Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Damjan Ćulafić, kazao je da se današnjim potpisivanjem ugovora otvara nova faza realizacije izuzetno značajnog infrastrukturnog projekta za Mojkovac i sjever Crne Gore.
Ugovor za početak radova na unapređenju sistema za upravljanje otpadnim vodama u Opštini Mojkovac potpisan je danas, a vrijednost projekta je 6,1 milion eura, saopšteno je iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS).
Finansijski okvir projekta, kako je naveo, pokazuje snažnu međunarodnu i lokalnu podršku. On se na tome zahvalio partnerima – Zapadno balkanskom investicionom okviru i Evropskoj investicionoj banci.
Prema riječima Ćulafića, ovi fondovi omogućavaju realizaciju projekta koji će obuhvatiti izgradnju nove kanalizacione mreže, rekonstrukciju postojećeg sistema i unapređenje rada postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.
On je podsjetio da je u Kolašinu nedavno potpisan ugovor za nadzor nad izvođenjem radova u okviru infrastrukturnog projekta „Izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i kanalizacione mreže u Opštini Kolašin“, čija vrijednost iznosi 780.000 eura.
- Drago mi je što sjever Crne Gore postaje prepoznat kao region pogodan za ulaganja, posebno u oblasti upravljanja otpadnim vodama, i što ovi projekti daju dodatni impuls razvoju sjevernog regiona i kvalitetu života građana. Vjerujem da je ovo samo jedan od projekata koji nas u budućnosti čekaju’- kazao je Ćulafić.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Potpisan ugovor za radove na postrojenju za otpadne vode u Mojkovcu

Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera odbilo je žalbu Opštine Zeta na rješenje Agencije za zaštitu živote sredine, kojim je data saglasnost na elaborat o procjeni uticaja za projekat izgradnje postrojenja za prečišćavanja otpadnih voda (kolektora) u Botunu, potvrđeno je "Vijestima" iz više nezvaničnih izvora.
Žalba Opštine Zeta je jedan od razloga zbog kojeg je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine donijelo rješenje prema kojem se Opštini Zeta priznaje svojstvo stranke u postupku Glavnog grada i podgoričkog preduzeća 'Vodovod i kanalizacija' za izdavanje građevinske dozvole za izgradnju sistema za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.
To rješenje omogućava Opštini Zeta da osporava građevinsku dozvolu za kolektor ukoliko bi je resor Slavena Radunovića izdao.
Žalba Opštine Zeta na izdatu građevinsku dozvolu mogla bi, rečeno je redakciji ranije, dovoljno da prolongira rokove za početak gradnje, a tako i aktivira klauzule o plaćanju sankcija. Objašnjeno je i da nije jasno kako Opština Zeta može biti stranka u postupku jer još nije došlo do razgraničenja, a parcele namijenjene za gradnju kolektora vode se na Glavni grad.
Na predlog Radunovićevog resora, Vlada Milojka Spajića ljetos je usvojila Prostorno-urbanistički plan Crne Gore koji, pored izgradnje postrojenja u Botunu, predviđa i izgradnju još jednog, sličnog, postrojenja u opštini Zeta.
Izgradnji kolektora protive se mještani Botuna, Opština Zeta i Demokratska narodna partija Milana Kneževića, koji je zaprijetio da će predstavnici njegove stranke, ukoliko se krene s realizacijom projekta, “srušiti” vlast u Podgorici. Oni tvrde da bi gradnja kolektora negativno uticala na životnu sredinu i zdravlje ljudi, a mještani su poručili da će svoje selo “braniti jedinim čime raspolažu - svojim životima”.

1250x600

1084x550

MERS odbio žalbu Opštine Zeta na rješenje Agencije o saglasnosti na elaborat za kolektor u Botunu

