosnog sektora, a spregnuti su sa bivšim režimom“, zatim „oni koji štite 'generale prve familije', koji vraćaju zakone i blokiraju popunjavanje Uprave policije novim, nekompromitovanim kadrovima“. - To su političari koji su se Bogu molili da Bajilagić ne bude uhapšen. Oni koji su, o trošku države, ljetovali u luksuznim vilama i po 40 dana tokom samo jedne turističke sezone, zahtijevali da ih čak 53 puta prate ronioci dok su se brčkali u plićacima, i tražili vozila sa sedam sjedišta da bi udobno vozili cijele porodice na ljetovanja i zimovanja, baš onako kako su to radili predstavnici bivšeg režima sa kojima danas pokušavaju destabilizovati vlast i sa kojima su srušili vlast u Podgorici – poručio je Bogdanović, jasno etiketirajući predsjednika države Jakova Milatovića, obračunavajući se sa njim što ne podržava 44. Vladu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241123201116_b42dfab4172edef1044fd7fc2a2d42e7116d1a6682ab33619ad3e7171ab0d02e.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241123201116_b42dfab4172edef1044fd7fc2a2d42e7116d1a6682ab33619ad3e7171ab0d02e" data-rendition-name="original" width="921" height="681" loading="lazy" alt="Jakov Milatović"> <figcaption>Predsjednik države Jakov Milatović na meti Borisa Bogdanovića(Photo: Tanjug/Strahinja Aćimović)</figcaption> </figure>  Požalio se i kako su to političari koji su ćutali za vrijeme bivšeg režima. - Oni sada brane Zorana Lazovića, Petra Lazovića, Ljuba Milovića, Vesnu Medenicu, Blaža Jovanića, Veselina Veljovića i mnoge druge, ne zbog pravde, već zbog svojih interesa. Oni su ti koji pokušavaju zaustaviti svaki korak ka reformi i žele vratiti staro vrijeme, vrijeme kada su kriminalci krojili zakone, a narod trpio nepravdu – „poentirao“ je Bogdanović. Poslao je nedvosmislenu poruku sudijama koji postupaju u ovim predmetima da ih čeka odmazda za slučaj da ne osude ove optužene. Prezumpcija nevinosti i dokazi za gurua Demokrata ne znače ništa. - Ali, baš njima poručujemo da niko neće biti iznad zakona, bez obzira na političku, finansijsku ili klanovsku zaštitu. Oni koji pokušavaju zaustaviti napredak suočiće se sa narodom koji zna šta hoće – pravdu, bezbjednost i državu koja radi za građane, a ne protiv njih – zaključio je Bogdanović, najavljujući da će aktuelna većina nastaviti sa tužilačko-policijskom represijom i sijanjem straha, odvratnim etiketiranjem, ali i stalnim prijetnjama krivičnim progonom svakom ko se ne bude povinovao njihovom viđenju Crne Gore. Demokrate i Pokret Evropa sad, partije koje čine „kičmu“ 44. Vlade, ali i čuvaju „fotelju“ vođi parlamentarne većine, proruskom i prosrpskom političaru Andriji Mandiću i njegovim koalicionim partnerima, od izbora do izbora gube podršku. Tako su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi, sa šest, spali na svega tri mandata, a u Podgorici sa 19, na 13...

