Uprkos obećanjima resornog ministra ekologije, održivog i razvoja sjevera, Damjan Ćulafić, da će zaposleni u Nacionalnim parkovima danas primiti februarske zarade, oni još nijesu dobili zarade.
Kako Portal Analitika saznaje od zaposlenih u ovom preduzeću, nakon što ima danas nijesu uplaćene zarade, dobili su još jedno obećanje - da će im plate biti uplaćene u ponedjeljak.&nbsp;
Redakciji Portala Analitika obratili su se zaposleni pojednici iz NP još prošlog petka, 14. marta, žaleći se da im kasne plate, nakon čega su iz ovog medija upravi Nacionalnih parkova uputili pitanja o razlozima za kašnjenje zarada zaposlenima u tom preduzeću. Odgovore do objave ovog članka nijesu dobili.&nbsp;
Iako je 12. marta iz Ministarstva finansija saopšteno da su nakom prijema zahtjeva od strane resornog Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera primili zahtjeve, “odmah otpuštena sredstva iz budžeta za to preduzeće”, radnicima plate i dalje kasne.&nbsp;
Podsjećamo, juče je Ćulafić kazao da očekuje da će zaposlenima u Nacionalnim parkovima danas biti isplaćene plate. Istakao je da se NPCG suočavaju sa finansijskim izazovom, te da Vlada treba da odluči o sporazumu kojim bi im Ministarstvo prebacilo 850 hiljada eura za ovu godinu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fnacionalni-parkovi-januarska-plata-nije-kasnila-cekamo-budzetska-sredstva-za-februarsku&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Zaposleni u Nacionalnim parkovima i dalje čekaju februarsku platu, uprava ćuti

Ministar ekologije, održivog i razvoja sjevera, Damjan Ćulafić, najavio je da će predložiti Vladi da se podigne cijena ulaznica u Nacionalne parkove, kako ne bi došlo do otpuštanja.
On je za Boje jutra na Televiziji Vijesti kazao da se NPCG suočavaju sa finansijskim izazovom, te da Vlada treba da odluči o sporazumu da im Ministarstvo transferiše 850 hiljada eura za ovu godinu.
- Od tog transfera će zavisiti i isplata februarske plate koju zaposleni nijesu dobili- kazao je ministar.
Ćulafić je dodao da očekuje da bi zaposleni u NPCG mogli već sjutra da prime platu, te da će ostale zarade biti redovne.

Ćulafić: Predložiću Vladi da se podigne cijena ulaznica u NPCG

Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Damjan Ćulafić, sastao se sa predsjednikom Opštine Ulcinj, Gencijem Nimanbeguom, kako bi &nbsp;razgovarali o modelu buduće strukture upravljačkog tijela Ulcinjske Solane, odnosno formiranju privrednog društva, saopšteno je iz resornog ministarstva.
- Ćulafić je u ime MERS-a iznio određene predloge koji se odnose na formu i funkcionalnost novog upravljačkog entiteta, a očekuje se da predsjednik Nimanbegu, nakon razmatranja sa svojim saradnicima, da svoj odgovor na ove predloge- navode iz resora Ćulafića.&nbsp;
Dogovoreno je, kako navode iz Ministarstva, da se nakon tih odgovora Opštine, u što kraćem roku, definiše konačan zajednički stav i formuliše model strukture i funkcionisanja budućeg privrednog društva kao upravljača Ulcinjske Solane.
- Takođe, važno je napomenuti da je ovo još jedan u nizu intenzivnih razgovora svih učesnika u rješavanju važnog pitanja, što je i konkretna potvrda odlučnosti MERS-a, ali i ostalih učesnika u dijalogu, da se stvore zdrave pretpostavke za realizaciju velikog broja obaveza vezanih za Poglavlje 27- zaključuju iz Ministarstva.&nbsp;

Ćulafić i Nimanbegu razgovarali o modelu buduće strukture upravljačkog tijela Ulcinjske Solane

