Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Damjan Ćulafić, kazao je da se današnjim potpisivanjem ugovora otvara nova faza realizacije izuzetno značajnog infrastrukturnog projekta za Mojkovac i sjever Crne Gore.
Ugovor za početak radova na unapređenju sistema za upravljanje otpadnim vodama u Opštini Mojkovac potpisan je danas, a vrijednost projekta je 6,1 milion eura, saopšteno je iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS).
Finansijski okvir projekta, kako je naveo, pokazuje snažnu međunarodnu i lokalnu podršku. On se na tome zahvalio partnerima – Zapadno balkanskom investicionom okviru i Evropskoj investicionoj banci.
Prema riječima Ćulafića, ovi fondovi omogućavaju realizaciju projekta koji će obuhvatiti izgradnju nove kanalizacione mreže, rekonstrukciju postojećeg sistema i unapređenje rada postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.
On je podsjetio da je u Kolašinu nedavno potpisan ugovor za nadzor nad izvođenjem radova u okviru infrastrukturnog projekta „Izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i kanalizacione mreže u Opštini Kolašin“, čija vrijednost iznosi 780.000 eura.
- Drago mi je što sjever Crne Gore postaje prepoznat kao region pogodan za ulaganja, posebno u oblasti upravljanja otpadnim vodama, i što ovi projekti daju dodatni impuls razvoju sjevernog regiona i kvalitetu života građana. Vjerujem da je ovo samo jedan od projekata koji nas u budućnosti čekaju’- kazao je Ćulafić.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Potpisan ugovor za radove na postrojenju za otpadne vode u Mojkovcu

Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera odbilo je žalbu Opštine Zeta na rješenje Agencije za zaštitu živote sredine, kojim je data saglasnost na elaborat o procjeni uticaja za projekat izgradnje postrojenja za prečišćavanja otpadnih voda (kolektora) u Botunu, potvrđeno je "Vijestima" iz više nezvaničnih izvora.
Žalba Opštine Zeta je jedan od razloga zbog kojeg je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine donijelo rješenje prema kojem se Opštini Zeta priznaje svojstvo stranke u postupku Glavnog grada i podgoričkog preduzeća 'Vodovod i kanalizacija' za izdavanje građevinske dozvole za izgradnju sistema za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.
To rješenje omogućava Opštini Zeta da osporava građevinsku dozvolu za kolektor ukoliko bi je resor Slavena Radunovića izdao.
Žalba Opštine Zeta na izdatu građevinsku dozvolu mogla bi, rečeno je redakciji ranije, dovoljno da prolongira rokove za početak gradnje, a tako i aktivira klauzule o plaćanju sankcija. Objašnjeno je i da nije jasno kako Opština Zeta može biti stranka u postupku jer još nije došlo do razgraničenja, a parcele namijenjene za gradnju kolektora vode se na Glavni grad.
Na predlog Radunovićevog resora, Vlada Milojka Spajića ljetos je usvojila Prostorno-urbanistički plan Crne Gore koji, pored izgradnje postrojenja u Botunu, predviđa i izgradnju još jednog, sličnog, postrojenja u opštini Zeta.
Izgradnji kolektora protive se mještani Botuna, Opština Zeta i Demokratska narodna partija Milana Kneževića, koji je zaprijetio da će predstavnici njegove stranke, ukoliko se krene s realizacijom projekta, “srušiti” vlast u Podgorici. Oni tvrde da bi gradnja kolektora negativno uticala na životnu sredinu i zdravlje ljudi, a mještani su poručili da će svoje selo “braniti jedinim čime raspolažu - svojim životima”.

1250x600

1084x550

MERS odbio žalbu Opštine Zeta na rješenje Agencije o saglasnosti na elaborat za kolektor u Botunu

Vrijeme je da nakon godinu Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera &nbsp;krene sa nekim novim i možda strožijim mjerama kad su u pitanju plastične kese, ali i kad je u pitanju plastika za jednokratnu upotrebu - ocijenila je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, Vanja Cicmil iz NVO Zero Waste Montenegro.
Prije godinu je stupio na snagu Zakon o zabrani upotreba plastičnih kesa i plastike za jednokratnu upotrebu. Za godinu primjene odredbi ovog zakona, pad potrošnje tankih kesa je oko 50 odsto, dok je po osnovu naknada od njihove prodaje prihodovano više od milion eura, saopšteno je iz iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.
Svjesni izazova, Eko fond raspisao je poziv nevladinim organizacijama za projekte o štetnosti upotrebe plastičnih kesa, a sve to sa ciljem podizanja svijesti o zaštiti životne sredine.
Zabrana kesa prije godinu, kaže Cicmil, od 15 do 50 mikrona donijela je određeni pomak i jeste to bila prekretnica, ističe ona, što se tiče Crne Gore i to je nešto za šta se NVO Zero Waste zalaže još od osnivanja.
- I dalje vidimo izazove, tačnije imamo već druge neke kese koje se nalaze na tržištu i koje se masovno koriste. Kada smo radili te prve analize i kada nije bilo nikakvih podataka koliko se kesa stavlja na tržište mi smo još 2019. došli do brojke da se prosječno jedan stanovnik Crne Gore potroši oko 300 kesa godišnje. Sada imamo situaciju da imamo deblje kese, kese se manje troše, međutim deblja kesa znači i više resursa koji su potrebni za proizvodnju jedne te kese, tako da ja ne bih više brojala ovaj napredak u samom broju kesa, već u broju mikrona, odnosno u tome koliko je resursa utrošeno da se proizvedu kese koje su stavljene na tržište Crne Gore - rekla je Cicmil.
Kaže da su od Eko fonda dobili podatak da je oko 900.000 naknade za deblje kese prikupljeno, pa ako je 3 euro centa naknada za kesu dolazi se do brojke da je na tržište stavljeno 30 miliiona debljih kesa, jer u to, kako tvrdi, ne ulaze tanke kese koje se dijele besplatno.
- Novac od Eko fonda je oprijedeljen za kampanju o podizanju svijesti o štetnosti plastičnih kesa. Eko fond je upravo sada raspisao ovaj konkurs gdje se pozivaju nevladine organizacije da predlože projekte do 10.000 eura, biće podržano 10 projekata, što je iznos čitave te kampanje ovog prvog poziva 100.000 eura, a za ovih ostalih 800.000 eura očekujemo da će biti transparentno od strane Eko fonda na koji način su se utrošila ta sredstva - istakla je Cicmil.
Agencija za zaštitu životne sredine istakla je podatak da je količina plastičnih kesa na deponijama smanjena za čak 70 posto, a Cicmil smatra da taj podatak ne odgovara stanju na terenu, iako postoji određeni napredak stanje na terenu i dalje upozorava da nije postignut željeni napredak.
- Mi vidimo da u prodavnicama ljudi sve više nose cegere &nbsp;i da je to već postalo prilično popularno, čak i kao neki modni detalj, ipak mislim da je 70 posto pretjerano i možda ne predstavlja neko realno stanje - zaključila je Cicmil.

