It is recommended that the Capital City of Podgorica should immediately suspend the operation of the wastewater treatment system if measurements of harmful gas emissions show that their levels exceed the limits prescribed by directives, and the Ministry of Ecology, Sustainable Development and Northern Region Development is tasked to initiate, without delay and in cooperation with international partners, the remediation process of the red mud basin in Botun, as well as the hazardous waste landfill in the Aluminium Plant zone, said Minister Damjan Ćulafić at a press conference following the Government session.
He said that these conclusions were adopted unanimously.
According to him, his Ministry is tasked, in cooperation with the Environmental Protection Agency, to continuously monitor the level of harmful gas emissions potentially produced by the wastewater treatment plant in Botun.
- It is recommended that the Capital City won't put the wastewater treatment system into operation until the red mud basin, that is the hazardous waste landfill, is remediated - Ćulafić stated.
He added that the Ministry of Ecology is required to prepare amendments to the state waste management plan for 2025–2029, removing the provisions that allow hazardous waste to be temporarily stored within the Aluminium Plant complex.
- It is recommended that the Capital City build a sewage network and enable connection to the collector for around 30% of the population of Zeta, specifically the Upper Zeta area, and that the maintenance of the sewage network be carried out by the Podgorica Waterworks until a utility company is formed in Zeta. This is an investment worth 13 million euros - said Ćulafić.
He also stated that Podgorica is required to keep the existing wastewater treatment plant operational, or at least available, for a minimum of two years after the facility in Botun is put into operation.
- It is recommended that residents of Botun, that is, citizens of Zeta, be given priority in hiring at the new facility. It is also recommended that the Capital City appoint a representative from the Municipality of Zeta as the chair of the management board - Ćulafić said.
The Capital City is also advised to initiate talks with the Municipality of Zeta to establish joint ownership over the facility.
- It is recommended that, during the construction phase, the local community of Botun have a representative in the supervisory body. The Capital City agrees with all the conclusions - Ćulafić stated.
Mayor od Podgorica Saša Mujović said that the construction of the wastewater treatment plant is a municipal problem, but also one of the largest national challenges with significant destructive potential.
- With the delays and failure to build this facility, I believe our credibility before European partners comes into serious question. The question arises: What kind of country are we, receiving donations for this project since 2016, yet unable to begin and complete the process for ten years - Mujović highlighted.
According to him, Montenegro is striving to join the European Union, doing everything to become part of that community, yet we hear arguments suggesting that Montenegro denies what already exists in the EU, claiming that we know better.
- This technology exists in all European countries. The manufacturers of parts for this facility, the factories, are not from underdeveloped countries, they are predominantly from Germany. So we find ourselves in conflict between our desire to join the EU and our rejection of European standards whenever they don't seem to suit us - Mujović assessed.
He added that jokingly we could perhaps say that we should adopt a conclusion that Montenegro withdraws from EU integration and instead asks the EU to join Montenegro.
- This facility has also created a major potential problem, that is the dissatisfaction of the residents of Botun. We are in a difficult position because undesirable consequences and unrest are possible, which we absolutely want to avoid - Mujović said.
He explained that he had several meetings with the residents of Botun since the beginning of the year.
- Their stance in all these meetings was firm and clear – there should be no construction of the facility in Botun. The first reason is distrust. Every time we claim that this facility will contribute to environmental protection, they respond that similar promises were made when the Aluminium Plant began operating, yet it caused so much destruction that they still haven't recovered. Their distrust is completely understandable. On the other hand, a certain level of defiance has also appeared. Their attitude is: „When you were supposed to consult us, you ignored us, and now you want to build, and we want to show that you cannot treat us that way“. And that is legitimate and deserving of respect - Mujović said.
He added that mistakes were also made regarding inadequate presentation of the environmental impact study, noting that the first version was poorly written.
- There were many open questions that were not communicated properly with the citizens - Mujović said.
He believes that in the final stage certain irrational statements emerged, such as claims that if the collector is built in Botun, it would be like Chernobyl, but if it’s built 500 meters away then it’s environmentally acceptable.
- We cannot function like that. If you know where Chernobyl was located and that its consequences were felt even in distant Montenegro – that implies it was a polluter. This reasoning cannot be based in rationality - Mujović said.
He emphasized that the location of the facility cannot be changed, and that doing so would require completely new documentation.
- It would take at least two to three years to do that - Muhović added.
He rejected claims that the technology is outdated.
- Such facilities exist in central Berlin, Frankfurt, Bochum, Stuttgart, made by the same manufacturers – highlighted Mujović.
The equipment for this facility began production in 2023.
The contract, he said, will be made public, but until now it could not be disclosed because consent from the third party - the Turkish company building the collector - was required. Without that consent, they risked a lawsuit.
- We cannot allow them to withdraw from the contract, as it would cost us 47 million euros, which is why the contract was not disclosed earlier - Mujović explained.
He added that if the emission limits are reached, they will shut the facility down, noting that it has been scientifically proven that the collector emits harmful gases equivalent to six trucks.
- I am confident in saying this because I know what filters and protection systems will be implemented - Mujović said.
He noted that he could leave the city and the country, but not his own conscience.
- If I know I am going to destroy someone, how could I live with that – Mujović asked.
He emphasized that the plant will not begin operating until the main environmental issue in Zeta, the red mud basin and hazardous waste, is resolved.
- There will be no disposal of hazardous waste. The sewage problem for 30% of Zeta’s territory will be resolved. There will be 50 new jobs. Some may call that discrimination, I consider it affirmative action. If we do harm to Botun, we also harm Podgorica - that makes no sense - Mujović stated.
The director of the city company Waterworks and Sewerage Aleksandar Nišavić said that citizens have no reason to fear that this project could negatively affect their health.
<h2>Strengthened proposal</h2>
When asked about the dissatisfaction of the residents of Botun regarding these conclusions, Mujović said that the conclusions adopted today are a significantly modified and strengthened version of what was previously offered, because clear and firm guarantees have now been given.
- That means there will be no start of operation until the red mud basin is resolved. Significant funds are required for that, and we should not gamble with such matters. That is why I disagree that this is the same as previous proposals, this is more and better. The position of all Government members was unanimous - Mujović stated.
Regarding potential police intervention, he said it had not been discussed and that he had not requested it, believing that the focus should remain on dialogue.
- Let us exhaust all possibilities for dialogue, I do not want to talk about repressive measures. We have offered enough material for reason to prevail - Mujović said.
Ćulafić stated that all Government members present voted - from the Democrats, the Europe Now Movement, the Bosniak Party, and New Serb Democracy - and that they actively participated in the discussion. He confirmed that members from the Democratic People's Party were not present.
- The remediation of the red mud basin and hazardous waste issue is valued at around 32 million euros. The construction of the sewage network in Zeta, covering around 30% of the territory, will cost around 12–13 million euros. These conclusions have a financial value of roughly 44 million euros of mandatory investment in the Municipality of Zeta - Ćulafić said.
There is, he stated, no room for repression.
- I am certain these conclusions will change the situation in Botun - Ćulafić said.
The construction of this facility will, he added, have a positive impact on the Skadar Lake basin.
- Experts say this is a benign situation. I appeal for understanding and dialogue - Ćulafić said.
He added that it is better to use the opportunity to bring concrete investment into the territory of Zeta.
- This includes camera coverage of a wider area, which can contribute to combating environmental crime in this municipality - Ćulafić noted.
<h2>“Work can start tomorrow”</h2>
Mujović said there is no specific date, but all permits have been obtained and “work can start tomorrow.”
- We are obliged to introduce the contractor to the works. The funds are available until December 31st. Today is December 10th. You know the final deadline. How things will develop, we will see, but these are the facts - Mujović said.
More importantly, he added, is that there is solid reasoning proving the facility is not a polluter.
- There is no justification for relocation. We cannot move the facility, but we can discuss everything else - Mujović said, adding that he is confident the issue can be resolved through dialogue and that we can show we belong to the Europe we aspire to be part of.
Negotiations - yes, he said, but not as an empty phrase. He wants someone on the other side of the table who is willing to listen, noting that dialogue is impossible if one party refuses to listen from the start.
He reminded that two months ago he offered a solution regarding the red mud basin, but was told to “stop attacking Zeta.”
When asked if these conclusions could have come earlier, Ćulafić said no, because they did not know exactly what the concerns of the residents of Botun were.
- Had we known from the beginning what all the challenges were, these conclusions could have come earlier, but the situation evolved over time, which is why I believe that the residents of Botun should reassess their stance after the Government’s guarantees, in the direction of strengthening the relationship between the executive power and the citizens of Zeta - Ćulafić stated.
He added that the Government is focused on resolving the environmental issue of the red mud basin.
Mujović said there is investor interest in building a photovoltaic power plant on that site.
When asked if the case has been politicized he answered – yes.
- There is politics involved, but I want to stay positive and constructive and I want this to be a story about expertise and science. Those who see it as an opportunity for political gain, that is their choice - Mujović said.
Ćulafić said the protests reflect genuine concern stemming from distrust, and that the Government is focused on solving concrete problems for the citizens.
<h2>Parallel projects</h2>
The wastewater collector and red mud basin remediation are projects that, according to Mujović, require around two to three years to complete.
- If the works start in parallel, in about three years we can have both problems solved - Mujović said.
He believes the issue is not the 30 million euros lost, but the reputation.
- What kind of country are you if you cannot build something beneficial for your own state in ten years - he asked.
Ćulafić expressed confidence that the residents of Zeta will not allow damage of around 115 million euros to the state.
- I believe we can expect a change of discourse from the protesting citizens of Zeta - Ćulafić concluded.