Na događaju koji je održan danas u Podgorici Evropska investiciona banka (EIB Global) je sa Ministarstvom ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevernog regiona Crne Gore potpisala ugovor o grantu u iznosu od 22,5 miliona eura, navedeno je u saopštenju Evropske kuće.&nbsp;
Ova sredstva obezbijedila je Evropska unija za razvoj održivog vodosnabdijevanja i sistema otpadnih voda u opštinama Kolašin, Rožaje i Mojkovac.&nbsp;
- Projekti imaju za cilj unaprjeđenje kvaliteta opštinskih vodovodnih i sanitarnih usluga, čuvajući i javno zdravlje i životnu sredinu. Poboljšanjem kvaliteta vode u oblastima nizvodno od rijeka Tare i Ibra, ovi napori će takođe promovisati održivi turizam i poboljšati uslove života za oko 30.000 ljudi - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Grant EU će, kako su kazali, omogućiti izgradnju i proširenje vodovodne i sanitarne infrastrukture u tri crnogorske opštine, sredstva obezbijeđena kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan će podržati građevinske radove i pružiti tehničku pomoć za realizaciju projekta.&nbsp;
Ovi napori će, kako je navedeno, poboljšati uslove života za oko 30 hiljada ljudi i podržati rast održive otpornosti na klimatske promjene.&nbsp;
- Grant Evropske unije, koji se realizuje kroz Investicioni okvir za zapadni Balkan, podržaće građevinske radove i tehničku pomoć kako bi se osiguralo da implementacija projekata bude u skladu sa relevantnim nacionalnim i EU standardima. Ukupni troškovi procijenjeni na preko 34 miliona eura biće prvenstveno finansirani ovim grantom EU od 22,5 miliona eura, kao i prethodno odobrenim kreditom EIB-a od 10 miliona eura - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Šef regionalnog centra EIB za Zapadni Balkan Damien Sorel kazao je da mu je zadovoljstvo što su uspjeli da obezbijede ove finansijske i tehničke resurse zajedno sa Evropskom komisijom kao dio Tima Evropa za dobrobit građana Crne Gore.&nbsp;
- Ovaj investicioni grant i tehnička pomoć, obezbijeđen kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan, ne samo da će poboljšati upravljanje vodama i obezbijediti pouzdano snabdijevanje, već će doprinijeti i održivom korišćenju vodnih resursa i povećanju otpornosti na klimatske promjene u skladu sa Zelenom agendom EU, dok će istovremeno privući i nove investicije - kazao je Sorel.&nbsp;
Damjan Ćulafić, ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevernog regiona Crne Gore, zahvalio se Evropskoj uniji i Evropskoj investicionoj banci na kontinuiranoj podršci u unapređenju infrastrukture u Crnoj Gori.&nbsp;
- Ovi projekti su od velikog značaja za našu zemlju jer direktno utiču na poboljšanje kvaliteta života naših građana, zaštitu životne sredine i povećanje otpornosti na klimatske promjene. Ulaganjem u sisteme vodosnabdijevanja i kanalizacije u Kolašinu, Rožajama i Mojkovcu činimo značajan korak ka održivom razvoju sjevernog regiona i postavljamo temelje za budući ekonomski rast i ekološku stabilnost - dodao je Ćulafić.&nbsp;
Johan Satler, ambasador Evropske unije u Crnoj Gori, napomenuo je da je ovaj grant još jedan jasan primjer kontinuirane podrške EU Crnoj Gori u njenim naporima da ispuni standarde EU, istovremeno dajući prioritet kvalitetu života njenih građana.
- Delegacija EU u Crnoj Gori je ponosna što naši zajednički napori sa nacionalnim i lokalnim vlastima i EIB-om daju opipljive rezultate, posebno u sjevernom regionu koji je dugo bio zapostavljen. U narednom periodu očekujemo realizaciju daljih projekata otpadnih voda u opštinama Pljevlja, Nikšić, Ulcinj, Kotor i Tivat. Uvjereni smo da će ovi projekti ne samo približiti Crnu Goru Evropskoj uniji i njenoj agendi za pristupanje i poboljšati živote njenih građana, već će dati značajan doprinos naporima na ublažavanju klimatskih promjena - istakao je Satler.&nbsp;
U okviru projekta, investicija podržava izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda za 6.000 stanovnika i proširenje vodovodne i kanalizacione mreže u Kolašinu. Opština Rožaje će imati koristi od proširene mreže za prikupljanje otpadnih voda u dužini od 15 kilometara, kao i od novog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda koje će pokriti potrebe nekih 20.000 stanovnika. U Mojkovcu projekat omogućava rekonstrukciju postojećeg postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda za potrebe 5.250 ljudi, postavljanje kanalizacione mreže u dužini od 10 kilometara i izgradnju kolektora otpadnih voda u Gornjem Polju. Projekat je dio Ekonomskog i investicionog plana Zapadnog Balkana.
EIB je jedan od najvećih zajmodavaca globalnom sektoru voda, koji je obezbijedio 90 milijardi eura za više od 1.700 projekata, sa fokusom na bezbjednost vode i prilagođavanje klimatskim promjenama.&nbsp;

EU obezbjeđuje grant od 22 miliona eura za unaprjeđenje održivog korišćenja vode i otpornosti na klimatske promjene