Cicmil: Na tržištu su druge kese koje se masovno koriste, željeni napredak još nije postignut

Za godinu primjene odredbi Zakona o upravljanju otpadom, koje se odnose na zabranu upotrebe plastičnih kesa i plastike za jednokratnu upotrebu, pad potrošnje tankih kesa je oko 50 odsto, dok je po osnovu naknada od njihove prodaje prihodovano više od milion eura, kazali su "Danu" iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.
Odredbe Zakona o upravljanju otpadom, kojim se zabranjuje upotreba laganih plastičnih kesa, debljine zida od 15 do 50 mikrona, stupile su na snagu 20. oktobra prošle godine. U Ministarstvu ekologije navode da su ostvareni pozitivni efekti u pogledu smanjenja plastičnog otpada.
– Primjenom odredbi Zakona o upravljanju otpadom, kojima je uvedena zabrana upotrebe laganih plastičnih kesa, debljine zida od 15 do 50 mikrona, kao i određenih proizvoda od plastike za jednokratnu upotrebu, ostvareni su značajni pozitivni efekti u pogledu smanjenja količina plastičnog otpada i podizanja svijesti građana o važnosti zaštite životne sredine. Zabilježen je pad potrošnje tankih plastičnih kesa u maloprodaji za oko 50 odsto u odnosu na period prije stupanja na snagu zakonskih odredbi. Time je ova mjera doprinijela smanjenju količina plastičnog otpada koji završava na deponijama i u prirodi – poručili su iz Ministarstva ekologije.
Iz resora ministra Damjana Ćulafića navode da je, prema podacima Agencije za zaštitu životne sredine, u periodu od novembra 2024. do maja 2025. godine, po osnovu naknade od 0,03 eura po plastičnoj kesi, jedan od najvećih trgovinskih lanaca u Crnoj Gori uplatio oko 178.000 eura.
– Na nivou svih obveznika, ukupno naplaćena sredstva u istom periodu procjenjuju se na više od milion eura na godišnjem nivou. Ova sredstva uplaćuju se u Fond za zaštitu životne sredine i koriste se za sprovođenje programa usmjerenih na smanjenje plastičnog otpada i promociju cirkularne ekonomije – navodi se u odgovorima Ministarstva.
Ćulafić je krajem maja kazao da Ministarstvo planira da, u cilju dodatnog smanjenja štetnog uticaja plastičnih kesa na životnu sredinu, poveća naknadu koju prodavci plaćaju za plastične kese debljine zida preko 50 mikrona.
"Dan" je pitao Ministarstvo da li u ovom trenutku imaju projekciju koliko bi mogla iznositi naknada.
– Ministarstvo kontinuirano analizira efekte zabrane i razmatra dodatne mjere koje će doprinijeti potpunom izbacivanju plastičnih kesa iz upotrebe. Dugoročni cilj je da se potrošači u potpunosti prebace na trajne i višekratne alternative, čime bi se plastika jednokratne namjene postepeno u potpunosti eliminisala iz svakodnevne upotrebe – odgovorili su iz tog resora.
Povećanje naknade uz široke konsultacije
Ćulafić je ranije kazao da će se odluka o povećanju naknade donijeti uz široke konsultacije sa relevantnim institucijama, predstavnicima privrede, komunalnim preduzećima i civilnim sektorom.
Prema njegovim navodima, povećanje naknade nije cilj sam po sebi, već dio šire politike koja podrazumijeva odgovorno upravljanje otpadom, očuvanje prirodnih resursa i podizanje ekološke svijesti, dok će se sredstva prikupljena po tom osnovu isključivo usmjeravati na informisanje javnosti, edukativne kampanje i projekte koji doprinose zaštiti životne sredine.

Ministarstvo ekologije od kesa naplatilo preko milion eura

Ekspert za regionalni razvoj i profesor na Politehničkom univerzitetu u Torinu Loris Servillo boravio je u trodnevnoj posjeti Crnoj Gori, u cilju prikupljanja informacija za izradu analize koja će poslužiti kao osnova za finalizaciju Mape puta za održivi razvoj sjevernog regiona, saopšteno je iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.
Kako navode posjeta međunarodnog eksperta realizovana je kroz saradnju Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera i Kancelarije Ujedinjenih nacija za projektne usluge, koja je obezbijedila njegovo angažovanje.
Direktorat za razvoj sjevera u prethodnom periodu aktivno je sarađivao sa UNOPS-om i održao brojne sastanke, piše u saopštenju, u cilju pružanja stručne podrške i strateških smjernica na izradi inicijalne Mape puta.
- Tokom posjete ekspert Servillo je na sastanku sa predstavnicima Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, kao domaćina, i Ministarstva turizma, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa NVO razgovarao o izazovima sa kojima se suočava sjeverni region i definisanju pravaca razvojnih ciljeva za uspostavljanje koordinisanog, održivog i ravnomjernog razvoja. Predstavnici ministarstava pokazali su visok stepen spremnosti na saradnju u ovoj važnoj oblasti, apostrofirajući razvoj sjevera kao stavku koja je u vrhu agende svih relevantnih resora- saopšteno je iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.
Ističu da su u razgovorima sa predstavnicima lokalnih samouprava sjevernog regiona razmijenjena gledišta u dijelu prednosti, slabosti, prilika i rizika pojedinačnih opština za razvoj.
- Konstatovano je da se većina opština na sjeveru suočava sa sličnim izazovima, poput upravljanja otpadom, vodosnabdijevanja, infrastrukture, kadrovskih kapaciteta itd. Učesnici su se saglasili da je multisektorski pristup i sinergija na svim nivoima neophodna za postizanje ujednačenog regionalnog razvoja- navodi se.
Servillo je istakao primjere dobre prakse koji su pokazali učinkovitost u prevazilaženju teritorijalnih razlika u specifičnim regionima Italije, ali i širom Evrope. Osvrnuo se i na inovativne pristupe u kreiranju novih radnih mjesta, u cilju zadržavanja stanovništva i poboljšanju ukupnog životnog standarda.
Pišu da je značajan segment bilo terensko upoznavanje sa važnim koracima koji su preduzeti u svrhu ispunjavanja završnih mjerila za zatvaranje Poglavlja 27, a obilasci su uključivali posjetu nacionalnim parkovima, kao i uređenim i neuređenim odlagalištima otpada.
Zaključeno je da će dokument koji ekspert izradi na osnovu održanih sastanaka, obilazaka na terenu i prikupljenih dokumenata i sugestija, predstavljati odličnu osnovu za izradu Mape puta za održivi razvoj sjevernog regiona, koja će objediniti lokalne razvoje inicijative, u skladu sa nacionalnim prioritetima i međunarodnom podrškom u jedinstven strateški okvir.