Vrijeme je da nakon godinu Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera &nbsp;krene sa nekim novim i možda strožijim mjerama kad su u pitanju plastične kese, ali i kad je u pitanju plastika za jednokratnu upotrebu - ocijenila je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, Vanja Cicmil iz NVO Zero Waste Montenegro.
Prije godinu je stupio na snagu Zakon o zabrani upotreba plastičnih kesa i plastike za jednokratnu upotrebu. Za godinu primjene odredbi ovog zakona, pad potrošnje tankih kesa je oko 50 odsto, dok je po osnovu naknada od njihove prodaje prihodovano više od milion eura, saopšteno je iz iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.
Svjesni izazova, Eko fond raspisao je poziv nevladinim organizacijama za projekte o štetnosti upotrebe plastičnih kesa, a sve to sa ciljem podizanja svijesti o zaštiti životne sredine.
Zabrana kesa prije godinu, kaže Cicmil, od 15 do 50 mikrona donijela je određeni pomak i jeste to bila prekretnica, ističe ona, što se tiče Crne Gore i to je nešto za šta se NVO Zero Waste zalaže još od osnivanja.
- I dalje vidimo izazove, tačnije imamo već druge neke kese koje se nalaze na tržištu i koje se masovno koriste. Kada smo radili te prve analize i kada nije bilo nikakvih podataka koliko se kesa stavlja na tržište mi smo još 2019. došli do brojke da se prosječno jedan stanovnik Crne Gore potroši oko 300 kesa godišnje. Sada imamo situaciju da imamo deblje kese, kese se manje troše, međutim deblja kesa znači i više resursa koji su potrebni za proizvodnju jedne te kese, tako da ja ne bih više brojala ovaj napredak u samom broju kesa, već u broju mikrona, odnosno u tome koliko je resursa utrošeno da se proizvedu kese koje su stavljene na tržište Crne Gore - rekla je Cicmil.
Kaže da su od Eko fonda dobili podatak da je oko 900.000 naknade za deblje kese prikupljeno, pa ako je 3 euro centa naknada za kesu dolazi se do brojke da je na tržište stavljeno 30 miliiona debljih kesa, jer u to, kako tvrdi, ne ulaze tanke kese koje se dijele besplatno.
- Novac od Eko fonda je oprijedeljen za kampanju o podizanju svijesti o štetnosti plastičnih kesa. Eko fond je upravo sada raspisao ovaj konkurs gdje se pozivaju nevladine organizacije da predlože projekte do 10.000 eura, biće podržano 10 projekata, što je iznos čitave te kampanje ovog prvog poziva 100.000 eura, a za ovih ostalih 800.000 eura očekujemo da će biti transparentno od strane Eko fonda na koji način su se utrošila ta sredstva - istakla je Cicmil.
Agencija za zaštitu životne sredine istakla je podatak da je količina plastičnih kesa na deponijama smanjena za čak 70 posto, a Cicmil smatra da taj podatak ne odgovara stanju na terenu, iako postoji određeni napredak stanje na terenu i dalje upozorava da nije postignut željeni napredak.
- Mi vidimo da u prodavnicama ljudi sve više nose cegere &nbsp;i da je to već postalo prilično popularno, čak i kao neki modni detalj, ipak mislim da je 70 posto pretjerano i možda ne predstavlja neko realno stanje - zaključila je Cicmil.

Cicmil: Na tržištu su druge kese koje se masovno koriste, željeni napredak još nije postignut

Za godinu primjene odredbi Zakona o upravljanju otpadom, koje se odnose na zabranu upotrebe plastičnih kesa i plastike za jednokratnu upotrebu, pad potrošnje tankih kesa je oko 50 odsto, dok je po osnovu naknada od njihove prodaje prihodovano više od milion eura, kazali su "Danu" iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.
Odredbe Zakona o upravljanju otpadom, kojim se zabranjuje upotreba laganih plastičnih kesa, debljine zida od 15 do 50 mikrona, stupile su na snagu 20. oktobra prošle godine. U Ministarstvu ekologije navode da su ostvareni pozitivni efekti u pogledu smanjenja plastičnog otpada.
– Primjenom odredbi Zakona o upravljanju otpadom, kojima je uvedena zabrana upotrebe laganih plastičnih kesa, debljine zida od 15 do 50 mikrona, kao i određenih proizvoda od plastike za jednokratnu upotrebu, ostvareni su značajni pozitivni efekti u pogledu smanjenja količina plastičnog otpada i podizanja svijesti građana o važnosti zaštite životne sredine. Zabilježen je pad potrošnje tankih plastičnih kesa u maloprodaji za oko 50 odsto u odnosu na period prije stupanja na snagu zakonskih odredbi. Time je ova mjera doprinijela smanjenju količina plastičnog otpada koji završava na deponijama i u prirodi – poručili su iz Ministarstva ekologije.
Iz resora ministra Damjana Ćulafića navode da je, prema podacima Agencije za zaštitu životne sredine, u periodu od novembra 2024. do maja 2025. godine, po osnovu naknade od 0,03 eura po plastičnoj kesi, jedan od najvećih trgovinskih lanaca u Crnoj Gori uplatio oko 178.000 eura.
– Na nivou svih obveznika, ukupno naplaćena sredstva u istom periodu procjenjuju se na više od milion eura na godišnjem nivou. Ova sredstva uplaćuju se u Fond za zaštitu životne sredine i koriste se za sprovođenje programa usmjerenih na smanjenje plastičnog otpada i promociju cirkularne ekonomije – navodi se u odgovorima Ministarstva.
Ćulafić je krajem maja kazao da Ministarstvo planira da, u cilju dodatnog smanjenja štetnog uticaja plastičnih kesa na životnu sredinu, poveća naknadu koju prodavci plaćaju za plastične kese debljine zida preko 50 mikrona.
"Dan" je pitao Ministarstvo da li u ovom trenutku imaju projekciju koliko bi mogla iznositi naknada.
– Ministarstvo kontinuirano analizira efekte zabrane i razmatra dodatne mjere koje će doprinijeti potpunom izbacivanju plastičnih kesa iz upotrebe. Dugoročni cilj je da se potrošači u potpunosti prebace na trajne i višekratne alternative, čime bi se plastika jednokratne namjene postepeno u potpunosti eliminisala iz svakodnevne upotrebe – odgovorili su iz tog resora.
Povećanje naknade uz široke konsultacije
Ćulafić je ranije kazao da će se odluka o povećanju naknade donijeti uz široke konsultacije sa relevantnim institucijama, predstavnicima privrede, komunalnim preduzećima i civilnim sektorom.
Prema njegovim navodima, povećanje naknade nije cilj sam po sebi, već dio šire politike koja podrazumijeva odgovorno upravljanje otpadom, očuvanje prirodnih resursa i podizanje ekološke svijesti, dok će se sredstva prikupljena po tom osnovu isključivo usmjeravati na informisanje javnosti, edukativne kampanje i projekte koji doprinose zaštiti životne sredine.