Jasmina Beharovic

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Ćulafić: The operation of the collector will be suspended if the emission of harmful gases exceeds the limits; Mujović: We cannot relocate the facility, but we can discuss everything else

Preporučuje se Glavnom gradu Podgorica da obustavi rad sistema za prečišćavanje otpadnih voda bez odlaganja ako se prilikom mjerenja emsiije štetnih gasova pokaže da njihov nivo prevazilazi limite predviđene direktivama, a zadužuje se Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera da bez odlaganja, u saradnji sa međunarodnim, partnerima pokrene postupak sanacije bazena crvenog mulja u Botunu, kao i deponije opasnog otpada u zoni Kombinata alumnijama - saopštio je čelnik ovog resora Damjan Ćulafić na konferenciji za medije nakon sjednice Vlade. On je kazao da su ovi zaključci donešeni jednoglasno. Kako je naveo, zadužuje se resor na čijem je čelu da u saradnji sa Agencijom za zaštitu životne sredine u kontinuitetu prati nivo emisije štetnih gasova koje potencijalno može da proizvede rad postrojenja za prečišćavanje optadnih voda u Botunu.&nbsp; - Preporučuje se Glavnom gradu Podgorica da sistem za prečišćavanje otpadnih voda ne pusti u rad dok se ne izvrši sanacija bazena crvenog mulja, odnosno deponije opasnog otpada - naveo je Ćulafić.&nbsp; Zadužuje se, kako dodaje, Ministarstvo ekologije da pripremi izmjene državnog plana upravljanja otpadom koji važi od 2025. do 2029. na način da se brišu odredbe kojima je definisano da se u sklopu Kombinata aluminijuma može privremeno odlagati opasni otpad.&nbsp; - Preporučuje se Glavnom gradu Podgorica da izgradi kanalizacionu mrežu i omogući priključak na kolektor za oko 30 odsto stanovištva Zete, odnosno obuhvat Gornje Zete, a da održavanje kanalizacione mreže obavlja Vodovod Podgorica do formiranja preduzeća u Zeti. Ovo je investicija vrijedna 13 miliona eura - ističe Ćulafić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121012128_5c4890a975f850e9a76dd2e2c320094445574a6d98b559b823f51b0fbd4d70f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121012128_5c4890a975f850e9a76dd2e2c320094445574a6d98b559b823f51b0fbd4d70f9" data-rendition-name="original" width="1046" height="570" loading="lazy" alt="Ćulafić"> <figcaption>Ćulafić, stop kadar(Photo: Vlada Crne Gore/Jutjub)</figcaption> </figure>  Navodi i da se zadužuje Glavni grad Podgorica da postojeće postrojenje sistema za prečišćavanje otpadnih voda ostane operativno, odnosno raspoloživo najmanje dvije godine nakon puštanja u pogon postrojenja u Botunu.&nbsp; - Preporučuje se Glavnom gradu Podgorica da prednost prilikom zapošljavanja u novom postrojenju imaju mještani Botuna, odnosno stanovnici Zete. Preporučuje se Glavnom gradu Podgorica da prilikom određivanja predsjednika Upravnog odbora bude delegiran od opštine Zeta - rekao je Ćulafić. Preporučuje se Glavnom gradu da inicira razgovore sa Opštinom Zeta kako bi vlasnička struktura nad postrojenjem bila zajednička.&nbsp; - Preporučuje se Glavnom gradu da u fazi gradnje kolektora mjesna zajednica Botun ima predstavnika u nadzornom tijelu. Sa svim zaključcima je saglasan Glavni grad - kazao je Ćulafić. Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović rekao je da je gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda gradski, ali i jedan od najvećih državnih problema sa izuzetno velikim destruktivnim potencijalom. - Sa kašnjenjem i neizgradnjom ovog postrojenja mislim da naša kredibilnost pred evropskim partnerima dolazi pov veliki znak pitanja. Nameće se pitanje kakva smo mi to država koja od 2016. prima donacije za taj projekat, a već 10 godina taj proces nikako da počne i bude doveden do kraja - ističe Mujović. Mi, prema njegovim riječima, hrlimo prema Evropskoj uniji, sve činimo da postanemo dio te zajednice, a da danas možemo čuti tonove da mi iz Crne Gore negiramo ono što već postoji u Evropskoj uniji i smatramo da mi možemo bolje i više. - Ova tehnologija postoji u svim evropskim zemljama. Proizvođači djelova ovog postrojenja, odnosno fabrike nisu iz nerazvijenih zemalja, nego dominantno iz Njemačke, tako da dolazimo u koliziju želja da postanemo dio EU i toga da kad smatramo da nama nešto nije u korist negiramo to evropsko - ocijenio je Mujović. Možda bi, kako dodaje, u šali mogli reći da treba da se donese zaključak da Crna Gora odustane od EU integracija i zatražimo da EU pristupi Crnoj Gori. - Ovo postrojenje je izazvalo i veliki potencijalni problem, a to je nezadovoljstvo mještana Botuna. Imamo nezahvalnu poziciju da su moguće neke neželjene posljedice, neki neredi, što po svaku cijenu želimo da izbjegnemo - ističe Mujović. Sa mještanima Botuna je, kako dodaje, od početka godine imao nekoliko sastanaka. - Njihov stav je prilikom svih tih sastanaka bio decidan i jasan - nema gradnje postrojenja u Botunu. Prvi razlog je nepovjerenje. Na svaku tvrdnju da je ovo postrojenje koje će doprinijeti očuvanju životne sredine oni odgovaraju kontrakonstatacijom da je isto to obećavano tokom puštanja u pogon Kominata aluminijuma, pa je kasnije toliko destrukivnih stvari izazvao, od kojih se danas ne mogu oporaviti. Ta njihova tvrdnja i nepovjerenje je potpuno razumljivo s moje strane. S druge strane, kod mještana je proradila i određena doza inata. Njihov stav je: "Kad ste mogli da nas pitate i kad je trebalo da nas konsultujete, vi ste okretali glavu od nas i sada želite da radite i mi želimo da pokažemo da se sa nama tako ne može postupati". I to je legitimno i za svako poštovanje - naveo je Mujović. Dodaje i da je bilo propusta i u komunikaciji u smislu neadekvatne prezentacije elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu, te da prva verzija nije najsrećnije napisana. - Postojao je veliki broj otvorenih pitanja koji nisu na pravi način iskomunicirani sa građanima - ocijenio je Mujović. Smatra da su u finalnoj fazi došlo i do određenih iracionalnih izjava da ako se kolektor gradi u Botunu, to je onda Černobilj, a ako se to postrojenje gradi i 500 metara dalje onda je to ekološki prihvatljivo. - Pa ne možemo tako. Ako ste imali Černobilj, znate gdje je lociran, posljedice tog nuklearnog reaktora je osjećala daleka Crna Gora - šta znači ako je nešto zagađivač. Razlog ne može crpiti svoju energiju u raciju - ističe Mujović. Naglasio je da se ne može mijenjati lokacija samog postrojenja, a ukoliko bi to radili bilo bi potrebno pripremiti kompletno novu dokumentaciju. &nbsp;- Dvije do tri godine bi nam najmanje trebalo da se to desi - ističe Mujović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251210121212_0ebaf9b59e95cc7ee55cfdc18574d943d0d414a922a57734253c61338200098a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251210121212_0ebaf9b59e95cc7ee55cfdc18574d943d0d414a922a57734253c61338200098a" data-rendition-name="original" width="1033" height="512" loading="lazy" alt="Saša Mujović"> <figcaption>Saša Mujović, stop kadar(Photo: Vlada Crne Gore/Jutjub)</figcaption> </figure>  Ističe i da je neistina da je tehnologija zastarjela. - Ovakva postrojenja imati i u centru Berlina i u Frankfurtu i u Bohumu i u Štutgartu od istih proizvođača - naglasio je Mujović. Oprema za ovo postrojenje počela je da se proizvodi od 2023. godine Ugovor će, kako dodaje, biti objelodanjen, a to do sad nije moglo da se učini jer je bila potrebna saglasnost treće strane, odnosno turske kompanije koja će graditi kolektor, a da su to učinili bez saglasnosti prijetila im je tužba. - Ne smijemo im dati da izađu iz ugovora, jer bi nas to koštalo 47 miliona eura, i zato se nije objelodanio ugovor - istakao je Mujović. Dodaje da "ako bude i limit dosegnut" emisije štetnih gasova "gasimo postrojenje", navodeći da je naučno dokazano da kolektor ima emisiju štetnih gasova od "šest kamiona". - Samopouzdanje da ovo kažem je to što znam kakvi će filteri i sistemi zaštite biti implementirani - ističe Mujović. Može, prema njegovim riječima, pobjeći iz grada i države, ali od svoje savjesti - ne. - Ako znam da idem da uništim nekoga, đe će mi ostatak života - upitao je Mujović. Ističe da postrojenje neće početi sa radom dok se glavni problem Zete - bazen crvenog mulja i opasni otpad - ne riješi. - Nema odlaganja opasnog otpada. Riješiće se problem kanalizacije za 30 odsto teritorije Zete. Biće 50 novih radnih mjesta. Neki bi rekli da se radi o diskriminaciji, ja bih to tretirao kao afirmativnu akcija. Ako radimo nešto loše za Botun, radimo loše i za Podgoricu, to nema logike - naveo je Mujović. Direktor gradskog preduzeća Vodovod i kanalizacija Aleksandar Nišavić rekao je da građani nemaju razloga da strijepe i da ovaj projekat može negativno da utiče na njihovo zdravlje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121012128_edd6161d93484b04503a3f493d5e297db233e146106b19aa9f597f23586fd46a.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025121012128_edd6161d93484b04503a3f493d5e297db233e146106b19aa9f597f23586fd46a" data-rendition-name="original" width="757" height="342" loading="lazy" alt="Mujović, Ćulafić i Nišavić"> <figcaption>Mujović, Ćulafić i Nišavić - stop kadar(Photo: Vlada Crne Gore/Jutjub)</figcaption> </figure>  <h2>Pojačana verzija ponude</h2> Mujović je na pitanje o nezadovoljstvu mještana Botuna na ove zaključke kazao da su danas usvojeni zaključci značajno modifikovani i pojačana verzija onoga što je prije nuđeno, zato što su date jasne i čvrste garancije. - To je da nema početka rada dok se ne riješi bazen crvenog mulja. Za to su potrebna značajna sredstva i sa tim ne treba licitirati. Zato se ne slažem da je ovo isto u odnosu na ranije verzije, ovo je više i bolje u odnosu na ranije. Stav je jedinstven onih koji su bili na Vladi - rekao je Mujović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fknezevic-u-garancijama-vlade-nema-promjene-lokacije-odgovor-na-ponudu-dace-im-botunjani&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Što se tiče intervencije policije, ističe da nije bilo govora o tome i da to nije ni tražio, te da smatra da fokus treba da bude na dijalogu. - Ajmo da iscrpimo sve mogućnosti za dijalog, a o represivnim mjerama ne želim da pričamo, dali smo dovoljno materijala da razum prevlada - kazao je Mujović. Ćulafić je naveo da su glasali svi članovi Vlade koji su bili prisutni sjednici, iz redova Demokrata, Pokreta Evropa sad, Bošnjačke stranke, Nove srpske demokratije, te da su svi aktivno učestvovali u radu. Potvrdio je da predstavnici Vlade iz Demokratske narodne partije nisu prisustvovali sjednici. - Remedijacija bazena crvenog mulja i problem opasnog otpada vrijedi oko 32 miliona eura. Obuhvat izgradnje kanalizacione mreže u Zeti od oko 30 procenata teritorije vrijedi oko 12-13 miliona eura. Ovi zaključci imaju materijalnu vrijednost od oko 44 miliona eura obaveznog ulaganja u Opštinu Zeta - istakao je Ćulafić. Nema prostora, prema njegovim riječima, o represiji. - Siguran sam da će ovi zaključci promijeniti situaciji u Botunu - naveo je Ćulafić. Gradnja ovog postrojenja će, prema njegovm riječima, imati pozitivan uticaj na sliv Skadarskog jezera. - Struka kaže da je u pitanju benigna situacija. Apelujem na razum i dijalog - poručio je Ćulafić. Bolje je, prema njegovim riječima, iskoristiti situacija da bude konkretna investicija na teritoriji opštine Zeta. - To podrazumijeva i pokrivenost kamerama na većem prostoru, što može biti doprinos borbi protiv ekološkog kriminala na teritoriji ove opštine - naveo je Ćulafić. <h2>"Radovi sjutra mogu početi"</h2> Mujović je rekao da nema konkretnog datuma, ali da imaju sve dozvole i "radovi sjutra mogu početi". - Mi smo u obavezi da izvođača uvedemo u radove. Do 31. decembra su nam dostupna materijalna sredstva. Danas je 10. decembar. Znate koji je krajnji rok, kako će se dalje razvijati vidjećemo, ali ovo su činjenice - naveo je Mujović. Bitnije je, prema njegovim riječima, što postoji realna argumentacija da to nije zagađivač. - Ne postoji nikakvo opravdanje. Izmjestiti postrojenje ne možemo, oko svega ostalog možemo da pričamo - poručio je Mujović i dodao da je siguran da se razgovorom može riješiti problem i da pokažemo da pripadamo Evropi kojoj stremimo.&nbsp; Pregovori - da, ali ne želi da to bude floskula, već da s druge strane stola ima nekog ko je spreman da čuje što nudi, te da je teško imati dijalog ako neko u startu odbije da sluša. Podsjeća da je prije dva mjeseca ponudio da se riješi problem oko bazena crvenog mulja, te da je tad dobio odgovor da prestane da kidiše na Zetu. Na pitanje jesu li ovi zaključci mogli doći ranije Ćulafić je odgovorio odrično, jer nisu znali koji su tačno problemi mještana Botuna. - Da smo od prvog dana znali što su sve izazovi ovi zaključci su mogli doći ranije, ali to se vremenom mijenjalo i dopunjalo, zato smatram da stav mještana Botuna treba možda da bude i korigovan nakon garancija Vlade u smjeru afirmacije odnosa izvšrne vlasti i građana Zete - smatra Ćulafić. Dodaje da je Vlada fokusirana na rješavanje ekološkog problema bazena crvenog mulja. Mujović kaže da postoji interesovanje investitora da se na tom bazenu napravi fotonaponska elektrana. Na pitanje ima li politizacije ovog slučaja odgovara potvrdno. - Ima politike, ali ne želim da pričam o tome, želim da budem pozitivan i konstruktivan, želim da ovo bude priča o struci i nauci, a svi koji ovo vide kao način da politički profitiraju neka im bude na čast - naveo je Mujović. Ćulafić je na isto pitanje rekao da proteste ocjenjuje kao plod zabrinutosti zbog nepovjerenja koje su stekli, te da je Vlada fokusirana na konkretno rješavanje problema građana. <h2>Paralelni projekti</h2> Proces izgradnje kolektora i sanacija bazena crvenog mulja su projekti, kako je rekao Mujović, koji zahtijevaju oko dvije-tri godine za završetak radova.&nbsp; - Ako krenu da se rade paralelno, za neke tri godine možemo imati oba problema riješena - ističe Mujović. Smatra i da nije problem u 30 miliona izgubljenih eura, nego u reputaciji. - Kakva ste vi to zemlja kad vi za 10 godina ne možete izgraditi nešto što je dobro za vašu državu - upitao je Mujović. Ćulafić smatra da Zećani neće dozvoliti štetu od nekih 115 miliona eura po državu. - Od građana Zete koji protestuju smatram da možemo očekivati neku promjenu diskursa - zaključio je Ćulafić.

