Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je Srbija "ušla u izbornu godinu" i da je samo pitanje da li će uz parlamentarne biti održani i predsjednički izbori.
- Ušli smo u izbornu godinu, najkasnije u roku od godinu dana imaćemo izbore- &nbsp;rekao je Vučić novinarima u selu Tolić kod Mionice.
Kazao je i da sada ostaje da se pripreme izbori i da se vidi ko će na njima učestvovati, koliko lista i koji kandidati.
On je još jednom rekao da je Srpska napredna stranka (SNS) uspjela da pobijedi na lokalnim izborima u Sečnju, Mionici i Negotinu "uprkos godinu dana terora i nemogućih uslova" za koje je optužio predstavnike opozicije.
- Ja nikada nijesam zadovoljan (rezultatima izbora) i uvijek tražim više. A njima (opoziciji) je sve lako. Dovešće batinaše i veterane, tući će ljude po kafanama... Šta oni drugo rade - ništa! I uvijek su moralni pobjednici. Samo vi tako pobjeđujte a mi ćemo ovako- rekao je Vučić.
Vučić je rekao i da, uprkos pobjedi na izborima, SNS mora detaljno da analizira gdje je moglo i više da se uradi i šta treba da se postigne da bi se popravili rezultati.
- Moraćemo da radimo velike i značajne promjene- rekao je Vučić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vučić: Parlamentarni, a možda i predsjednički izbori u roku od godinu dana

Sudija iz Džordžije trajno je danas prekinuo vođenje postupka protiv predsjednika SAD Donalda Trampa i još nekoliko ljudi koji se odnosio na njihovo miješanje u džordžijske izborne rezultate američkih predsjedničkih izbora 2020. godine, a to je učinio nakon što je tužilac, koji je preuzeo slučaj, saopštio da neće nastaviti sa krivičnim gonjenjem.
Time je propao posljednji pokušaj da se Tramp na sudovima kazni za pokušaj da svoj izborni poraz 2020. godine od Džozefa Bajdena naknadno pretvori u pobjedu.
Slučaj je postao poznat po tome što je Fani Vilis, tužiteljka okruga Fulton u saveznoj državi Džordžija, skinuta sa ovog slučaja zbog ljubavne veze sa specijalnim tužiocem kojeg je izabrala da vodi slučaj.
Sudija Skot Makafi u cjelosti je odbacio slučaj, odlukom koja je ima samo jedan pasus, a nakon što ga je izvršni direktor Tužilačkog savjeta Džordžije Pit Skandalakis obavijestio da neće nastaviti krivično gonjenje.
Skandalakis je preuzeo je slučaj prošlog mjeseca pošto je u septembru propao pokušaj Fani Vilis da se pred Vrhovnim sudom Džordžije izbori za povratak na čelo istrage, i nakon što on nije uspio da nađe nikog ko bi preuzeo slučaj protiv Trampa i saoptuženih.
Tramp se u januaru vratio u Bijelu kuću. Tada je specijalni tužilac Ministarstva pravde Džek Smit odustao od savezne optužnice protiv Trampa koja ga je teretila za kovanje zavjere sa ciljem preokretanja rezultata predsjedničkih izbora iz 2020. godine, ali i za držanje povjerljivih dokumenata u svojoj kući na Floridi. Smit se pozvao na dugogodišnju politiku Ministarstva da se protiv aktivnog predsjednika ne podižu optužnice.
U dopisu džordžijskom sudu, Skandalakis je ocijenio da je slučaj koji je vodio Smit „najjači i za krivično gonjenje najpodobniji protiv onih koji su pokušali da preokrenu rezultate predsjedničkih izbora iz 2020. godine i spriječe sertifikaciju (elektorskih) glasova (na zajedničkoj sjednici oba doma Kongresa, 6. januara 2021. godine, kada je masa Trampovih lojalista upala na Kapitol)“.
Skandalakis je napisao da je optužnica iz Džordžije u slučaju koji je vodila Fani Vilis „bila začeta u Vašingtonu, ne u državi Džordžija“, pa je „federalna vlada adekvatno mjesto za ovo krivično gonjenje, a ne država Džordžija“.
Ovaj direktor nestranačkog tužilačkog udruženja se požalio i na to da je tek nedavno dobio svu dokumentaciju iz slučaja – 101 kutiju i osam gigabajta materijala na hard disku, i da nije imao vremena da sve to prouči, što je po njegovim riječima bilo u javnom „legitimnom interesu za rezultat“ pokrenutog postupka.
Fani Vilis je slučaj protiv Trampa i saoptuženih vodila preko džordžijskog zakona o zabrani reketiranja.
Trampova odbrana je tražila njeno skidanje sa slučaja nakon što je otkriveno da je u januaru 2024. godine bila u ljubavnoj vezi sa Nejtanom Vejdom, specijalnim tužiocem kojeg je lično odabrala da vodi slučaj. Prema navodima Trampovih advokata, oni su bili u sukobu interesa.
Vejd i Vilis su izvedeni pred sud da svedoče o detaljima veze i rekli da se njihova veza okončala prije pokretanja postupka.
Sudija je ukorio Vilis, ali je nije diskvalifikovao. Vejd je podnio ostavku, a Vilis je skinuta sa slučaja u decembru 2024. godine odlukom Apelacionog suda Džordžije, jer se „čini da se ponašala neprikladno“.
Vrhovni sud Džordžije odbio je da se bavi njenim slučajem, odbacivši žalbu koju je podnijela.

Trajno obustavljen posljednji sudski postupak protiv Trampa zbog miješanja u izbore 2020.