Ministarstvo ekologije od kesa naplatilo preko milion eura

Ekspert za regionalni razvoj i profesor na Politehničkom univerzitetu u Torinu Loris Servillo boravio je u trodnevnoj posjeti Crnoj Gori, u cilju prikupljanja informacija za izradu analize koja će poslužiti kao osnova za finalizaciju Mape puta za održivi razvoj sjevernog regiona, saopšteno je iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.
Kako navode posjeta međunarodnog eksperta realizovana je kroz saradnju Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera i Kancelarije Ujedinjenih nacija za projektne usluge, koja je obezbijedila njegovo angažovanje.
Direktorat za razvoj sjevera u prethodnom periodu aktivno je sarađivao sa UNOPS-om i održao brojne sastanke, piše u saopštenju, u cilju pružanja stručne podrške i strateških smjernica na izradi inicijalne Mape puta.
- Tokom posjete ekspert Servillo je na sastanku sa predstavnicima Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, kao domaćina, i Ministarstva turizma, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa NVO razgovarao o izazovima sa kojima se suočava sjeverni region i definisanju pravaca razvojnih ciljeva za uspostavljanje koordinisanog, održivog i ravnomjernog razvoja. Predstavnici ministarstava pokazali su visok stepen spremnosti na saradnju u ovoj važnoj oblasti, apostrofirajući razvoj sjevera kao stavku koja je u vrhu agende svih relevantnih resora- saopšteno je iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.
Ističu da su u razgovorima sa predstavnicima lokalnih samouprava sjevernog regiona razmijenjena gledišta u dijelu prednosti, slabosti, prilika i rizika pojedinačnih opština za razvoj.
- Konstatovano je da se većina opština na sjeveru suočava sa sličnim izazovima, poput upravljanja otpadom, vodosnabdijevanja, infrastrukture, kadrovskih kapaciteta itd. Učesnici su se saglasili da je multisektorski pristup i sinergija na svim nivoima neophodna za postizanje ujednačenog regionalnog razvoja- navodi se.
Servillo je istakao primjere dobre prakse koji su pokazali učinkovitost u prevazilaženju teritorijalnih razlika u specifičnim regionima Italije, ali i širom Evrope. Osvrnuo se i na inovativne pristupe u kreiranju novih radnih mjesta, u cilju zadržavanja stanovništva i poboljšanju ukupnog životnog standarda.
Pišu da je značajan segment bilo terensko upoznavanje sa važnim koracima koji su preduzeti u svrhu ispunjavanja završnih mjerila za zatvaranje Poglavlja 27, a obilasci su uključivali posjetu nacionalnim parkovima, kao i uređenim i neuređenim odlagalištima otpada.
Zaključeno je da će dokument koji ekspert izradi na osnovu održanih sastanaka, obilazaka na terenu i prikupljenih dokumenata i sugestija, predstavljati odličnu osnovu za izradu Mape puta za održivi razvoj sjevernog regiona, koja će objediniti lokalne razvoje inicijative, u skladu sa nacionalnim prioritetima i međunarodnom podrškom u jedinstven strateški okvir.