Grupa zapošljenih u Regionalnom vodovodu Crnogorsko primorje ponovo se juče obratila premijeru Milojku Spajiću i ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjanu Ćulafiću ovog puta s pitanjem hoće li reagovati nakon nalaza Inspekcije rada da je izvršni direktor kompanije Krsto Radović imenovan uz kršenje kompanijskih propisa i zahtijevaju njegovo razrješenje, kao i da mu se naloži da vrati tri plate koje je primio – ukupno 12.000 eura. - Inspekcija rada je dokazala, što je bilo i očekivano, da Krsto Radović nema i ne može imati uslove za izvršnog direktora, pa je naloženo da se Krstu Radoviću raskine ugovor u roku od 10 dana. Ko je za ovo odgovoran? Naravno Zoran Lakušić i članovi Odbora direktora koji su razriješili nezakonito TRI direktora Gorana Jevrića, Josipa Đuraškovića i Borislava Ivankovica. Da stvar bude gora, na predlog Lakušića je nezakonito imenovan 4-ti direktor i ko plaća otpremnine, kamate, advokatske troškove, itd... naravo, Regionalni vodovod i građani Crne Gore, a znate li o kojem iznosu je rijecč - pola miliona eura – napisali su oni. Pitaju premijera i ministra da li znaju da „Zoran Lakušić prima platu 4600€ a nezakoniti direktor Radović 4000€“.&nbsp; -...dokle više ovako bahato i bezobzirno ponašanje i krenje svih mogućih zakona – pitaju oni. Zahtijevaju da se naloži hitan raskid ugovora sa Radovićem, ali i da on vrati „tri plate od 4000€(12000€)“, te da se ponište sve odluke koje je donio kao nezakoniti direktor. U pismu zahtijevaju i da se prihvati ostavka Zorana Lakušića i da se, kako ističu, prvi put imenuje stručni odbor direktora. - Da komisija za imenovanje koja je prihvatila ovakvu dokumentaciju Radovića odgovara za zloupotrebu službenog položaja, jer je radila za novac i mora imati odgovornost – kategorični su oni. Oni mole da se ne nasijeda „na jeftine fore Zorana Lakušića da je ovo napad i destabilizacija njega“.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025021907020_ca0df3638e7b53f46c51091f1c72a58738dff6dca1b1196ae5cf84a61a4133e3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025021907020_ca0df3638e7b53f46c51091f1c72a58738dff6dca1b1196ae5cf84a61a4133e3" data-rendition-name="original" width="1600" height="1053" loading="lazy" alt="Zoran Lakušić"> <figcaption>Zoran Lakušić(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption> </figure>  - Ovo je iznošenje nezakonitosti i zloupotreba koje Zoran Lakušić, Zdravko Čurović i Miloš Stanković valorizuju na štetu Regionalnog vodovoda i nikako ne može biti napad i destabilizacija. Napad i destabilizacija društva ste upravo vi gospodo Lakušiću, Čuroviću i Stankoviću koji ste razriješili nezakonito tri direktora i nezakonito ste imanovali četvrtog pričinivši na taj način materijalnu stetu od 500k€ a primate ogromne plate i naknade plus ste članovi u više komisija iz kojih dobijate naknadu – poručili su oni. Tvrde i da je Lakušić rođaku isplatio otpremninu 20.000 eura za dvije godine rada i podsjećaju da je prošle godine pokušao, prije tendera, da obezbijedi avans od 700.000 eura jednoj komaniji. Grupa zapošljenih u dopisu Spajiću i Ćulafiću upozorava da je menadžment Regionalnog vodovoda odobrio uplatu u iznosu od 5.000 eura za sponzorstvo FK Petrovac i to bez zaključenog ugovora. - ..pri tom neposredno prije namještene utakmice 2-1 sa kvotom 29. Namještenu utakmicu ispituje UEFA, FIFA i SPO – napisali su oni. Poručuju Lakušići i menadžmentu da je „napad na državu kada planirate da dodate novih 30 izmišljenih radnih mjesta“. - Napad je kada izmijenite projekat za filtersko postrojenje i kada se isto ne završi do početka sezone. Nije napad kad se iznose nezakonitosti Lakusiću!!! Nemojte se začuditi da vam se organizuje štrajk u jeku sezone – naglašavaju u pismu. Ističu i da su oni pod stalnim pritiskom i linčom, da im se upućuju prijetnje, da ih ucjenjuju, zbog čega traže hitnu reakciju Spajića i Ćulafića. Dio zapošljenih u Regionalnom vodovodu već nekoliko mjeseci upozorava institucije i javnost na, kako oni smatraju, pogubno djelovanje Odbora direktora na kompaniju. I nedavno su uputili urgenciju Spajiću i Ćulafiću sa zahtjevom da članovi Odbora direktora budu hitno razriješeni.&nbsp; U Odboru direktora su, kako su tada napisali. nastavnik fizičkog Dritan Rexha, nastavnik u ugostiteljskoj školi Zdravko Čurović, bivši nastavnik u Mašinskoj školi Zoran Lakušić, menadžer Miloš Stanković i Milena Živanović, državna sekretarka koja jedina ima znanja. Optužuju Lakušića da je početkom prošle godine pokušao da namjesti tender za postrojenje za filtraciju vode firmi Exploring doo, kojoj je, kako su napisali, namjeravao da uplati avans, prije raspisivanja tendera, u iznosu od 700.000 eura i tvrde da su to „stopirali savjesno zaposleni koji su od tog momenta“ njegova meta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250228230248_d8814a9f0513965550823340aa9219a92d0dd4eba2f0ff094aae9ec7ef8de381.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250228230248_d8814a9f0513965550823340aa9219a92d0dd4eba2f0ff094aae9ec7ef8de381" data-rendition-name="original" width="1600" height="1000" loading="lazy" alt="Krsto Radocić"> <figcaption>SPORAN IZBOR: Krsto Radović(Photo: Stevo Vasiljević)</figcaption> </figure>  Portal ETV objavio je prije nekoliko dana da je Inspekcija rada zaključila da Krsto Radović (funkcioner Demokrata) ne ispunjava posebne uslove propisane Statutom i sistematizacijom Regionalnog vodovoda za poziciju izvršnog direktora ove kompanije „u dijelu koji se odnosi na sticanje radnog iskustva u kvalifikaciji nivoa obrazovanja (VIII)“, odnosno ne ispunjava uslov od pet godina na poslovima rukovođenja. Simptomatična je i činjenica na koju je 26. januara ukazao Portal Antena M, da je funkcioneru Demokrata bio potreban svega 21 dan da nakon nostrifikacije diplome stečene u Sremskim Karlovcima, bude imenovan za v.d. direktora Regionalnog vodovoda. Kako su napisali, Radović je diplomu stekao 2020. godine na Fakultetu za menadžment u Sremskim Karlovcima, Univerzitetu „Union - Nikola Tesla“, koji je bio u središtu afera o lažnim diplomama u Srbiji.&nbsp; Prethodni izvršni direktor Regionalnog vodovoda Borislav Ivanković u razgovoru za Portal ETV 5. februara kazao je da bi postupanjem Lakušića trebalo da se pozabavi ne samo Inspekcija rada, nego i privredni kriminal, a možda bi posla bilo, dodao je on, i za Specijalno tužilaštvo. Izvori Portala ETV, kako smo pisali, tvrde da je Lakušić, pod pritiscima iz Vlade, podnio ostavku, ali da ona još nije verifikovana, jer se traži novo uhljebljenje za njega.&nbsp;