Bogdanović zaprijetio pravosudnim vlastima da se moraju potčiniti policiji

Vojni dron, koji je oštećen prilikom potrage za osumnjičenim za dvostruko ubistvo Alijom Balijagićem, oštećen je nakon što je pomoćnik direktora policije za posebne namjene Miloš Rakonjac tražio da policijski helikopter sleti da bi se u njega ukrcao.
To proizilazi iz službene zabilješke, koju je poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević danas objavio nakon višednevnih rasprava sa službenikom Ministarstva odbrane Markom Markovićem i zamolnica da taj resor objavi službenu zabilješku o ovom događaju.
- Dana 30.10.2024. godine u vremenskom intervalu od 12.00 do 13.30, prilikom izvršavanja osmatranja zadatog rejona Sokolac - opština Bijelo Polje, došlo je do pada letilice „Belin 5“. Način na koji se desilo pomenuti događaj je taj da je letilica pod serijskim brojem 40082 bila u normalnom režimu leta povratka na početnu tačku. U tom trenutku, helikopter VCG Bell 412 izvršio je prelet iznad tačke spuštanja bespilotne letilice i zatim, helikopter se prizemljio na oko 50 metara iza naše pozicije za upravljanje. Prilikom preleta helikoptera, vlk A.D. je bio na radio vezi na frekvenciji 133 000 sa pilotom Bell 412 i davao mu upozorenja o prisustvu blp u vazdušnom prostoru. Pilot Bell 412 je razumio upozorenja da je narušio zonu leta blp i da nije moguće tu da sleti - piše u službenoj zabilješci koju je objavio Zirojević.&nbsp;
Međutim, kako se dodaje, pomoćnik direktora policije za specijalne namjene - Miloš Rakonjac naredio je pilotu preko mobilnog telefona da sleti - da bi se on ukrcao.
- Zatim, helikopter Bell 412 se spustio na oko 50 metara iza naše pozicije za upravljanje sa blp. Prilikom slijetanja blp u početnu tačku, došlo je do gubitka konekcije između upravljačke stanice sa blp i letilica je krenula u slobodno propadanje ka zemlji sa visine od oko 20 metara i tada smo pokušali preuzimanje ručno upravljanje letilicom (blp nije reagovala na komande) - pojašnjava se u zabilješci.
Kako se dalje navodi, u prilikom pada blp, motori su i dalje radili jer letilica, zbog nekog razloga, nije očitala podatke o njenoj trenutnoj visini.
- Tada je došlo do oštećenja sve četiri nožice za slijetanje i naprsnuća gornjeg dijela desnog krila. Kamera blp, pogonski motor, četiri VTOL motora i ostali djelovi letilice nijesu pretrpjeli nikakva oštećenja. Kad smo ustanovili da glavni sklopovi letilice su u ispravnom stanju, izvršili smo još jedan let sa ciljem izviđanja zadatog rejona. Tokom tog leta nije bilo problema sa motorima i aerodinamikom letilice i prilikom slijetanja blp koristili smo metodu ručnog hvatanja iste - piše u zabilješci.
Rakonjac, koji je naredio pilotu da sleti, inače je rukovodio policijom tokom nasilnog ustoličenja Joanikija Mićovića na Cetinju 5. septembra 2021. godine.
On je bio i vođa takozvanog ,,A tima“ specijalaca prilikom obuzdavanja demonstracija Demokratskog fronta (DF) kada je, septembra 2015. godine, pokušan nasilni upad u Skupštinu Crne Gore i kada je bačen ,,molotovljev kotel“ na odred policije ispred zgrade parlamenta.
Objavi ove zabilješke prethodilo je višednevno raspravljanje na relaciji Zirojević - Ministarstvo odbrane, čiji je službenik Marko Marković poslaniku SD-a poručivao da zahtjevom da se ovi detalji objave ,,miješa časne pripadnike VCG u politički brlog“.

Vojni dron oštećen nakon što je Rakonjac tražio da policijski helikopter sleti da bi se ukrcao