MERS: Započeta priprema analize za izradu Mape puta održivog razvoja sjevernog regiona

Podrška Ujedinjenih nacija (UN) važna je za ostvarivanje ekoloških ciljeva Crne Gore, ocijenjeno je na sastanku ministra ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjana Ćulafića sa novoimenovanom rezidentnom koordinatorkom UN u Crnoj Gori Karolin Tiso.
Kako je saopšteno iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS), sastanak je bio prilika za obostrano potvrđivanje dobre saradnje Crne Gore i sistema UN, kao i spremnosti za njeno dodatno unapređenje kroz konkretne projekte.
Ćulafić je kazao da MERS ima značajnu saradnju sa UN-om kroz Program UN za razvoj u Crnoj Gori (UNDP), Kancelariju UN za projektne usluge (UNOPS), kao i Dječiji fond UN (UNICEF).
- Crna Gora, kao zemlja u procesu evropskih integracija, doživljava svaku podršku kao dobrodošlu - kazao je Ćulafić.
Tiso je naglasila posvećenost tima UN-a nastavku pružanja podrške Crnoj Gori u ostvarivanju Agende održivog razvoja.&nbsp;
- Zaštita životne sredina kritično je važan dio tog procesa, naročito u kontekstu evropskog puta Crne Gore i rada na zatvaranju zahtjevnog Poglavlja 27. Crna Gora je jasno odredila svoj pravac kao ekološka država, a strateški razvoj turizma predstavlja jedan od važnih preduslova kako bi zemlja ostala na tom kursu - kazala je Tiso.
Prema njenim riječima, neophodno je nastaviti sa jačanjem kapaciteta i partnerstava za održivi razvoj.
- UN će i dalje biti podrška Crnoj Gori u ovom važnom procesu. Očuvanje prirode i borba protiv klimatskih promjena su globalni izazovi koji zahtijevaju zajednički odgovor - istakla je Tiso.
Ćulafić je rekao da je podrška UN od velikog značaja, naročito u procesu evropskih integracija.
On je ukazao na učešće Crne Gore u višegodišnjem CBIT projektu (“Jačanje crnogorskog nacionalno utvrđenog doprinosa (NDC) i akcija prilagođavanja transparentnosti kroz Inicijativu za izgradnju kapaciteta transparentnosti”).
- Usvojili smo ažurirani Nacionalno utvrđeni doprinos Crne Gore (NDC) za 2030. i 2035. godinu, sa ciljem smanjenja emisija gasova sa efektom staklene bašte (GHG) za 55 odsto do 2030. godine i 60 odsto do 2035. godine - rekao je Ćulafić.
On je kazao i da rade na Zakonu o klimatskim promjenama, kojim se uređuju zaštita od negativnih uticaja od klimatskih promjena, smanjivanje emisija gasova sa efektom staklene bašte, zaštita ozonskog omotača i druga pitanja.
- Sagovornici su na kraju izrazili uvjerenje da će partnerstvo sa UN dodatno doprinijeti ostvarivanju strateških ciljeva Crne Gore - zaključuje se u saopštenju.

Podrška UN važna za ostvarivanje ekoloških ciljeva Crne Gore

Na više lokacija u mjestu Bjeloši u Nacionalnom parku (NP) Lovćen organizovana je akcija čišćenja, saopšteno je iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS).
Navodi se da je akcija čišćenja organizovana u okviru aktivnosti povodom obilježavanja 20. septembra - Dana ekološke države.
&nbsp;Iz MERS-a su kazali da su u akciji učestvovali Nacionalni parkovi Crne Gore - Služba za održavanje ambijentalne higijene i infrastrukture, Ministarstvo odbrane i Vojska Crne Gore.
&nbsp;- Tokom čišćenja sakupljena je veća količina građevinskog i sitnog otpada, koji će biti transportovani na Deponiju Livade - navodi se u saopštenju.
Kako se dodaje, današnjom aktivnošću poslata je poruka o važnosti odgovornog odnosa prema prirodi, naročito kada je riječ o zaštićenim područjima.
- Ujedno, ova akcija je segment niza aktivnosti povodom obilježavanja Dana ekološke države, koje MERS sprovodi u saradnji sa partnerima i lokalnim zajednicama - navodi se u saopštenju.
&nbsp;Iz MERS su istakli da, nakon uspješno realizovanih akcija čišćenja lokacija Presjeka i Štirovnik u NP Lovćen i putnog pravca Podgorica - Nikšić, šalju važnu poruku da zajedničkim angažovanjem institucija mogu doprinijeti očuvanju prirodnih ljepota i zaštiti životne sredine.