Profesor na Fakultetu društvenih nauka Univerziteta u Ljubljani dr Faris Kočan nije očekivao tako nisku izlasnost na predsjedničkim izborima u bh. entitetu Republika Srpska i smatra da rezultat ne treba posmatrati isključivo kao pobjedu vlasti, već kao snažan signal promjena.
Prema rezultatima Centralne izborne komisije BiH kandidat vladajućeg SNSD-a Siniša Karan dobio 200.116 glasova ili 50,89 odsto, a kandidat opozicionog SDS-a Branko Blanuša 188.010 glasova ili 47,81 odsto.
To su podaci po nepotpunim rezultatima - sa 92,79 obrađenih biračkih mjesta. CIK je saopštila da je na izbore izašlo 35,78 odsto ukupnog broja građana s pravom glasa.
<h2>Dodikov narativ potrošen</h2>
- Očekivao sam veću izlaznost i nijesam mislio da će Karan i Blanuša biti ovako blizu. To je prvi važan signal da se u Republici Srpskoj nešto mijenja. Izlaznost od jedva trećine upisanih birača govori da veliki dio građana više ne reaguje na stare narative. Sve preko 50 odsto izlaznosti obično znači snažnu mobilizaciju. Juče toga nije bilo. Pola entiteta nije uopšte doživjelo izbore kao važan događaj. To je ozbiljan udarac za Dodika, jer mobilizacijski narativ o "borbi za Republiku Srpsku" više ne funkcioniše kao ranije - rekao je Kočan u "Drugačijoj radio vezi" na Anteni M.
Kočan smatra da je najvažnija poruka izbora to da Milorad Dodik više nije "jedina politička vertikala" u Republici Srpskoj i smatra da će naredni izbori 2026. godine biti „mnogo važniji od ovih“.
- Ovo je bila generalna proba. Opozicija sada ima realne šanse da vjeruje da može pobijediti, ali samo ako se ujedini. Ako ostanu četiri zasebne kolone, SNSD će opet imati prednost. Ali ako se udruže oko jasnog cilja i kandidata, Dodik više nema neograničenu snagu kao nekada jer je ovo pirava pobjeda SNSD-a. U februaru, poslije prvostepene presude Dodiku, atmosfera je bila nabijena. Mediji puni analiza o tome da li će biti sukoba, hoće li eskalirati tenzije. Dodik je tada uspio da koristi polarizaciju. Poslije drugostepene presude narativ se raspao. On je lično ušao u Sud Bosne i Hercegovine. Time je faktički priznao presudu. Ljudi su rekli: aha, ovo nije borba za Republiku Srpsku, ovo je njegova privatna pravna bitka - ističe on.
<h2>Opoziciju dijeli ego lidera a ne ideologija</h2>
Gost DRV kaže da je važno razumjeti da političke razlike unutar opozicije nisu ideološke, već da je glavni problem njihov ego.
- Ko će biti glavni? Ko će biti kandidat? Ko će biti šef zajedničke kolone? To je jedina stvar koja ih dijeli - navodi Kočan.
On je dodao da odnosi s Beogradom ozbiljno utiču na opozicionu dinamiku.
- Vidimo da Beograd povremeno gura Draška Stanivukovića, pa ga onda povuče. Dodik i Vučić imaju svoju dinamiku — čas su zajedno, čas se distanciraju. To sve utiče na percepciju opozicije unutar RS. Oni ne vjeruju da mogu držati sve konce kao Dodik. I tu je ključ naredne godine. Hoće li uspjeti probiti vlastiti strah i prestati kalkulisati - smatra Kočan.
<h2>Vlastodršci ne mogu ni lijevo ni desno</h2>
Govoreći o ruskom faktoru u BiH, Kočan naglašava da je Moskva i dalje bitan igrač, ali da se njen uticaj posmatra kroz širi kontekst – i u Federaciji i u državi u cjelini. Smatra da se Bosna i Hercegovina, ali i širi Zapadni Balkan, nalaze pod povećanim međunarodnim nadzorom, posebno nakon ruske agresije na Ukrajinu.
- I Milorad Dodik i Aleksandar Vučić danas imaju više ograničenja nego ranije. Vučić ide u Moskvu, ali odmah zatim ponavlja da je strateški cilj Srbije ulazak u EU. On dobro razumije da ga Brisel posmatra. I vidjeli smo da je dobio po prstima — kako kroz glasanje u UN-u, tako i kroz neke izjave koje je davao u vezi s Ukrajinom - kaže Kočan.
Na pitanje kako vidi Crnu Goru pod vlašću političkih subjekata koji su bili protiv njenog državnog suvereniteta i protiv njenog članstva u NATO, te kako komentariše da uprkos tome Brisel šalje poruke podrške Podgorici, Kočan odgovara da to radi neiskreno.&nbsp;
- Kontekst je postavila prošla vlast, i aktuelni vlastodršci su limitirani unutar toga, ne mogu ni lijevo ni desno. Sada je samo pitanje ko će ugurati Crnu Goru unutar EU. Ponavljam Brisel to radi neiskreno i imaju taj kontekst da Crnu Goru treba uvesti do 2028. godine u EU i to će napraviti sa bilo kim - kaže Kočan, uz opasku da se, što se tiče vanjske politike u Republici Srpskoj i Crnoj Gori, važi pravilo: i poslije Dodika - Dodik, poslije Đukanovića - Đukanović.

Kočan: Rezultati izbora u RS snažan signal promjena, Brisel neiskren prema Crnoj Gori

Vršilac dužnosti predsjednika SDS-a Jovica Radulović obratio se javnosti nakon što je SNSD proglasio pobjedu na predsjedničkim izborima u bh. entitetu Republika Srpska, navodeći da "ne prihvataju rezultate koje je saopštila ta stranka".
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fsnsd-proglasio-pobjedu-karana-blanusa-ubjedljivo-prvi-u-banjaluci&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Rezultati koje imamo su zaista fantastični. Pratili smo konferenciju za medije suprotnog tabora, mi ne prihvatamo njihovu pobjedu jer izborni rezultati govore nešto sasvim drugo. Cifre koje su oni iznijeli nisu ni približno istinite - kazao je Radulović.
On naglašava da je razlika između kandidata vrlo mala i da je riječ o nekoliko stotina glasova, ali u korist Branka Blanuše.
- Bilo bi neozbiljno na osnovu takvih rezultata proglasiti pobjedu, treba sačekati i rezultate mobilnih timova, kao i glasove iz inostranstva - kazao je, naglašavajući da su svi "imali priliku vidjeti tužne izraze lica onih u suprotnom taboru".
Poručio je da se ovi izbori ne završavaju večeras zbog toga što se u RS-u ponovo desila izborna krađa, i to posebno u tri grada, te zbog toga traže djelimično ponavljanje izbora.
- Podaci sa terena, na osnovu svih obrađenih biračkih mjesta, govore da se u RS-u ponovo desila velika krađa izborne volje stanovništva i taj pokušaj smo vidjeli već... Tražimo ponavljanje izbornog procesa u nekoliko gradova, a riječ je o Doboju, Laktašima i Zvorniku - kazao je Radulović.