MERS: Započeta priprema analize za izradu Mape puta održivog razvoja sjevernog regiona

Podrška Ujedinjenih nacija (UN) važna je za ostvarivanje ekoloških ciljeva Crne Gore, ocijenjeno je na sastanku ministra ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjana Ćulafića sa novoimenovanom rezidentnom koordinatorkom UN u Crnoj Gori Karolin Tiso.
Kako je saopšteno iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS), sastanak je bio prilika za obostrano potvrđivanje dobre saradnje Crne Gore i sistema UN, kao i spremnosti za njeno dodatno unapređenje kroz konkretne projekte.
Ćulafić je kazao da MERS ima značajnu saradnju sa UN-om kroz Program UN za razvoj u Crnoj Gori (UNDP), Kancelariju UN za projektne usluge (UNOPS), kao i Dječiji fond UN (UNICEF).
- Crna Gora, kao zemlja u procesu evropskih integracija, doživljava svaku podršku kao dobrodošlu - kazao je Ćulafić.
Tiso je naglasila posvećenost tima UN-a nastavku pružanja podrške Crnoj Gori u ostvarivanju Agende održivog razvoja.&nbsp;
- Zaštita životne sredina kritično je važan dio tog procesa, naročito u kontekstu evropskog puta Crne Gore i rada na zatvaranju zahtjevnog Poglavlja 27. Crna Gora je jasno odredila svoj pravac kao ekološka država, a strateški razvoj turizma predstavlja jedan od važnih preduslova kako bi zemlja ostala na tom kursu - kazala je Tiso.
Prema njenim riječima, neophodno je nastaviti sa jačanjem kapaciteta i partnerstava za održivi razvoj.
- UN će i dalje biti podrška Crnoj Gori u ovom važnom procesu. Očuvanje prirode i borba protiv klimatskih promjena su globalni izazovi koji zahtijevaju zajednički odgovor - istakla je Tiso.
Ćulafić je rekao da je podrška UN od velikog značaja, naročito u procesu evropskih integracija.
On je ukazao na učešće Crne Gore u višegodišnjem CBIT projektu (“Jačanje crnogorskog nacionalno utvrđenog doprinosa (NDC) i akcija prilagođavanja transparentnosti kroz Inicijativu za izgradnju kapaciteta transparentnosti”).
- Usvojili smo ažurirani Nacionalno utvrđeni doprinos Crne Gore (NDC) za 2030. i 2035. godinu, sa ciljem smanjenja emisija gasova sa efektom staklene bašte (GHG) za 55 odsto do 2030. godine i 60 odsto do 2035. godine - rekao je Ćulafić.
On je kazao i da rade na Zakonu o klimatskim promjenama, kojim se uređuju zaštita od negativnih uticaja od klimatskih promjena, smanjivanje emisija gasova sa efektom staklene bašte, zaštita ozonskog omotača i druga pitanja.
- Sagovornici su na kraju izrazili uvjerenje da će partnerstvo sa UN dodatno doprinijeti ostvarivanju strateških ciljeva Crne Gore - zaključuje se u saopštenju.

Podrška UN važna za ostvarivanje ekoloških ciljeva Crne Gore

Na više lokacija u mjestu Bjeloši u Nacionalnom parku (NP) Lovćen organizovana je akcija čišćenja, saopšteno je iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS).
Navodi se da je akcija čišćenja organizovana u okviru aktivnosti povodom obilježavanja 20. septembra - Dana ekološke države.
&nbsp;Iz MERS-a su kazali da su u akciji učestvovali Nacionalni parkovi Crne Gore - Služba za održavanje ambijentalne higijene i infrastrukture, Ministarstvo odbrane i Vojska Crne Gore.
&nbsp;- Tokom čišćenja sakupljena je veća količina građevinskog i sitnog otpada, koji će biti transportovani na Deponiju Livade - navodi se u saopštenju.
Kako se dodaje, današnjom aktivnošću poslata je poruka o važnosti odgovornog odnosa prema prirodi, naročito kada je riječ o zaštićenim područjima.
- Ujedno, ova akcija je segment niza aktivnosti povodom obilježavanja Dana ekološke države, koje MERS sprovodi u saradnji sa partnerima i lokalnim zajednicama - navodi se u saopštenju.
&nbsp;Iz MERS su istakli da, nakon uspješno realizovanih akcija čišćenja lokacija Presjeka i Štirovnik u NP Lovćen i putnog pravca Podgorica - Nikšić, šalju važnu poruku da zajedničkim angažovanjem institucija mogu doprinijeti očuvanju prirodnih ljepota i zaštiti životne sredine.