Organizovana akcija čišćenja u NP Lovćen

Ekološki aktivista Aleksandar Dragićević, koji je prethodnih dana u fokusu javnosti zbog rasprava sa predstavnima koalicije Za budućnost Zete u vezi sa stavovima o kolektoru u Botunu, ocijenio je da ministar ekologije Damjan Ćulafić pod hitno mora biti smijenjen, možda čak na sljedećoj sjednici Skupštine.
U obraćanju na svom Fejsbuk nalogu naveo je da je Ćulafić "odlučio da javno i tajno minira cijeli projekat i zbog toga mora hitno da ode".
Njegovo obraćanje prenosimo integralno:
"Od države nikad nijesam tražio ništa a dobio sam najveću čast - da služim.&nbsp;
I služim najbolje što znam.&nbsp;
Pisanje na društvenim mrežama i medijske izjave su manje od pet odsto mojih aktivnosti.
Ne pišem projekte i nemam finansiranje, svoje slobodno vrijeme odlučio sam da posvetim Crnoj Gori, i da ga imam više - dao bih ga više.&nbsp;
Ali imam rezultate i to boli mnoge. Moji rezultati su desetine slobodnih rijeka, stotine hiljadasačuvanih stabala, prirodna dobra sačuvana od devastacije, hiljade životinja, ko zna koliko ribe i na desetine blokiranih loših projekata u korist javnog interesa i lokalne zajednice. I to državu nije koštalo ni jedan jedini euro, kao što koštaju poslanici, prekobrojni ministri, sekretari, direktori i ostali.&nbsp;
Provodim mnogo vremena na terenu, nema građanina koji mi se obratio za pomoć a da mu nijesam pomogao ili uputio gdje da traži pomoć.
Nema kutka Crne Gore da nijesam ušao da se borim protiv šege, bagera ili puške.&nbsp;
Nikad ne ulazim u borbu dok ne prikupim sve potrebne podatke, dok se ne konsultujem sa stručnjacima i dok nijesam siguran da je borba ispravna.&nbsp;
Desetine ili stotine sati učenja prethode svakoj inicijativi, odbijam da pričam ili dajem izjave na temu o kojoj ne znam dovoljno, uputim uvijek na onog ko zna više. To najbolje znaju desetine novinara sa kojim sarađujem svakog dana.
Političare gledam kao alat za ostvarenje cilja i vizije za koju mislim da je ispravna.
Kada rade dobro ja to kažem i istaknem pozitivne primjere, kada ne rade potrudim se da iscrpim sve mogućnosti i objasnim prije nego što krenem u javnu kampanju. A kada krenem to je onda kraj, ja ne pravim kompromise i ne povlačim se. I to jako dobro znaju mnogi političari.&nbsp;
I za razliku od političara ja ne moram da kalkulišem i branim lopove, nesposobne i korumpirane - i to znaju i boli ih, jer bi se i oni nekad povukli, rekli nekome da je u pravu i učinili nešto za javni interes ali za njih je partija na prvom mjestu - za mene država, građani i javni interes.
Odatle najviše konflikta sa političarima.&nbsp;
U prethodne dvije i po godine imao sam 80 terenskih dana samo u Zeti: ilegalno šljunkarenje, paljenje otpada, ilegalno odlaganje otpada, krivolov na kopnu, krivolov na vodi...
Dok sam se ja zalagao da se istjeraju šljunkari iz Morače, najveći dio političara iz Zete (velika čast izuzcima poput Zorana Lakušića) imala je preča posla, partijsko zapošljavanje, "visoku" politiku i tako dalje. Jer nije se popularno zamjerati komšijama, glasačima i finansijerima.&nbsp;
Isto je i sa krivolovom u Morači i Skadarskom jezeru, 80 odsto krivolovaca je iz Zete, ostali su iz Tuzi i Cetinja. To su prije svega glasači pa onda devastatori. I na to su političari sa lokala zatvarali oči i ćutali.
Ja ne gledam da li je nešto popularno ili nepopularno i ko će da osudi.
Gledam da li je dobro ili nije za Crnu Goru, njene građane, prirodu i budućnost i shodno tome djelujem.&nbsp;
I nikad me niko neće spriječiti da tako radim. Nikave laži, prijetnje i pritisci.
Moj stav oko PPOV u Botunu je apsolutno ispravan, iza tog stava stoje na desetine stručnjaka, doktora nauka i potreba da se zaštiti kako Morača, Skadarsko jezero tako i Zećani od zagađenja i sami od sebe.&nbsp;
Vriska i dreka, prijetnje, inat i neznanje taj stav i tu potrebu neće izmijeniti niti ću se povući.
Nijesam se ni mnogo jačima i opasnijima povlačio.
Idemo još jače za Crnu Goru i bolju budućnost.
Hvala svima na podršci, nijesam stigao svima da odgovorim na poruke i pozive i izvinjavam se.
P.S.
Ministar ekologije pod hitno mora biti smijenjen, možda čak na sljedećoj sjednici Skupštine.
Jer ovo što je palo na nas iz civilnog sektora, gradonačelnika i par službenika sa lokala bio je sve njegov posao. I da edukuje i da objasni i da organizuje sastanke i da se bori da ne izgubimo 10 godina i 100 miliona.
On je odlučio da javno i tajno minira cijeli projekat i zbog toga mora hitno da ode."

