Centralna izborna komisija Rumunije odbila je kandidaturu proruskog kandidata krajnje desnice Kalina Đorđeskua na ponovljenim predsjedničkim izborima u maju.
Najavljeno je da će kasnije biti saopšteno obrazloženje odluke.
Odbijanje njegove kandidature, što su lideri krajnje desnih stranaka osudili kao nedemokratsko, može se osporiti na Ustavnom sudu.
Đorđesku je odluku ocijenio kao "direktan udar u srce demokratije širom svijeta".
Desetine pristalica populiste Đorđeskua okupilo se ispred izborne komisije uzvikujući "Sloboda" i nakratko pokušalo da se probije kroz bezbjednosni kordon, prenio je Rojters.
Đorđesku koji je kritičan prema NATO-u i protivi se rumunskoj pomoći Ukrajini protiv ruske invazije, podnio je 7. marta kandidaturu za ponovno glasanje u maju usred sumnji da će mu biti dozvoljeno da se kandiduje.
Prvi krug predsjedničkih izbora poništio je Ustavni sud 6. decembra pozivajući se na navode o ruskom miješanju u korist Đorđeskua, što je Moskva demantovala.
Članovi administracije predsjednika SAD Donalda Trampa poništene izbore u Rumuniji ocijenili su primjerom kako "evropske vlade guše slobodu govora i političke protivnike".
Đorđesku je pod istragom zbog šest tačaka optužnice, uključujući članstvo u fašističkoj organizaciji i širenje lažnih informacija o finansiranju kampanje.
On je negirao sve optužbe.
Đorđesku je bio malo poznat u Rumuniji sve dok neočekivano nije pobijedio u prvom krugu predsjedničkih izbora 24. novembra s osvojenih oko 22 odsto glasova.
Ovaj 62-godišnjak je trebalo da se suoči sa proevropskom centrističkom kandidatkinjom Elenom Laskoni u drugom krugu, koji je smatran referendumom o budućem kursu Rumunije, članice NATO-a i Evropske unije.
Mada je poništavanje izbora pogoršalo duboke podjele u rumunskoj politici i izazvalo međunarodnu zabrinutost, novi predsjednički izbori zakazani su za 4. maj, a mogući drugi krug 18. maja.
Samo nekoliko dana prije glasanja, Đorđesku je pokrenuo TikTok kampanju pozivajući na prekid pomoći Ukrajini. Takođe je izrazio sumnju po pitanju članstva Rumunije u NATO.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Odbijena kandidatura krajnjeg desničara u Rumuniji za predsjedničke izbore