Kaćuša Krsmanović

Zahtijevaju da se smijeni Radović i prihvati ostavka Lakušića

Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS) u potpunosti će poštovati odluke Ustavnog suda u vezi sa postupcima koji se vode pred njim i postupiti u skladu sa smjernicama suda, poručio je resorni ministar Damjan Ćulafić.
Ćulafić je to kazao odgovarajući na upit agencije MINA o informaciji da je kompanija Sonuba Montengro podnijela Ustavnom sudu inicijativu za ocjenu ustavnosti Odluke o proglašenju zaštićenog područja parka prirode Katič.
- Razumijevajući, u punom smislu, investitore raspoložene da grade u Crnoj Gori poštujući njene zakone, kao i nepovoljan položaj u koji su neke od njih, moguće je, dovodili raznorazni domaći neodgovorni spekulanti, kao ministar ekologije dužan sam da čuvam prirodu, u okviru mojih ovlašćenja, jer je to, shodno Zakonu, ali i Ustavu, javni interes - naveo je Ćulafić.
On je rekao da je tu informaciju primio uz racionalnu dozu satisfakcije zbog činjenice da se koriste Ustavom i Zakonom dozvoljena sredstva kako bi se ocijenila zakonitost, dakle i ustavnost nekog akta, koji je, u ovom konkretnom slučaju, donijela jedna od prethodnih Vlada.
- I to upravo zbog činjenice da se već duže vrijeme u javnosti Crne Gore mogu pročitati stavovi kompanije Sonuba Montengro da ne može da gradi luksuzni turistički kompleks “Maljevik” u barskoj opštini, na zemlji koju su kupili od Opštne Bar, jer je dio zemljišta predviđen za investiciju uvršten u zaštićeno područje - kazao je Ćulafić.
On je ponovio da se radi o Odluci koju je donijela jedna od prethodnih Vlada, na predlog tadašnjeg Ministarstva prostornog planiranja i urbanizma, a ne trenutne administracije.
- Razumijem zabrinutost investitora koji se našao u, pretpostavljam, nepovoljnoj situaciji (u odnosu na njegove namjere za investiranje i gradnju, sa kojima su me u neposrednom razgovoru upoznali), a to je da je dio zemljišta, koje je uredno kupio, predviđen za njegovu investiciju, proglašen zaštićenim područjem, a time je i njegova ideja za gradnju limitirana i usmjerena na propise koji se odnose na zaštitu prirode - rekao je Ćulafić.
On je kazao da, nažalost, ovo nije jedina inicijativa za ocjenu ustavnosti, koja je u odnosu na odluke ranijih Vlada podnijeta Ustavnom sudu.
Pred Ustavnim sudom je, kako je naveo Ćulafić, i predmet vezan za Park prirode Zeta.
- Odluka Ustavnog neće biti samo pokazatelj zakonitosti, odnosno ustavnosti odluke, već i indikator savjesnosti rada prethodnih kreatora nacionalnih politika i donosilaca odluka, ali i mnogih drugih uključenih u cjelokupne procese, a posebno njihove savjesnosti u radu i iskrenosti njihovih javno saopštenih briga - dodao je Ćulafić.
On je istakao da će MERS u potpunosti poštovati odluke Ustavnog suda, u vezi sa postupcima koji se vode pred njim.
- MERS će, svakako, poštovati odluke Ustavnog suda i postupiti u skladu sa njihovim sadržajima i smjernicama - kazao je Ćulafić.
On je naglasio da je njegova obaveza da štiti prirodnu baštinu, ali i da uvažava sve zakonske i ustavne okvire koji regulišu ovu materiju.
- MERS, kojim rukovodim, će i dalje biti posvećen transparentnom rješavanju svih izazova i usklađivanju interesa zaštite prirode i drugih sektora, u skladu sa zakonodavstvom i najboljim praksama zaštite životne sredine - poručio je Ćulafić.

Ćulafić: MERS će u potpunosti poštovati odluke Ustavnog suda

Crna Gora je posvećena prilagođavanju klimatskim promjenama - poručio je ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić ističući hitnost suočavanja sa sve izrazitijim posljedicama klimatskih promjena u Jugoistočnoj Evropi. 
 
Kako je saopšteno iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS), Ćulafić je to kazao na ministarskoj konferenciji „Izazovi u prilogađavanju na klimatske promjene u Jugoistočnoj Evropi”, koja se održava u Sloveniji. 
 
U saopštenju se navodi da je konferencija poslužila kao dinamična platforma za razmjenu praktičnih iskustava, alata i perspektiva, kao i podsticanje saradnje u pravcu pametnijeg, bržeg i sistematskog prilagođavanja u Jugoistočnoj Evropi. 
 
Kako se dodaje, crnogorska delegacija je imala priliku da prezentuje napore koje zemlja ulaže na nacionalnom i međunarodnom nivou kako bi doprinijela globalnoj borbi protiv klimatskih promjena. 
 
Ćulafić je naglasio urgentnost suočavanja sa sve izrazitijim posljedicama klimatskih promjena u regionu Jugoistočne Evrope, kao i značaj obezbjeđivanja finansijske podrške od strane razvijenih zemalja za implementaciju mjera prilagođavanja na izmijenjene klimatske uslove. 
 
On je predstavio tekuće aktivnosti s posebnim fokusom na izradu Nacionalnog plana prilagođavanja na klimatske promjene, koji je, kako je naveo, u finalnoj fazi. 
 
Ćulafić je istakao snažnu posvećenost Crne Gore i MERS-a u procesu i aktivnostima na realizaciji obaveza u Poglavlju 27 - Životna sredina i klimatske promjene. 
 
U saopštenju MERS-a navodi se da je konferencija poslužila kao platforma za istraživanje budućih perspektiva čiji je cilj ubrzavanje pristupanja EU, kao i podsticanje konstruktivnog dijaloga i razmjene ideja, kako bi se identifikovale važne potrebe u oblasti prilagođavanja na klimatske promjene. 
 
Ćulafić je na panel diskusiji “Sada za budućnost - Zavod za hidrologiju i meteorologiju kao osnova za prilagođavanje na klimatske promjene“, rekao da je važno da vlade i donosioci odluka prepoznaju značaj nacionalnih meteoroloških i hidroloških službi kao dijela međunarodne mreže koordinisane preko Svjetske meteorološke organizacije, a kako bi one bile efikasne. 
 
- Nacionalnim metoerološkim i hidrološkim službama pripada krucijalna pozicija u unapređenju sigurnosti, održivom razvoju i ekonomskom rastu, poboljšanju pristupa čistoj vodi, povećanju proizvodnje hrane, ublažavanju i prilagođavanju klimatskim promjenama, kao i unapređenju kvaliteta života građana - naveo je Ćulafić.

Ćulafić: Crna Gora posvećena prilagođavanju klimatskim promjenama

Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić sastao se sa ambasadorkom Kraljevine Danske u Crnoj Gori Pernille Dahler Kardel, saopštili su iz tog resora. 
 
Ministar Ćulafić je istakao značaj prijateljskih odnosa između Crne Gore i Kraljevine Danske, kao i činjenicu da u Danskoj živi veliki broj Crnogoraca.
Ambasadorka Kardel je navela da se raduje što će upoznati Crnu Goru, s obzirom na to da je nedavno stupila na funkciju.
Ona je posebno istakla značaj procesa pristupanja Crne Gore EU i pohvalila napredak u ispunjavanju obaveza koje naša država ima kao kandidat za članstvo.
- Kraljevina Danska će biti pouzdan partner Crnoj Gori na putu punopravnog članstva u EU- poručila je ambasadorka Kardel.
Ćulafić je u tom kontekstu kazao da je podrška Danske Crnoj Gori izuzetno važna.
Ambasadorka je pozitivno komentarisala stepen ispunjenosti obaveza iz Akcionog plana za ispunjavnje završnih mjerila u Poglavlju 27.
Ministar je istakao da će ova godina, kada je riječ o procesu pristupanja Crne Gore EU i ispunjavanju obaveza iz Poglavlja 27, biti intenzivna i radna.
On je podsjetio na do sada usvojene akte i sprovedene projekte, kao i da je za zatvaranje Poglavlja 27 važno učešće svih resora.
- Sama činjenica da je za šest godina ispunjeno više od 50 odsto obaveza, a da je krajnji rok za zatvaranje poglavlja do kraja 2026. godine, govori koliko je posla pred nama- istakao je Ćulafić.
Sagovnornici su na kraju izrazili optimizam u pogledu budućih napora u oblasti ekologije, održivog razvoja i zaštite životne sredine, saglasivši se da će saradnja između Crne Gore i Danske jačati na putu daljeg napretka ka EU.