Ćulafić: Obustaviće se rad kolektora ako emisija štetnih gasova prevazilazi limite, Mujović: Ne možemo izmjestiti postrojenje, oko svega ostalog možemo da pričamo

Vlada Crne Gore održaće danas sjednicu u 11, nakon koje je za podne planirano održavanje pres konferencije.
Na konferenciji će se obratiti ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić, gradonačelnik Podgorice Saša Mujović i direktor gradskog preduzeća Vodovod i kanalizacija Aleksandar Nišavić.
Podsjećamo, Agencija Mina je objavila nezvanično saznanje da će Vlada &nbsp;na današnjoj sjednici razmazrati garancije koje će biti date mještanima Botuna za puštanje u pogon Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.
Prema informacijama te agencije, prijedlog zaključaka ima deset tačaka.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvada-daje-garancije-mjestanima-botuna-postrojenje-u-pogonu-nakon-sanacije-bazena-crvenog-mulja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Zadužuje se Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera da u saradnji sa Agencijom za zaštitu životne sredine u kontinuitetu prati nivo emisije štetnih gasova koje potencijalno može da proizvede rad Sistem za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu - prva je tačka.
Druga tačka navodi da se Glavni grad Podgorica zadužuje da obustavi rad Sistema za prečićavanja otpadnih voda, bez odlaganja, ako se prilikom mjerenja emisije štetnih gasova pokaže da nivo emisija štetnih gasova prevazilazi limite predvidjene direktivom IED 2010/75/EU.
- Zadužuje se Ministartvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera da, bez odlaganja, u saradnji sa medjunarodnim partnerima pokrene postupak sanacije bazena crvenog mulja u Botunu - piše u trećoj tački.
Četvrtom tačkom se Glavni grad Podgorica zadužuje da Sistem iz tacke 1 ovih zaključka ne pusti u rad dok se ne izvrši sanacija bazena crvenog mulja, a petom Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera da pripremi izmjene Državnog plana upravljanja otpadom 2025-2029 na način da se brišu odredbe kojima je definisano da se u sklopu KAPa može privremeno odlagati opasni otpad.
- Zadužuje se Glavni grad Podgorica da izgradi kanalizacionu mrežu i omogući priključak na Sistem za prečišćavanje otpadnih voda za oko 30 odsto domaćinstava Zete (obuhvat Gornje Zete), a da održavanje kanalizacione mreže obavlja Vodovod Podgorica do formiranja preduzeca Vodovoda Zete - šesta je tačka.
Sedmom se Glavni grad Podgorica zadužuje da postojeće postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda ostane operativno raspoloživo najmanje dvije godine nakon puštanja u pogon postrojenja u Botunu, osmom da &nbsp;Glavni grad da prednost prilikom zapošljavanja u novom postrojenju imaju mještani Botuna - odnosno Zete, te devetom da prilikom određivanja predsjednika UO za postrojenje iz tačke ovih zaključaka bude &nbsp;delegirana od strane MZ Botun.
- Zadužuje se Glavni grad da inicira razgovore sa opštinom Zeta kako bi vlasnička struktura nad Postrojenjem bude zajednička - Glavnog grada i Zete - sadržaj je desete tačke.

Portal ETV

1250x600

1084x550

Konferencija Vlade nakon sjednice: Obraćaju se Ćulafić, Mujović i Nišavić

Vladimir Martinović nezakonito je razriješen sa funkcije direktora Nacionalnih parkova Crne Gore.
Osnovni sud u Podgorici odlučio je u petak da poništi rješenje Vlade Crne Gore od 5. septembra 2024. godine.
- Obavezuje se tuženi da tužiocu nadoknadi troškove postupka u visini od 756,25 eura u roku od osam dana po pravosnažnosti presude pod prijetnjom prinudnog izvršenja - navodi se u presudi sudije Arsenija Gatolina u koju je Portal Analitika imao uvid.
U presudi je navedeno i da su u prijedlogu ministra ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjana Ćulafića upućenom Vladi Crne Gore, u kojem se preporučuje smjena Martinovića, pogrešno navedeni podaci o neto prihodima Nacionalnih parkova.
Naime, umjesto 3.713.013 eura za 2023. godinu i 1.893.823 eura za 2022. godinu, konstatovano je obrnuto. Podsjetimo, Martinović je imenovan za direktora Nacionalnih parkova u novembru 2022. godine.
- Sud je nedvosmisleno potvrdio da je postupak moje smjene bio protivan zakonu, bez osnova i bez ijednog validnog dokaza. Time je jasno pokazano da se odluke u državnim institucijama ne mogu donositi na osnovu političkih prohtjeva, ličnih animoziteta ili nečijih subjektivnih predstava, kako je to bilo u slučaju moje smjene. Podsjećam javnost da je nadležni ministar Damjan Ćulafić tada javno tvrdio da sam navodno nanio štetu preduzeću i da se, kako je rekao, nijesam profesionalno odnosio prema Nacionalnim parkovima, te da je zbog toga tražio moju hitnu smjenu. Danas, kada je sud utvrdio da za takve tvrdnje nije postojao ni jedan jedini dokaz, smatram da je potpuno legitimno postaviti pitanje: Kako ministar sada komentariše presudu koja ruši sve njegove optužbe i da li će zbog izrečenih neistina i iskazanog neprofesionalizma podnijeti ostavku iz moralnih razloga -naveo je Martinović.
Ističe da je tokom cijelog mandata radio „isključivo u interesu institucije, zaštite prirodnih dobara, šireći mrežu ljubitelja i zaštitnika prirode i naših bogatstava, ali i unapređenju sistema koji pripada svim građanima Crne Gore“.&nbsp;
- Presuda za mene predstavlja potvrdu da sam svoj posao obavljao profesionalno, odgovorno i transparentno, naročito imajući u vidu ranije dnevnopolitičke, neistinite optužbe na račun mog prethodnog rada. Mnoge su se vode i do sada razbistrile, a ova presuda je još jedan korak u tom pravcu - zaključio je Martinović.