Organizovana akcija čišćenja u NP Lovćen

Ekološki aktivista Aleksandar Dragićević, koji je prethodnih dana u fokusu javnosti zbog rasprava sa predstavnima koalicije Za budućnost Zete u vezi sa stavovima o kolektoru u Botunu, ocijenio je da ministar ekologije Damjan Ćulafić pod hitno mora biti smijenjen, možda čak na sljedećoj sjednici Skupštine.
U obraćanju na svom Fejsbuk nalogu naveo je da je Ćulafić "odlučio da javno i tajno minira cijeli projekat i zbog toga mora hitno da ode".
Njegovo obraćanje prenosimo integralno:
"Od države nikad nijesam tražio ništa a dobio sam najveću čast - da služim.&nbsp;
I služim najbolje što znam.&nbsp;
Pisanje na društvenim mrežama i medijske izjave su manje od pet odsto mojih aktivnosti.
Ne pišem projekte i nemam finansiranje, svoje slobodno vrijeme odlučio sam da posvetim Crnoj Gori, i da ga imam više - dao bih ga više.&nbsp;
Ali imam rezultate i to boli mnoge. Moji rezultati su desetine slobodnih rijeka, stotine hiljadasačuvanih stabala, prirodna dobra sačuvana od devastacije, hiljade životinja, ko zna koliko ribe i na desetine blokiranih loših projekata u korist javnog interesa i lokalne zajednice. I to državu nije koštalo ni jedan jedini euro, kao što koštaju poslanici, prekobrojni ministri, sekretari, direktori i ostali.&nbsp;
Provodim mnogo vremena na terenu, nema građanina koji mi se obratio za pomoć a da mu nijesam pomogao ili uputio gdje da traži pomoć.
Nema kutka Crne Gore da nijesam ušao da se borim protiv šege, bagera ili puške.&nbsp;
Nikad ne ulazim u borbu dok ne prikupim sve potrebne podatke, dok se ne konsultujem sa stručnjacima i dok nijesam siguran da je borba ispravna.&nbsp;
Desetine ili stotine sati učenja prethode svakoj inicijativi, odbijam da pričam ili dajem izjave na temu o kojoj ne znam dovoljno, uputim uvijek na onog ko zna više. To najbolje znaju desetine novinara sa kojim sarađujem svakog dana.
Političare gledam kao alat za ostvarenje cilja i vizije za koju mislim da je ispravna.
Kada rade dobro ja to kažem i istaknem pozitivne primjere, kada ne rade potrudim se da iscrpim sve mogućnosti i objasnim prije nego što krenem u javnu kampanju. A kada krenem to je onda kraj, ja ne pravim kompromise i ne povlačim se. I to jako dobro znaju mnogi političari.&nbsp;
I za razliku od političara ja ne moram da kalkulišem i branim lopove, nesposobne i korumpirane - i to znaju i boli ih, jer bi se i oni nekad povukli, rekli nekome da je u pravu i učinili nešto za javni interes ali za njih je partija na prvom mjestu - za mene država, građani i javni interes.
Odatle najviše konflikta sa političarima.&nbsp;
U prethodne dvije i po godine imao sam 80 terenskih dana samo u Zeti: ilegalno šljunkarenje, paljenje otpada, ilegalno odlaganje otpada, krivolov na kopnu, krivolov na vodi...
Dok sam se ja zalagao da se istjeraju šljunkari iz Morače, najveći dio političara iz Zete (velika čast izuzcima poput Zorana Lakušića) imala je preča posla, partijsko zapošljavanje, "visoku" politiku i tako dalje. Jer nije se popularno zamjerati komšijama, glasačima i finansijerima.&nbsp;
Isto je i sa krivolovom u Morači i Skadarskom jezeru, 80 odsto krivolovaca je iz Zete, ostali su iz Tuzi i Cetinja. To su prije svega glasači pa onda devastatori. I na to su političari sa lokala zatvarali oči i ćutali.
Ja ne gledam da li je nešto popularno ili nepopularno i ko će da osudi.
Gledam da li je dobro ili nije za Crnu Goru, njene građane, prirodu i budućnost i shodno tome djelujem.&nbsp;
I nikad me niko neće spriječiti da tako radim. Nikave laži, prijetnje i pritisci.
Moj stav oko PPOV u Botunu je apsolutno ispravan, iza tog stava stoje na desetine stručnjaka, doktora nauka i potreba da se zaštiti kako Morača, Skadarsko jezero tako i Zećani od zagađenja i sami od sebe.&nbsp;
Vriska i dreka, prijetnje, inat i neznanje taj stav i tu potrebu neće izmijeniti niti ću se povući.
Nijesam se ni mnogo jačima i opasnijima povlačio.
Idemo još jače za Crnu Goru i bolju budućnost.
Hvala svima na podršci, nijesam stigao svima da odgovorim na poruke i pozive i izvinjavam se.
P.S.
Ministar ekologije pod hitno mora biti smijenjen, možda čak na sljedećoj sjednici Skupštine.
Jer ovo što je palo na nas iz civilnog sektora, gradonačelnika i par službenika sa lokala bio je sve njegov posao. I da edukuje i da objasni i da organizuje sastanke i da se bori da ne izgubimo 10 godina i 100 miliona.
On je odlučio da javno i tajno minira cijeli projekat i zbog toga mora hitno da ode."

Dragićević: Ćulafić pod hitno mora biti smijenjen, minira projekat gradnje kolektora

Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS) i Eko-fond opredijeliće 400.000 eura &nbsp;za sanaciju i obnovu domova koji su pogođeni požarima, saopštio je resorni ministar Damjan Ćulafić.
On je kazao da kao ministar, ali prije svega kao čovjek, osjeća duboku obavezu da reaguje i pomogne, posebno u trenucima kada Crna Gora gori i kada, kako smatra, niko ne smije ostati po strani.
- Stoga smo donijeli odluku da MERS i Eko-fond opredijele 400.000 eura za sanaciju i obnovu domova koji su pogođeni požarima - naveo je Ćulafić.
Taj novac, kako je rekao, namijenjen je porodicama koje su u trenu ostale bez krova nad glavom.
Ćulafić je kazao da su odluku donijeli kako bi pomogli tim porodicama da se što prije vrate normalnom životu i da osjete da nijesu same.
- Jer, kada strada priroda, stradamo svi mi, kao neodvojivi dio životne sredine. Ne mogu da opet ne spomenem da na našu veliku, nacionalnu, žalost, nijesmo izgubili samo kuće, već i ljudski život. I to je najveći gubitak Crne Gore - navodi se u saopštenju.
Kako je istakao Ćulafić, Crna Gora je u prethodnim danima pokazala koliko u svima ima snage, solidarnosti i hrabrosti.
- Ovo su situacije koje u nama drže vjeru u našeg čovjeka. Svi ljudi, od vatrogasaca, službi zaštite i spasavanja, vojnika, do građana koji su bez oklijevanja stali rame uz rame. Na tome im dugujem neizmjernu zahvalnost - naglasio je Ćulafić.
On je kazao da će MERS bez odlaganja pokrenuti potrebne procedure, a informacija o sredstvima biće dostavljena Vladi na saglasnost.
- Naš cilj je jasan, da pomoć stigne tamo gdje je najpotrebnija, što brže i efikasnije. Crna Gora je mala zemlja, koju i danas čine velikom ljudi - istakao je Ćulafić.

Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera opredijeliće 400.000 eura za sanaciju i obnovu domova oštećenih u požarima

Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera je reagovalo povodom teksta &nbsp;"Ekološka katastrofa na Karuču": Potopljen ilegalni bungalov, izlivaju se ulje i gorivo” koji se pojavio u nekoliko crnogorskih medija.
Prema mišljenju resornog Ministarstva, nikakvog ekološkog incidenta nije bilo.
- Činjenica je da se jedan od privremenih objekata prilikom uklanjanja od strane njegovog vlasnika prevrnuo u vodu, i sva priča oko “ekološkog incidenta” se tu završava, s obzirom na to da nikakvog izlivanja ulja i goriva nije bilo, što je utvrdila i ekološka inspekcija, koja je promptno reagovala i odmah izašla na lice mjesta. Objekat će, razumije se, biti blagovremeno uklonjen iz jezera- piše u saopštenju.
MERS ističe da su netačni navodi da oni i Nacionalni parkovi "nijesu 10 mjeseci ništa radili i preduzimali", te obavještavaju javnosti da su ti navodi neosnovani i u potpunosti netačni.&nbsp;
- Zahvaljujući aktivnostima koje su sprovođene u tom periodu, Nacionalni parkovi i MERS bilježe prihode veće za oko 35 odsto u odnosu na isti izvještajni period od prošle godine, sa sličnim procentom povećanja broja turista, odnosno posjetilaca. Takođe, svjedoče aktivnostima na hvatanju potkornjaka i oporavljanju oboljele i nelegalno i nesavjesno posječene šume, intenzivno razgovaraju sa mještanima kako bi se iznašla zajednički prihvatljiva rješenja, privode kraju rad na novom Zakonu o nacionalnim parkovima, uz punu inkluziju lokalnih zajednica, naporno rade na rješavanju pitanja upravljača Ulcinjskom solanom, i tako dalje- navode iz ove institucije.
Dodaju da u pogledu nadležnosti oko nelegalnih privremenih objekata, MERS i NP su već u nekoliko navrata organizovali sastanke sa predstavnicima lokalnih samouprava i njihovim inspekcijama, ne bi li se i pitanja nadležnosti riješila dogovorom, s obzirom na nejasnoće koje se javljaju.&nbsp;
MERS je načelnog mišljenja da se ukupan broj privremenih objekata u svim nacionalnim parkovima mora smanjiti, jer cijeni da je kumulativan efekat na prirodu negativan, i to je jedan od razloga zašto MERS ne gleda blagonaklono na odobravanje programa izgradnje ili održavanja privremenih objekata u zonama stroge zaštite i zašto i preduzima aktivnosti na njihovom uklanjanju, predočeno je u saopštenju.&nbsp;
- Iako bi se očekivalo da funkcionalnost sistema bude razlog za podršku, izgleda da je nekima to povod za napad, zato na izrečene uvrede nećemo reagovati- zaključuju iz MERS-a.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpotopljen-ilegalni-bungalov-u-karuckom-oku-izlivaju-se-ulje-i-gorivo-iz-buradi&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

MERS: Sporni objekat će biti uklonjen, nikakvog izlivanja ulja i goriva nije bilo, to je utvrdila i ekološka inspekcija

Izraelska vojska saopštila je večeras da je ubila dva muškarca na okupiranoj Zapadnoj obali poslije pokušaja napada automobilom koji je ciljao vojnike stacionirane na kontrolnom punktu.
Jedan od dvojice ubijenih muškaraca nije bio umiješan u napad, saopštila je vojska bez navođenja dodatnih detalja, prenijeli su francuski mediji.
Palestinsko Ministarstvo zdravlja, sa sjedištem u Ramali, identifikovalo je dvojicu ubijenih Palestinaca kao Ahmada Halila Al-Radžabija (17) i Zijada Džabaru Abu Davuda (55).

Izraelska vojska ubila dva Palestinca, jedan od dvojice ubijenih nije bio umiješan u napad

Predsjednik Benina Patris Talon izjavio je da su vlada i oružane snage ove afričke države spriječile pokušaj državnog udara koji je izvela grupa vojnika, poručivši da će odgovorni biti kažnjeni.
Talon je rekao da je "brza mobilizacija lolajnih snaga omogućila da se avanturisti zaustave" i dodao da "izdaja neće ostati nekažnjena", prenio je Rojters.
Portparol vlade Vilfrid Leandre Ungbedži ranije je saopštio da je do sada uhapšeno 14 osoba u vezi sa pokušajem puča, bez navođenja detalja.
- Oružane snage Benina i njihovo rukovodstvo ostali su vjerni zakletvi i posvećeni republici - izjavio je ministar unutrašnjih poslova Alasan Seidu u obraćanju na državnoj televiziji, nekoliko sati nakon što je grupa vojnika objavila da je zbacila predsjednika te zemlje Patrisu Talona.
Savjetnik predsjednika potvrdio je za BiBiSi (BBC) da se Talon nalazi na bezbjednoj lokaciji. Ranije danas, grupa vojnika u zapadnoafričkoj državi Benin koja sebe naziva Vojni komitet za obnovu, pod komandom potpukovnika Paskala Tigrija, saopštila je da je preuzela nacionalnu televizijsku stanicu i da je predsjednik Patris Talon smijenjen sa funkcije, a sve državne institucije raspuštene.
Situacija u najvećem gradu Kotou još je nejasna, nakon što su se tokom popodneva čule snažne eksplozije, za koje se smatra da su posljedica vazdušnih udara.
Podaci o praćenju letova pokazuju da su tri aviona iz susjedne Nigerije ušla u beninski vazdušni prostor, a potom se dva vratila u Lagos.
U isto vrijeme, francuski vojni avion kružio je iznad Kotoua, a francuska je demantovala navode da je Talon potražio utočište u ambasadi te zemlje.
Talon, 67, saveznik Zapada, trebalo bi da se povuče sljedeće godine po isteku drugog mandata, a izbori su zakazani za april.
Poznat kao "kralj pamuka", na vlast je došao 2016. godine i obećao da neće tražiti treći mandat. Kao svog nasljednika podržao je ministra finansija Romualda Vadagnija.
Uprkos ekonomskom rastu, Talonova administracija kritikovana je zbog ograničavanja političke konkurencije. U oktobru, izborna komisija zabranila je kandidaturu glavnog opozicionog kandidata.
Ekonomska zajednica država zapadne Afrike (ECOWAS) i Afrička unija (AU) osudili su pokušaj udara, a predsjednik Komisije AU Mahmud Ali Jusuf ponovio je "nultu toleranciju prema neustavnom mijenjanju vlasti".
Benin se posljednjih godina suočava i sa porastom džihadističkih aktivnosti, pošto se grupe povezane sa Islamskom državom i Al kaidom šire ka jugu, navodi BiBiSi. Benin, bivša francuska kolonija, važila je za jednu od stabilnijih demokratija u Africi.
Zemlja je jedan od najvećih afričkih proizvođača pamuka, ali spada među najsiromašnije države svijeta.