Dugogodišnji bjeloruski lider Aleksandar Lukašenko danas će na predsjedničkim izborima obezbijediti sedmi mandat šefa države, budući da su njegovi najveći rivali ili u zatvoru ili u egzilu.
Na prethodnim predsjedničkim izborima, u avgustu 2020. godine, Lukašenko je, prema zvaničnim rezultatima, osvojio 80 odsto glasova, što je podstaklo tvrdnje o izbornoj prevari i višemjesečne proteste na koje je vlast odgovorila oštrim obračunom sa hiljadama neistomišljenika.
Kako bi smanjio rizik od izbijanja novih nemira, 70-godišnji Lukašenko je pomerio termin ovogodišnjih izbora – sa toplog avgusta na ledeni januar, kada masovni protesti nisu izgledni zbog loših vremenskih prilika.
Lukašenko, kome mandat ističe krajem septembra, ima samo simbolične protivnike na današnjim izborima, za razliku od glasanja 2020. godine, jer izborna komisija ovaj put nije odobrila kandidature opozicionih političara.
Aktivista grupe boraca za ljudska prava Vesna (Proljeće) Pavel Sapelka ukazao je da političari, koji su nekada bili protivkandidati Lukašenku, „sada bukvalno trunu u zatvoru“ u teškim uslovima i da sa njima niko nije imao kontakt duže od godinu dana.
Opoziciona liderka u egzilu Svetlana Tihanovska, Lukašenkov glavni rival na izborima 2020. godine, navela je da su izbori u Bjelorusiji „farsa“ i pozvala Bjeloruse da glasaju protiv svih kandidata.
Njen suprug, aktivista Sergej Tihanovski pokušao je da se kandiduje za predsjednika prije četiri godine, ali je uhapšen i do danas je u zatvoru.
Lukašenko, bivši direktor državne farme, postao je predsjednik države 1994. godine, na talasu gnijeva javnosti zbog naglog pada životnog standarda poslije haotičnih i bolnih reformi tokom prelaska sa socijalističke na tržišnu privredu.
Lukašenka su tokom prvog mandata nazivali „posljednjim diktatorom Evrope“, a on je opravdao taj nadimak oštrim obračunom sa neistomišljenicima i produžavanjem vladavine putem izbora koje Zapad opisuje kao neslobodne i nepoštene.
Izbore 2020. godine, na kojima je Lukašenko obezbedio šesti mandat, nameštenim smatraju mnogi i u zemlji i u inostranstvu. Izbori su doveli do višemesečnih masovnih protesta, najvećih do sada u Belorusiji.
Na te proteste vlasti su odgovorile sveobuhvatnom represijom – uhapsile su više od 65.000 ljudi, pretukle hiljade, i zabranile rad stotinama nezavisnih medija i nevladinih organizacija, zbog čega su zapadne zemlje Minsku uvele sankcije.
Vodeće opozicione ličnosti danas su ili u zatvoru ili su pobjegle iz zemlje. Aktivisti za ljudska prava navode da u Bjelorusiji ima oko 1.300 političkih zatvorenika, uključujući dobitnika Nobelove nagrade za mir Aleša Beljackog, osnivača grupe Vesna.
Lukašenko je nedavno pomilovao više od 250 osoba za koje su borci za ljudska prava tvrdili da su politički zatvorenici.
Međutim, pomilovanja dolaze u jeku pojačane represije čiji je cilj iskorenjivanje svih preostalih znakova neslaganja sa vlastima. Stotine su uhapšene u racijama uperenim na rođake i prijatelje političkih zatvorenika. Uhapšeni su i članovi onlajn grupa koje su pokrenuli stanari stambenih zgrada u više gradova.
Tokom trodecenijske vladavine, Lukašenko se oslanjao na subvencije i političku podršku Rusije, kojoj je dozvolio da koristi bjelorusku teritoriju za invaziju na Ukrajinu 2022. godine, a kasnije je pristao i da primi dio ruskog taktičkog nuklearnog oružja.
Dok se godinama cenjkao sa Kremljom oko dodatnih subvencija, Lukašenko je povremeno pokušavao da umiri Zapad ublažavanjem represije. Takav flert sa Zapadom je okončan kada je inicirao nasilno suzbijanje protesta poslije izbora 2020. godine.
Sa ruskim liderom Vladimirom Putinom, sa kojim je blisko povezan, Lukašenko je u decembru 2024. potpisao sporazum kojim je Bjelorusija dobila bezbjednosne garancije, uključujući moguću upotrebu ruskog nuklearnog oružja.
Taj pakt je potpisan poslije revizije ruske nuklearne doktrine, koja je prvi put stavila Bjelorusiju pod ruski nuklearni kišobran, u jeku tenzija sa Zapadom zbog rata u Ukrajini.
Lukašenko navodi da se u Bjelorusiji nalazi više desetina komada ruskog taktičkog nuklearnog oružja, čije razmještanje proširuje sposobnost Rusije da gađa ciljeve u Ukrajini i u članicama NATO-a u Evropi.
On ne krije divljenje prema nekadašnjem Sovjetskom Savezu, vratio je kontrole sovjetskog tipa nad ekonomijom, obeshrabrio je upotrebu bjeloruskog jezika u korist ruskog i insistirao je na zamjeni crveno-bijele nacionalne zastave onom koju je Bjelorusija koristila dok je bila jedna od 15 sovjetskih republika.
Vodeća bjeloruska bezbjednosna agencija zadržala je ozloglašeno ime KGB iz sovjetskog perioda, a Bjelorusija je jedina zemlja u Evropi sa smrtnom kaznom, koja se izvršava hicem u potiljak.

1250x600

1084x550

Rivali u zatvoru ili egzilu: Lukašenko danas produžava višedecenijsku vladavinu

Evropski sud za ljudska prava odbio je u utorak žalbu krajnje desničarskog kandidata Kalina Đorđeskua na odluku rumunskog Ustavnog suda da, usred tvrdnji o miješanju Rusije, poništi glasanje na predsjedničkim izborima 2024. pošto je pobijedio u prvom krugu.
Evropski sud za ljudska prava sa sedištem u Strazburu saopštio je da je odbio Đoršeskuov zahtjev za hitnu odluku jer je "van okvira" mogućnosti suda da donese takvu mjeru za obaranje poništenja izbornog procesa.
Ranije malo poznati Đorđesku je postao poznat preko noći na TikToku, zbog čega je Evropska unija pokrenula istragu o toj društvenoj mreži.
Đorđesku je kritikovao poništavanje glasanja kao "formalizovani državni udar".
On je tražio od Evropskog suda za ljudska prava da donese takozvanu privremenu mjeru, hitnu odluku koju sud donosi samo u izuzetnim slučajevima, kada bi se podnosioci žalbe u suprotnom suočili s rizikom od nepopravljive štete.
- Zahtjev gospodina Đorđesku ne tiče se neposrednog rizika od nepopravljive štete - naveo je sud u obrazloženju odluke.
Rumunska Vlada je naložila je održavanje novih predsjedničkih izbora. Prvi krug bi trebalo da bude 4. maja, a drugi 18. maja ako nijedan kandidat u prvom krugu ne osvoji više od 50 odsto glasova.
Ustavni sud Rumunije poništio je predsjedničke izbore pošto su u obavještajnim dokumentima – s kojih je predsjednička kancelarija skinula oznaku - navedena "agresivna ruska hibridna dejstva", uključujući sajber napade.
Dokumenti takođe detaljno navode masovnu promociju Đorđeskua na društvenim medijima uoči glasanja.
Đorđesku koji je ranije izražavao divljenje ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu i koji je kritikovao NATO, nedavno se proglasio "ultra" pristalicom američkog predsjednika Donalda Trampa i negirao je veze s Moskvom.

