Državna revizorska institucija (DRI) dala je 23 preporuke datih u „Izvještaju o reviziji Godišnjeg finansijskog izvještaja Ministarstva unutrašnjih poslova za 2022. godinu“ koje treba da realizuje Ministarstvo unutrašnjih poslova. 
Nadležni Kolegijum DRI u sastavu dr Branislav Radulović (rukovodilac Kolegijuma) i dr Milan Dabović (član Kolegijuma) zaključio je da je Ministarstvo unutrašnjih poslova u periodu od objavljivanja Izvještaja DRI, 24. oktobra 2023, realizovalo 30 odsto, dok je 52 odsto preporuka u fazi realizacije, odnosno djelimično realizovano.
Ministarstvo unutrašnjih poslova treba da, do 15. maja 2025. godine, za sve preporuke koje nijesu u potpunosti realizovane dostavi novi izvještaj o realizaciji preporuka.
- Izvještaj DRI o realizaciji preporuka datih u Izvještaju o reviziji Godišnjeg finansijskog izvještaja Ministarstva unutrašnjih poslova za 2022. godinu, u skladu sa čl. 7 stav 1 tačka 11 Zakona o parlamentarnom nadzoru u oblasti bezbjednosti i odbrane, biće dostavljen Odboru za bezbjednost i odbranu Skupštine Crne Gore - saopšteno je iz DRI.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

DRI: MUP realizovao 30 odsto preporuka, izvještaj za ostatak potrebno dostaviti do 15. maja

Ministarstvo zdravlja i Institut za javno zdravlje realizovali su osam do 10 preporuka Državne revizorske institucije u cilju unaprjeđenja upravljanja Nacionalnim programom za rano otkrivanje raka dojke u Crnoj Gori. Dvije preporuke su u fazi realizacije, saopšteno je iz DRI.
Preporuke su date u Izvještaju o reviziji &nbsp;„Uspješnost sprovođenja Nacionalnog programa za rano otkrivanje raka dojke“.
One koje su u fazi realizacije odnose se na uspostavljanje razrađenih i funkcionalnih Registra za rak i Registra skrininga raka dojke i unošenje u sistem potrebnih podataka od strane zdravstvenih ustanova.
- Institut za javno zdravlje je izradio dokument "Nacrt projektnog predloga skrining registra raka dojke" u kome je pojašnjen sadržaj i struktura skrining registra. U Odjeljenju za maligne neoplazme je zadovoljen broj zaposlenih u odnosu na mjesta predviđena sistematizacijom. Organizovane su edukacije na kojima su prisustovali zaposleni iz Registra malignih neoplazmi. Zahtjev za dostavljanje podataka o pacijentima oboljelim od malignih neoplazmi upućenih na liječenje u inostranstvo (za Registar malignih neoplazmi Crne Gore) je upućen Fondu za zdravstveno osiguranje Crne Gore &nbsp;je od strane IJZCG poslat 13.06.2019. godine, ali nije dobijen zvanični odgovor. Zahtjev je ponovljen 18.07.2024. godine - navedeno je u saopštenju DRI.
Nadležni Kolegijum je zaključio da subjekti revizije treba da, za preporuke koje su u fazi realizacije, DRI dostave novi Izvještaj o realizaciji preporuka, do 30. oktobra 2025. godine.
Izvještaj o realizaciji preporuka DRI će se dostaviti subjektima revizije i skupštinskom Odboru za zdravstvo, rad i socijalno staranje.

Radi se na uspostavljanju razrađenih i funkcionalnih registara za rak i skrininga raka dojke