Predsjednik Benina: Spriječen pokušaj državnog udara, svi učesnici biće kažnjeni

Švajcarski skijaš Mark Odermat pobjednik je veleslaloma koji je za Svjetski kup vožen večeras u američkom Biver Kriku.
On je bio vodeći i nakon prve vožnje, a do pobjede došao je u ukupnom vremenu dva minuta, 20 sekundi i 59 stotinki.
To je četvorostrukom osvajaču Velikog kristalnog globusa 49. pobjeda u Svjetskom kupu u karijeri, a 28. u veleslalomu.
Ove sezone ima veleslalomski trijumf u Zeldenu, na otvaranju sezone, a pobijedio je i u superveleslalomu u Koper Mauntinu i spustu u Biver Kriku.
Sa 23 stotinke zaostatka kao drugoplasirani završio je Italijan Aleks Vinacer, dok je treći bio Norvežanin Henrik Kristofersensa 34 stotinke slabijim vremenom od pobjednika.
Na četvrtom mjestu završio je Norvežanin Henrik Breinštajner, peti je bio Lukas Braten Pineiro, a šesti Amerikanac Rimer Radamuš.
Odermat i Breinštajner dijele čelnu poziciju u plasmanu vozača sa po 200 bodova.
Kristofersen je treći sa 176 bodova.
Odermat zauzima i čelnu poziciju u generalnom plasmanu Svjetskog kupa sa 445 bodova.
Austrijanac Vinsent Krihmajer je drugi sa 227, dok devet bodova manje ima trećeplasirani Kristofersen.

Odermat nastavio dominaciju u Biver Kriku

Porodica Zaima Azemovića će, povodom manifestacije "Dani Zaima Azemovića 2025" koja se održava od 12. do 16. decembra, predati inicijativu da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime ovog književnika, prosvjetitelja i hroničara duha Sandžaka (1935-2015).
Inicijativa će, kako navode u saopštenju, biti uručena predsjedniku Opštine Rožaje Rahmanu Husoviću i predsjedniku Skupštine Opštine Rožaje Almiru Avdiću.
&nbsp;- Ovaj prijedlog potpisalo je više od 100 istaknutih intelektualaca, pisaca, profesora, umjetnika i kulturnih stvaralaca iz Crne Gore i regiona, pripadnika bošnjačkog, crnogorskog, hrvatskog, albanskog i srpskog naroda, što pokazuje da je djelo Zaima Azemovića prepoznato kao zajedničko kulturno dobro koje nadilazi etničke i vjerske granice - ističu u saopštenju.
&nbsp;Za njihovu porodicu, ali i za cijelu zajednicu Rožaja, ova inicijativa, kako dodaju, ima duboko simboličko značenje.
- Zain Azemović je bio čovjek knjige, učitelj generacija, sakupljač narodnog govora i čuvar sjećanja jednog kraja. Svojim radom je svjedočio duhu multikulturalne Crne Gore, društva u kojem se različitosti ne doživljavaju kao prepreka, nego kao bogatstvo koje oblikuje zajednički identitet. Njegova riječ je spajala, ne dijelila. Njegova knjiga je bila snažno vezana za sve. Njegova misija bila je da čuva ono što nas zbližava &nbsp;jezik, pamćenje, priču, tradiciju i ljudsku mjeru - naglasili su u saopštenju.
Zato vjeruje da je Narodna biblioteka Rožaje, kao dom pisane riječi, najprirodnije mjesto da ponese ime čovjeka koji je cijelog života služio knjizi, znanju Rožajama i Crnoj Gori.&nbsp;
- Ovaj čin ne predstavlja odavanje poštovanja prema jednom stvaraocu predstavlja i poruku mladima da se vrijednosti koje su oblikovale Crnu Goru znanje, dijalog, multikulturalizam i poštovanje prema drugome moraju čuvati i njegovati - navodi se u saopštenju.
Porodica Azemović se, kako dodaju, iskreno zahvaljuje svim potpisnicima inicijative, kao i svima koji su doprinijeli da se lik i djelo Zaima Azemovića sačuvaju u kolektivnom pamćenju njihovog grada i našeg naroda.&nbsp;
- Njegove knjige ostaju naš zajednički stub identiteta i poštovanja a biblioteka koja bi nosila njegovo ime dobila bi na još većem značaju - zaključili su u saopštenju.&nbsp;

Predložiće da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime književnika Zaima Azemovića