Sud u Strazburu odbacio žalbu na poništenje predsjedničkih izbora u Rumuniji

Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko pomilovao je danas 23 politička zatvorenika, uoči predsjedničkih izbora zakazanih za 26. januar, javlja agencija AFP.

Organizacije za ljudska prava procjenjuju da je u Belorusiji više od hiljadu političkih zatvorenika, uključujući vođe protesta i protivnike Lukašenka uhapšene 2020. godine.

Pomilovane su 23 osobe, tri žene i 20 muškaraca za koje su vlasti saopštile da su počinili "ekstremistički orijentisane zločine", prenosi Radio Slobodna Evropa.

Identitet pomilovanih nije otkriven i nije izvjesno da li među njima ima istaknutih opozicionih ličnosti.

Politički zatvorenici u Bjelorusiji se drže u teškim uslovima, često lišeni pristupa advokatima ili kontakta s porodicom.

Više od 200 ljudi pušteno je na slobodu u nizu pomilovanja proteklih šest mjeseci, a povodom izbora 26. januara na kojima se očekuje ponovna pobjeda Lukašenka koji je na vlasti od 1994. godine.

Lukašenko se neće suočiti sa pravom opozicijom na ovim izborima, a tokom posete jednoj fabrici prošle nedjelje rekao je da ne vidi smisla da učestvuje u debatama i da čak i ne prati izbornu kampanju.

Lukašenko pomilovao 23 politička zatvorenika pred predsjedničke izbore

Hiljade ljudi okupilo se u glavnom gradu Rumunije, Bukureštu, 12. januara kako bi protestovali protiv poništenja predsjedničkih izbora u decembru, na kojima je desničarski, proruski kandidat Kalin Đorđesku pobijedio u prvom krugu.
Protesti u Rumuniji traju od 6. decembra, kada je Ustavni sud poništio izbore dva dana prije drugog kruga zbog navoda o ruskom uplitanju.
Protestanti su 12. januara mahali rumunskim zastavama i nosili hrišćanske ikone, kao i transparente s natpisima "Demokratija", "Sloboda" i "Vratite nam drugi krug", zahtijevajući od suda da poništi svoju odluku.
Takođe su pozvali na ostavku odlazećeg predsjednika Klausa Johanisa, čiji je mandat istekao 21. decembra, ali ostaje na funkciji šefa države dok se ne izabere njegov nasljednik.
Iako je skup, koji je blokirao saobraćaj, bio miran, policija je saopštila da su uhapsili tri osobe zbog "posjedovanja noževa i drugih zabranjenih predmeta".
Đorđeslu, koji je kritičan prema NATO-u i protivi se rumunskoj podršci Ukrajini protiv ruske invazije, bio je malo poznata figura u Rumuniji sve dok neočekivano nije pobijedio u prvom krugu predsjedničkih izbora 24. novembra s oko 22 odsto glasova.
Đorđesku, koji ima 62 godine, trebalo se suočiti s proevropskom centrističkom kandidatkinjom Elenom Laskoni u drugom krugu, koji se smatrao referendumom o budućem kursu Rumunije, članice NATO-a i Evropske unije.
Odluka Ustavnog suda da poništi izbore i naloži nove izbore donesena je nakon što su državni dokumenti pokazali da je Đorđesku, koji se kandidovao kao nezavisni kandidat, imao koristi od nepoštene kampanje na društvenim mrežama koju je vjerovatno organizovala Rusija. Moskva negira uplitanje u izbore.
Đorđeskuovi advokati podnijeli su zahtjev 10. januara Ustavnom sudu da revidira svoju odluku i vrati izborni rezultat.
Sličan zahtjev podnio je istog dana Džordž Simion, lider krajnje desničarske proruske stranke AUR, zajedno s parlamentarcima iz AUR-a. Stranka je najavila planove za organiziranje novih protesta.
Uoči skupa 12. januara, Simion je rekao novinarima da demonstranti zahtijevaju "slobodne izbore s nastavkom drugog kruga i poštovanje demokratije".
Proevropske stranke u Rumuniji postigle su dogovor krajem prošle godine da formiraju koalicionu vladu bez krajnje desnice nakon parlamentarnih izbora 1. decembra. Nova vlada je položila zakletvu 23. decembra.
Novi predsjednički izbori planirani su za 4. maj, s mogućim drugim krugom zakazanim za 18. maj, ali ostaje nejasno hoće li Đorđesku ponovo biti dopušteno kandidovanje za predsjednika.

U Rumuniji novi protesti zbog otkazanih predsjedničkih izbora

Aktuelni predsjednik Hrvatske Zoran Milanović, prema prvim izlaznim anketama, osvojiće 77,86 odsto podrške glasača, dok Dragan Primorac ima podršku od 22,14 odsto izašlih u drugom krugu predsjedničkih izbora u Hrvatskoj.
Hrvati su u nedjelju glasali za novog predsjednika Republike Hrvatske, a prema izlaznim anketama, objavljenim u 19 sati, Zoran Milanović ima podršku od gotovo 80 odsto izašlih.
Na birališta je do 16.30 sati izašlo 34,77 odsto glasača.
Najveća izlaznost je u Varaždinskoj, a najmanja u Vukovarsko-srijemskoj županiji, rečeno je na konferenciji za medije DIP-a.