Predsjednički izbori u bh. entitetu RS: SDS ne prihvata SNSD-ove rezultate, traže ponavljanje izbora u tri grada

Centralna izborna komisija BiH saopštila je preliminarne rezultate prijevremenih izbora za predsjednika bh. entiteta Republika Srpska. Na osnovu tih rezultata novi predsjednik RS-a je Siniša Karan iz SNSD-a.
Siniša Karan (SNSD) je osvojio 216 hiljada glasova ili 50,89 odsto, a Branko Blanuša (SDS) je osvojio 188 hiljada ili 47,8 odsto glasova.
Ranije večeras i izborni štab SNSD-a u Banjoj Luci, na čelu sa šefom stranke Miloradom Dodikom, proglasio je Karana za pobjednika.
- Na današnjim izborima pobijedio je nas kandidat za 9.984 glasa zasad. Hvala svima koju si omogućili da ovaj dan bude korektan - rekao je Dodik medijima.
U bh. entitetu Republika Srpska u 19 sati je zatvoreno 2.211 biračkih mjesta na vanrednim predsjedničkim izborima, na kojima su pravo glasa imala 1.264.364 birača.
Dodik je kazao da bi na kraju razlika trebalo da bude oko 12.000 glasova, te da je izlaznost bila svega 37 odsto.
- Opozicija je uspjela da izvuče sve svoje ljude na izbore, mi nismo zbog bunta građana, &nbsp;prije svega naših ljudi - kazao je Dodik.
Ranije, oko 21:30 sati, SNSD je proglasio pobjedu na osnovu 92,93 odsto obrađenog izbornog materijala.
- Obrađeno je 93 posto biračkih mjesta. Prednost Siniše Karana je oko 6.500 glasova - naveli su iz SNSD-a.
Istovremeno, iz SDS su izjavili kako je Branko Blanuša pobijedio u Banjaluci.
- Sa trenutno preko 13.000 razlike u glasovima, prof. dr Branko Blanuša izborio dominantnu pobedu u Banjaluci - objavio je Draško Stanivuković koji je poručio kako su ovim pokazali "da njihov grad ostaje bastion opozicione borbe, najjači pokretač promjena i neosvojiva tvrđava za SNSD!"
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 88.4956%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fdraskostanivukovicbl%2Fposts%2F1415998019889407%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<h2>Biografija</h2>
Karan je imao široku podršku koalicionih partnera koji sa njegovom strankom čine vlast u RS-u, a u fotelji predsjednika biće do Opštih izbora koji će biti održani u oktobru iduće godine.
Karan je predizbornu kampanju proveo u sjenci stranačkog šefa Milorada Dodika koji je bio prva zvijezda svake tribine.
U svojim izjavama nije krio da će "narodski predsjednik i dalje biti Milorad Dodik", a da će on samo nastaviti njegovu politiku. Drugim riječima, Karan će biti daljinski u Dodikovim rukama.
Siniša Karan je godinama član uskog kruga grupe Milorada Dodika koji je morao napustiti funkciju entitetskog predsjednika nakon što je osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja službene dužnosti.
Karan godinama obavlja različite funkcije u vladajućim strukturama, a trenutno je ministar za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje RS-a.
Bio je pod američkim sankcijama jer je činio "udarnu grupu secesionista" Milorada Dodika, ali one su mu nedavno ukinute.
Bio je na čelu grupe koja je sprovela neustavni referendum o Danu RS-a, a bio je i na čelu MUP-a dok su za Dodikom, Stevandićem i Viškovićem bile raspisane centralne potjernice.
Iza Karana je veoma interesantna biografija koja pokazuje da je decenijama profesionalno vezan za policiju i obavještajne strukture. Kao takav, danas je prilično samozatajan, ali u pozadini radi na procesima važnim za vladajuće strukture. Radio je od Kupresa, preko Sarajeva do Banje Luke.
Od 1985. godine do 2008. godine radio je u organima unutrašnjih poslova na radnim poslovima i zadacima komandira stanice policije Kupres, sekretara SUP-a Kupres, načelnika Odjeljenja kriminaliteta SJB Centar Sarajevo, načelnika Uprave za suzbijanje kriminaliteta MUP-a Republike Srpske, Načelnika krivičnih istraga SIPA-e i načelnika Finansijsko obavještajnog odjeljenja SIPA-e.
Od 2008. godine bio je zaposlen u Službi predsjednika Republike Srpske gdje je obavljao poslove savjetnika predsjednika, a od 2009. do 2019. godine, obavljao poslove Generalnog sekretara predsjednika. Od januara 2019. godine obavljao je poslove generalnog sekretara Vlade RS-a.
Od januara 2019. godine do 23. decembra 2022. godine obavljao je dužnost generalnog sekretara Vlade Republike Srpske, nakon čega je preuzeo funkciju ministra unutrašnjih poslova, koju je obavljao do septembra 2025. godine.
Prema podacima Centralne izborne komisije BiH, danas je na izborima za predjsednika RS glasalo 443.472 birača, što je 35,78 odsto. Za poređenje, na Opštim izborima 2022. godine u RS glasalo je oko 53 odsto birača.

Preliminarni rezultati Centralne izborne komisije BiH: Siniša Karan novi predsjednik RS

Bivši sam predsjednik i budući predsjednik čim bude prilike da se ponovo kandidujem, rekao je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a.
“Ne povlačim se, jer bi to značilo priznanje međunarodnog intervencionizma i gubitak uticaja naše stranke. Moja partija dobija izbore, dobiće i ove, dobiće sljedeće”, rekao je Dodik.
Podsjećamo, Centralna izborna komisija BiH donijela je odluku o prestanku mandata Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske.
Ova odluka CIK-a uslijedila je nakon što je Apelaciono odjeljenje Suda BiH potvrdilo prvostepenu presudu protiv Dodika kojom je osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija.
Dodik je komentarisao pitanje sankcija i međunarodnog pritiska, te rekao da skidanje sankcija je dokaz da su prethodne bile politički motivisane.
“Podržali smo ekipu predsjednika Trampa i gradili prijateljstva sa ljudima koji su prethodno bili u opoziciji, i to nam je omogućilo da bolje razumijemo vrijeme i događaje koji dolaze”, rekao je Dodik i dodao:
“Bio sam u Moskvi kada su SAD skinule sankcije, proslavili smo u restoranu uz srpsku muziku”.
Dodik je istakao da se ne povlači sa političke scene, uprkos pritiscima i pokušajima da mu se ograniči djelovanje.
“Ne, naravno, nigdje se ne povlačim. Ako bih se povukao, morao bih da priznam da je pobijedio Šmit, međunarodni intervenizam koji je tamo veoma prisutan, i da su muslimani u Bosni i Hercegovini pobijedili. To su veliki izazovi”, rekao je Dodik, prenosi Euronews.
Dodao je da Šmit donese odluku, a muslimani u Sarajevu to uzmu kao zakon, izaberu tužioca i sudija iz svog ambijenta koji me tuže i koji me presuđuju.
“I sad ja treba da se s njime pomirim. Neću i nisam se pomirio”, zaključio je Dodik.