Martinović sa mjesta direktora Nacionalnih parkova smijenjen nezakonito: Presuda ruši sve optužbe ministra Ćulafića

Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Damjan Ćulafić, kazao je da se današnjim potpisivanjem ugovora otvara nova faza realizacije izuzetno značajnog infrastrukturnog projekta za Mojkovac i sjever Crne Gore.
Ugovor za početak radova na unapređenju sistema za upravljanje otpadnim vodama u Opštini Mojkovac potpisan je danas, a vrijednost projekta je 6,1 milion eura, saopšteno je iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS).
Finansijski okvir projekta, kako je naveo, pokazuje snažnu međunarodnu i lokalnu podršku. On se na tome zahvalio partnerima – Zapadno balkanskom investicionom okviru i Evropskoj investicionoj banci.
Prema riječima Ćulafića, ovi fondovi omogućavaju realizaciju projekta koji će obuhvatiti izgradnju nove kanalizacione mreže, rekonstrukciju postojećeg sistema i unapređenje rada postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.
On je podsjetio da je u Kolašinu nedavno potpisan ugovor za nadzor nad izvođenjem radova u okviru infrastrukturnog projekta „Izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i kanalizacione mreže u Opštini Kolašin“, čija vrijednost iznosi 780.000 eura.
- Drago mi je što sjever Crne Gore postaje prepoznat kao region pogodan za ulaganja, posebno u oblasti upravljanja otpadnim vodama, i što ovi projekti daju dodatni impuls razvoju sjevernog regiona i kvalitetu života građana. Vjerujem da je ovo samo jedan od projekata koji nas u budućnosti čekaju’- kazao je Ćulafić.&nbsp;

Potpisan ugovor za radove na postrojenju za otpadne vode u Mojkovcu

Vlada Crne Gore je, na predlog ministra ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjana Ćulafića, usvojila Informaciju o realizaciji radova na izgradnji kanalizacione infrastrukture na teritoriji opštine Berane, u obalskom naselju, u ulici pored rijeke Lim.
Kako je saopšteno iz tog resora, vrijednost projekta iznosi 150.000 eura.
- Neriješeno pitanje upravljanja otpadnim vodama u obalnom dijelu Berana, posebno u ulici koja se prostire neposredno pored rijeke Lim i koja nije priključena na gradski kolektor, predstavlja dugogodišnji ekološki i infrastrukturni problem - upozorili su iz MERS-a.
Opština Berane se obratila Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera sa zahtjevom za podršku u njegovom rješavanju.
- Za realizaciju ovog projekta, 75.000 eura biće obezbijeđeno iz tekućeg budžeta Fonda za zaštitu životne sredine, dok će preostali iznos finansirati Opština Berane - rečeno je u saopšenju.
Ministar Ćulafić je rekao da ovaj projekat za Berane ima izuzetnu težinu, ne samo infrastrukturnu, već i duboko simboličku.
- Kao neko ko dolazi iz Berana, veoma dobro znam koliko je ovaj problem godinama opterećivao ljude koji žive u obalnom dijelu grada, posebno u Obalskom naselju. Građani su godinama trpjeli posljedice neriješenog pitanja otpadnih voda, a rijeka Lim, jedan od najvažnijih prirodnih resursa našeg sjevera, bila je izložena kontinuiranom zagađenju. Ova investicija jasno pokazuje da sjever nije zaboravljen, da svaka opština jednako zaslužuje pažnju države i da ono što obećamo mi i ispunimo - kazao je ministar.
Berane, kako je dalje naveo, već ima izgrađeno postrojenje za tretman komunalnih otpadnih voda, i zato je od velike važnosti da se što veći broj korisnika poveže na kanalizacionu mrežu i sistem tretmana.
- Time konačno stavljamo u punu funkciju infrastrukturu koja je već izgrađena. Napominjem da je ovaj projekat u potpunosti usklađen sa Planom upravljanja komunalnim otpadnim vodama u Crnoj Gori (2020–2035) i svim strateškim dokumentima koji definišu održivi razvoj i ekološke standarde koje želimo da dostignemo. Naša je obaveza da ovakve probleme rješavamo odlučno i sistematski, a ne samo kada postanu vidljivi ili urgentni - istakao je Ćulafić.
Poručio je da će nastaviti sa ulaganjem u projekte koji podižu kvalitet života na sjeveru, štite naše rijeke i potvrđuju da razvoj sjevernog regiona ostaje među našim jasnim i trajnim prioritetima.
- Ovo je samo jedan u nizu projekata koji ce biti finansirani kroz razne instrumente sa ciljem unapređenja životne sredine u Beranama i na sjeveru države - navodi se u saopštenju MERS-a.

Vlada usvojila Informaciju o izgradnji kanalizacije kod rijeke Lim, vrijednost projekta 150 hiljada eura

Veting je najvažniji proces u crnogorskom društvu - proces provjere integriteta, čišćenja sistema od korupcije, kriminala nedozvoljenih uticaja, kompromitovanih kadrova je najvažniji za budućnost ovog društva, jer od njega zavisi da li ćemo uspjeti da izgradimo jake i otporne institucije koje će garantovati sigurnu budućnost Crne Gore - kazao je potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku Aleksa Bečić. On je, u Skupštini Crne Gore odgovarajući na pitanje poslanika Borisa Bogdanovića (Demokratska Crna Gora) u okviru Druge posebne sjednice, kazao da je veting zakon. - Veting je obaveza. Ovo što se sprovodi u sektoru bezbjednosti, a i tu je bilo mnogo manipulacija, to piše u zakonu države Crne Gore koji nije usvojio ovaj saziv parlamenta ili ova Vlada, već neka od ranijih, ali očito je trebalo da dođu određeni pojedinci, da se uspostavi sistem i omogući ljudima samo da primjenjuju zakonske mehanizme - istakao je Bečić. Komisija za bezbjednosne provjere, kako dodaje, funkcioniše kao profesionalno tijelo, a inicijative za provjere može da podnese isključivo neposredni starješina, odnosno prvi nadređeni. - Komisija se obraća Agenciji za nacionalnu bezbjednost, koja ima rok od 90 dana da ostavi pisani izvještaj. Uprava policije ima svoje kontrole. To se upari. Suspenziju ponovo pokreće nesporedni rukovodilac, koji se obraća direktoru Uprave policije, a koji se obraća ministru, koji jedino može uraditi ono što je napisano u zakonu - naveo je Bečić. Ne može se proces vetinga, kako ističe, zaustaviti u sektoru bezbjednosti. - Potreban nam je veting u svim institucijama, a posebno u pravosuđu, jer mi zbog nedovoljnih reformi u okviru pravosuđa i neefikasnih sudskih procesa imamo, s jedne strane, vrlo često i usložnjavanje bezbjednosne situacije jer se puštaju na slobodu oni koji ponovo postaju ili potencijalne žrtve ili izvršioci teških krivičnih djeli ili, s druge strane, pravosnažne presude koje su ključ - rekao je Bečić. Analiza bezbjednosnog sektora, kako dodaje, mora polaziti od tri ključne tačke - zatečenog stanja, izazova u prethodne dvije godine i rezultata reformi koje su ostvarene za manje od 24 mjeseca. Građani, kako je ocijenio, veoma dobro znaju šta je nova vlast zatekla u sistemu bezbjednosti, ističući da je on decenijama bio “sistemski i kontinuirano urušavan”. - Zatekli smo ogromne deficite u kadrovskom i tehničkom segmentu, u normativnom okviru, ali prije svega urušen sistem vrijednosti. Vidjeli smo nedostatak policajaca, opreme, radara, uniformi, savremene tehnologije. Normativno smo bili na dnu evropske ljestvice, a danas su stvari potpuno drugačije - kazao je Bečić i najavio On je da naredne godine 54 miliona eura ide na nabavku dronova, video nadzora, biometrijskih sistema.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251106111136_2cb804e9ce05ea0357b2712eaac8ec09d8d6657f5e62ef386e36d835943fbd17.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251106111136_2cb804e9ce05ea0357b2712eaac8ec09d8d6657f5e62ef386e36d835943fbd17" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Aleksa Bečić"> <figcaption>Aleksa Bečić(Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption> </figure>  Podsjetio je na potvrđene optužnice i presude protiv bivših visokih funkcionera bezbjednosnih službi. - Rezultati su jasni, a razvoj sektora nastavićemo jednako odlučno. Sistem se obnavlja, jača i nikada više neće biti u službi kriminala - istakao je Bečić. Građani, kako dodaje, svjedoče nikad jačoj borbi protiv svih vidova kriminala.&nbsp; - U borbi u kojoj nema nedodirljivh. Gotovo nedjeljno i mjesečno imate udare na narko i duvansku mafiju - istakao je Bečić. Pravda, prema njegovim riječima, nije stigla još do svih, ali nema onih koji su iznad države. Bogdanović je poručio onima sa druge strane zakona da kada država, u formalno-pravnom smislu krene, "kukala vam majka". Momčilo Leković (Demokratska Crna Gpra) pitao je Bečića o povećanim broju saobraćajnih nesreća na crnogorskim putevima, te koje mjere sektor bezbjednosti planira da preduzme povodom toga. Bečić je, pored ostalog, kazao kako je u prvih devet mjeseci ove godine po osnovu prekršaja koji se tiču bezbjednosti saobraćaja uhapšeno 5.600 osoba, odnosno 1.700 više u odnosu na prošlu godinu. Komentarišući nedavna dešavanja kaže da se manipulisalo time što su uhapšeni državljani Turske za koje se ispostavilo da nijesu učestvovali u nedavnom sukobu na Zabjelu.&nbsp; Bečić je istakao kako je policija postupila potpuno profesionalno, s obzirom na to da je, pošto je prvobitno osumnjičene prepoznao oštećeni građanin, utvrđeno da oni imaju alibi. - Utvrđuje se da je alibi bio opravdan i ukida se pritvor. U pokušaju bijega na graničnom prelazu hapse se osobe za koje se utvrđuje sve ono što su saopštili nadležni. Jasno je šta je nadležnost policije, a šta tužioca. I opet su se desile manipulacije - naglasio je Bečić. Ocjenjuju da što god se dešava u Crnoj Gori pokušava se zalijepiti etiketa sektoru bezbjednosti samo zbog rezultata.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251106111124_7d1a7592058e6fd2cd36724ca602c515a76174f7cf6f896de6e068d5c13fdfee.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251106111124_7d1a7592058e6fd2cd36724ca602c515a76174f7cf6f896de6e068d5c13fdfee" data-rendition-name="original" width="1052" height="588" loading="lazy" alt="Damjan Ćulafić"> <figcaption>Damjan Ćulafić(Photo: Skupština Crne Gore/Youtube)</figcaption> </figure>  Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić je, odgovarajući na pitanje poslanika Albina Ćemana (Demokratska Crna Gora) kazao da Vlada vodi računa o sjeveru države, te najavio, pored ostalog, zatvaranje nelegalnih deponija. Govoreći o Opštini Rožaje naveo je da je potrebno vrijeme da se kapitalni projekti, za koja su odvojena sredstva, realizuju. - Lokacija Mostina je određena kao privremeno rješenje za odlaganje otpada. Stav je da ta deponija mora biti trajno zatvorena i pitanje odlaganje otpada riješeno - rekao je Ćulafić.&nbsp; Poslanik Boris Mugoša (Socijaldemokrate) pitao je ministra vezano slučaj izvršnog direktora Regionalnog vodovoda Krsta Radovića, za kojeg je ranije po mišljenju inspekcije utvrđeno da ne ispunjava uslove za tu poziciju, odnosno da li je dobio mišljenje Ministarstva rada u odnosu na žalbu koju je podnio, te u kojoj fazi je predlaganje novog Odbora direktora ovog preduzeća. Ćulafić je odgovorio da nisu upoznati s odlukom ministarstva povodom žalbe Radovića na rješenje inspektora rada, ali to je posljedica njegovog trajnog opredjeljenja da se ne miješa i komentariše rad svojih kolega. Potom je naveo rezultate koje je Radović ostvario u prethodnoj godini, te istakao da preduzeće posluje održivo. Ćulafić je podsjetio da je prijedlog za razrješenje i imenovanje članova Odbora direktora podnijet 29. maja, odnosno da je resor kojim rukovodi obavio svoj posao.&nbsp; - Većinskom odlukom Vlade taj prijedlog je povučen sa dnevnog reda. Ministarstvo će ponovo uputiti zahtjev o razrješenje i imenovanju nakon usaglašavanja stavova među institucijama i činiocima ovlašćenim za predlaganje kandidata - rekao je Ćulafić. Mugoša pita što će da se desi ako se utvrdi da je Radović nezakonito na čelu Regionalnog vodovoda i postavlja li se pitanje što će biti s odlukama koje je donosio ako je bio nezakonito na toj funkciji. - Ko će da ponese odgovornost u tom slučaju. U februaru inspektor utvrđuje da je nezakonito, a mi u novembru pričamo da ne znamo je li drugostepeni organ donio odluku. Predsjednik Odbora direktora Zoran Lakušić u decembru prošle godine podnosi ostavku. Po zakonu za 60 dana mora da se bira novi odbor. U aprilu, šest mjeseci nakon njegove ostavke, predlažete novi odbor koji Vlada ne prihvata. Pet mjeseci nakon toga mi još nemam novi Odbor direktora - istakao je Mugoša. Smatra da je suština politička trgovina, a da se priča o vladavini prava, meritokratiji, sistemu odgovornosti, te da je ovaj slučaj primjer da sve to u našem sistemu ne postoji. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D7sajycfK6Vg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> J. B.&nbsp;