Investiciono-razvojni fond Crne Gore (IRF) našao se pod lupom Državne revizorske institucije (DRI) koja je objavila Konačni izvještaj o realizaciji preporuka datih nakon revizije Godišnjeg finansijskog izvještaja i pravilnosti poslovanja IRF-a za 2022. godinu. Iako je Fond implementirao većinu preporuka, određene nepravilnosti i dalje predstavljaju problem.
Od ukupno 14 preporuka koje je DRI izdala, 11 je realizovano, dok su dvije ostale neispunjene, a jedna je još u fazi realizacije. Neispunjene preporuke se odnose na ključne aspekte poslovanja Fonda, kao što su transparentnost i usklađivanje procedura sa regulativama.
Prva nerealizovana preporuka tiče se usklađivanja pravila, procedura i kriterijuma za odobravanje plasmana uz konsultacije sa Centralnom bankom Crne Gore (CBCG), koja bi trebalo da bude regulator i supervizor u ovoj oblasti. Iako je IRF tražio savjetovanje sa CBCG, ta institucija je odbila da učestvuje u izradi pravila, jer bi to moglo dovesti do sukoba interesa s obzirom na njenu kontrolnu ulogu. Ove procedure i kriterijumi i dalje nijesu javno dostupni, čime se krši princip transparentnosti, što dodatno otežava pristup informacijama zainteresovanim stranama.
Druga nerealizovana preporuka se odnosi na upravljanje rizicima. DRI je naložio Fondu da rizike kojima je izložen svodi na najmanju mjeru, pridržavajući se principa sigurnosti, solventnosti, likvidnosti, disperzije rizika i očuvanja realne vrijednosti kapitala. IRF nije pokazao adekvatno postupanje po ovom pitanju, iako je ovo stalna obaveza menadžmenta Fonda, konstatovano je u izvještaju DRI.
Jedna preporuka je još u fazi realizacije i odnosi se na transparentnost zapošljavanja. IRF-u je preporučeno da, pored preuzimanja zaposlenih od drugih poslodavaca, objavljuje oglase za slobodna radna mjesta u skladu sa Zakonom o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti. Očekuje se da će ova preporuka biti realizovana u narednom periodu, čime bi se povećala transparentnost u zapošljavanju.
Među realizovanim preporukama su značajni koraci ka unapređenju rada Fonda. IRF je, na primjer, nakon konstatovanih nepravilnosti pokrenuo inicijativu za razdvajanje dužnosti organa upravljanja i rukovođenja, odnosno Odbora direktora od izvršnog direktora, kako bi se povećala transparentnost i odgovornost. Takođe, naknadno su pravilno sačinjeni izvještaji u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama, a godišnji izvještaj o aktivnostima dostavljen je u propisanoj formi.
DRI je ostavila dodatni rok od 30 dana za dostavu novog Akcionog plana, kao i rok od 60 dana za novi izvještaj o realizaciji preporuka. To znači da IRF ima dodatno vrijeme da ispravi preostale nepravilnosti i u potpunosti implementira preporuke DRI-a.