Dodik: Bivši sam predsjednik, ali i budući čim bude prilike da se kandidujem

Na predsjedničkim izborima u Irskoj pobijedila je nezavisna kandidatkinja i ljevičarka Ketrin Konoli.
Njena rivalka Heder Hamfris, iz vladajuće stranke desnog centra, priznala je danas poraz nakon što su preliminarni rezultati pokazali veliku razliku u glasovima između kandidatkinja.
- Ketrin će biti predsjednica svih nas i biće moja predsjednica i stvarno joj želim sve najbolje - rekla je Hamfris, a prenio britanski list Gardijan.
Rezultati ankete objavljene u četvrtak pokazali su da će Konoli dobiti 55 odsto glasova, a Hamfris 35 odsto.
Gardijan piše da je Konoli stekla podršku mnogih mladih Iraca, a podržala ju je i koalicija ljevičarskih opozicionih stranaka.
Predsjednička funkcija u Irskoj je uglavnom ceremonijalna, ali pobjeda Konoli predstavlja veliki poraz za vladu desnog centra.
Bijes zbog stambene krize i troškova života, greške u kampanji stranaka na vlasti Fina Guejl i Fijana Fol, kao i rijetko jedinstvo među ljevičarskim strankama i vješto korišćenje društvenih mreža, zajedno su učinili da Konoli postane simbol promjene, piše Gardijan.

Na predsjedničkim izborima u Irskoj pobijedila ljevičarka Ketrin Konoli

Bivši predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, kojem je oduzet mandat jer je pravosnažno osuđen, istakao je danas u Banjoj Luci da ova politička partija neće izaći na izbore koje je raspisala Centralna izborna komisija BiH jer poštuje zaključke Narodne skupštine Republike Srpske.
- SNSD neće izaći na izbore jer poštuje zaključke najviše zakonodavne institucije Republike Srpske - rekao je Dodik na sjednici Glavnog odbora Republičke organizacije mladih SNSD-a.
Dodao je kako vjeruje da ni koalicioni partneri SNSD neće izaći na izbore.
Podsjećamo, Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine raspisala je prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske za 23. novembar 2025. godine.
Zaključcima Narodne skupštine od 22. avgusta, RS je odbacila mogućnost održavanja prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske i zatražila od svih organa vlasti RS-a i jedinica lokalne samouprave da ne preduzimaju bilo kakve radnje u vezi sa njihovim sprovođenjem.
NSRS tada je usvojila odluku o raspisivanju referenduma povodom presude Suda Bosne i Hercegovine bivšem predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku i odluke Centralne izborne komisije BiH o prestanku mandata predsjedniku Dodiku, te odredila da će referendum biti održan 25. oktobra.

Dodik: SNSD neće izaći na izbore, vjerujem da neće ni koalicioni partneri

Kandidat desnice Karol Navrocki za nijansu je bio uspješniji od centrističkog kandidata Rafala Ščaskovskog u drugom krugu predsjedničkih izbora u Poljskoj. Prema podacima Državne izborne komisije, Navrocki je osvojio 50,89 odsto, dok je Ščaskovskom povjerenje dalo 49,11 odsto birača
Ovi rezultati predstavljaju dramatičan preokret u odnosu na prve izlazne ankete objavljene odmah nakon zatvaranja birališta sinoć u 21 čas. Tada je Ščaskovski bio u blagom vođstvu sa 50,3%, dok je Navrocki imao 49,7%. Margina greške bila je dva procentna poena.
- 'Na ivici žileta' – to će sad ući u poljski jezik kao fraza - rekao je Ščaskovski svojim pristalicama nakon objave izlaznih anketa.&nbsp;
Ipak, Navrocki tada nije priznao poraz, već je izrazio uvjerenje u pobjedu.&nbsp;
- Večeras ćemo pobijediti. Pobijedićemo i spasićemo Poljsku! Pobijedićemo, razlika je stvarno toliko mala &nbsp;rekao je Navrocki dok su okupljeni uzvikivali: „Karol Navrocki – predsjednik Poljske!”
Navrocki, kojeg podržavaju nacionalistička stranka Pravo i pravda (PiS), kao i administracija američkog predsjednika Donalda Trampa, planira da Poljsku odvede u pravcu izraženijeg populizma i udaljavanja od evropskog političkog mejnstrima.
S druge strane, Ščaskovski je obećao saradnju sa vladom premijera Donalda Tuska, što bi omogućilo usvajanje zakona koji su trenutno blokirani od strane aktuelnog predsjednika Andžeja Dude, inače saveznika PiS-a.
Pobjeda Navrockog predstavlja ozbiljan udarac za Tuskovu vladu, koja će sada imati za protivnika predsjednika sklonog blokadi ključnih zakonodavnih inicijativa.
- Predsjedništvo Navrockog znači otvoreni sukob na vrhu između njega i Tuska. Biće veoma teško sprovoditi ključne reforme jer predsjednik ima pravo veta na većinu njih - ocjenjuje politička analitičarka Joanna Savicka iz varšavskog tink-tenka Polityka Insight.
Tokom kampanje, Navrocki se suočio sa nizom kontroverzi iz svoje prošlosti – uključujući optužbe da je, dok je radio kao obezbjeđenje u luksuznom hotelu, posredovao u dovođenju prostitutki za goste, da je učestvovao u navijačkim tučama, kao i da je pod sumnjivim okolnostima došao do stana od jedne penzionerke.
Konzervativni birači snažno su podržali Navrockog, zabrinuti zbog Ščaskovskog i njegove liberalne politike tokom mandata gradonačelnika Varšave, posebno kada je riječ o podršci pravima LGBTQ+ zajednice i njegovom distanciranju od uticajne hijerarhije Rimokatoličke crkve.
Tijesan ishod izbora još jednom je pokazao duboku političku podijeljenost u Poljskoj – između liberalnih gradova i konzervativnih manjih mjesta i sela, između pristalica EU i onih koji žele snažnu, nacionalno orijentisanu državu, kao i između liberalnih vrijednosti i onih koji zastupaju tradicionalizam i snažnu ulogu Crkve.
Te podjele nisu novost – već su se jasno pokazale 2020. godine, kada je Andžej Duda tijesno pobijedio Ščaskovskog sa 51% prema 49%.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fkosturi-iz-ormara-navrockog-ne-ugrozavaju-njegovu-predsjednicku-kampanju-u-poljskoj&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fcentristicki-gradonacelnik-varsave-tijesno-pobijedio-u-prvom-krugu-predsjednickih-izbora&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Duško Mihailović