Bečić: Veting najvažniji proces u crnogorskom društvu; Bogdanović: Kada država krene - kukala vam majka

Usvajanje Predloga konačne liste kapitalnih projekata za 2026. godinu još jednom potvrđuje da Vlada Crne Gore prepoznaje značaj ulaganja u ekologiju i održivi razvoj - poručio je ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić.
Posebno ga, kaže, raduje što su projekti iz oblasti zaštite životne sredine našli svoje zasluženo mjesto na ovoj listi.
- Jer svaka investicija u ekologiju istovremeno je investicija u zdravlje naših građana i budućnost naše djece - naveo je on.
Odluka Komisije da prednost imaju opštine sjeverne regije i manje razvijene lokalne samouprave od izuzetne je, cijeni on, važnosti - kako za unapređenje ekološke infrastrukture u djelovima zemlje gdje su takva ulaganja najpotrebnija, tako i za ukupan razvoj sjeverne regije, čime će se, vjerujem, uzročno-posljedično, podstaknuti i opšta ekonomska aktivnost.&nbsp;
- Od ukupnog broja predloga, za kapitalne projekte na sjeveru je predviđena podrška predračunske vrijednosti oko 22 miliona evra, što je solidan finansijski input, posebno što se radi o manje razvijenim opštinama. Međutim, ohrabruje saznanje da su se opštine na sjeveru države aktivirale u izradi kvalitetne projektno-tehničke dokumentacije, koja se može pozitivno ocijeniti pri dodjeli sredstava - naveo je Ćulafić.
Osobito ga, kaže, raduje što su Žabljaku i Rožajama odobrena sredstva za realizaciju projekata iz oblasti ekologije, odnosno: na Žabljaku je planiran projekat prelaska na integrisani ekološki zasnovan sistem upravljanja komunalnim otpadom, vrijednosti 4.08 miliona eura, dok je u Rožajama planirana izgradnja komunalne i kanalizacione mreže sa pratećim sadržajem u naselju Zeleni, u vrijednosti od 3,5 miliona eura.&nbsp;
- Neću kriti ovom prilikom radost motivisanu stalnim lokal-patriotskim osjećanjem zbog činjenice da je grad u kom živim, Berane, od svih opština na sjeveru Crne Gore dobio podršku za najveći broj kapitalnih projekata. To je potvrda da je radni ciklus izrade kvalitetne projektno-tehničke dokumentacije, koji smo započeli prije tri godine u lokalnoj samoupravi (u vrijeme kada sam, kao potpredsjednik opštine, koordinisao ovim procesom), počeo da donosi plodove. I tada sam govorio, što je lako i provjeriti, u medijima, o broju i značaju započetih projekata na kojima radimo - rekao je on.
Težak i dug je, kaže, put bio od nule na stolu do zrelih projekata.
- Nadam se samo da će se u 2026. godini uspješno i efikasno tenderi realizovati, jer i projekti za 2025. godinu još uvijek čekaju realizaciju. Lijep je osjećaj da ste u jednom periodu svog života bili u prilici da pomognete svom gradu, i da tu priliku niste propustili, već naprotiv, iskoristili u neslućenom kapacitetu - navodi Ćulafić.
Njegova poruka je, kaže, jasna - kako Beranama tako i ostalim opštinama na sjeveru države.
- Samo nastavimo sa izradom modernih lokalnih planova i kvalitetnih projekata i spremno dočekajmo investicioni ciklus koji neminovno slijedi na sjeveru Crne Gore. Znam da je taj proces spor i da rizikujete da neko drugi bere plodove vašeg rada, ali najvažnija je iskrena namjera da mijenjate društvo i svoj grad na bolje - naveo je on.
Ovakve odluke Vlade Crne Gore ukazuju, prema njegovom mišljenju, i da će sjever biti osnažen našom kontinuiranom borbom za zaštitu životne sredine i izgradnjom modernog ekološkog sistema.
- Uvjeren sam da će ulaganja pomoći da Crna Gora spremno dočeka zatvaranje Poglavlja 27 i da na tom putu pokažemo da je naša posvećenost evropskim standardima iskrena i održiva. Ekologija je konačna na vrhu agende i samo zajedničkim radom možemo stvoriti Crnu Goru koja razvija, a ne narušava svoje prirodne resurse. Ulaganjem u zelene projekte gradimo temelje održive budućnosti i šaljemo jasnu poruku da želimo da budemo dio Evrope - zaključio je Ćulafić.

Ćulafić: Iskoristio sam priliku u neslućenom kapacitetu da pomognem svom gradu, za Berane podrška za najveći broj kapitalnih projekata

Podrška Ujedinjenih nacija (UN) važna je za ostvarivanje ekoloških ciljeva Crne Gore, ocijenjeno je na sastanku ministra ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjana Ćulafića sa novoimenovanom rezidentnom koordinatorkom UN u Crnoj Gori Karolin Tiso.
Kako je saopšteno iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS), sastanak je bio prilika za obostrano potvrđivanje dobre saradnje Crne Gore i sistema UN, kao i spremnosti za njeno dodatno unapređenje kroz konkretne projekte.
Ćulafić je kazao da MERS ima značajnu saradnju sa UN-om kroz Program UN za razvoj u Crnoj Gori (UNDP), Kancelariju UN za projektne usluge (UNOPS), kao i Dječiji fond UN (UNICEF).
- Crna Gora, kao zemlja u procesu evropskih integracija, doživljava svaku podršku kao dobrodošlu - kazao je Ćulafić.
Tiso je naglasila posvećenost tima UN-a nastavku pružanja podrške Crnoj Gori u ostvarivanju Agende održivog razvoja.&nbsp;
- Zaštita životne sredina kritično je važan dio tog procesa, naročito u kontekstu evropskog puta Crne Gore i rada na zatvaranju zahtjevnog Poglavlja 27. Crna Gora je jasno odredila svoj pravac kao ekološka država, a strateški razvoj turizma predstavlja jedan od važnih preduslova kako bi zemlja ostala na tom kursu - kazala je Tiso.
Prema njenim riječima, neophodno je nastaviti sa jačanjem kapaciteta i partnerstava za održivi razvoj.
- UN će i dalje biti podrška Crnoj Gori u ovom važnom procesu. Očuvanje prirode i borba protiv klimatskih promjena su globalni izazovi koji zahtijevaju zajednički odgovor - istakla je Tiso.
Ćulafić je rekao da je podrška UN od velikog značaja, naročito u procesu evropskih integracija.
On je ukazao na učešće Crne Gore u višegodišnjem CBIT projektu (“Jačanje crnogorskog nacionalno utvrđenog doprinosa (NDC) i akcija prilagođavanja transparentnosti kroz Inicijativu za izgradnju kapaciteta transparentnosti”).
- Usvojili smo ažurirani Nacionalno utvrđeni doprinos Crne Gore (NDC) za 2030. i 2035. godinu, sa ciljem smanjenja emisija gasova sa efektom staklene bašte (GHG) za 55 odsto do 2030. godine i 60 odsto do 2035. godine - rekao je Ćulafić.
On je kazao i da rade na Zakonu o klimatskim promjenama, kojim se uređuju zaštita od negativnih uticaja od klimatskih promjena, smanjivanje emisija gasova sa efektom staklene bašte, zaštita ozonskog omotača i druga pitanja.
- Sagovornici su na kraju izrazili uvjerenje da će partnerstvo sa UN dodatno doprinijeti ostvarivanju strateških ciljeva Crne Gore - zaključuje se u saopštenju.