Dragićević: Ćulafić pod hitno mora biti smijenjen, minira projekat gradnje kolektora

Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS) i Eko-fond opredijeliće 400.000 eura &nbsp;za sanaciju i obnovu domova koji su pogođeni požarima, saopštio je resorni ministar Damjan Ćulafić.
On je kazao da kao ministar, ali prije svega kao čovjek, osjeća duboku obavezu da reaguje i pomogne, posebno u trenucima kada Crna Gora gori i kada, kako smatra, niko ne smije ostati po strani.
- Stoga smo donijeli odluku da MERS i Eko-fond opredijele 400.000 eura za sanaciju i obnovu domova koji su pogođeni požarima - naveo je Ćulafić.
Taj novac, kako je rekao, namijenjen je porodicama koje su u trenu ostale bez krova nad glavom.
Ćulafić je kazao da su odluku donijeli kako bi pomogli tim porodicama da se što prije vrate normalnom životu i da osjete da nijesu same.
- Jer, kada strada priroda, stradamo svi mi, kao neodvojivi dio životne sredine. Ne mogu da opet ne spomenem da na našu veliku, nacionalnu, žalost, nijesmo izgubili samo kuće, već i ljudski život. I to je najveći gubitak Crne Gore - navodi se u saopštenju.
Kako je istakao Ćulafić, Crna Gora je u prethodnim danima pokazala koliko u svima ima snage, solidarnosti i hrabrosti.
- Ovo su situacije koje u nama drže vjeru u našeg čovjeka. Svi ljudi, od vatrogasaca, službi zaštite i spasavanja, vojnika, do građana koji su bez oklijevanja stali rame uz rame. Na tome im dugujem neizmjernu zahvalnost - naglasio je Ćulafić.
On je kazao da će MERS bez odlaganja pokrenuti potrebne procedure, a informacija o sredstvima biće dostavljena Vladi na saglasnost.
- Naš cilj je jasan, da pomoć stigne tamo gdje je najpotrebnija, što brže i efikasnije. Crna Gora je mala zemlja, koju i danas čine velikom ljudi - istakao je Ćulafić.

Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera opredijeliće 400.000 eura za sanaciju i obnovu domova oštećenih u požarima

Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera je reagovalo povodom teksta &nbsp;"Ekološka katastrofa na Karuču": Potopljen ilegalni bungalov, izlivaju se ulje i gorivo” koji se pojavio u nekoliko crnogorskih medija.
Prema mišljenju resornog Ministarstva, nikakvog ekološkog incidenta nije bilo.
- Činjenica je da se jedan od privremenih objekata prilikom uklanjanja od strane njegovog vlasnika prevrnuo u vodu, i sva priča oko “ekološkog incidenta” se tu završava, s obzirom na to da nikakvog izlivanja ulja i goriva nije bilo, što je utvrdila i ekološka inspekcija, koja je promptno reagovala i odmah izašla na lice mjesta. Objekat će, razumije se, biti blagovremeno uklonjen iz jezera- piše u saopštenju.
MERS ističe da su netačni navodi da oni i Nacionalni parkovi "nijesu 10 mjeseci ništa radili i preduzimali", te obavještavaju javnosti da su ti navodi neosnovani i u potpunosti netačni.&nbsp;
- Zahvaljujući aktivnostima koje su sprovođene u tom periodu, Nacionalni parkovi i MERS bilježe prihode veće za oko 35 odsto u odnosu na isti izvještajni period od prošle godine, sa sličnim procentom povećanja broja turista, odnosno posjetilaca. Takođe, svjedoče aktivnostima na hvatanju potkornjaka i oporavljanju oboljele i nelegalno i nesavjesno posječene šume, intenzivno razgovaraju sa mještanima kako bi se iznašla zajednički prihvatljiva rješenja, privode kraju rad na novom Zakonu o nacionalnim parkovima, uz punu inkluziju lokalnih zajednica, naporno rade na rješavanju pitanja upravljača Ulcinjskom solanom, i tako dalje- navode iz ove institucije.
Dodaju da u pogledu nadležnosti oko nelegalnih privremenih objekata, MERS i NP su već u nekoliko navrata organizovali sastanke sa predstavnicima lokalnih samouprava i njihovim inspekcijama, ne bi li se i pitanja nadležnosti riješila dogovorom, s obzirom na nejasnoće koje se javljaju.&nbsp;
MERS je načelnog mišljenja da se ukupan broj privremenih objekata u svim nacionalnim parkovima mora smanjiti, jer cijeni da je kumulativan efekat na prirodu negativan, i to je jedan od razloga zašto MERS ne gleda blagonaklono na odobravanje programa izgradnje ili održavanja privremenih objekata u zonama stroge zaštite i zašto i preduzima aktivnosti na njihovom uklanjanju, predočeno je u saopštenju.&nbsp;
- Iako bi se očekivalo da funkcionalnost sistema bude razlog za podršku, izgleda da je nekima to povod za napad, zato na izrečene uvrede nećemo reagovati- zaključuju iz MERS-a.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpotopljen-ilegalni-bungalov-u-karuckom-oku-izlivaju-se-ulje-i-gorivo-iz-buradi&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

MERS: Sporni objekat će biti uklonjen, nikakvog izlivanja ulja i goriva nije bilo, to je utvrdila i ekološka inspekcija

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Tramp u narednim sedmicama predstaviti prelazak na drugu fazu svog mirovnog plana za Gazu, prenosi Channel 12, pozivajući se na visoke američke zvaničnike koji tvrde da postoji vidljiv napredak u procesu.
Prema informacijama ove mreže, Trampova objava mogla bi uslijediti prije božićnih praznika, nakon čega se očekuje sastanak predsjednika SAD-a i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašingtonu.
Zvaničnici navode da SAD i posrednici trenutno razgovaraju s Hamasom o mogućem sporazumu koji bi ovu grupu naveo da se odrekne vlasti u Gazi i započne proces razoružanja – ključnim tačkama druge faze koje su ostale neriješene od stupanja na snagu primirja u oktobru.
Prema nacrtu sporazuma, Hamas bi se najprije odrekao teškog naoružanja, poput projektila i raketa, a kasnije i lakšeg naoružanja. Prihvatanje sporazuma bio bi uslov za primjenu druge faze plana, uključujući povlačenje IDF-a izvan postojeće Žute linije.
Jedan visoki američki zvaničnik za Channel 12 poručio je: "U narednim sedmicama doći ćemo do trenutka istine. Hamas će morati odlučiti hoće li se odreći svoje vladavine i početi razoružavati u zamjenu za povlačenje IDF-a ili će odbiti i suočiti se s posljedicama."
Druga faza plana, koju ni Izrael ni Hamas još nisu potpisali, predviđa formiranje Odbora za mir na čelu s Trampom koji bi nadgledao upravljanje Gazom, uz uspostavu Međunarodnih stabilizacijskih snaga zaduženih za sigurnost Pojasa.