Nacionalista Navrocki pobijedio na predsjedničkim izborima u Poljskoj

U Poljskoj su jutros otvorena birališta na kojima skoro 29 miliona građana upisanih u birački spisak odlučuje ne samo ko će biti novi predsjednik države, već i o spoljnopolitičkom pravcu zemlje, birajući između liberalnog gradonačelnika Varšave Rafala Tšaskovskog i kandidata populističke desnice, istoričara Karola Navrockog.
Birališta će biti otvorena do 21 sat, dok je glasanje u dijaspori, uključujući i Sjedinjene Američke Države, gdje vlada veliko interesovanje, završeno juče.
U dijaspori se za glasanje prijavilo oko 750.000 birača, što je za oko 200.000 više nego u prvom krugu održanom 18. maja.
U prvom krugu izbora tijesnu većinu – manje od 1,5 odsto glasova – osvojila je liberalna, demokratska i proevropska opcija, koju predstavlja Tšaskovski.
Političari jutros pozivaju građane da masovno izađu na birališta, a tokom kampanje današnji izbori predstavljeni su kao odlučujući trenutak između evropskog puta i vladavine prava s jedne strane, te jačanja populizma i MAGA pokreta među pristalicama u Poljskoj s druge strane.
Pobjeda Tšaskovskog otvorila bi put za reforme koje je do sada blokirao predsjednik Andžej Duda iz opozicione stranke Pravo i pravda, posebno kada je riječ o demontaži autoritarnih elemenata koje su konzervativni nacionalisti unijeli u pravosuđe. Iako su izgubili izbore 2023. godine, zadržali su kontrolu nad institucijama poput Ustavnog i dijela Vrhovnog suda.
S druge strane, pobjeda Navrockog, kojeg su snažno podržali saradnici bivšeg američkog predsjednika Donalda Trampa i mađarski premijer Viktor Orban – ali ne i lider radikalne desnice Slavomir Mencen – dovela bi Poljsku u političku blokadu. Vlada tada ne bi imala dovoljan broj poslanika da nadglasa predsjednički veto, čime bi sve ključne reforme bile zaustavljene.
Sve ankete pred drugi krug daju blagu prednost Tšaskovskom, ali u okviru statističke greške, pa je ishod neizvjestan. Čak ni rezultati izlaznih anketa neposredno nakon zatvaranja birališta možda neće biti dovoljni da se dobije jasan odgovor o pobjedniku.
Državna izborna komisija rezultate će saopštiti u ponedjeljak, ali ni tada ne mora biti kraj neizvjesnosti. Predsjednik Duda je već u prvom krugu, na jednom mitingu podrške Navrockom, nagovijestio mogućnost da kandidat koji izgubi – ako to bude Navrocki – ne prizna rezultate, tvrdeći da su falsifikovani.
Vijeće Vrhovnog suda koje po zakonu mora da potvrdi validnost izbora još uvijek je pod kontrolom opozicionih konzervativaca. S druge strane, ni premijer Donald Tusk ni institucije Evropske unije to veće ne priznaju, smatrajući da nije nezavisno.

Poljska bira predsjednika: Glavne opcije liberal i desničar

Izraelska vojska saopštila je večeras da je ubila dva muškarca na okupiranoj Zapadnoj obali poslije pokušaja napada automobilom koji je ciljao vojnike stacionirane na kontrolnom punktu.
Jedan od dvojice ubijenih muškaraca nije bio umiješan u napad, saopštila je vojska bez navođenja dodatnih detalja, prenijeli su francuski mediji.
Palestinsko Ministarstvo zdravlja, sa sjedištem u Ramali, identifikovalo je dvojicu ubijenih Palestinaca kao Ahmada Halila Al-Radžabija (17) i Zijada Džabaru Abu Davuda (55).

Izraelska vojska ubila dva Palestinca, jedan od dvojice ubijenih nije bio umiješan u napad