Podrška UN važna za ostvarivanje ekoloških ciljeva Crne Gore

Kandidatura sliva Skadarskog jezera za upis na Svjetsku listu rezervata biosfere još jedan je odlučan korak da se stepen zaštite prirode i svih njenih vrijednosti podignu na viši nivo i daju mu adekvatan međunarodni značaj, saopštio je ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić.&nbsp;
On je ocijenio da kandidatura predstavlja važan iskorak u potvrđivanju Crne Gore kao države koja je, konačno, spremna da dosljedno njeguje ekološke vrijednosti i aktivno učestvuje u globalnim naporima za očuvanje prirodne baštine.
- I da u tom procesu da svoj znatan doprinos - rekao je Ćulafić.
Prema njegovim riječima, taj proces otvara nove mogućnosti za implementaciju principa održivog razvoja, kroz bolju zaštitu biodiverziteta, unapređenje stanja životne sredine i jačanje uloge lokalnih zajednica u očuvanju prirodnih resursa.
- To je takođe potvrda naše opredijeljenosti da gradimo budućnost u skladu sa međunarodnim standardima i obavezama koje preuzimamo kao odgovorna i ekološka država - kazao je Ćulafić.
Kako je istakao, Skadarsko jezero ima nemjerljiv ekološki značaj, kako u regionu, tako i u cijeloj oblasti Mediterana.
- Svaka ekološka prijetnja, s jedne strane jezera, odražava se i na drugu. Zbog toga je ovaj UNESCO proces, po mom skromnom sudu, od izuzetne važnosti, jer pruža okvir i mogućnost za zajedničko, koordinisano djelovanje Crne Gore i Albanije u borbi protiv zagađenja, krivolova i nekontrolisane urbanizacije, ali i za dugoročnu zaštitu rijetkih i endemskih vrsta koje to područje čine jedinstvenim - naveo je Ćulafić u saopštenju.
On je kazao da iskreno cijene doprinos svih partnera koji su učestvovali u pripremi nominacije.
&nbsp;- Ova kandidatura je rezultat predanog i usklađenog rada svih aktera koji istinski razumiju vrijednost naše prirode i njenoj zaštiti pristupaju odgovorno i konkretno, ne kroz prazne riječi i populizam o tome šta bi sve "trebalo", već kroz stvarnu volju, jasne ideje i spremnost da se te namjere sprovedu u djelo - rekao je Ćulafić.&nbsp;
On je ocijenio i da je upis Sliva Skadarskog jezera na prestižnu UNESCO listu jasan signal da Crna Gora stoji iza vizije razvoja koji ne ugrožava, već čuva i njeguje prirodu kao temeljni resurs.
- Zato smatram da našu inicijativu treba da podrže svi: institucije, stručna javnost, lokalne zajednice i građani, jer se tiče zaštite prirode, bisera naše države, našeg identiteta, budućnosti i međunarodnog ugleda - rekao je Ćulafić.
On je dodao da Crna Gora, još jednom inicijativom, potvrđuje da je svjesna da je jedan od najljepših djelova svjetske kulturne i prirodne baštine.

Kandidatura sliva Skadarskog jezera za upis na Svjetsku listu korak da se stepen zaštite prirode podigne na viši nivo

Više od 180 migranata prešlo je u Poljsku kroz tunel skriven u šumi na granici sa Bjelorusijom, saopštila je u petak pogranična straža.
Oko 130 njih je zadržano u Poljskoj nakon što je prolaz otkriven u četvrtak, ali su ostali i dalje u bjekstvu, navela je Pogranična straža Poljske u saopštenju, prenosi Rojters.
Objavili su snimak tunela iskopanog kroz korenje i golu zemlju. Tunel je poduprt drvenim gredama i metalnim šipkama i visok samo 1,5 metara – nedovoljno da većina ljudi prođe bez pognutog držanja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DqAQ6qm1XJg8&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Poljska, članica Evropske unije, suočava se sa migrantskom krizom na svojoj granici sa Bjelorusijom još od 2021. godine.
Optužila je Bjelorusiju i Moskvu, savezniku Minska, da pokušavaju da destabilizuju Poljsku tako što podstiču ljude, uglavnom sa Bliskog istoka i iz Afrike, da pređu granicu.
Bjelorusija i Rusija više puta su odbacile ove optužbe.
Pogranična straža saopštila je da je ovo četvrti tunel otkriven ove godine u zapadnom regionu Podlaskie.
Stražari su takođe priveli 69-godišnjeg Poljaka i 49-godišnjeg Litvanca koji su došli da pokupe migrante, dodaje se u saopštenju.
- Skriveni ulaz u šumi nalazio se otprilike 50 metara od granične ograde na bjeloruskoj strani granice, dok se izlaz nalazio otprilike 10 metara od barijere na poljskoj strani - navela je Pogranična straža.
Službenici su koristili elektronske sisteme da utvrde koliko je ljudi prošlo kroz tunel, a vojska i policija pridružile su se potrazi za migrantima koji su pobjegli, dodaje se.
Poljska je 2022. započela izgradnju svoje granične ograde duge 180 km.

(VIDEO) U Poljskoj otkriven tunel kojim su migranti dolazili iz Bjelorusije

Sjedinjene Američke Države su tokom administracije predsjednika Džoa Bajdena privremeno obustavile dijeljenje dijela ključnih obavještajnih podataka s Izraelom zbog zabrinutosti u vezi s načinom vođenja rata u Pojasu Gaze, otkrilo je šest izvora upoznatih sa slučajem.
Prema izvorima koji su govorili za Rojters, u drugoj polovini 2024. godine SAD su na nekoliko dana isključile prenos uživo videosnimka s američkog drona koji je nadlijetao Gazu, a koji je izraelska vlada koristila u potrazi za taocima i pripadnicima Hamasa. Istovremeno, Vašington je ograničio i način na koji Izrael može koristiti određene obavještajne podatke prilikom ciljanih operacija protiv visokorangiranih vojnih meta u Gazi.
Svi izvori su govorili pod uslovom anonimnosti, navodeći da su odluke donesene unutar američke obavještajne zajednice zbog rastuće zabrinutosti oko broja poginulih civila u izraelskim vojnim operacijama, ali i zbog sumnji u postupanje izraelske sigurnosne agencije Shin Bet prema palestinskim zatvorenicima.
Američki zvaničnici su, kako navode izvori, smatrali da Izrael nije dao dovoljne garancije da će američke obavještajne podatke koristiti u skladu s pravilima ratnog prava. Prema zakonima SAD-a, takve garancije su obavezne prije dijeljenja osjetljivih informacija s bilo kojom stranom državom.
Iako je Bajdenova administracija javno zadržala politiku kontinuirane podrške Izraelu, uključujući vojnu i obavještajnu saradnju, odluka o privremenom uskraćivanju dijela informacija bila je ograničena i taktičke prirode. Cilj je bio osigurati da se američki obavještajni podaci koriste u skladu s međunarodnim pravom, navode izvori.
Jedan od izvora ističe da obavještajne agencije imaju određeni stepen autonomije da u realnom vremenu donose odluke o dijeljenju informacija, bez direktne naredbe Bijele kuće. Rojters nije mogao utvrditi da li je Bajden bio upoznat s konkretnim odlukama u trenutku njihovog donošenja, a njegov portparol nije odgovorio na upite za komentar.
Dijeljenje obavještajnih podataka obnovljeno je nakon što je Izrael dao dodatna uvjeravanja da će poštovati američka pravila. Izraelska vojska je saopštila da je sigurnosna saradnja sa SAD-om trajala tokom cijelog rata, navodeći da je "strateška obavještajna saradnja nastavljena", ali nije direktno komentarisala slučajeve privremene obustave.
Stručnjaci ističu da je uskraćivanje obavještajnih podataka savezniku tokom aktivnog sukoba neuobičajeno i ukazuje na ozbiljne tenzije.
- Dijeljenje obavještajnih podataka je gotovo sveto, posebno s bliskim saveznikom u nestabilnoj regiji - rekao je Daniel Hofman, bivši visoki operativac CIA-e za Bliski istok.
Nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine, Bajden je potpisao memorandum kojim je naložio proširenje obavještajne saradnje s Izraelom. U tom periodu SAD su uspostavile tim analitičara koji su, koristeći dronove MQ-9 Reaper, Izraelu dostavljali prenose uživo kako bi pomogli u lociranju boraca Hamasa i pronalasku talaca.
Međutim, krajem 2024. godine američki obavještajci su dobili informacije koje su otvorile ozbiljna pitanja o tretmanu palestinskih zatvorenika. Prema navodima izvora, Shin Bet nije pružio zadovoljavajuće garancije da ne dolazi do zlostavljanja, što je dovelo do privremenog isključivanja pristupa snimcima s dronova.
Rat u Gazi, prema podacima zdravstvenih vlasti u toj enklavi, odnio je više od 70.000 palestinskih života, većinom civila. Tokom sukoba, američki obavještajni analitičari kontinuirano su procjenjivali da li postupci Izraela i Hamasa ispunjavaju američku definiciju ratnih zločina. Iako su te procjene otvorile ozbiljna pitanja o mogućim kršenjima ratnog prava, pravni timovi administracije su zaključili da Izrael formalno nije prekršio međunarodno pravo.
U završnim sedmicama Bajdenovog mandata, visoki zvaničnici za nacionalnu sigurnost razmatrali su mogućnost formalnijeg ograničavanja obavještajne saradnje s Izraelom. Ipak, Bajden je odlučio da to ne učini, procijenivši da bi eventualna nova administracija tu saradnju obnovila, te da ne postoje pravni osnovi za potpunu obustavu.