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Štab ukrajinske vojske saopštio je da je od jutros već zabilježio 131 sukob između svojih i ruskih snaga, prenose francuski mediji.
Kao što je slučaj skoro svakog dana, Pokrovski region, u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, bio je posebna meta. Više od trećine borbi odigralo se u na tom području, sa 46 ruskih napada, prema podacima ukrajinske vojske.
Ukrajinci, sa svoje strane, tvrde da su odbili 40 od njih.
Ukrajinski štab je takođe prenio o vazdušnom napadu, granatiranju i skoro 100 artiljerijskih granata na sjevernom frontu, sjeverno od Sumija.
Ukrajinska vojska prenijela je da je bilo nekoliko ruskih napada na istoku zemlje, oko Kostjantinovke, Limana i Slavjanska.
U blizini Dnjepropetrovske oblasti, jugozapadno od Pokrovska, štab ukrajinske vojske tvrdi da je ruska vojska pokušala da napreduje 17 puta na nekoliko lokacija oko Aleksandrovke.
Na jugu, Ukrajinci izvještavaju o pet ruskih napada u regionu Huljajpolje i jednom u regionu Orihiv. Dodaje se da su Rusi pokušali još jedan proboj ka Antonivskom mostu, koji premošćuje rijeku Dnjepar između Antonivke i Olečkog, blizu Pridnjeprovskog.

Danas 131 sukob između ruskih i ukrajinskih snaga od početka dana

Mario Martinović (30), vlasnik firme "AutoCorner AB" iz švedskog Varberga, nalazi se na Interpolovoj crvenoj potjernici zbog sumnje da je prevario više kreditnih i lizing kompanija za luksuzne automobile ukupne vrijednosti oko 440.000 eura, pišu švedski mediji, a prenose Nezavisne.
Prema navodima tužilaštva, tokom 2022. i 2023. godine Martinović je navodno preko svoje firme preuzimao skupocjena vozila, ali ona nikada nisu bila plaćena.
Radi se o automobilima iz premijum klase koji su ubrzo nakon preuzimanja nestali.
Lista vozila koje je Martinović uzeo je dugačka, a čine je sljedeća vozila:
Porsche (2014), bijeli
BMW (2018), crni
BMW (2010), metalik sivi
Mercedes-Benz (2015), crni,
Mercedes-AMG (2011), crni,
Audi (2011), crni.
Tužiteljka Ema Lundin potvrđuje da je samo mali dio automobila pronađen.
- Većina automobila potpuno je nestala, nemamo nikakav trag - kazala je ona, javlja švedski list <a href="https://www.expressen.se/nyheter/sverige/bilbedragaren-mario-martinovic-30-har-efterlysts-internationellt/" target="_blank">Expressen.</a> 
&nbsp;

Prevara teška pola miliona eura u Švedskoj, trag vodi do zgrade u BiH

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Predsjednik Savjeta AMU Branko Boškovič podnio &nbsp;je ostavku na mjesto predajednika na današnjoj sjednici Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sjednica Savjeta AMU"> </figure>  Ipak, Bošković ostaje član Savjeta. Prije šest dana o tome je &nbsp;obavijestio Savjet AMU.&nbsp; Kako je istakao, ostavku podnosi kao moralni čin. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCaX65hqLfw4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Andrijana Nikolić, članica Savjeta upitala je Boškovića šta je sa svim odlukama koje je potpisao, da li su sad one ništavne? - Imamo odluku ASK iz 2021. gdje piše da će ASK sprovesti postupak ispitivanja legalnosti izbora predsjednika Savjeta AMU- kazala je. Bošković je odgovorio da je siguran da nema ništa sporno za sve odluke koje smo donijeli jer smo mi kolektivi organ. - &nbsp;Poštujete odluke institucija j smatram da je odluka odgovorna. Zahvaljujem predsjedniče na onome što ste do sada uradili, imali sjajne rezultate, a nadam se da će Agencija i nakon ove odluke nastaviti da radi jednako dobro- rekao je član Savjeta Edin Koljenovič: Bošković je kazao da je predsjednik Savjeta samo neko ko formalno upravlja i dio je kolektiva.&nbsp; - Ova Agencija je najbolji reprezent medijske regulacije- poručio je. Podsjećamo, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je javni funkcioner Branko Bošković prekršio odredbe Zakona o sprečavanju korupcije glasanjem za sopstveni izbor za predsjednika Savjeta AMU, odnosno tadašnje Agencije za elektronske medije (AEM). U odluci donesenoj 12. novembra 2025. godine, ASK navodi da je Bošković prekršio član 10 stav 1 Zakona, jer se na sjednici Savjeta od 21. juna 2021. godine nije izuzeo iz glasanja. Kako se navodi, Bošković, koji je bio jedan od tri člana Savjeta, nije upozorio organ vlasti niti ostale članove Savjeta da postoji rizik od sukoba interesa, niti se uzdržao od glasanja, iako je to bila njegova zakonska obaveza.

Predsjednik Savjeta AMU Branko Bošković podnio ostavku

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: ministarstvo-ekologije-odrzivog-razvoja-i-razvoja-sjevera