Prvi rezultati izbora u Hrvatskoj: Milanoviću ubjedljiva podrška građana

U drugom krugu predsjedničkih izbora u Hrvatskoj do 16.30 sat glasalo je 34, 77 odsto birača ili njih 1.154.438, saopštila je danas Državna izborna komisija (DIP).
Ro je za oko 40.000 manje nego u prvom krugu prije dvije nedjelje, kada je u do istog vremena glasalo 1.195. 377 birača ili 36, 09 odsto.
Najveća izlaznost i dalje je u Varaždinskoj, 42, 91 odsto, a najniža u Vukovarsko-sremskoj županiji, 27,98 odsto.
U DIP su rekli da izbori protiču bez problema, osim na biračkom mjestu u Rijeci gdje je jedan stariji birač preminuo.
U Hrvatskoj se danas glasa u drugom krugu predsjedničkih izbora pošto u prvom krugu prije dvije nedjelje nijedan od osam kandidata nije osvojio više od 50 odsto glasova izašlih na birališta. U drugi krug su ušla dva kandidata s najviše glasova.
Aktuelni predsjednik Zoran Milanović je relativni pobjednik prvog kruga s osvojenih više od 49 odsto glasova i umalo mu je izbjegla pobjeda u prvom krugu, dok je drugoplasirani bio Dragan Primorac sa 19,35 odsto glasova. Izlaznost je bila oko 46 odsto.
Po zatvaranju birališta u 19 sati očekuju se prve izlazne ankete koje će objaviti hrvatske nacionalne televizije, dok će Državna izborna komisija prve nezvanične rezultate početi da objavljuje već od 19.30.
Očekuje se da će se oko 21 sat pouzdano znati ko je pobjednik.

Na predsjedničkim izborima u Hrvatskoj do 16.30 sati niža izlaznost nego u prvom krugu

U Hrvatskoj se danas održava drugi krug predsjedničkih izbora u kojem će građani izabrati između Zorana Milanovića (SDP i partneri) i Dragana Primorca (HDZ i partneri). Pobjednik će postati predsjednik Hrvatske narednih pet godina.
Prvi nezvanični rezultati očekuju se već u 19:30 sati, a HRT javlja da bi do 21 sat moglo biti obrađeno više od 90 odsto biračkih mjesta, što će pružiti jasnu sliku o ishodu izbora.
Prema konačnim rezultatima prvog kruga izbora, Zoran Milanović je dobio 49,09 odsto glasova, što znači da ga je manje od jednog postotnog poena dijelilo da reizbor potvrdi u prvom krugu i da građani ne moraju 12. januara ponovo na birališta.
Milanović je u prvom krugu ostvario pobjede u svim županijama i gradu Zagrebu, dok je nezavisni kandidat s podrškom HDZ-a Dragan Primorac pobijedio samo u inostranstvu.
Ukupno gledajući, Primorac je dobio 19,35 odsto glasova, a iza njega su se smjestile nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić (9,25 odsto), kandidatkinja platforme Možemo! Ivana Kekin (8,89 odsto), pa potom nezavisni Tomislav Jonjić (5,09 odsto), Mostov Miro Bulj (3,82 odsto), kandidatkinja stranke Dom i nacionalno okupljanje Branka Lozo (2,41 odsto), a začelje je pripalo nezavisnom Niki Tokiću Kartelu s 0,88 odsto glasova.
Pravo glasa danas ima 3.769.000 birača, a glasanje će se provoditi na 6.650 biračkih mjesta u Hrvatskoj i 105 u inostranstvu. Najviše birača izvan zemlje očekuje se u Bosni i Hercegovini i Njemačkoj.
Prva biračka mjesta otvorena su juče u 21 sat po našem vremenu u Australiji, dok će posljednja započeti s radom danas u Los Anđelesu u 16 sati po našem vremenu.

Drugi krug predsjedničkih izbora: Hrvatska bira između Milanovića i Primorca

Aktuelni hrvatski predsjednik Zoran Milanović osvojio je 49,85 odsto glasova na predsjedničkim izborima, a kandidat Hrvatske demokratske zajednice i partnera Dragan Primorac 20,7 odsto, pokazuju privremeni rezultati Državnog izbornog povjerenstva (DIP) na osnovu 80,3 odsto biračkih mjesta. 
 
Prema tim podacima, kandidatkinja Marija Selak Raspudić osvojila je 8,64 odsto glasova, a Ivana Kekin 8,08 odsto. 
 
Slijede kandidat Tomislav Jonjić sa 4,51 odsto glasova, Miro Bulj sa 3,79, kandidatkinja Branka Lozo sa 2,37 odsto glasova i kandidat Niko Tokić Kartelo 0,87 odsto. 
 
To su podaci sa 5.426 obrađenih biračkih mjesta, ili 80,33 odsto od ukupno 6.755.