Procurili tajni podaci: Bajden tokom svog mandata obustavio dio vojne saradnje s Izraelom zbog Gaze

Na mjestu odakle je kao desetogodišnjak u oktobru 1992. pogođen snajperom, Elvedin Suljić danas stoji mirno, razmišljajući o licu koje nikad nije vidio. Ko je čovjek koji je pucao na njega i još stotine djece tokom opsade Sarajeva?
Špicasta stijena bila je jedno od snajperskih legla tadašnje Vojske Republike Srpske.
S tog mjesta snajperisti su imali pogled na Elvedinovu ulicu u starogradskom naselju Sedrenik. 
 
- Ja sam bio ovako okrenut leđima i tu sam se igrao s djecom. Čuo sam kao neki rafal. Sva djeca su pobjegla, razbježala se, ali ja sam bio pogođen - prisjeća se Elvedin ranjavanja 1992. godine.
Kaže, snajperista nije stao na jednom pogotku.
- Pokušavao je i dalje da me dokrajči, da me ubije ciljano - rekao je on.
Da je snajperista bio uporan u svom naumu da ubije dijete zna i Hasan Jusović, Elvedinov komšija, taksista.
- Samo se čuo jauk. Kažu, ranjeno dijete - priča on.
Hasan je imao auto i odlučio je da Elvedina odvede do bolnice.
- Kreće pucanje ponovo, ja se okrenem, dijete na zadnjem sjedištu, leži, svo je krvavo, da kažem, rasporeno, sve se vidi krv po sjedištu. Ja zaturiram auto i pod punim gasom pođem prema bolnici. Dijete je jaukalo, bilo je pri svijesti. Rasu mi se zadnja šoferšajba, pogodi me. Probušio mi blatobran tad - priča on. 
 