DRI ukazala na propuste u radu IRF koji od 2022. nijesu ispravljeni

Nadležni Kolegijum DRI, koji čine rukovodilac Kolegijuma senator Zoran Jelić i član Milan Dabović, izrazio je negativno mišljenje na reviziju usklađenosti poslovanja Rudnik uglja za 2023. godinu i pozitivno mišljenje na reviziju godišnjeg finansijskog izvještaja.
- Pored pozitivnog mišljenja na finansijsku reviziju, DRI skreće pažnju na obavezu subjekta revizije na primjenu prosječne poreske stope prilikom obračuna odloženih poreskih obaveza, a ne najveće propisane stope poreza kako je utvrđeno kontrolom Godišnjeg finansijskog izvještaja za 2023. godinu - naveli su u DRI.
Revizijom pravilnosti su utvrđena odstupanja i neusklađenosti poslovanja društva sa: Zakonom o upravljanju i unutrašnjim kontrolama u javnom sektoru, Zakonom o rudarstvu, Zakonom o radu, Zakonom o javnim nabavkama, Uredbom o visini sredstava za sanaciju i rekultivaciju prostora na kojem se izvode rudarski radovi, Uredbom o naknadi troškova zaposlenih u javnom sektoru, Pravilnikom o zaradama, Pravilnikom o kancelarijskom i arhivskom poslovanju, Pravilnikom o načinu i rokovima za vršenje popisa i obaveza pravnog lica i Pravilnikom o kontnom okviru i sadržini računa u kontnom okviru za pravna lica registrovana za obavljanje privredne i djelatnosti i druga pravna lica.
- Kroz reviziju usklađenosti poslovanja DOO „Rudnik uglja“ – AD Pljevlja za 2023. godinu, DRI je utvrdila sljedeće ključne nepravilnosti i to:
- samo 472.230 eura, odnosno 13,91 odstonamjenskih rezervisanih sredstava uloženo za rekultivaciju površina Rudnika uglja AD Pljevlja. Procjena ulaganja Društva za ovu namjenu iznosi 395.053 eura za period od 2020 do 2025. godine;
- obaveze iz Zakona o upravljanju i unutrašnjim kontrolama u javnom sektoru nijesu realizovane i to vezano za izradu Plana za unaprjeđenje upravljanja i kontrola, Godišnjeg izvještaja o aktivnostima na sprovođenju i unaprjeđenju upravljanja i kontrola za 2023. godinu; donošenje procedure i imenovanje lica za prijavljivanje i postupanje po sumnjama i nepravilnostima i prevare;
- popunjavanje slobodnih radnih mjesta u 2022. i 2023. godini vršeno preuzimanjem lica shodno Sporazumu o preuzimanju od drugog poslovca, s kojima su zaključivani ugovori o radu, što nije u skladu sa odredbama Zakona o radu, koje propisuju obavezu javnog oglašavanja;
- smjenski i prekovremeni rad nije sprovedenshodno odredbama Zakona o radu, kao ni donošenje izmjena ugovorenih uslova rada;
- sistem obračuna troškova i učinaka, kao dio dvokružnog sistema knjigovodstva nije obezbijeđen shodno Pravilniku o kontnom okviru;
- procjena vrijednosti i vrednovanje zemljišta stečenog po osnovu kupovine od „Agrokooperative Doganje u stečaju“nije izvršeno na propisan način;
- nepravilno izdavanje i pravdanje putnih naloga u suprotnosti sa Uredbom o naknadi troškova zaposlenih u javnom sektoru;
- nepostojanje adekvatne kontrolekodupravljanja gotovinom i odobravanja službenih putovanja;
- vrijednosni razredi nijesu poštovaniprilikom nabavke određenih roba i vršeno je dijeljenje predmetanabavke, što nije u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama;
- ugovori o sponzorstvunijesu zaključivanisa svim korisnicima i svi primaoci sponzorstva nijesu dostavljali izvještaje o realizovanim aktivnostima shodno obavezi iz Pravilnika;
- vođenje evidencije akata je u suprotnosti sa Pravilnikom o kancelarijskom i arhivskom poslovanju;
- Uputstvo o određivanju koeficijenta B, odnosno koeficijenta opšteg uspjehanije donijeto shodno obavezi iz Pravilnika o zaradama;
- fond rezervi nije formiran za pokriće eventualnih gubitaka ili za investiciona ulaganja do visine od 10% osnovnog kapitala;
- nepostojanje internih procedura za planiranje i izvještavanje o radu i aktivnostima - piše u izvještaju DRI.
Nadležni Kolegijum je, dodaju, izdao preporuku Ministarstvu rudarstva, nafte i gasa da shodno Zakonu o rudarstvu izvrši obračun sredstava za sanaciju i rekultivaciju prostora na kojem se izvode rudarski radovi i da odobrava i prati korišćenje tih sredstava.
- Izvještaj o reviziji Godišnjeg finansijskog izvještaja „Rudnik uglja“ AD Pljevlja za 2023. godinu se dostavlja na upoznavanje Odboru direktora kao organu upravljanja, „Elektroprivredi Crne Gore“ AD Nikšić kao osnivaču Društva, Ministarstvu rudarstva, nafte i gasa kao organu nadležnom za nadzor, Odboru za ekonomiju, finansije i budžet Skupštine Crne Gore, kao i Vrhovnom državnom tužilaštvu shodno potpisanom Protokolu o saradnji - istakli su u DRI.
Rudnik uglja je dužan da do 21. oktobra dostavi DRI plan aktivnosti za realizaciju datih preporuka i do 21. marta 2025. godine izvještaj o realizaciji preporuka.

1250x600

DRI dala negativno mišljenje na poslovanje Rudnika uglja Pljevlja zbog kršenja brojnih propisa