Milanović vodi u prvom krugu predsjedničkih izbora

U Hrvatskoj su u toku osmi izbori za predsjednika Republike. Osmoro je kandidata za tu dužnost, a birališta su otvorena do 19 sati.
Osim u Hrvatskoj, predsjednik države bira se i u inostranstvu, u 38 zemalja, devet manje nego prije pet godina, a pravo glasa ima ukupno 3.762.224 birača.
Birači odlučuju hoće li novi, drugi mandat dati aktuelnom predsjedniku Zoranu Milanoviću, iza kojeg stoji SDP s partnerima ili nekome od njegovih protivkandidata, a to su Miro Bulj (Most), nezavisni Tomislav Jonjić, Ivana Kekin (Možemo), Branka Lozo (DOMiNO), Dragan Primorac (HDZ i partneri), te nezavisni kandidati Marija Selak Raspudić i Niko Tokić Kartelo.
Državno izborno povjerenstvo (DIP), ključno tijelo za kontrolu izbora, poziva birače da izađu na izbore i iskoriste svoje pravo.
Svoje pravo birači će u Hrvatskoj moći da ostvare na više od 6.500 redovnih biračkih mjesta i 123 posebna, na kojima glasaju zatvorenici, posade brodova i birači u ustanovama socijalne zaštite.

Hrvatska bira predsjednika

Na crnogorskom primorju sjutra će biti pretežno sunčano, dok se u ostalim djelovima države očekuje promjenljivo oblačno vrijeme sa sunčanim intervalima. 
 
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, moguća je rijetka pojava kratkotrajne i slabe kiše. 
 
Vjetar će biti slab do umjeren, promjenljivog smjera. 
 
Jutarnja temperatura vazduha od jedan do 11, a najviša dnevna od deset do 21 stepen.

Sjutra promjenljivo vrijeme, do 21 stepen

Građani Crne Gore, u proteklih sedam dana, dobrovoljno su predali 31 komad oružja, 599 komada municije i pet ručnih bombi, saopšteno je iz Uprave policije. 
 
Oni su pozvali građane da nastave dobrovoljno vraćanje oružja u okviru kampanje „Poštuj život, vrati oružje“, čiji je cilj, kako su kazali, izgradnja mirnog i sigurnijeg okruženja. 
 
"U proteklih sedam dana, u opštinama širom Crne Gore dobrovoljno je predat 31 komad oružja, 599 komada municije, pet ručnih bombi, 25 detonatorskih kapisli i sedam štapina dinamita", navodi se u saopštenju Uprave policije. 
 
Oni su kazali da su građani u Podgorici, Danilovgradu i na Cetinju dobrovoljno predali policiji 15 komada oružja, od čega osam pištolja i sedam pušaka, 328 komada municije različite vrste i kalibra, tri ručne bombe, 25 detonatorskih kapisli i sedam štapina dinamita. 
 
Dodaje se da je policiji u Baru, Budvi, Herceg Novom, Kotoru i Tivtu dobrovoljno predato devet komada oružja, od čega sedam pištolja, dvije puške i 186 komada municije. 
 
"U Bijelom Polju su dobrovoljno predata tri komada oružja, od čega dva pištolja, jedna puška i dva komada municije", kaže se u saopštenju. 
 
Kako su kazali iz Uprave policije, građani su u Nikšiću, Žabljaku i Pljevljima dobrovoljno predali četiri komada vatrenog oružja, i to po dva pištolja i puške, 83 komada municije i dvije ručne bombe. 
 
U saopštenju Uprave policije navodi se da su građani, od 2. januara do 4. aprila, dobrovoljno predali 3.503 komada oružja, 117.023 komada municije, 386 ručnih bombi i više stotina djelova oružja i eksplozivnih sredstava. 
 
"Pozivamo građane da nastave sa odgovornim i savjesnim odnosom kojim pokazujemo zajedničku brigu za zajednicu i doprinosimo sigurnijem društvu", zaključuje se u saopštenju.

Za sedam dana vraćen 31 komad oružja

Klub odbornika Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini opštine Berane predao je danas predsjedniku Opštine inicijativu za apliciranje na Javni poziv u okviru projekta WiFi4WB (Wi-Fi za Zapadni Balkan), koji finansiraju Evropska unija i Savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj Njemačke, a implementira Njemačka organizacija za međunarodnu saradnju (GIZ).
Kako navode iz DPS-a, riječ je o značajnoj inicijativi koja ima za cilj obezbjeđivanje besplatnog i pouzdanog pristupa internetu na javnim mjestima poput trgova, parkova, biblioteka i muzeja.
- Sigurni smo da bi realizacija ovakvog projekta u Beranama imala višestruke benefite, posebno za našu omladinu, ali i za posjetioce i turiste, čime bi se dodatno unaprijedili turistički potencijali našeg grada - navodi se u saopštenju.
Iz Kluba odbornika naglašavaju da se ovakva šansa ne smije propustiti, posebno imajući u vidu da bi projekat bio potpuno besplatan za Opštinu Berane.
- Kao odgovoran politički subjekt, uputili smo inicijativu predsjedniku Opštine da u skladu sa svojim ovlašćenjima pokrene proces aplikacije na ovaj Javni poziv. Takođe, spremni smo da, ukoliko je potrebno, pružimo stručnu i kadrovsku pomoć tokom procesa apliciranja - poručuju iz DPS-a.