Tokom gotovo četiri godine opsade Sarajeva, u okruženju Vojske Republike Srpske, prema podacima udruženja žrtava i presudama međunarodnih sudova, svako deseto dijete, od njih više od 1.600, ubijeno u gradu pogođeno je snajperskim hicem. Više od 14.000 djece je ranjeno.
Elvedin nikad nije saznao ko je čovjek koji ga je ranio. Nijedan snajperista Vojske RS-a nije procesuiran iako je, prema presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, snajperska kampanja imala za cilj terorisanje civila u Sarajevu, gdje je ubijeno više 11.000 ljudi.
Više od trideset godina kasnije, mediji u BiH, ali i cijelom svijetu ponovo pišu o ubijanju građana Sarajeva snajperom. Ovaj put, teror, kao da nije sam po sebi bio dovoljan, dobio je i novu dimenziju, i to nakon pokretanja istrage tužilaštva u Milanu o takozvanim snajper turistima i snajper safariju.
<h2>Istraga otvorena pred objavu knjige</h2>
Početkom novembra italijanski mediji objavili su da je milansko tužilaštvo pokrenulo istragu o „vikend snajperistima“ koji su, prema prijavi pisca i novinara Ezija Gavazenija, plaćali velike sume novca kako bi dolazili na položaje Vojske Republike Srpske oko Sarajeva i snajperom, uglavnom „iz zabave“, ubijali građane u opkoljenom Sarajevu.
Gavazeni je, nakon nekoliko pokušaja Radija Slobodna Evropa da ga intervjuiše, posredno poručio da ne želi da govori. U međuvremenu je održao konferenciju za medije u Milanu, gdje je rekao da u februaru objavljuje knjigu o „snajper safariju“.
Gavazeni je prve navode o dolasku stranaca na ratište vidio 1995. godine u tekstu objavljenom u listu Corriere della Sera, nakon čega je počeo da piše triler na tu temu. Kaže da je ubrzo shvatio da zna premalo, pa je odustao – sve do 2022. godine i dokumentarnog filma „Sarajevo safari“ slovenskog reditelja Mirana Županiča.
I u filmu, ali i nakon prijave iz 2025. godine, ključna osoba je Edin Subašić, penzionisani oficir Armije BiH, koji je ispričao da su informacije o dolascima iz Italije obavještajne službe Armije BiH dobile nakon hapšenja srpskog dobrovoljca iz Paraćina 1993. godine u sarajevskom naselju Hrasno Brdo.
- Tada smo saznali da postoji "safari" na ljude, odnosno da su ti ljudi plaćali tu uslugu da pucaju, za razliku od ostalih plaćenika. Upoznali smo obavještajne službe Italije, koje su tada bile u sastavu UNPROFOR-a u Sarajevu. Dali smo im podatke i tražili da se taj slučaj istraži i vrlo brzo, otprilike početkom 1994. godine, dobili smo odgovor da je pronađeno mjesto u Italiji odakle je sve kretalo i da je intervencijom italijanskih vlasti to prekinuto - ponavljao je Subašić više puta medijima u novembru i decembru, nakon informacija da je istraga pokrenuta.
Ono što niko ne nudi i o čemu se ne govori jeste odgovor na pitanje zašto Italija već tada, nakon jezivih saznanja o tim odlascima, nije pokrenula istragu i procesuirala organizatore i one koji su odlazili.
Radio Slobodna Evropa odgovore je tražio od obavještajnih agencija Italije, tužilaštva u Milanu, kao i preko Ambasade Italije u Sarajevu i generalnog konzula BiH u Milanu, ali niko od navedenih nije ponudio nikakav komentar.
Gavazeni sada iznosi podatke da su se učesnici sastajali u Trstu prije nego što bi putovali u Beograd, a potom u Sarajevo, do snajperskih položaja, odakle su, prema prijavi, mogli pucati na Sarajlije.
Sa Aerodroma u Trstu za RSE kažu da nemaju podatke o letovima tokom devedesetih godina. Ako su i postojali, čuvani su svega dvije godine.
- Shvatićete, stoga, da baš sve, ali baš sve što se odnosi na letove od prije više od trideset godina više ne postoji, čak ni u sjećanju. Čak su i statistike saobraćaja iz tih godina koje su danas dostupne i sačuvane u našim sistemima ograničene na opšte podatke, podijeljene na domaće i međunarodne, kao i na redovne i čarter letove, bez navođenja porijekla i destinacija, prevoznika i slično - odgovorili su sa Aerodroma na pitanje RSE o bilo kakvim podacima ili svjedočenjima o zlokobnim odlascima „snajper turista“.
Ono što Gavazeni ne govori jeste da li je poznat identitet bilo koje od osoba koje tužilaštvo istražuje zbog sumnje na „ubistvo s predumišljajem, otežano okrutnošću i niskim pobudama“.
<h2>O „safariju“ pred Sudom u Hagu</h2>
Riječ „safari“, kao opis dolazaka onih koji su iz zabave pucali na opkoljeni grad, pomenuta je 2003. godine pred Haškim tribunalom, tokom svjedočenja zaštićenog svjedoka C-017 na suđenju Slobodanu Miloševiću, tadašnjem predsjedniku Srbije, optuženom za ratne zločine.
Svjedok je imenovao Nikolasa Ribića, zvanog Kanada, jer je došao iz Kanade, navodeći da je došao na „safari, da lovi ljude“.
Kako i kada je Ribić došao nije moguće sa sigurnošću utvrditi, ali je poznato da je riječ o čovjeku porijeklom iz Bosne i Hercegovine.
Ribić se kasnije pridružio Specijalnoj jedinici Vojske Republike Srpske – Beli vukovi, koja je formirana 1993. godine i u čijem je sastavu proveo rat. Ova jedinica bila je dio Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a i djelovala je sa srpskih položaja na Trebeviću, Moševačkom brdu, kao i na Jevrejskom groblju, poznatom snajperskom uporištu.
„Vjerovatno ga je nešto povuklo korijenima i zato je i pristupio srpskoj vojsci da dođe iz daleke Kanade; roditelji su mu bili iz Kanade, a porijeklom je bio iz BiH“, kaže Janko Šešlija, nekadašnji pripadnik Belih vukova, koji negira da je bilo turista koji su za novac pucali na stanovnike Sarajeva.
Međutim, stranih dobrovoljaca jeste bilo. Prema Šešliji, oni su dolazili iz ideoloških razloga da ratuju.
„Bilo je dobrovoljaca iz Rusije, iz Ukrajine, iz istočnih zemalja. Čak je bio i jedan Francuz – ako hoćete konkretno, bio je i Francuz. Pravi Francuz, nije bio srpskog porijekla.“
Da je Ribić ostao duže od jednog vikenda potvrđuju i snimci uzimanja pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih nacija za taoce na Palama, kao i kasniji sudski proces u Kanadi. Zbog vezivanja pripadnika mirovnih snaga za bandere, s ciljem da spriječi tada planirane NATO udare na srpske položaje, Ribić je u Kanadi osuđen na tri godine zatvora.
Međutim, nije samo Ribić s kanadskim pasošem bio na srpskim položajima iznad Sarajeva.
Emir Ramić, direktor Instituta za istraživanje genocida Kanada, kaže za Radio Slobodna Evropa da imaju saznanja da je riječ o više osoba.
„Imamo informacije da se radilo o vikendima, znači petak, subota i nedjelja. Koliko je to tačno i kada se tačno dešavalo, nemamo pouzdane podatke. Takođe imamo informaciju da su u tome učestvovali kanadski državljani koji danas ne žive u Kanadi, već se nalaze na drugim mjestima“, kaže Ramić i dodaje da ima saznanja da će kanadsko pravosuđe započeti pripremne istražne radnje u vezi s ovim odlascima.
<h2>Domaći i strani „četnici“ na Grbavici</h2>
Jedinog čovjeka koji se imenom pominje u kontekstu „safarija“, Nikolu Ribića, poznavao je i pamti ga Slavko Aleksić, četnički vojvoda i jedan od ključnih ljudi tokom rata u okupiranom sarajevskom naselju Grbavica, iznad kojeg se nalazilo jedno od snajperskih uporišta na Jevrejskom groblju.
Aleksić je početkom rata predvodio paravojnu jedinicu pod nazivom Četnički odred Novog Sarajeva, koja je kasnije stavljena pod okrilje Vojske Republike Srpske.
Kontroverzan i nakon rata, Aleksić je osuđivan zbog izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti.
Radio Slobodna Evropa stupio je s njim u kontakt telefonom dok se nalazio u bolnici u Beogradu. U njegovoj jedinici, kako kaže za RSE, bilo je stranaca, ali ne onih o kojima se danas govori.
- Kod mene je bilo Rusa, prošlo ih je pedesetak, ali ih je u svakom trenutku bilo oko dvadeset na terenu. To su bili dobrovoljci, a ne ubice. Što se tiče ovih bogatih koji su navodno dolazili, nikada nikoga nijesmo vidjeli, niti se iko ikada javio ni meni lično, ni komandi sektora - rekao je Aleksić.
Za razliku od Aleksića, u Hagu je 2007. godine svjedočio Džon Džordan, američki vatrogasac, koji je tokom ratnih godina obilazio položaje srpskih snaga iznad Sarajeva.
Kaže da je tamo vidio strane „safari ubice“ i čuo da su im djeca i lijepe žene bili najtraženiji trofeji.
Iako nikada nije vidio da neko od njih puca, svjedočio je načinu na koji su s njima postupali i kako su ih premještali između poznatih snajperskih položaja.
- Bilo je sasvim očigledno da je osoba koju su vodili ljudi koji su poznavali teren bila potpuno neupoznata s okruženjem, a način oblačenja i oružje koje su nosili naveli su me da povjerujem da se radi o turistima-strijelcima. Taj izraz sam prvi put čuo u Bejrutu, gdje smo vidjeli da se ista stvar dešava oko zelene linije - rekao je tada Džordan.
Florens Hartman, bivša portparolka Haškog tribunala, rekla je za RSE da su i oni imali saznanja o tome, ali ne i o načinu organizacije.
- Izuzetno je važno što je pokrenuta pravosudna istraga i što se mora utvrditi ko su bili organizatori - kazala je ona.
<h2>Snajperista pitao stranog reportera da li želi da neko bude ubijen i snimljen</h2>
Strani novinari i fotoreporteri su gotovo tokom cijelog rata, od 1992. do kraja 1995. godine, povremeno boravili na položajima srpskih snaga oko Sarajeva.
Radio Slobodna Evropa stupio je u kontakt s nekima od njih, ali niko nije mogao potvrditi da je ikada vidio stranca koji je platio da dođe i puca.
Peter Kulman prvi put je došao 1992. godine kao fotograf agencije Rojters. Tokom zime te godine, negdje oko Božića, kaže da je i sam bio meta snajpera dok je s novinarom Rojtersa Kurtom Šorkom pokušavao da napusti tadašnju bazu UN-a u Sarajevu.
- Hodali smo preko jednog parkinga i snajperski metak je prošao između mene i Kurta, između naših glava. Bio je namijenjen jednom od nas dvojice, ali smo imali sreće - prisjetio se za RSE.
U narednim mjesecima Kulman je s novinarom Njujork Tajmsa Džonom Burnsom prvi put otišao na jedno od snajperskih uporišta srpskih snaga na Jevrejskom groblju.
Tamo ga je, neočekivano, dočekao maternji njemački jezik. Radilo se o ljudima porijeklom s Balkana koji su živjeli i radili u njemačkim gradovima. Pamti one koji su dolazili iz Štutgarta, gdje je on odrastao, nakon završetka posla petkom, na obruče opkoljenog grada.
- Dolazili su u grupama. Odmah poslije posla, u petak naveče, autobus bi ih preko noći dovezao do Sarajeva. Proveli bi dva dana na liniji, a onda bi se noću vraćali nazad i u ponedjeljak na vrijeme bili na svojim radnim mjestima. Bili su poznati kao vikend-četnici - ispričao je za RSE.
Prisjeća se da su nosili oružje i da su bili spremni da pucaju.
- Dešavalo se da me neko od njih pita da li želim da pucaju i da li mogu to da snimim svojom opremom. Naravno, rekao sam da ne rade to. Postajete veoma napeti i blizu panike, jer bi bila prava noćna mora da neko bude pogođen dok novinar ili fotograf sjedi pored snajperiste koji želi da se pohvali koliko je dobar. Problem je što ne smijete da naljutite te ljude, ali istovremeno morate smisliti razlog zbog kojeg to ne bi trebalo da urade - prisjetio se Kulman.
Ispričao je RSE-u da su na njega i Burnsa pucali kada su, nakon silaska s Jevrejskog groblja, ušli u Sarajevo. Kada su se sljedeći put vratili, pitali su zašto je otvorena vatra na njihovo vozilo, jasno označeno natpisom Njujork Tajms, odmah nakon što su napustili njihove položaje.
- Rekli su da jesu pucali jer im je to bilo zabavno. Mislili su da je smiješno, da ih to zabavlja - kazao je on.
<h2>Italijanski fotograf upoznao Grka koji se borio protiv „muslimana i Jevreja“</h2>
Mario Boća kaže da je obišao gotovo sva ratišta u bivšoj Jugoslaviji, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.
Na ratne turiste iz Italije, tvrdi, nije nailazio, jer bi o tome odmah izvještavao. Međutim, susretao je strane borce u BiH.
- Na Grbavici sam upoznao i fotografisao Grka i čovjeka koji je tvrdio da je iz Sjedinjenih Američkih Država. Obojica su bili izrazito ideološki motivisani i nijesu imali problem da se predstave kao strani borci. Amerikanac je rekao da je unuk četnika koji su pobjegli iz Jugoslavije nakon Drugog svjetskog rata. Grk se nazivao "nacistom" koji se borio protiv "muslimana i Jevreja" - ispričao je on.
<h2>„Kakvi su to ljudi?“</h2>
„Kakav je to čovjek koji je pogodio nju od tri godine?“, pitao se na snimku od 7. maja 1992. godine Rifat Bajrović, otac djevojčice Senide, ranjene snajperskim hicem u sarajevskom naselju Hrasno Brdo. Na tom je mjestu godinu dana kasnije uhapšen srpski dobrovoljac iz Paraćina, prema čijoj su izjavi u Sarajevo dolazili stranci kako bi ubijali ljude.
Slično kao i Rifat tada, s pitanjima i posljedicama tog monstruoznog čina i danas živi Elvedin.
- Dođem jednostavno da to vidim, da doživim njegov osjećaj kakav je imao u tom trenutku. Najviše bih volio da mogu da ga vidim ovdje. Pitao bih ga o čemu je razmišljao u tom trenutku dok je pucao na mene. I ne znam – da li mu je žao ili mu je drago što sam ostao živ, što sam preživio - priča Rifat.
Tužilaštvo u Milanu trebalo bi da o rezultatima istrage obavijesti javnost u martu 2026. godine. Ukoliko podigne optužnicu i dokaže krivicu, biće to prvi slučaj u Evropi u kojem se pred sudom odgovara za snajperska ubistva civila u Sarajevu.
U međuvremenu, pravosuđe Bosne i Hercegovine provjerava navode, ali do sada nijedan snajperista nije procesuiran zbog ubistava civila, naročito djece, u Sarajevu.

"Snajper turisti' i "vikend četnici": Ko su bili stranci na srpskim položajima oko Sarajeva?

Rusija je danas osudila ključne sudije Međunarodnog krivičnog suda (ICC) i glavnog tužioca na zatvorske kazne, kao odgovor na nalog za hapšenje predsjednika Vladimira Putina zbog rata u Ukrajini.
Godine 2023. tužilac Karim Kan optužio je Putina za nezakonito deportovanje djece s teritorija Ukrajine pod ruskom okupacijom. Moskva je potom otvorila predmet protiv njega.
Moskovski gradski sud saopštio je da je "tužilac ICC-a Karim Kan nezakonito gonio ruske građane u Hagu" i da je ICC "naložio sudijama u vijeću da izdaju očigledno nezakonite naloge za hapšenje."
Rusija nije članica ICC-a, a niko od optuženih nije bio prisutan u sudnici.
Kan, 55-godišnjak, osuđen je u odsustvu na 15 godina zatvora, dok je osam službenika ICC-a, uključujući bivšeg predsjednika suda Pjotra Hofmanskog, dobilo kazne od 3,5 do 15 godina.
Kan je trenutno suspendovan s dužnosti zbog unutrašnje istrage u vezi s optužbama za seksualno uznemiravanje, koje on negira.
Od početka vojne intervencije u Ukrajini, Rusija je više puta izricala kazne u odsustvu disidentima, novinarima, opozicionim ličnostima i stranim političarima izvan njenog domašaja.
Kan je takođe pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država zbog istraga ICC-a o američkim i izraelskim zvaničnicima. Ni SAD ni Izrael nisu članice ICC-a, koji danas ima 125 država članica.

Rusija osudila glavnog tužioca Međunarodnog krivičnog suda

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića Danila Mandića, optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.
– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.
Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.
Majka okrivljenog, Ljiljana Mandić, takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.
Oštećeni Aris Turković naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.
– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.
Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:
– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.
Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.
– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.
Naveo je da je konobarica te večeri bila Mina Vujković.
Tužilac Ivan Bojanić prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.
Turkovićev advokat, Damir Lekić, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
Oštećeni Darko Perović zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.
– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.
I pored upozorenja sutkinje Ivane Becić da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.
– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.
Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.
Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
Jelena Gajević, vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma Mina Vujković.
– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.
Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.
– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.
– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.
Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.
Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
Svjedočio je i Mihailo Čađenović, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
Advokat oštećenih Damir Lekić kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;
- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;
Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.
- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;

Tag: damjan-culafic