Predsjednik Benina Patris Talon izjavio je da su vlada i oružane snage ove afričke države spriječile pokušaj državnog udara koji je izvela grupa vojnika, poručivši da će odgovorni biti kažnjeni.
Talon je rekao da je "brza mobilizacija lolajnih snaga omogućila da se avanturisti zaustave" i dodao da "izdaja neće ostati nekažnjena", prenio je Rojters.
Portparol vlade Vilfrid Leandre Ungbedži ranije je saopštio da je do sada uhapšeno 14 osoba u vezi sa pokušajem puča, bez navođenja detalja.
- Oružane snage Benina i njihovo rukovodstvo ostali su vjerni zakletvi i posvećeni republici - izjavio je ministar unutrašnjih poslova Alasan Seidu u obraćanju na državnoj televiziji, nekoliko sati nakon što je grupa vojnika objavila da je zbacila predsjednika te zemlje Patrisu Talona.
Savjetnik predsjednika potvrdio je za BiBiSi (BBC) da se Talon nalazi na bezbjednoj lokaciji. Ranije danas, grupa vojnika u zapadnoafričkoj državi Benin koja sebe naziva Vojni komitet za obnovu, pod komandom potpukovnika Paskala Tigrija, saopštila je da je preuzela nacionalnu televizijsku stanicu i da je predsjednik Patris Talon smijenjen sa funkcije, a sve državne institucije raspuštene.
Situacija u najvećem gradu Kotou još je nejasna, nakon što su se tokom popodneva čule snažne eksplozije, za koje se smatra da su posljedica vazdušnih udara.
Podaci o praćenju letova pokazuju da su tri aviona iz susjedne Nigerije ušla u beninski vazdušni prostor, a potom se dva vratila u Lagos.
U isto vrijeme, francuski vojni avion kružio je iznad Kotoua, a francuska je demantovala navode da je Talon potražio utočište u ambasadi te zemlje.
Talon, 67, saveznik Zapada, trebalo bi da se povuče sljedeće godine po isteku drugog mandata, a izbori su zakazani za april.
Poznat kao "kralj pamuka", na vlast je došao 2016. godine i obećao da neće tražiti treći mandat. Kao svog nasljednika podržao je ministra finansija Romualda Vadagnija.
Uprkos ekonomskom rastu, Talonova administracija kritikovana je zbog ograničavanja političke konkurencije. U oktobru, izborna komisija zabranila je kandidaturu glavnog opozicionog kandidata.
Ekonomska zajednica država zapadne Afrike (ECOWAS) i Afrička unija (AU) osudili su pokušaj udara, a predsjednik Komisije AU Mahmud Ali Jusuf ponovio je "nultu toleranciju prema neustavnom mijenjanju vlasti".
Benin se posljednjih godina suočava i sa porastom džihadističkih aktivnosti, pošto se grupe povezane sa Islamskom državom i Al kaidom šire ka jugu, navodi BiBiSi. Benin, bivša francuska kolonija, važila je za jednu od stabilnijih demokratija u Africi.
Zemlja je jedan od najvećih afričkih proizvođača pamuka, ali spada među najsiromašnije države svijeta.

Predsjednik Benina: Spriječen pokušaj državnog udara, svi učesnici biće kažnjeni

Švajcarski skijaš Mark Odermat pobjednik je veleslaloma koji je za Svjetski kup vožen večeras u američkom Biver Kriku.
On je bio vodeći i nakon prve vožnje, a do pobjede došao je u ukupnom vremenu dva minuta, 20 sekundi i 59 stotinki.
To je četvorostrukom osvajaču Velikog kristalnog globusa 49. pobjeda u Svjetskom kupu u karijeri, a 28. u veleslalomu.
Ove sezone ima veleslalomski trijumf u Zeldenu, na otvaranju sezone, a pobijedio je i u superveleslalomu u Koper Mauntinu i spustu u Biver Kriku.
Sa 23 stotinke zaostatka kao drugoplasirani završio je Italijan Aleks Vinacer, dok je treći bio Norvežanin Henrik Kristofersensa 34 stotinke slabijim vremenom od pobjednika.
Na četvrtom mjestu završio je Norvežanin Henrik Breinštajner, peti je bio Lukas Braten Pineiro, a šesti Amerikanac Rimer Radamuš.
Odermat i Breinštajner dijele čelnu poziciju u plasmanu vozača sa po 200 bodova.
Kristofersen je treći sa 176 bodova.
Odermat zauzima i čelnu poziciju u generalnom plasmanu Svjetskog kupa sa 445 bodova.
Austrijanac Vinsent Krihmajer je drugi sa 227, dok devet bodova manje ima trećeplasirani Kristofersen.

Odermat nastavio dominaciju u Biver Kriku

Porodica Zaima Azemovića će, povodom manifestacije "Dani Zaima Azemovića 2025" koja se održava od 12. do 16. decembra, predati inicijativu da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime ovog književnika, prosvjetitelja i hroničara duha Sandžaka (1935-2015).
Inicijativa će, kako navode u saopštenju, biti uručena predsjedniku Opštine Rožaje Rahmanu Husoviću i predsjedniku Skupštine Opštine Rožaje Almiru Avdiću.
&nbsp;- Ovaj prijedlog potpisalo je više od 100 istaknutih intelektualaca, pisaca, profesora, umjetnika i kulturnih stvaralaca iz Crne Gore i regiona, pripadnika bošnjačkog, crnogorskog, hrvatskog, albanskog i srpskog naroda, što pokazuje da je djelo Zaima Azemovića prepoznato kao zajedničko kulturno dobro koje nadilazi etničke i vjerske granice - ističu u saopštenju.
&nbsp;Za njihovu porodicu, ali i za cijelu zajednicu Rožaja, ova inicijativa, kako dodaju, ima duboko simboličko značenje.
- Zain Azemović je bio čovjek knjige, učitelj generacija, sakupljač narodnog govora i čuvar sjećanja jednog kraja. Svojim radom je svjedočio duhu multikulturalne Crne Gore, društva u kojem se različitosti ne doživljavaju kao prepreka, nego kao bogatstvo koje oblikuje zajednički identitet. Njegova riječ je spajala, ne dijelila. Njegova knjiga je bila snažno vezana za sve. Njegova misija bila je da čuva ono što nas zbližava &nbsp;jezik, pamćenje, priču, tradiciju i ljudsku mjeru - naglasili su u saopštenju.
Zato vjeruje da je Narodna biblioteka Rožaje, kao dom pisane riječi, najprirodnije mjesto da ponese ime čovjeka koji je cijelog života služio knjizi, znanju Rožajama i Crnoj Gori.&nbsp;
- Ovaj čin ne predstavlja odavanje poštovanja prema jednom stvaraocu predstavlja i poruku mladima da se vrijednosti koje su oblikovale Crnu Goru znanje, dijalog, multikulturalizam i poštovanje prema drugome moraju čuvati i njegovati - navodi se u saopštenju.
Porodica Azemović se, kako dodaju, iskreno zahvaljuje svim potpisnicima inicijative, kao i svima koji su doprinijeli da se lik i djelo Zaima Azemovića sačuvaju u kolektivnom pamćenju njihovog grada i našeg naroda.&nbsp;
- Njegove knjige ostaju naš zajednički stub identiteta i poštovanja a biblioteka koja bi nosila njegovo ime dobila bi na još većem značaju - zaključili su u saopštenju.&nbsp;

Predložiće da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime književnika Zaima Azemovića