Ćulafić - Kardel: Ova godina će biti intenzivna i radna kada je riječ o ispunjavanju obaveza iz Poglavlja 27

Prva faza sanacije deponije Mislov do je završena, a sadnjom 20 sadnica danas je simbolično obilježen početak revitalizacije tog prostora, saopšteno je iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MRSS).
Kako su kazali iz MERS-a, resorni ministar Damjan Ćulafić i predsjednik Skupštine opštine Nikšić Nemanja Vuković ozvaničili su završetak radova na prvoj fazi sanacije deponije Mislov do.
- Tim povodom, na lokaciji je zasađeno 20 sadnica, čime se simbolično obilježava početak revitalizacije ovog prostora - navodi se u saopštenju MERS.
Kako se dodaje, druga, finalna faza sanacije podrazumijevaće nivelaciju i ozelenjavanje deponije.
Ćulafić je kazao da je zadovoljan što je, nakon par mjeseci, u prilici da obiđe Mislov do nakon završene prve faze sanacije, i što se ta deponija može smatrati zatvorenom.
- To je veliki uspjeh kako Opštine Nikšić, tako i MERS, odnosno uspjeh Crne Gore i svih ekoloških aktivista koji misle dobro životnoj sredini ove zemlje - poručio je Ćulafić.
Kako je dodao, to je odličan obrazac koji se može koristiti i u nekim drugim slučajevima, s obzirom na to da u Crnoj Gori, nažalost, još postoji veliki broj deponija koje nijesu tretirane na isti način.
Kako je saopšteno iz MERS, na sastanku Ćulafića sa predstavnicima Opštine Nikšić bilo je riječi o budućim kapitalnim projektima koji će doprinijeti poboljšanju ekološke slike grada i jačanju ekonomske i ekološke održivosti.
Ćulafić je istakao da su zajednički projekti koji doprinose očuvanju životne sredine prioritet u radu MERS-a, kao i da je ulaganje u održivi razvoj ulaganje u bolju budućnost svih građana.
On je naglasio da će opština Nikšić u MERS i ubuduće imati snažnog i pouzdanog partnera u ostvarenju ciljeva održivog razvoja i zaštite životne sredine.
Vuković je zahvalio Ćulafiću na podršci u rješavanju problema deponije Mislov do, kao i na obilasku te lokacije tokom jedne od prvih službenih posjeta, kada je i donijet zajednički zaključak da je tu deponiju neophodno zatvoriti.
- Paralelno sa tim smo cijelo vrijeme stvarali pretpostavke za izgradnju Centra za upravljanje otpadom i prema tome idemo uz podršku MRSS i Svjetske banke - kazao je Vuković.

Ćulafić: Zatvaranje deponije Mislov do uspjeh svih koji misle dobro životnoj sredini

U Crnoj Gori su aktivna 43 kapitalna projekta iz oblasti ekologije, a njihova ukupna predračunska vrijednost je više od 185 miliona eura, saopštio je ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić.
On je to kazao u Skupštini, odgovarajući na pitanje poslanice Posebnog kluba Radinke Ćinćur šta će preduzeti za bolji i kvalitetniji život žena, a time i opstanak društva na prostoru sjevera.

Ćulafić je rekao da je na sjeveru Crne Gore, prema podacima koji su aktuelni u Upravi za kapitalne projekte, aktivno više od 150 kapitalnih projekata, u različitim oblastima.

On je podsjetio da je Vlada 8. novembra usvojila informacije kojima je utvrdila listu novih prioritetnih infrastrukturnih projekata, kao i listu projekata od izuzetnog značaja za Crnu Goru.

Kako je kazao Ćulafić, Informacija o Predlogu liste projekata od izuzetnog državnog značaja za finansiranje iz kapitalnog budžeta u narednoj godini obuhvata 27 novih projekata, od kojih 14 u sjevernom dijelu Crne Gore.

Prema njegovim riječima, Informacijom o Predlogu liste prioritetnih kapitalnih projekata za finansiranje iz kapitalnog budžeta države u narednoj godini definisano da je od 14 novih „zrelih“ projekata, deset na sjeveru Crne Gore.

Ćulafić je kazao da su, prema tome, od 41 novoopredijeljenog kapitalnog projekta, 24 projekti iz različitih oblasti, a koji će se realizovati na sjeveru Crne Gore.

- U ovom trenutku u Upravi za kapitalne projekte aktuelna su 43 projekta koja potpadaju pod program ekologije, a njihova ukupna predračunska vrijednost je iznad 185 miliona eura - naveo je Ćulafić.

Od te ukupne vrijednosti, kako je dodao, oko 106 miliona eura „otpada“ na projekte koji se realizuju ili će biti realizovani u opštinama na sjeveru Crne Gore.

- Dakle, ako se uzme u obzir jedan od bazičnih strateških dokumenata Vlade – Platforma ekonomskog oporavka 2022-2026, koja opštu ekonomsku aktivnost naslanja na kapitalne investicije, smatram da se konkretnim koracima Vlade demonstrira jasna opredijeljenost da se sjever države razvija - kazao je Ćulafić.

On je ocijenio da se oporavak sjevera dešava, da je proces u toku, ali da nije jednostavan, uzimajući u obzir kolio dugo je bio zapostavljen.

- Ipak, ohrabruje me činjenica da se Vlada vrlo jasnim koracima okrenula sjeveru, i očekujem da i u pogledu demografskih indikatora dobijemo pozitivan efekat - naveo je Ćulafić.