DPS Berane: Iskoristiti šansu iz EU fondova

Lider Građanskog pokreta URA i bivši premijer, Dritan Abazović, u svom autorskom podkastu Petak sa Dritanom uputio apel građanima da u subotu svi dođu na protest na Maloj plaži u Ulcinju ili da potpišu peticiju za očuvanje Velike plaže.
- Danas je na meti Velika plaža, sjutra će to biti Crno jezero, Plavsko jezero, Lovćen, Stari grad u Kotoru… Ako sada ne pokažemo otpor, gubimo sve - poručio je Abazović.
U fokusu njegovog obraćanja našao se kontroverzni sporazum sa investitorima iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, kojim bi se Velika plaža praktično ustupila na gotovo cijeli vijek. Abazović tvrdi da Vlada planira da taj sporazum progura kroz parlament u formi zakona – kako bi se, kako kaže, izbjegla pojedinačna odgovornost i prikrile moguće koruptivne radnje.
- Time žele da se sakriju iza zakona. Ako neko sjutra pokrene odgovornost premijera Milojka Spajića, on će se pozvati na većinu u parlamentu. Apelujem na sve poslanike, posebno iz vladajuće većine, da se suprotstave prodaji Crne Gore i pretvaranju njenih građana u strance u sopstvenoj državi – da glasaju protiv tog sporazuma - poručio je lider URA-e.
Komentarišući izjave premijera da će Vlada poštovati samo jedan set zaključaka lokalnog parlamenta u Ulcinju, Abazović je kazao da je to neprihvatljivo.
- Skupština opštine Ulcinj je usvojila dva seta zaključaka – 21. marta i nedjelju dana kasnije. Ne mogu jedni biti prihvatljivi, a drugi ne. SO Ulcinj je jasno odbila projekat, ukazala na korupciju i netransparentnost, i zatražila da se bez stručnog mišljenja ništa ne radi na teritoriji opštine, posebno ne na Velikoj plaži – kazao je Abazović
Posebnu poruku uputio je i potpredsjedniku Vlade Niku Đeljošaju, optužujući ga za dvostruke standarde.
- Ako se slažeš da Velika plaža ide na doboš – reci to jasno. Ne možeš s jedne strane podržavati lokalnu zajednicu i njene zaključke, a s druge strane sjedjeti sa Spajićem i promovisati ovaj štetni projekat. Dosta je licemjerja! Ko god podržava ovaj sporazum, radi protiv interesa Crne Gore - kazao je Abazović, dodajući da „i sramota ima ime i prezime“.
Najavio je i da će URA Skupštini predati Deklaraciju o zaštiti Velike plaže, te otkrio da posjeduju dodatne informacije koje, prema njegovim riječima, mogu ozbiljno kompromitovati cijeli projekat.
Ni nova uprava Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) nije pošteđena kritika. Abazović tvrdi da ta institucija više ne radi svoj posao, već da je pretvorena u alat za političke obračune.
- Umjesto da se bave jasnim slučajem pogodovanja investitoru na štetu države, ASK se, po nalogu partija na vlasti, bavi hajkama protiv mene, kolege Adžića i drugih. Najavio je i Spajić tokom premijerskog sata da se nešto istražuje. Neka istražuju – pretpostavljam što im je namjera da rade i radujem se kako će to završiti – naveo je on.
Abazović tvrdi da su određeni „partijski botov“ unutar ASK-a u službi političkog progona uoči lokalnih izbora.
- Samo ih čekam u srijedu. Vi u srijedu, ja u petak. Da vide građani kako se radi po nalogu Pokreta Evropa sad i još nekih partija vlasti – kazao je Abazović.
On je poručio da se ne plaši sukoba, pa ni sa samom Agencijom.&nbsp;
- Ako budete radili kako treba, imaćete moju podršku. Ukoliko budete batina u rukama vladajućih partija, budite sigurni da vas čeka sudbina određenih ljudi za koje više nema mjesta u institucijama sistema. Vodim sporove i sa pripadnicima organizovanog kriminala, imam spor i sa Banom oko trajekta, vodiću spor i sa ASK-om. Nije dalek put od percepcije borca protiv korupcije do korumpiranog čovjeka – poručio je Abazović.

Abazović pozvao na protest: "Crna Gora nije na prodaju!"

Agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli su sa kupovinom glasova - tvrde za Portal ETV sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom.
<h2>VAUČERI ZA IZBORE</h2>
- Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu
koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – tvrde naši sagovornici.
Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori.
<h2>,,OSTROŠKI MARATON“</h2>
Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača.
- Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozoravaju sagovornici Portala ETV.
Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu.
- Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kažu naši sagovornici.
<h2>NEDAVNA ISTORIJA PREVARE</h2>
Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD.
Nikšić su te godine „opsadirali“ Vučićevi ljudi za specijalne zadatke, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture. Vučićevi izaslanici Vladimir Mandić, Milan Nikolić, Predrag Rajić, te sin Milorada Dodika (predsjednika entiteta BiH – Republika Srpska) - Igor Dodik vodili su kampanju pritisaka i zastrašivanja birača. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura.
Aktivno je bila uključena i Crkva Srbije, čije svještenstvo je, takođe, agitovalo za ovu koaliciju.
<h2>PRIVOĐENJA I PUŠTANJA NA SLOBODU</h2>
Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac.
Na informativni razgovor privedeni su tadašnji član Glavnog odbora Vučićeve Srpske napredne stranke i bivši rukometni reprezentativac Vladimir Mandić, bezbjednosno interesantna osoba Dane Šijan iz Beograda, zatim Nemanja Bogdanović iz Sarajeva, Aleksandar Jokić iz Beograda, kao i tadašnji poslanik Demokratskog fronta u Skupštini Crne Gore Milo Božović, te Slobodan Lalović iz Foče, Dejan Puhalo iz Trebinja, Blagdan Madžić iz Foče i Miroslav Vujović.
Petanestak dana prije ovih privođenja policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada.
Vučić je uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević.
Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.
Ove godine nema u toj mjeri otvorenog i brutalnog pritiska iz Srbije na izborni proces u Nikšiću, ali kako se kampanja privodi kraju, novac za kupovinu glasača je, očito, stigao, kako se ništa ne bi prepuštilo slučaju.

Glasačima dijele bonove od po 3.500 KM za trgovinu građevinskog materijala na stovarištima u BiH?

Sukob u Demokratama Alekse Bečića, potpredsjednika Vlade, eskalirao je do tačke bez povratka, tvrde izvori Portala ETV bliski ovoj partiji, ističući da su Bečić i ideolog stranke Boris Bogdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – tvrde naši izvori. M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964" data-rendition-name="original" width="900" height="599" loading="lazy" alt="Bečić i Bogdanović"> </figure>  Upravo te večeri Demokrate su odlučivale o nosiocu liste, a prema pouzdanim informacijama M portala, Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je, kako su prenijeli mediji, odlučeno i da Nemanja Vuković bude novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Koprivica je rođeni Nikšićanin i upravo on je najuticajnija ličnost ove partije u gradu pod Trebjesom. Duže od godine, špekuliše se sa informacijama, da su Koprivica i ministar odbrane Dragan Krapović, takođe funkcioner Demokrata, u sukobu sa Bečićem i Bogdanovićem, ali njih dvojica to negiraju. Uz njih, kako su ranije objavili mediji, i predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić, bivši ministar turizma Vladimir Martinović nijesu saglasni sa partijskom politikom koju kreira Bogdanović. U junu prošle godine, Koprivica je negirao da će sa još nekoliko nezadovoljnih funkcionera Demokrata formirati novu stranku Progres. - U potpunosti su netačni i zlonamjerni navodi portala Adria da osnivam politički subjekt koji će nositi naziv „Progres“ – napisao je on tada na mreži Iks. Portal Adria tvrdio je da su uz Koprivicu stali Vladimir Martinović, Nikola Rovčanin i još nekoliko funkcionera. Mediji su i u martu prošle godine objavili da je došlo do raskola u Demokratama i da Koprivica i Martinović napuštaju stranku. Vladimir Martinović i jeste otišao iz partije, ali u julu, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Spreman „svilen gajtan“ za Moma Koprivicu

Robert Siništaj, vlasnik lokala "Tasty" u Tuzima koji su večeras demolirali navijači Budućnosti nakon utakmice sa Dečićem, kazao je da je pričinjena materijalna šteta ogromna. On je za Portal ETV kazao i da je u tom događaju povrijeđen jedan gost lokala.&nbsp; Siništaj tvrdi i da policija nije adekvatno reagovala, objašnjavajući kako su "Varvari" ispred njegovog lokala došli privatnim vozilima uz pratnju policijskih službenika.&nbsp; - Oni su demolirali lokal, a policijaci su ih polako ispratili kao da su donijeli poklone a ne vatru - rekao je Siništaj.&nbsp; Prema njegovim riječima, navijače niko nije dirao dok su oni lomili i rušili po objektu.&nbsp; Tvrdi da je policija nijemo posmatrala navijače dok su goste lokala gurali sa štitnicima i prijetili im.&nbsp; - Gosti su bježali na zadnji izlaz. Međutim, kako nijesu svi tako brzo da izađu kroz ta vrata krenuli su ka prednjim - dodaje Siništaj.&nbsp; On kaže i da je bilo dima, vatre, da su kroz lokal letjele baklje &nbsp;zbog čega je zapaljen invertar u lokalu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402230436_d4f94575bd1e25ec0688c91df924d7edf61cdb4281a5d2033e313d4fde830e51.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250402230436_d4f94575bd1e25ec0688c91df924d7edf61cdb4281a5d2033e313d4fde830e51" data-rendition-name="original" width="1600" height="721" loading="lazy" alt="Tasty"> <figcaption>Zapaljena garnitura(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402230436_23168200bdfb83928a08f8784797075f753d9f505878050c7f0c513279404ad9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250402230436_23168200bdfb83928a08f8784797075f753d9f505878050c7f0c513279404ad9" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Demoliran lokal "> <figcaption>Polomljena stakla (Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F0QzOqrellbY%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F5bhjxCaPgfk%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(FOTO,VIDEO) Siništaj: Šteta u lokalu ogromna, policija neadekvatno reagovala