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Mještani Botuna su sa današnjeg masovnom protesta pod sloganom “Protiv kolektora – da Zeta živi” poručili da neće odustati od borbe protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u njihovom naselju, ističući da brane svoje domove, zdravlje i životnu sredinu, ali naglašavajući da su i dalje spremni na dijalog ukoliko postoji prostor za kompromis. Poručili su i da će svi reći NE ovom projektu na referendumu zakazanom za 14. decembar. Okupljeni su protest počeli minutom ćutanja preminulom komšiji Zoranu Vukčeviću koji je bio uz njih, kako su poručili organizatori, do zadnjeg trena. Na skupu su bili istaknuti transparenti, poput "Budućnost u kopačkama, a ne sa maskama! FK Cijevna", "Nećemo kolektor"... Okupljenima se obratila mlada Botunjanka Milica Stojanović koja je kazala da Botun nije neuspjeli eksperiment i boli ih što ovo mjesto svi hoće da iskoriste. Kako je kazala, godinama žive sa strahom od bazena crvenog mulja, a izgleda da to nije bilo dovoljno, nego žele da im nametnu još jedan teret i brigu i izvor straha - kolektor, prenosi Portal RTCG. - Pitamo zašto baš ovdje i zašto opet Zeta. Jesu li naši životi manje važni. Danas moramo biti glasni, jer ako budemo ćutali, Botun više neće imati ko da brani - poručila je ona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Njena vršnjakinja Anja Kažić je takođe naglasila da su godinama patili zbog industrije u ovom selu koji mladima truje živote i budućnost i poručila da neće dozvoliti kolektor i spalionicu u Botunu. Duško Stijepović je pozdravio i stanovnike drugih djelova Podgorice koji su došli da im daju podršku. - Mi nemamo nazad kud, uložili smo napor i ulažemo naše živote da istrajemo u ovoj borbi protiv krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija. Ima prostora još da neko izađe i kaže da može da se nađe kompromis, a do tada se nećemo pomjeriti ni pedalj odavde i davaćemo pasivni otpor - kazao je Stijepović. Slavko Vukčević je pitao da li je postrojenje koje planiraju da grade u Botunu isto kao ono pored kojeg je živio premijer Milojko Spajić u Japanu, prenosi Dan. - Siguran sam da će Botunjani pobijediti i ostaviti mladima primjer kako se čuva životna sredina - kazao je Vukčević. Očekuje da uz pomoć poslanika DNP-a Milana Kneževića i SNP-a Slađane Kaluđerović zaustave ovaj projekat i ostave dobar primjer mlađim generacijama kako se čuva životna sredine. On je pozvao sve da izađu na referendum 14. decembra i glasaju protiv ovog postrojenja na ovoj lokaciji. Mihailo Ćetković je kazao da se oko pitanja kolektora ujedinila cijela Crna Gora i poručio gradonačelniku Saši Mujoviću da su mještani ovog kraja "tvrd orah". - Mi smo podnijeli veliku žrtvu, a vi gradite kolektor gdje nikoga ne ugrožava- kazao je Ćetković. Protestu, pored lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića, prisustvovali su predsjednici Opštine i Skupštine opštine Zeta, potpredsjednik Vlade Mihailo Asanović i Aleksandar Kojičić, bivši lider SNP-a i član DNP-a Predrag Bulatović... <h2>Asanović: Ovaj zagađivač gori od KAP-a</h2> Prvi čovjek Zete Mihailo Asanović poručio je da od borbe neće odustati. - Tvrdim da je ovaj zagađivač gori od KAP-a. Ako vide korist od spalionice, dozvoliće mulj i iz Evrope da se doprema ovdje - tvrdi Asanović, prenosi Dan. On je poručio gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću da mu ne šalje posrednike koji bi trebalo da ga ubijede da je projekat kolektora dobar. - Nude nam radna mjesta, ne želimo da zarađujemo na muci ovog naroda. Nudim Mujoviću da nam prevede zemlju, Ćemovsko polje, jer imamo firme koje bi tamo otvorile ne 50 radnih mjesta, nego mnogo više - kazao je Asanović i dodao da je 14. decembra ne glasaju za političke partije već za Zetu. - Zeta nam je jedina partija, pošaljimo poruku da se sa narodom ne mogu igrati - kazao je Asanović. Branko Novaković iz SNP-a Zeta pozvao je sve koji vjeruju u snagu zajedničke odluke da izađu na referendum. - Botun nije sredstvo za eksperiment, Botun je dom- kazao je on. Mještanin Jagoš Bećirović rekao je razočaran i da ga boli nebriga prema građanima. - Tužan sam što se iznad života stavlja novac.Ne ubijajte projektima, preko naših života se sticao novac, urazumite se. Pustite da liječimo ovu sredinu, država se brani brigom - poručio je Bećirović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: Srđa Boljević/Dan)</figcaption> </figure>  <h2>Krstović: Pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju</h2> Odbornik Demokrata Luka Krstović kazao je da pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju. - Napredovaćemo svakog dana sve više. Na referendum svi slobodno da izađemo, a nakon toga, ako treba i skupština ovdje da se održi - rekao je Krstović. Predsjednik SO Zeta Aleksandar Kojičić rekao je da su bili protiv izgradnje kolektora 40 godina i nada se da borbu oko postrojenja neće ostaviti mladim generacijama. - Hrabrosti i ljubavi imamo da se borimo za našu Zetu - poručio je on. Miroslav Brajović iz Nove srpske demokratije poručio je da današnji skup nije zbog ličnih ili partijskih interesa. - Tu smo samo da sačuvamo Botun. Spajiću je pružena šansa da učini nešto za Zetu - rekao je on i poručio premijeru da "prekine sa cirkusom i naredi da se postrojenje gradi u Podgorici". - Kakvu obavezu ima ja, sa mojom Zetom, prema svima vama, ako vi nemate obavezu prema referendumu?- pitao je. Svetozar Ulićević iz Prave Crne Gore pozvao je stanovnike Zete da izađu na referendum. - Izađimo na birališta, ne da biramo, jer nam ništa nije ponuđeno, nego da kažemo ne - rekao je Ulićević. <h2>"Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila"</h2> Kako su Botunjani naveli u pozivu za današnji skup, ovo je dan kada se pokazuje snaga naroda, jedinstvo komšija i ljubav prema mjestu u kojem žive. - Naš dom, naša voda, naša zemlja, naša budućnost. Niko je neće čuvati ako to ne učinimo mi - poručili su. Trenutak je, kako navode, kada stoje zajedno i kada se njihov glas čuje najjače. - Tada svako od nas znači. Zato pozivamo sve građane Botuna i cijele Zete da se okupe u što većem broju. Da zajedno i glasno poručimo: Ne damo rijeku, ne damo zemlju, ne damo život. Dođi ti. Dođi sa porodicom. Povedi komšije i prijatelje. Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila - naveli su u pozivu na protest. Mještani Botuna su 14. novembra podigli šator u ovom naselju u znak protesta protiv početka gradnje postrojenja dok se ne održi referendum u Zeti 14. decembra. Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište. Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja, a na teren su izveli i mehanizaciju. Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti. Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta. – Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on. Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost. Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić. – Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić. Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.