Kabinet predsjednika Crne Gore Jakova Milatović dostavio je medijima stručnu analizu fiskalne strategije koju je uradio kao doprinos javnoj raspravi o ovom dokumentu. Jedna od stavki je i program Evropa Sad 2 koji, kako se navodi, nije fiskalno neutralan i izlaže javne finansije eksternim uticajima i čini ih dodatno zavisnim od fluktuacija finalne potrošnje.
- U slučaju da ne dođe do značajnog privrednog rasta ne postoje mjere kojima bi se nadoknadili izgubljeni prihodi, pa se dovodi u pitanje njegova održivost. Dok su kratkoročni pozitivni efekti ovog programa rast neto dohotka i smanjenje nejednakosti, djelujući stimulativno na finalnu potrošnju nastaviće da podstiče inflaciju u zemlji, i na taj način neutralisati povećanje raspoloživog dohotka za najveći broj građana. Stoga je potrebna detaljna analiza efekata i uticaja programa na standard građana i konkurentnost ekonomije – navodi se u analizi.
U preporukama se navodi da ne ne postoji jasno prezentovana i dokumentovana veza između mjera i politika predloženih u nacrtu Fiskalne strategije i prethodno definisanih ciljeva - ubrzanje ekonomskog rasta, otvaranje novih radnih mjesta i ubrzana konvergencija ka zemljama Evropske unije. Preporuka donosiocima odluke je da kreiraju i sprovode one mjere i politike koje će rezultirati povećanjem stope privrednog rasta u dugom roku. Takođe navodi se da je, &nbsp;planirana ulaganja u kapitalne projekte su značajno niža od od onog koji je potreban kako bi zemlja, sa nivoom dohotka i stepenom razvoja infrastrukture kao što je Crna Gora, ostvarila održiv privredni rast.
-Kapitalna ulaganja su ključna za unapređenje infrastrukture pa ekonomska teorija preporučuje da budu na nivou od 7% BDP-a, što je uglavnom bio slučaj sa zemljama Centralne i Istočne Evrope u periodu njihovog ubrzanog ekonomskog rasta – navodi se u analizi.
Ističe se da je neophodno unaprijediti transparentnost i konzistentnost u planiranju ekonomskih politika, što bi doprinijelo većoj predvidljivosti i povjerenju u kredibilitet kreatora ekonomske politike. Ukazuju i da je neophodno uvažiti i značajne regionalne nejednakosti koje postoje, a što nije uzeto u obzir prilikom planiranja mjera, pa može dovesti do produbljivanja već postojećih regionalnih razlika.&nbsp;
-Visok nivo deficita budžeta, rast troškova kamata i rast javnog duga u narednom periodu neće doprinositi stabilnosti javnih finansija, pa je neophodno preduzeti konkretne mjere kako bi se minimizovali fiskalni rizici, budžetski deficit održavao u nivou manjem od 3% BDP-a, što je i obaveza u procesu pristupanja EU, a javni dug smanjivao. Suficit tekuće potrošnje jeste pozitivna, ali ne i dovoljna karakteristika prognoziranog fiskalnog okvira, pa se preporučuje donosiocima odluka da se aktivno posvete unapređenju fiskalne discipline, borbi protiv sive ekonomije i unapređenju efikasnosti javne potrošnje – navodi se u analizi.
Dodatna preporuka jeste da se definiše metodologija za određivanje minimalne zarade koja bi obuhvatala rast troškova života i kretanje prosječne zarade, a sve u cilju povećanja predvidljivosti privređivanja i minimiziranja političkog uticaja u određivanju iste.
Potrebno je, kako zaključuju, detaljno sagledati promjene do kojih može doći u obračunu budućih penzija kao i promjene godišnjeg ličnog koeficijenta zaposlenog, pa se preporučuje detaljna analiza koja bi otklonila potencijalne nedoslijednosti i osigurala dugoročnu održivost isplate penzija. Planirane reforme nose rizik da suštinski promijene strukturu penzionog sistema u Crnoj Gori gdje bi penzija, umjesto ekonomske, postala dominantno socijalna kategorija.
&nbsp;

Marija Žižić

Program Evropa sad 2 nije fiskalno neutralan

Kazahstanska aktivistkinja za ženska prava Dinara Smailova, stigla je u Viši sud , koji bi jutros trebalo, kako je najavljeno, da donese odluku da li će biti izručena Kazahstanu.
Smailova je uhapšena po prethodnoj molbi za ekstradiciju Kazahstana.
- D.S. je lišena slobode shodno naredbi sudije za istragu Višeg suda u Podgorici, a po prethodnoj molbi za ekstradiciju Republike Kazahstan radi vođenja krivičnog postupka protiv iste - saopšteno je prethodno iz policije.
Kazahstanske vlasti su saopštile da se Smailova tereti za prevaru, kršenje prava na privatnost i širenje lažnih informacija, a sud u Kazahstanu je krajem decembra 2023. izdao nalog za njeno hapšenje.
Almatim Mukamedžanov, suprug kazahstanske aktivistkinje saopštio je sinoć Portalu ETV da će o njenoj sudbini sjutra ujutru odlučivati Viši sud.
- Puno se toga desilo u jednom danu, teško je to opisati - poručio je Mukamedžanov u kratkoj izjavi za Portal ETV.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 72.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fmukamedzanov-o-sudbini-moje-supruge-sjutra-ujutru-odlucuje-visi-sud&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Kazahstanka Dinara Smailova stigla u Viši sud