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac u razgovoru za portal ETV govori o važnim temama: &nbsp;životu građana i odlazak mladih, dugu opštine i finansijskoj disciplini, značaju auto-puta, situaciji oko spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, sudbini Autobuske stanice, ali govori i o kapitalnim projektima koji mijenjaju urbanu sliku grada. <h2>Stabilizacija tržišta rada i povratak mladih</h2> Portal ETV: Kako danas žive građani Berana? Da li napuštaju grad ili ostaju na svojim ognjištima? Koliko je trenutno nezaposlenih? LUTOVAC: Građani Berana žive u sredini koja se ubrzano mijenja. Posljednjih godinu dana bilježimo stabilizaciju tržišta rada i smanjenje broja nezaposlenih, prije svega zahvaljujući novim projektima, investicijama i rastu privatnog sektora. Istina je da dio mladih odlazi radi školovanja i profesionalnog napretka, ali jednako tako vidimo i povratak ljudi koji žele da rade i žive u Beranama. Naš posao je da stvorimo uslove da se ovdje ostaje — kroz bolju infrastrukturu, stabilne servise i otvaranje novih radnih mjesta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Berane"> <figcaption>Berane(Photo: Montenegro Tourist Service)</figcaption> </figure>  <h2>Auto-put otvara novu razvojnu fazu</h2> Portal ETV: Šta će Beranama donijeti izgradnja dionice auto-puta? Da li to otvara vrata daljem razvoju i na koji način? LUTOVAC: Auto-put je strateška šansa. Saobraćajno povezivanje znači bržu komunikaciju sa Podgoricom, aerodromima i tržištima, što je preduslov za razvoj privrede, turizma i logistike. Veća dostupnost čini Berane atraktivnijim investitorima, a građanima pruža bolje uslove za život. To je početak jedne nove razvojne faze našeg grada. <h2>Finansijska disciplina i stabilno poslovanje</h2> Portal ETV: Koliki je dug Opštine Berane? Prema kome postoji dug i kako se on servisira? LUTOVAC: Opština Berane redovno izvršava sve obaveze i servisira postojeće dugove u skladu sa zakonom i usvojenom dinamikom. Prioritet nam je finansijska stabilnost i uredno poslovanje, zbog čega smo strogo disciplinovani kada je u pitanju javna potrošnja. Dugovanja iz ranijih godina uglavnom se odnose na poreze i doprinose, a tekuće obaveze se izmiruju redovno. Dug je ostao na nivou sa početka godine — malo iznad 18 miliona eura — a očekujemo zakonsko rješenje koje će omogućiti njegovo osjetno smanjenje. Takođe, uvećali smo imovinu Opštine za više od milion eura. <h2>Opština nema veze sa spomenikom Đurišiću</h2> Portal ETV: Berane su nedavno postale epicentar dešavanja zbog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Kako se tumači takva epizoda i da li ste Vi odgovorni za nemile događaje koji su uslijedili? LUTOVAC: Opština Berane je institucija koja poštuje zakon i Ustav Crne Gore. Svi događaji koji su se desili bili su van institucionalnog okvira, a lokalna uprava nije bila involvirana u aktivnosti te vrste. Naša pozicija je jasna: grad mora ostati prostor stabilnosti, suživota i razvoja. Fokusirani smo na projekte i na kvalitetan život građana, a ne na teme koje dijele društvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić"> <figcaption>Spomenik Pavlu Đurišiću(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>Autobuska stanica ostaje na istoj lokaciji — slijedi rekonstrukcija</h2> Portal ETV: Najavili ste rješavanje problema Autobuske stanice. Šta je do sada urađeno? LUTOVAC: Opština Berane je već preduzela niz konkretnih aktivnosti. U toku je izrada dokumentacije za osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati stanicom. Izvršeno je statičko ispitivanje prenosačkog dijela objekta, koje je pokazalo da konstrukcija nije stabilna, pa je taj dio uklonjen. Trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za njegovu rekonstrukciju. Sprovode se sve neophodne administrativne procedure, a donijeta je odluka da Autobuska stanica ostaje na postojećoj lokaciji, uz faznu sanaciju i unapređenje prostora. <h2>Kapitalni projekti</h2> Portal ETV: Na kojim razvojnim projektima radite? Šta novo planirate za građane? LUTOVAC: Opština Berane realizuje i priprema čitav niz kapitalnih projekata koji će unaprijediti saobraćaj, komunalnu infrastrukturu i kvalitet života građana. <h3>Veliki projekti za 2026. godinu:</h3> <ul> <li>Rekonstrukcija Luške ulice – 5,5 miliona eura</li> <li>Izgradnja gradske pijace – 5 miliona eura</li> <li>Rekonstrukcija magistralnog puta kroz Budimlju – preko 1 milion eura</li> <li>Izgradnja ulice koja povezuje zaobilaznicu i IDEA market – iz kapitalnog budžeta Opštine</li> </ul> Radovi planirani i započeti u 2025. godini: <ul> <li>Nastavak izgradnje obilaznice i regulacija rijeke Makve – 3,5 miliona eura</li> <li>Dapsićko–Polički vodovod i vodovod Zagrad – oko 1 milion eura</li> </ul> U pripremi: <ul> <li>javna garaža,</li> <li>rekonstrukcija ulica u Novom naselju,</li> <li>nove investicije za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija.</li> </ul> Sve ove aktivnosti dio su šire strategije modernizacije grada, a cilj je da građane Berana u narednom periodu obradujemo novim, vidljivim i kvalitetnim rezultatima.

Đole Lutovac: Opština Berane nema veze sa spomenikom Pavlu Đurišiću — poštujemo Ustav i zakon