Kadrovi iz ,,postavgustovske“ većina, posebno iz redova Demokrata Alekse Bečića, uživaju poštovanje i podršku evropskih prijatelja: dr Ana Tripković Marković, direktorica Nacionalne turističke organizacije Crne Gore izabrana je na Generalnoj skupštini Evropske komisije za putovanja (ETC) za izabrana za potpredsjednicu te organizacije – ističe se u saopštenju iz crnogorske NTO od prije dva dana.&nbsp; Bila je to, kaže se u saopštenju, velika, do sada nezabilježena počast za Crnu Goru.&nbsp; - Ovo je ujedno i prvi put da predstavnik Crne Gore bude izabran za poziciju u okviru Predsjedništva ETC. Protivkandidat u izboru bio je direktor Nacionalne turističke organizacije Švajcarske, Martin Nydegger – ističe se u objavi koju je, očigledno, baš iz Luksemburga nadgledala direktorica NTO. Koja je, inače, članica Demokrata Crne Gore Alekse Bečića, pa je promtno izbacila samohvalisavu objavu za medije i društvene mreže.&nbsp; Bilo bi razloga za slavlje da je tačna informacija da je predsjednica NTO Crne Gore i funkcionerka Demokrata zaista prva crnogorska predstavnica u vrhu Evropske komisije za putovanja (ETC).&nbsp; Ali, nije prvi, već – drugi put!&nbsp; Još 2014. godine tadašnji direktor Nacionalne turističke organizacije Crne Gore, Saša Radović, imenovan je u sam vrh ETC-a: izabran je za člana novog Borda direktora Evropske komisije za putovanja.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241123111152_c23876741c2a744a330f6a23024ebc21bba00d8f79f72c51f12d0eb205a46391.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241123111152_c23876741c2a744a330f6a23024ebc21bba00d8f79f72c51f12d0eb205a46391" data-rendition-name="original" width="618" height="420" loading="lazy" alt="Vijest iz 2014. godine o izboru Saše Radovića"> </figure>  I tada je bilo samohvale u prigodnom saopštenju: ,,Imenovanje Radovića za člana novog Borda direktora značajno je priznanje za jednu zemlju koja još nije punopravni član Evropske unije. Radović predstavlja grupu jugoistočne Evrope u kojoj su, pored Crne Gore, Turska, Kipar i Malta”.&nbsp; No, ova informacija bila je – tačna, za razliku od objave NTO od prije dva dana. Samo, ne treba da se iko čudi, objava funkcionerke Demokrata savršeno se uklapa u sistem koji ta stranka praktikuje i koji ima za cilj medijsku i političku glorifikaciju čelnika Demokrata.&nbsp; I sve se to događa, samo dan nakon hvatanja Alije Balijagića u Srbiji, kada je svim crnogorskim građanima postala očita totalna nesposobnost čelnika Demokrata Alekse Bečića i Danila Šaranovića koji kontrolišu sektor bezbjednosti.&nbsp; I nije samo ,,slučaj Balijagić“: čelnici Demokrata bezočno pokušavaju da vlastitu nesposobnost prikriju napadima na stari, nenarodni režim prije avgusta 2020. godine, ali i atacima na medije koji se drznu da saopšte istinu o njima. &nbsp;&nbsp; Tako valja tumačiti i ovaj neuspjeli spin: kao pokušaj da se, nakon neslavnih rezultata u sektoru bezbjednosti, partija Aleksa Bečića podigne rejting preko drugih oblasti koje kontrolišu.&nbsp; Sad su uhvaćeni u obmani, ali svakako ih to neće demoralisati. &nbsp;&nbsp; &nbsp;

NEUSPJEŠNO SAMOHVALISANJE DEMOKRATA: Prvi put je ipak - drugi put?!