Evropska komisija (EK) poslaće afričkim državama humanitarnu pomoć vrijednu 258 miliona EUR, saopšteno je danas iz EK-a.
Države u području Roga Afrike dobit će 107,5 miliona, a taj novac biće iskorištena za stanovništvo pogođeno oružanim sukobima i prirodnim nepogodama, raseljavanjem i nestašicom hrane, objavljeno je na sajtu Komisije.
Kako prenosi Tanjug, humanitarna pomoć hitno je potrebna za gotovo 70 miliona ljudi u zemljama ovog regiona, a sukob u Sudanu predstavlja glavni razlog za tešku humanitarnu situaciju.
Zemlje Zapadne i Centralne Afrike dobi će pomoć od 150,6 miliona eura, uključujući priobalna područja koja su već ugrožena prelivanjem krize u centralnom Sahelu, prenosi Al Džazira.
Kako se navodi na sajtu EK-a, Zapadna i Centralna Afrika ostaju pogođene složenom i prolongiranom humanitarnom krizom, a epicentre konflikta predstavljaju oblasti oko jezera Čad i centralni Sahel.

EK pomaže afričke zemlje sa gotovo 260 miliona EUR

Nijesam kriv nisam, uradio ništa od ovoga što mi se stavlja na teret optužnicom. Izgleda da je postala praksa da za sve što se dešava u Crnoj Gori optuže mene bilo da je mučenje, otmica i hapšenje - kazao je danas suspendovani službenik policije Petar Lazović u Višem sudu na kontroli optužnice
Njemu se na teret stavlja da je 1. avgusta 2020. oteo Gorana Brajovića.
Lazović je naveo da je tri godine u pritvoru i kako neko dođe od uhapšenih samo se sjećaju njega, kao da je samo on radio u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala.
&nbsp;- Ovu situaciju najbolje bi opisla poslovica vidjela žaba đe se konji kuju pa i ona digla nogu- kazao je Lazović .
Njegov branilac, advokat Nikola Martinović, smatra da optužnica ne sadrži nijedan dokaz koji bi mogao voditi zaključku da je osnovana i da po njoj treba suditi.
- Svi dokazi koji su predloženi predstavljaju samo indicije i pretpostavke. Nema dokaza da je Petar Lazović 1. avgusta 2020. godine bio u Nikšiću, a kamoli da je imao kontakt sa oštećenim tako se i oštećeni izjasnio. Sva ostala svjedočenja su kontradiktorna i sjećanja su na osnovu više godina i novinskih naslova - kazao je Martinović.
On je predložio da ova optužnica bude potvrđena jer iz &nbsp;dosadašnjeg iskustva institut kontrole optužnog akta je obesmišljen.

Lazović: Nijesam kriv, izgleda da je postala praksa da u Crnoj Gori mene optuže za sve

Izložba polaznika radionica fanzina i knjigoveza koje je KIC „Budo Tomović” organizovao u saradnji sa Nevladinom organizacijom „Treća ruka” biće otvorena danas u holu KIC-a, u 19 sati.
Kako se navodi u saopštenju, postavka objedinjuje fanzine, skice, kolaže i ručno uvezane sveske nastale tokom dvije radionice održane u martu i aprilu.
Radovi predstavljaju rezultat istraživanja različitih pristupa izrade publikacija - od sadržaja do forme.
Na radionici fanzina učesnici/ce su radili na razvoju koncepta, crteža i kolaža.
Nakon digitalizacije i štampe, povez fanzina je urađen kolektivno, kao završni dio radionice. Kroz različite teme i forme, fanzini su korišćeni kao alat za izražavanje i razmjenu ideja.
Radionica knjigoveza bila je posvećena savladavanju japanskog, pamflet i koptskog poveza.
Pored izrade sveski, učesnici/ce su povezivali i fanzine nastale tokom prve radionice, istražujući mogućnosti samostalne proizvodnje knjiga i publikacija.
U okviru postavke biće predstavljeni radovi Jovane Radević, Jasmine Lucević, Mile Radičević, Mirjane Spaić, Dunje Šušić, Vukosave Peković, Nikole Nikolića, Adelise Taljanović, Edine Malagić, Anje Otašević i Maje Vujačić.
Radionice su vodile Ana Aleksić, Ivana Vujošević i Emilija Vrzić. Grafički dizajn potpisuje Radisav Stijović.
Izložba će biti otvorena do 22. aprila, navodi se u saopštenju KIC-a.

Izložba polaznika radionica fanzina i knjigoveza u KIC-u

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Tag: preporuke