Mještani Botuna su sa današnjeg masovnom protesta pod sloganom “Protiv kolektora – da Zeta živi” poručili da neće odustati od borbe protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u njihovom naselju, ističući da brane svoje domove, zdravlje i životnu sredinu, ali naglašavajući da su i dalje spremni na dijalog ukoliko postoji prostor za kompromis. Poručili su i da će svi reći NE ovom projektu na referendumu zakazanom za 14. decembar. Okupljeni su protest počeli minutom ćutanja preminulom komšiji Zoranu Vukčeviću koji je bio uz njih, kako su poručili organizatori, do zadnjeg trena. Na skupu su bili istaknuti transparenti, poput "Budućnost u kopačkama, a ne sa maskama! FK Cijevna", "Nećemo kolektor"... Okupljenima se obratila mlada Botunjanka Milica Stojanović koja je kazala da Botun nije neuspjeli eksperiment i boli ih što ovo mjesto svi hoće da iskoriste. Kako je kazala, godinama žive sa strahom od bazena crvenog mulja, a izgleda da to nije bilo dovoljno, nego žele da im nametnu još jedan teret i brigu i izvor straha - kolektor, prenosi Portal RTCG. - Pitamo zašto baš ovdje i zašto opet Zeta. Jesu li naši životi manje važni. Danas moramo biti glasni, jer ako budemo ćutali, Botun više neće imati ko da brani - poručila je ona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Njena vršnjakinja Anja Kažić je takođe naglasila da su godinama patili zbog industrije u ovom selu koji mladima truje živote i budućnost i poručila da neće dozvoliti kolektor i spalionicu u Botunu. Duško Stijepović je pozdravio i stanovnike drugih djelova Podgorice koji su došli da im daju podršku. - Mi nemamo nazad kud, uložili smo napor i ulažemo naše živote da istrajemo u ovoj borbi protiv krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija. Ima prostora još da neko izađe i kaže da može da se nađe kompromis, a do tada se nećemo pomjeriti ni pedalj odavde i davaćemo pasivni otpor - kazao je Stijepović. Slavko Vukčević je pitao da li je postrojenje koje planiraju da grade u Botunu isto kao ono pored kojeg je živio premijer Milojko Spajić u Japanu, prenosi Dan. - Siguran sam da će Botunjani pobijediti i ostaviti mladima primjer kako se čuva životna sredina - kazao je Vukčević. Očekuje da uz pomoć poslanika DNP-a Milana Kneževića i SNP-a Slađane Kaluđerović zaustave ovaj projekat i ostave dobar primjer mlađim generacijama kako se čuva životna sredine. On je pozvao sve da izađu na referendum 14. decembra i glasaju protiv ovog postrojenja na ovoj lokaciji. Mihailo Ćetković je kazao da se oko pitanja kolektora ujedinila cijela Crna Gora i poručio gradonačelniku Saši Mujoviću da su mještani ovog kraja "tvrd orah". - Mi smo podnijeli veliku žrtvu, a vi gradite kolektor gdje nikoga ne ugrožava- kazao je Ćetković. Protestu, pored lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića, prisustvovali su predsjednici Opštine i Skupštine opštine Zeta, potpredsjednik Vlade Mihailo Asanović i Aleksandar Kojičić, bivši lider SNP-a i član DNP-a Predrag Bulatović... <h2>Asanović: Ovaj zagađivač gori od KAP-a</h2> Prvi čovjek Zete Mihailo Asanović poručio je da od borbe neće odustati. - Tvrdim da je ovaj zagađivač gori od KAP-a. Ako vide korist od spalionice, dozvoliće mulj i iz Evrope da se doprema ovdje - tvrdi Asanović, prenosi Dan. On je poručio gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću da mu ne šalje posrednike koji bi trebalo da ga ubijede da je projekat kolektora dobar. - Nude nam radna mjesta, ne želimo da zarađujemo na muci ovog naroda. Nudim Mujoviću da nam prevede zemlju, Ćemovsko polje, jer imamo firme koje bi tamo otvorile ne 50 radnih mjesta, nego mnogo više - kazao je Asanović i dodao da je 14. decembra ne glasaju za političke partije već za Zetu. - Zeta nam je jedina partija, pošaljimo poruku da se sa narodom ne mogu igrati - kazao je Asanović. Branko Novaković iz SNP-a Zeta pozvao je sve koji vjeruju u snagu zajedničke odluke da izađu na referendum. - Botun nije sredstvo za eksperiment, Botun je dom- kazao je on. Mještanin Jagoš Bećirović rekao je razočaran i da ga boli nebriga prema građanima. - Tužan sam što se iznad života stavlja novac.Ne ubijajte projektima, preko naših života se sticao novac, urazumite se. Pustite da liječimo ovu sredinu, država se brani brigom - poručio je Bećirović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: Srđa Boljević/Dan)</figcaption> </figure>  <h2>Krstović: Pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju</h2> Odbornik Demokrata Luka Krstović kazao je da pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju. - Napredovaćemo svakog dana sve više. Na referendum svi slobodno da izađemo, a nakon toga, ako treba i skupština ovdje da se održi - rekao je Krstović. Predsjednik SO Zeta Aleksandar Kojičić rekao je da su bili protiv izgradnje kolektora 40 godina i nada se da borbu oko postrojenja neće ostaviti mladim generacijama. - Hrabrosti i ljubavi imamo da se borimo za našu Zetu - poručio je on. Miroslav Brajović iz Nove srpske demokratije poručio je da današnji skup nije zbog ličnih ili partijskih interesa. - Tu smo samo da sačuvamo Botun. Spajiću je pružena šansa da učini nešto za Zetu - rekao je on i poručio premijeru da "prekine sa cirkusom i naredi da se postrojenje gradi u Podgorici". - Kakvu obavezu ima ja, sa mojom Zetom, prema svima vama, ako vi nemate obavezu prema referendumu?- pitao je. Svetozar Ulićević iz Prave Crne Gore pozvao je stanovnike Zete da izađu na referendum. - Izađimo na birališta, ne da biramo, jer nam ništa nije ponuđeno, nego da kažemo ne - rekao je Ulićević. <h2>"Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila"</h2> Kako su Botunjani naveli u pozivu za današnji skup, ovo je dan kada se pokazuje snaga naroda, jedinstvo komšija i ljubav prema mjestu u kojem žive. - Naš dom, naša voda, naša zemlja, naša budućnost. Niko je neće čuvati ako to ne učinimo mi - poručili su. Trenutak je, kako navode, kada stoje zajedno i kada se njihov glas čuje najjače. - Tada svako od nas znači. Zato pozivamo sve građane Botuna i cijele Zete da se okupe u što većem broju. Da zajedno i glasno poručimo: Ne damo rijeku, ne damo zemlju, ne damo život. Dođi ti. Dođi sa porodicom. Povedi komšije i prijatelje. Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila - naveli su u pozivu na protest. Mještani Botuna su 14. novembra podigli šator u ovom naselju u znak protesta protiv početka gradnje postrojenja dok se ne održi referendum u Zeti 14. decembra. Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište. Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja, a na teren su izveli i mehanizaciju. Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti. Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta. – Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on. Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost. Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić. – Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić. Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.

Tag: ministarstvo-ekologije-odrzivog-razvoja-i-razvoja-sjevera