Nakon jučerašnje konferencije za medije Uprave policije, a naročito povodom navoda šefa poslaničkog kluba Demokrata Borisa Bogdanovića, danas je reagovao Viši sud u Podgorici iz kojeg su ocijenili da su tvrdnje poslanika neprimjerene i neutemeljene, te da je za Vukom Lalatovićem, osumnjičenim da je direktni počinilac ubistva Petra Lipovine i Žarka Pejakovića, potjernica raspisana još u junu ove godine, ali da policija nije uspjela da ga uhapsi
Iz Višeg suda su istakli i da je nužno ukazati na krajnje neprimjerene, ni na čemu zasnovane, tvrdnje Bogdanovića, te da je i krajnje vrijeme da sve institucije, kojima je u nadležnosti zaštita nezavisnosti pravosuđa, dignu svoj glas zbog neprimjerenih pritisaka i optužbi na račun sudija koje putem medija vrše izvršna i zakonodavna vlast, a koje su, kako kažu, zaista zabrinjavajuće i kao takve urušavaju dignitet sudske grane vlasti, dok na osnovu iznijetih i lako provjerljivih činjenica javnost, a naročito stručna, može procijeniti da li se radilo o predmetu koji je bilo lako presuditi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.2477%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fbogdanovic-zaprijetio-pravosudnim-vlastima-da-se-moraju-potciniti-policiji&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Povodom javnog obraćanja rukovodstva Uprave policije Crne Gore dana 23.11.2024. godine, a naročito povodom sljedećih navoda šefa poslaničkog kluba Demokrata Borisa Bogdanovića: “Kako objasniti da je sud pustio na slobodu Vuka Lalatovića, iako je isti priznao ubistvo Ranka Vuletića, dobrovoljno se predao policiji, a svi prikupljeni materijalni dokazi potvrđuju njegovo priznanje? Kako razumjeti da je upravo ta sloboda omogućila da to lice izvrši novo ubistvo – na kružnom toku u Podgorici? Ovo nije samo tragedija za porodice žrtava, već i za cijelo društvo koje gubi povjerenje u pravosudne institucije. Ovo nije samo propust. Ovo je izdaja pravde, izdaja bezbjednosti, izdaja svakog građanina Crne Gore! Ovo je jasna poruka da pojedine sudije, umjesto da budu stubovi pravnog sistema, postaju saveznički oslonci kriminala. Njihove odluke ne služe zakonu, već destruktivnim interesima”, u cilju objektivnog informisanja javnosti, ovim putem dajemo sledeće saopštenje – navodi se u reagovanju Višeg suda koje u nastavku prenosimo integralno.
U krivičnom postupku koji se pred ovim sudom vodi protiv V.L., zbog krivičnog djela teško ubistvo iz člana 144 stav 1 tačka 4 KZ CG i krivičnog djela nedozvoljeno držanje oružja iz člana 403 stav 1 KZ CG, okrivljenog M.A., zbog krivičnog djela teško ubistvo putem podstrekavanja iz člana 144 stav 1 tačka 4 u vezi člana 24 KZ CG i L.M. zbog krivičnog djela teško ubistvo putem podstrekavanja i pomaganja iz člana 144 stav 1 tačka 4 u vezi člana 24 i 25 KZ CG, izvršenog na štetu pokojnog oštećenog R.V., prvostepena presuda nije donijeta u roku od tri godine od dana podizanja otužnice, iz razloga što se radi o složenom predmetu sa kompleksnom dokaznom građom.
Naime, okrivljeni V.L. je priznao da je bio neposredni izvršilac radnje lišenja života oštećenog, ali je negirao bilo kakvo učešće ostale dvojice okrivljenih u tom krivičnom djelu, a dokazi predloženi optužnicom u odnosu na okrivljene A.M. i M.B. su bili posredni (iskaz svjedoka P.Đ. koji je saznanja o predmetnom krivičnom djelu, po sopstvenom kazivanju, dobio od prvookrivljenog L.V. za vrijeme dok su, nakon predmetnog događaja, zajedno boravili u pritvoru, koji svjedok je zbog posljedica teške bolesti preminuo u UIKS-u, zbog čega nikada nije mogao biti saslušan na glavnom pretresu i listice koje su, po navodima optužnice, ispisane od strane prvookrivljenog L.V. i dostavljene svjedoku P.Đ., za vrijeme njihovog zajedničkog boravka u pritvoru, koje listice su bile predmet grafološkog vještačenja).