On je, odgovarajući na pitanje poslanika Demokrata Albina Ćemana koliko iznosi kapitalni budžet za narednu godinu za sjever u oblasti ekologije, i koji iznosi su po opštinama, kazao da u Beranama ukupna vrijednost planiranih projekata iznosi 35 miliona eura.

Ćulafić je rekao da ukupna vrijednost planiranih projekata u Petnjici iznosi sedam miliona, a u Andrijevici dva miliona eura.

Kako je naveo, vrijednost planiranih projekata u Kolašinu iznosi pet miliona eura, pri čemu se čeka konačna procjena vrijednosti sanacije odlagališta otpada u Bakovićima.

Ćulafić je kazao da vrijednost planiranih projekata u Pljevljima iznosi 30 miliona eura, na Žabljaku 2,2 miliona, u Plavu 2,5 miliona, Mojkovcu 13,5 miliona, Rožajama 550 hiljada, a u Plužinama 600 hiljada eura.

On je rekao da su Bijelom Polju planirani projekti vrijedni ukupno 6,9 miliona eura, dodajući da se čeka dostavljanje projekta za izgradnju vodovoda i postrojenja za prečišćavanje vode za piće.

- Prethodno navedeni podaci ne uključuju vrijednost projekata koji će na sjeveru biti realizovani u narednoj godini, a koji su definisani na sjednici Vlade od 8. novembra - naveo je Ćulafić.

On je, odgovarajući na pitanje Ćinćur o novom Zakonu o upravljanju otpadom, rekao da se ne radi o nametu građanima, nego o podsticaju cirkularnog kretanja novca i multiplikacije njegove potrošnje u pozitivnom smjeru.

- U izvjesnom smislu, građani plaćaju podsticajne programe za podizanje nivoa svijesti o značaju životne sredine - naveo je Ćulafić.

On je kazao da je cilj zabrane upotrebe plastičnih kesa za nošenje, debljine zida od 15 do 50 mikrona, da se smanji upotreba plastičnih kesa, imajući u vidu da njihovo nepropisno odlaganje ima negativne efekte po životnu sredinu.

- Smatramo da će se tom zabranom značajno unaprijediti postojeće stanje upravljanja otpadom, na način da će se onemogućiti odlaganje velikih količina otpadnih kesa na javnim i drugim površinama - dodao je Ćulafić.

Ćulafić: Aktivna 43 kapitalna projekta iz oblasti ekologije vrijedna 185 miliona eura

Ruski predsjednik Vladimir Putin i dalje podržava ideju o prekidu vatre u Ukrajini, ali Moskva još nije dobila odgovore na ključna pitanja o sporazumu koji je predložila američka vlada, saopštio je Kremlj.
Američki predsjednik Donald Tramp je više puta izjavio da želi okončanje rata u Ukrajini, uz tvrdnju da postoji opasnost da taj sukob preraste u svjetski rat Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Rusije.
Putin je u martu rekao da Moskva u principu podržava američki predlog o prekidu vatre u Ukrajini, ali da borbe ne mogu biti zaustavljene dok ne bude bilo razjašnjeno više ključnih uslova, prenosi N1.
Kremlj tvrdi da na pitanja još nema odgovora, javlja Rojters.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov kazao je da ta pitanja i dalje vise u vazduhu i im niko nije dao odgovore na njih.
Putin je naveo da mirovni sporazum mora da uzme u obzir koren sukoba – nadmetanje Moskve i Zapada oko budućnosti Ukrajine i proširenje NATO prema granicama Rusije.
Kremlj je danas za odsustvo odgovora optužio Ukrajinu, jer Kijev nije u stanju da kontroliše brojne „ekstremističke i nacionalističke jedinice“.

Kremlj: Putin podržava ideju o prekidu vatre, ali nema odgovora na ključna pitanja

Studenti koji su biciklima krenuli u Strazbur stigli su u Beč, gdje ih je svečano dočekao veliki broj građana.&nbsp;
Njihove kolege u Beogradu su postavile šesti zahtjev, a to je da se utvrdi ko je odgovoran za boravak novinarskih ekipa i Aleksandra Vučića u intenzivnoj njezi UKSC, gdje su bili smješteni pacijenti povrijeđeni u požaru u Kočanima.&nbsp;
Studenti u Kragujevcu danas su šest sati blokirali jednu od najvažnijih saobraćajnica.&nbsp;
Studenti Medicinskog fakulteta u Novom Sadu organizovali su protest ispred Zavoda za zdravstvenu zaštitu studenata.&nbsp;
U Beogradu je održan protest studenata u blokadi ispred Univerziteta "Union - Nikola Tesla", zbog najave aprilskog ispitnog roka.

Studenti biciklisti stigli u Beč, svečano ih dočekao veliki broj građana

U Crnoj Gori narednih dana počeće druga faza projekta unapređenja predškolske infrastrukture, najavila je ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić Stojanović.
Ona je, u izjavi dostavljenoj medijima, navela da su u okviru projekta „Unapređenje predškolske infrastrukture I“, koji je realizovan u saradnji sa Razvojnom bankom Savjeta Evrope (CEB), izgrađeni novi vrtići u Podgorici (Zagorič, Stari Aerodrom i Blok VI), Tuzima i Pljevljima, ali i rekonstruisan objekat na Žabljaku.
Jakšić Stojanović je kazala da će u okviru druge gaze projekta narednih dana početi izgradnja objekta vrtića u Baru.
- Biće intenzivirane aktivnosti na realizaciji projekata koji se odnose na izgradnju novih vrtića u Ulcinju, Bijelom Polju, Beranama, Podgorici (na Starom Aerodromu, u City kvartu, na Zlatici, u Bloku 35 36), kao i rekonstrukciji vrtića u Plavu - navela je Jakšić Stojanović.
Ona je poručila da Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija nastavlja da radi posvećeno kako bi svako dijete u Crnoj Gori imalo pristup kvalitetnom predškolskom obrazovanju.