U nikšićkom biračkom spisku ima hiljade fantom birača ili birača koji se „uvoze“ iz Srbije i entiteta Bosne i Hercegovine - Republika Srpska – upozorila je nezavnica odbornica u Skupštini opštine Nikšić Tatjana Knežević Perišić. Ona je, u saopštenju dostavljenom Portalu ETV, pitala „odakle 57.589 birača, ako je na popisu stanovništva 2024. godine utvrđeno da u Nikšiću živi 66.725 stanovnika, od čega je djece do 15 godina 10.909 popisanih, a od 15 do 19 godina 3.869. <h2>Zabrinjavajući podaci</h2> - Prevedeno u brojke, samo ako odbijemo ovu brojku djece do 15 godina, jer, logično, ne mogu glasati, onda bi u biračkom spisku ostalo 55.816 upisanih birača, a ne 57.589. A ako odbijemo bar 2.500 koliko bi otprilike trebalo biti djece od 15 do 17 godina, onda bi brojka upisanih bila negdje oko 53.000 birača – kategorična je Knežević Perišić. Podsjetila je da je Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo da je broj birača „u zaključenom biračkom spisku na dan 2. april 2025. godine 57.589 birača“, što je, objašnjava, više nego što je isti organ saopštio 17. januara 2025. godine, kada je opštini Nikšić i Službi za saradnju, poslove predsjednika i informisanje dostavio informaciju da je u biračkom spisku opštine Nikšić upisano 57.544 birača. Ta informacija je, dodaje ona, proslijeđeno svim odbornicima na uvid. - Ako pretpostavimo da je ovih 45 birača više, možda, oni koji su navršili 18 godina, javnosti i institucijama zaduženim za vođenje biračkog spiska, upućujem pitanje: Odakle ovoliko upisanih u birački spisak opštine, koja prednjači u iseljavanju građana, kada je Crna Gora u pitanju – istakla je Knežević Perišić. Kategorična je da u nikšićkom biračkom spisku ima hiljade fantom birača ili birača koji se „uvoze“ iz Srbije i entiteta BiH - Republika Srpskea, uz podsjećanje da je Koalicija „Evropski tim za Nikšić“, još 2021. godine podnijela prigovor za oko 920 birača koji su upisani u tri biračka spiska, u dvije države i jednom etnitetu, i koji, kao takvi, nijesu imali pravo glasa u Nikšiću.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250404170456_f1ff411ea5ed36812853e5bc60b11792f5d824e336f14c641249d8f3c3cfcc1e.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250404170456_f1ff411ea5ed36812853e5bc60b11792f5d824e336f14c641249d8f3c3cfcc1e" data-rendition-name="original" width="2048" height="1536" loading="lazy" alt="Nikšić"><figcaption>JE LI PRIPREMLJEN TEREN ZA KRAĐU IZBORA: Nikšić(Photo: RTNK/Milan Šapurić)</figcaption></figure>  - Ta prijava je, naravno, odbačena, a OIK, DIK, MUP, tužilaštvo i sudstvo se nijesu bavili imenima koja smo tada dostavili. Stoga ponovo izražavam sumnju u regularnost predstojećih izbora tim prije što se od 2008. do kraja 2022. iz Nikšića odselilo 8.700 građana, doselilo 4.582, a da je samo od januara do kraja oktobra 2023. godine trajno otišlo još 1.064 građana, dok se doselilo njih 357, što je najveći odliv stanovništva u cijeloj Crnoj Gori – upozorava Knežević Perišić. Nikšić je, dodaje ona, za 12 godina napuštilo više od 6.000 stanovnika, natalitet je u konstatnom padu, mortalitet veliki, pa pita otkuda onda ovoliki broj upisanih birača? - Jer, po zvaničnim statistikama MUP-a i MONSTAT-a, (dakle 57.589 u biračkom spisku, plus 10.909 djece do 15 godina, plus oko 2.500 onih do 18 godina) ođe živi bar 71-000 ljudi! KAKO? Da li zato nikšićka vlast ne brine oko rezultata izbora, iako znaju, po svim raspoloživim anketama, da građanska i suverenistička opcija ima većinu – zaključila je Knežević Perišić. <h2>Uticaj stranih država</h2> Portal ETV objavio je prije nekoliko dana informaciju da su agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli sa kupovinom glasova, a što tvrde naši sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom. - Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – rekli su oni.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022007020_6285fcf3ba19bdbb1e441f9555390450b5bce0c7d2988b05d2ea5f2ecb025613.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022007020_6285fcf3ba19bdbb1e441f9555390450b5bce0c7d2988b05d2ea5f2ecb025613" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="MUP Zgrada"><figcaption>BEZ REAKCIJE NA RANIJE PRIJAVE: Ministartsvo unutrašnjih poslova(Photo: Portal ETV/Anja Ivanović)</figcaption></figure>  Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori. Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača. - Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozorili su sagovornici Portala ETV. Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu. - Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kazali su naši sagovornici. Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD. Nikšić su te godine „opsadirali“ ljudi za specijalne zadatke predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture i Crkva Srbije. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura. Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac. Osim toga, policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada. Vučić je tada uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević. Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.

Tag: predsjednicki-izbori