Zbog prethodno navedenih razloga ovaj sud je u toku glavnog pretresa, a u cilju poptupnog i pravilnog utvrđenja činjeničnog stanja, pored dokaza predloženih optužnicom, po službenoj dužnosti odredio saslušanje većeg broja svjedoka, dodatna grafološka vještačenja i u konačnom pribavljanje komunikacije ostvarene prije kritičnog događaja preko SKY Ecc aplikacije, koja komunikacija je, po navodima optužnice, preko kriptovanih telefona, a u vezi sa izvršenjem predmetnog krivičnog djela, ostvarivana između prvookrivljenog L.V. i drugookrivljenog A.M, pri čemu ovaj sud smatra da je ta komunikacija, ukoliko postoji, ključni dokaz za donošenje pravilne i zakonite presude u ovom krivičnom postupku.
Nakon što je od Specijalnog državnog tužilaštva i Uprave policije Crne Gore dobio službenu informaciju da ti državni organi ne raspolažu predmetnom komunikacijom, ovaj sud je pokrenuo postupak za pružanje međunarodne pravne pomoći, u kojem se zamolnicom od 24.05.2023. godine za dostavljanje te kriptovane komunikacije, upućenom preko Ministarstva pravde Crne Gore, obratio nadležnim državnim organima Republike Francuske, po kojoj zamolnici tražena komunikacjija do današnjeg dana, dakle nakon godinu i skoro šest mjeseci od upućivanja zamolnice, nije dostavljena.
Takođe, ovim putem obavještavamo javnost da je prvookrivljenom V.L., nakon što je isti dana 22.05.2024. godine pušten na slobodu, odlukom ovog suda, bila određena mjera nadzora iz člana 166 stav 2 tačka 1 ZKP-a, zabrana napuštanja stana i pripadajućih prostorija i mjera iz člana 166 stav 2 tačka 4 ZKP-a, obaveza povremenog javljanja Upravi policije CG – Odjeljenju bezbjednosti Nikšić dva puta mjesečno, i to svakog 1. i 15. u mjesecu.
Nakon što je od Uprave policije CG OB Nikšić dobio službenu informaciju da je prvookrivljeni V.L. prekršio izrečene mjere nadzora i da se nalazi na nepoznatoj adresi, ovaj sud je dana 12.06.2024. godine donio naredbu o raspisivanju potjernice prema prvookrivljenom V.L., a zatim je istom, zbog nedolaska na glavne pretrese koji su bili zakazani za dane 05.06.2024., 12.06.2024. i 19.06.2024. godine, o kojima je prvookrivljeni bio uredno obaviješten, rješenjem od 19.06.2024. godine, odredio pritvor po pritvorskom osnovu iz člana 175 stav 1 tačka 5 Zakonika o krivičnom postupku, kao jedinom mogućem pritvorskom osnovu u ovoj fazi postupka.
Po navedenoj potjernici i rješenju o određivanju pritvora okrivljeni V.L. do današnjeg dana nije lišen slobode i stavljen u pritvor, jer službenici Uprave policije nijesu uspjeli da ga lociraju i liše slobode.
Nakon iscrpnog obavještenja javnosti o stanju u spisima predmeta koji se vodi protiv okrivljenih V.L., M.A. i L.M., i postupanja ovog suda u istom, nužno je ukazati na krajnje neprimjerene, ni na čemu zasnovane, tvrdnje poslanika Bogdanovića, te da je i krajnje vrijeme da sve institucije, kojima je u nadležnosti zaštita nezavisnosti pravosuđa, dignu svoj glas zbog neprimjerenih pritisaka i optužbi na račun sudija koje putem medija vrše izvršna i zakonodavna vlast, a koje su zaista zabrinjavajuće, i kao takve, urušavaju dignitet sudske grane vlasti, dok na osnovu iznijetih i lako provjerljivih činjenica ostavljamo javnosti, a naročito stručnoj, da procijeni da li se radilo o predmetu koji je lako bilo presuditi.

Za putnu infrastrukturu u MZ Dapsiće 36.000 eura; Ćulafić: U planu brojni projekti

Tagovi

(VIDEO) Skandal u Beranama, klicalo se Srbiji i Draži, rukometaši Lovćena gađani flašama

Eseji Radovana Radonjića na Cetinju

Borovinić Bojović pozvala PES-DCG, Pokret za Podgoricu i Uru na pregovore u utorak

Hoće li Crna Gora ići putem EU ili putem Azerbejdžana i Bangladeša?

PRATITE TVe UŽIVO