Jakšić - Stojanović: Počinje druga faza projekta unapređenja predškolske infrastrukture

U Bijelom Polju vatrogasci su u protekla 24 časa u dva objekta gasili požare.
Kako je saopšteno portalu Analitika iz tamošnje Službe zaštite i spašavanja, prvo im je prošle noći u 22:03 sata prijavljeno kako u naselju Rakonje gori pomoćni objekat.
- Brzom intervencijom požar je stavljen pod kontrolu i tako je spriječena mogućnost da se proširi na obližnju kuću - kazao je načelnik te službe Edin Kolić.
No, danas je gorjela kuća u naselju Femića krš.
- Požar nam je prijavljen u 13:38 časova. U momentu dolaska naših ekipa, požar je bio u razbuktaloj fazi, a gorjela je prostorija na prvom spratu gdje se nalazila stolarska radionica. Gašenje je otežavalo to što se u tim prostorijama nalazila određena količina drveta za preradu, razni lakovi i farbe, kao i gotovi proizvodi drvene stolarije, ali je uprkos tome požar brzo stavljen pod kontrolu - kazao nam je Kolić.

U Bijelom Polju gorjela dva objekta: Požar izbio i u stolarskoj radionici, gašenje bilo otežano zbog materijala

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

„Pusti to, to nije važno“

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Sukob u Demokratskoj Crnoj Gori između lidera ove partije Alekse Bečića i funkcionera Moma Koprivice u susret izborima u Nikšiću sve je snažniji, a najbliži Bečićev saradnik i stranački idelog Boris Bogdanović, kako tvrde izvori Portala ETV bliski nikšićkom odboru, pokušava na sve načine da privoli uticajne članove stranke iz grada pod Trebjesom i članove Odbora da se priklone centrali i uskrate podršku svom sugrađaninu. - Polarizacija između Bečića i Bogdanovića i njihovih pristalica sa jedne strane i Koprivice i njegovih pristalica sa druge sve je snažnija. Odnosi unutar ovoga odbora su dodatno usložnjeni nakon što je Koprivica saznao da Bogdanović pokušava da lobira kod pojednih članova da promijene stranu, odnosno da se priklone centrali stranke – kažu naši sagovornici. Ističu da, bez obzira na žestok sukob Koprivice sa čelnicima stranke, u Nikšiću nije moguć „budvanski scenario“. - Koprivica je i dalje otvoreni protivnik procrnogorskog, građanskog bloka, naročito DPS-a, te nije realno očekivati da bi mogao napraviti politički zaokret nakon izbora sličan onome kakav je uradio Nikola Jovanović u Budvi – kažu oni. Bečić i Koprvica su potpredsjednici Vlade. Bečić za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku, a Koprivica za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju.&nbsp; Portal ETV objavio je prije nekoliko dana da je sukob u Demokratama eskalirao do tačke bez povratka i da su Bečić i Bogrdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. &nbsp; - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – rekli su naši izvori.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Koprivica i Vuković"> <figcaption>„BUDVANSKI SCENARIO“ NEMOGUĆ: Momo Koprivica i Nemanja Vuković(Photo: X/Momo Koprivica)</figcaption> </figure>  M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge. Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio, jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je odlučeno da Nemanja Vuković bude, ne samo nosilac liste, već i novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Demokrate je u julu prošle godine napuštio visoki funkcioner Vladimir Martinović, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Bogdanović lobira u nikšićkom odboru da podrže centralu i da se odreknu Koprivice