Botunjani poručuju da neće odstupiti: "Protiv smo krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija, još ima mjesta za kompromis"

Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac u razgovoru za portal ETV govori o važnim temama: &nbsp;životu građana i odlazak mladih, dugu opštine i finansijskoj disciplini, značaju auto-puta, situaciji oko spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, sudbini Autobuske stanice, ali govori i o kapitalnim projektima koji mijenjaju urbanu sliku grada. <h2>Stabilizacija tržišta rada i povratak mladih</h2> Portal ETV: Kako danas žive građani Berana? Da li napuštaju grad ili ostaju na svojim ognjištima? Koliko je trenutno nezaposlenih? LUTOVAC: Građani Berana žive u sredini koja se ubrzano mijenja. Posljednjih godinu dana bilježimo stabilizaciju tržišta rada i smanjenje broja nezaposlenih, prije svega zahvaljujući novim projektima, investicijama i rastu privatnog sektora. Istina je da dio mladih odlazi radi školovanja i profesionalnog napretka, ali jednako tako vidimo i povratak ljudi koji žele da rade i žive u Beranama. Naš posao je da stvorimo uslove da se ovdje ostaje — kroz bolju infrastrukturu, stabilne servise i otvaranje novih radnih mjesta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Berane"> <figcaption>Berane(Photo: Montenegro Tourist Service)</figcaption> </figure>  <h2>Auto-put otvara novu razvojnu fazu</h2> Portal ETV: Šta će Beranama donijeti izgradnja dionice auto-puta? Da li to otvara vrata daljem razvoju i na koji način? LUTOVAC: Auto-put je strateška šansa. Saobraćajno povezivanje znači bržu komunikaciju sa Podgoricom, aerodromima i tržištima, što je preduslov za razvoj privrede, turizma i logistike. Veća dostupnost čini Berane atraktivnijim investitorima, a građanima pruža bolje uslove za život. To je početak jedne nove razvojne faze našeg grada. <h2>Finansijska disciplina i stabilno poslovanje</h2> Portal ETV: Koliki je dug Opštine Berane? Prema kome postoji dug i kako se on servisira? LUTOVAC: Opština Berane redovno izvršava sve obaveze i servisira postojeće dugove u skladu sa zakonom i usvojenom dinamikom. Prioritet nam je finansijska stabilnost i uredno poslovanje, zbog čega smo strogo disciplinovani kada je u pitanju javna potrošnja. Dugovanja iz ranijih godina uglavnom se odnose na poreze i doprinose, a tekuće obaveze se izmiruju redovno. Dug je ostao na nivou sa početka godine — malo iznad 18 miliona eura — a očekujemo zakonsko rješenje koje će omogućiti njegovo osjetno smanjenje. Takođe, uvećali smo imovinu Opštine za više od milion eura. <h2>Opština nema veze sa spomenikom Đurišiću</h2> Portal ETV: Berane su nedavno postale epicentar dešavanja zbog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Kako se tumači takva epizoda i da li ste Vi odgovorni za nemile događaje koji su uslijedili? LUTOVAC: Opština Berane je institucija koja poštuje zakon i Ustav Crne Gore. Svi događaji koji su se desili bili su van institucionalnog okvira, a lokalna uprava nije bila involvirana u aktivnosti te vrste. Naša pozicija je jasna: grad mora ostati prostor stabilnosti, suživota i razvoja. Fokusirani smo na projekte i na kvalitetan život građana, a ne na teme koje dijele društvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić"> <figcaption>Spomenik Pavlu Đurišiću(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>Autobuska stanica ostaje na istoj lokaciji — slijedi rekonstrukcija</h2> Portal ETV: Najavili ste rješavanje problema Autobuske stanice. Šta je do sada urađeno? LUTOVAC: Opština Berane je već preduzela niz konkretnih aktivnosti. U toku je izrada dokumentacije za osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati stanicom. Izvršeno je statičko ispitivanje prenosačkog dijela objekta, koje je pokazalo da konstrukcija nije stabilna, pa je taj dio uklonjen. Trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za njegovu rekonstrukciju. Sprovode se sve neophodne administrativne procedure, a donijeta je odluka da Autobuska stanica ostaje na postojećoj lokaciji, uz faznu sanaciju i unapređenje prostora. <h2>Kapitalni projekti</h2> Portal ETV: Na kojim razvojnim projektima radite? Šta novo planirate za građane? LUTOVAC: Opština Berane realizuje i priprema čitav niz kapitalnih projekata koji će unaprijediti saobraćaj, komunalnu infrastrukturu i kvalitet života građana. <h3>Veliki projekti za 2026. godinu:</h3> <ul> <li>Rekonstrukcija Luške ulice – 5,5 miliona eura</li> <li>Izgradnja gradske pijace – 5 miliona eura</li> <li>Rekonstrukcija magistralnog puta kroz Budimlju – preko 1 milion eura</li> <li>Izgradnja ulice koja povezuje zaobilaznicu i IDEA market – iz kapitalnog budžeta Opštine</li> </ul> Radovi planirani i započeti u 2025. godini: <ul> <li>Nastavak izgradnje obilaznice i regulacija rijeke Makve – 3,5 miliona eura</li> <li>Dapsićko–Polički vodovod i vodovod Zagrad – oko 1 milion eura</li> </ul> U pripremi: <ul> <li>javna garaža,</li> <li>rekonstrukcija ulica u Novom naselju,</li> <li>nove investicije za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija.</li> </ul> Sve ove aktivnosti dio su šire strategije modernizacije grada, a cilj je da građane Berana u narednom periodu obradujemo novim, vidljivim i kvalitetnim rezultatima.

Tag: predsjednicki-izbori