Bivši direktor Regionalnog vodovoda „Crnogorsko primorje“ Borislav Ivanković, kojeg je u novembru prošle godine nezakonito smijenio Odbor direktora ove državne kompanije na čijem je čelu Zoran Lakušić, uputio je juče otvoreno pismo premijeru Milojku Spajiću i ministarki rada i socijalnog staranja Naidi Nišić ističući da im se obraća „kako bi zbog nezakonitog imenovanja Krsta Radovića na mjesto izvršnog direktora, a koji ne ispunjava uslove, pitanje pravnog puča u Regionalnom vodovodu bilo konačno riješeno“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025021907020_b1a8e3663e72b25a8fc585eedf5f96087519b62d339c34b7b2c71001f5435d8c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025021907020_b1a8e3663e72b25a8fc585eedf5f96087519b62d339c34b7b2c71001f5435d8c" data-rendition-name="original" width="1080" height="721" loading="lazy" alt="Borislav Ivanković"><figcaption>NEZAKONITO SMIJENJEN: Borislav Ivanković(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  - U međuvremenu, kako nezvanično saznajem, dogodilo se još nešto – naime, gospodin Radović počeo je da preuzima zaposlene i postavlja ih, mimo bilo kakvih procedura, na različita šefovska mjesta. U saznanju sam, takođe, da pojedini novozaposleni nemaju odgovarajuću školsku spremu za rukovodeća mjesta na koja su postavljeni. Kako bi time mogla biti nanijeta nova šteta privrednom društvu, moram se zapitati da li takav odnos postaje neko pravilo ili moda da se u RVCP od nezakonitog imenovanja zapošljavaju ljudi bez odgovarajućeg iskustva ili odgovarajuće školske spreme – upozorio je Ivanković. Podsjeća da je inspektorka rada Haida Jevrić Osmanović rješenjem konstatovala i naložila otklanjanje nepravilnosti, zbog toga što Radović ne ispunjava posebne uslove za mjesto izvršnog direktora. - Nema pet godina radnog iskustva na rukovodećim pozicijama sa VII1 stepenom stručne spreme, budući da je diplomu nostrifikovao prije par mjeseci, a diplomirao je krajem 2020. godine. Na takvo rješenje Odbor direktora Regionalnog vodovoda uložio je žalbu i čeka se odluka Ministarstva kao drugostepenog organa, a koja sigurno ne može biti drugačija od one koju je konstatovala inspektorka Jevrić Osmanović. Jasno je da se gospodinu Radoviću matematički ne mogu dodati godine radnog iskustva sa srednjom školom u odnosu na period od nostrifikacije diplome od 04. 11. 2024. godine sa VII1 stepenom stručne spreme. Ili on sad možda preko Biroa rada odrađuje pripravnički staž na mjestu izvršnog direktora – naglasio je Ivanković. U otvorenom pismu ističe i „činjenicu da je Odbor direktora i dalje u istom sastavu na čelu sa Zoranom Lakušićem, koji je, prema saznanjima, podnio ostavku prije tri mjeseca, a što još niko nije ni demantovao“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250309220336_ca0df3638e7b53f46c51091f1c72a58738dff6dca1b1196ae5cf84a61a4133e3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250309220336_ca0df3638e7b53f46c51091f1c72a58738dff6dca1b1196ae5cf84a61a4133e3" data-rendition-name="original" width="1600" height="1053" loading="lazy" alt="Zoran Lakušić"><figcaption>VEDRI I OBLAČI: Zoran Lakušić(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  - Zakon o privrednim društvima, Član 171 stav 1, jasan je da je apsolutni rok za promjenu OD maksimum 60 dana od podnošenja ostavke – upozorio je on. Citrao je i član 171 Zakona koji definiše prestanak članstva u odboru direktora. Stav 1 precizira da mandat člana odbora direktora prestaje: 1) istekom perioda na koji je imenovan; 2) kada prestane da ispunjava uslove za članstvo u odboru direktora iz člana 157 ovog zakona; 3) podnošenjem ostavke; 4) razrješenjem od strane skupštine akcionara. Zakonom je dalje precizirano da „prestanak članstva u odboru direktora registruje se u CRPS, u roku od 15 dana od dana nastupanja okolnosti iz stava 1 ovog člana“, te da „u slučaju prestanka članstva u odboru direktora u jednom od slučajeva iz stava 1 ovog člana, bira se novi odbor direktora u roku od 60 dana od dana registracije prestanka članstva u odboru direktora“. - Kako nezvanično saznajem, ljudi koji upravljaju ovako značajnom kompanijom, hvale se da će političkim pritiskom možda i poništiti rješenje prvostepenog organa, pa Vas molim kao drugostepeni organ da odluku donesete profesionalno u skladu sa Zakonom budući da čovjek bez radnog iskustva upravlja privrednim društvom vrijednim preko 140 miliona eura, a koje direkno utiče na skoro 30% BDP-a Crne Gore i neposredno odlučuje o sudbini 80 porodica. Ovo govorim jer znam da je već počelo nezakonito raspoređivanje zaposlenih (što je potvrđeno spovedenim nalazima inspekcije) i zapošljavanje lica bez adekvatne stručne spreme, pokretanje izmišljenih disciplinskih postupaka protiv zaposlenih koji ne popustaju pod pritiskom rukovodioca ovog Društva – upozorio je Ivanković. Istakao je i da ima informacije „da je u posljednjih par mjeseci sportskim klubovima isplaćeno skoro 20.000 € (kakvo rasipanje novca, ovo je posao i za Tužilaštvo), a to je skoro iznos koji sam zaposlenima isplatio za čitavu godinu dana njihovog rada i zalaganja da sistem besprijekorno funkcioniše“. - Ističem da nikada nije bilo prekida isporuke vode, u dvije i po godine mog upravljanja i stalnog poboljšavanja uplavljanja sistemom, poboljšavanja poslovanja kao i stanja novčanih sredstava na računu kada sam smijenjen. Mene je Zoran Lakušić putem medija (čitajte dijela OD iza kojih se sakrio saopštenjem) prozvao za isplatu oko 23.000 € zaposlenim za varijalbilu u odnosu na ukupne godišnje neto isplaćene plate zaposlenim od preko 1.300.000 € za posljednjih 12 mjeseci mog upravljanja – podsjetio je on. Naglasio je da se uspješnim poslovanjem ne može pohvaliti i Krsto Radović, upozoravajući da od kada je on na čelu kompanije, „u zadnjih par mjeseci cijev je pucala na gradilištima minimum sedam puta, a Tivat i Kotor od nedelje ne dobijaju vodu iz RVCP, što se može lako provjeriti“. Krsto Radović kadar je Demokrata Alekse Bečića.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250228230248_d8814a9f0513965550823340aa9219a92d0dd4eba2f0ff094aae9ec7ef8de381.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250228230248_d8814a9f0513965550823340aa9219a92d0dd4eba2f0ff094aae9ec7ef8de381" data-rendition-name="original" width="1600" height="1000" loading="lazy" alt="Krsto Radocić"><figcaption>NEZAKONITO IMENOVAN: Krsto Radović(Photo: Stevo Vasiljević)</figcaption></figure>  Ivanković je nedavno, u razgovoru za Portal ETV, kazao da ga je Odbor direktora, predvođen Lakušićem, smijenio nezakonito, i dali mu otkaz dok je bio na bolovanju, podsjećajući da je on oveć već treći izvršni direktor kojeg Lakušić i ovo upravljačko tijelo u nepunih četiri godine nezakonito smjenjuju. Lakušić je, kako smo pisali, bivši nastavnik u Srednjoj mašinskoj školi u Podgorici, kadar je nekadašnjeg Demokratskog fronta, odnosno Demokratske narodne partije Milana Kneževića, a na funkciju predsjednika Odbora direktora Regionalnog vodovoda imenovan je u maju 2021, nakon partijske raspodjele funkcija između proruskih i prosrpskih stranaka koje su pobijedile na izborima u avgustu 2020. Već u junu smijenio je tadašnjeg izvršnog direktora Gorana Jevrića, kojeg je zamijenio Josip Đurašković, kadra Demokrata Alekse Bečića, da bi se i njega riješio poslije 11 mjeseci i smijenio ga, kada je za vršioca dužnosti imenovan Borislav Ivanković, a onda i u punom mandatu. - Tražio je da ja za sve odgovaram, a on da se za sve pita. Pokušao je da uđe u moja ovlašćenja. Očekivao je od mene da njemu prepuštim rukovođenje kompanijom i da ja samo potpisujem to što on dogovori. Od kada sam imenovan bio sam pod njegovim konstantnim pritiskom. I ja i moj tim. Umjesto podrške bili smo izloženi njegovim stalnim opstrukcijama – rekao je tada Ivanković za Portal ETV. Kategoričan je da bi postupanjem Lakušića trebalo da se pozabavi ne samo Inspekcija rada, nego i privredni kriminal, a možda bi posla bilo, kako je kazao, i za Specijalno tužilaštvo.

Tag: damjan-culafic