Kandidat desnice Karol Navrocki za nijansu je bio uspješniji od centrističkog kandidata Rafala Ščaskovskog u drugom krugu predsjedničkih izbora u Poljskoj. Prema podacima Državne izborne komisije, Navrocki je osvojio 50,89 odsto, dok je Ščaskovskom povjerenje dalo 49,11 odsto birača
Ovi rezultati predstavljaju dramatičan preokret u odnosu na prve izlazne ankete objavljene odmah nakon zatvaranja birališta sinoć u 21 čas. Tada je Ščaskovski bio u blagom vođstvu sa 50,3%, dok je Navrocki imao 49,7%. Margina greške bila je dva procentna poena.
- 'Na ivici žileta' – to će sad ući u poljski jezik kao fraza - rekao je Ščaskovski svojim pristalicama nakon objave izlaznih anketa.&nbsp;
Ipak, Navrocki tada nije priznao poraz, već je izrazio uvjerenje u pobjedu.&nbsp;
- Večeras ćemo pobijediti. Pobijedićemo i spasićemo Poljsku! Pobijedićemo, razlika je stvarno toliko mala &nbsp;rekao je Navrocki dok su okupljeni uzvikivali: „Karol Navrocki – predsjednik Poljske!”
Navrocki, kojeg podržavaju nacionalistička stranka Pravo i pravda (PiS), kao i administracija američkog predsjednika Donalda Trampa, planira da Poljsku odvede u pravcu izraženijeg populizma i udaljavanja od evropskog političkog mejnstrima.
S druge strane, Ščaskovski je obećao saradnju sa vladom premijera Donalda Tuska, što bi omogućilo usvajanje zakona koji su trenutno blokirani od strane aktuelnog predsjednika Andžeja Dude, inače saveznika PiS-a.
Pobjeda Navrockog predstavlja ozbiljan udarac za Tuskovu vladu, koja će sada imati za protivnika predsjednika sklonog blokadi ključnih zakonodavnih inicijativa.
- Predsjedništvo Navrockog znači otvoreni sukob na vrhu između njega i Tuska. Biće veoma teško sprovoditi ključne reforme jer predsjednik ima pravo veta na većinu njih - ocjenjuje politička analitičarka Joanna Savicka iz varšavskog tink-tenka Polityka Insight.
Tokom kampanje, Navrocki se suočio sa nizom kontroverzi iz svoje prošlosti – uključujući optužbe da je, dok je radio kao obezbjeđenje u luksuznom hotelu, posredovao u dovođenju prostitutki za goste, da je učestvovao u navijačkim tučama, kao i da je pod sumnjivim okolnostima došao do stana od jedne penzionerke.
Konzervativni birači snažno su podržali Navrockog, zabrinuti zbog Ščaskovskog i njegove liberalne politike tokom mandata gradonačelnika Varšave, posebno kada je riječ o podršci pravima LGBTQ+ zajednice i njegovom distanciranju od uticajne hijerarhije Rimokatoličke crkve.
Tijesan ishod izbora još jednom je pokazao duboku političku podijeljenost u Poljskoj – između liberalnih gradova i konzervativnih manjih mjesta i sela, između pristalica EU i onih koji žele snažnu, nacionalno orijentisanu državu, kao i između liberalnih vrijednosti i onih koji zastupaju tradicionalizam i snažnu ulogu Crkve.
Te podjele nisu novost – već su se jasno pokazale 2020. godine, kada je Andžej Duda tijesno pobijedio Ščaskovskog sa 51% prema 49%.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fkosturi-iz-ormara-navrockog-ne-ugrozavaju-njegovu-predsjednicku-kampanju-u-poljskoj&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fcentristicki-gradonacelnik-varsave-tijesno-pobijedio-u-prvom-krugu-predsjednickih-izbora&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Duško Mihailović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Nacionalista Navrocki pobijedio na predsjedničkim izborima u Poljskoj

U Poljskoj su jutros otvorena birališta na kojima skoro 29 miliona građana upisanih u birački spisak odlučuje ne samo ko će biti novi predsjednik države, već i o spoljnopolitičkom pravcu zemlje, birajući između liberalnog gradonačelnika Varšave Rafala Tšaskovskog i kandidata populističke desnice, istoričara Karola Navrockog.
Birališta će biti otvorena do 21 sat, dok je glasanje u dijaspori, uključujući i Sjedinjene Američke Države, gdje vlada veliko interesovanje, završeno juče.
U dijaspori se za glasanje prijavilo oko 750.000 birača, što je za oko 200.000 više nego u prvom krugu održanom 18. maja.
U prvom krugu izbora tijesnu većinu – manje od 1,5 odsto glasova – osvojila je liberalna, demokratska i proevropska opcija, koju predstavlja Tšaskovski.
Političari jutros pozivaju građane da masovno izađu na birališta, a tokom kampanje današnji izbori predstavljeni su kao odlučujući trenutak između evropskog puta i vladavine prava s jedne strane, te jačanja populizma i MAGA pokreta među pristalicama u Poljskoj s druge strane.
Pobjeda Tšaskovskog otvorila bi put za reforme koje je do sada blokirao predsjednik Andžej Duda iz opozicione stranke Pravo i pravda, posebno kada je riječ o demontaži autoritarnih elemenata koje su konzervativni nacionalisti unijeli u pravosuđe. Iako su izgubili izbore 2023. godine, zadržali su kontrolu nad institucijama poput Ustavnog i dijela Vrhovnog suda.
S druge strane, pobjeda Navrockog, kojeg su snažno podržali saradnici bivšeg američkog predsjednika Donalda Trampa i mađarski premijer Viktor Orban – ali ne i lider radikalne desnice Slavomir Mencen – dovela bi Poljsku u političku blokadu. Vlada tada ne bi imala dovoljan broj poslanika da nadglasa predsjednički veto, čime bi sve ključne reforme bile zaustavljene.
Sve ankete pred drugi krug daju blagu prednost Tšaskovskom, ali u okviru statističke greške, pa je ishod neizvjestan. Čak ni rezultati izlaznih anketa neposredno nakon zatvaranja birališta možda neće biti dovoljni da se dobije jasan odgovor o pobjedniku.
Državna izborna komisija rezultate će saopštiti u ponedjeljak, ali ni tada ne mora biti kraj neizvjesnosti. Predsjednik Duda je već u prvom krugu, na jednom mitingu podrške Navrockom, nagovijestio mogućnost da kandidat koji izgubi – ako to bude Navrocki – ne prizna rezultate, tvrdeći da su falsifikovani.
Vijeće Vrhovnog suda koje po zakonu mora da potvrdi validnost izbora još uvijek je pod kontrolom opozicionih konzervativaca. S druge strane, ni premijer Donald Tusk ni institucije Evropske unije to veće ne priznaju, smatrajući da nije nezavisno.

Portal ETV

Poljska bira predsjednika: Glavne opcije liberal i desničar

Tokom predsjedničke kampanje u Poljskoj, iz ormara Karola Navrockog ispalo je više od &nbsp;nekoliko kostura, ali sve bizarnije optužbe o njegovoj prošlosti ne utiču negativno na njegove šanse – naprotiv, desničarskom populisti mogle bi čak pomoći da pobijedi u neizvjesnoj trci u nedjelju.
Politička temperatura dostigla je tačku ključanja u završnici izborne trke. Premijer Donald Tusk, lider proevropske, umjerene desnice, optužio je opozicionu stranku Pravo i pravda (PiS) da podržava Navrockog, iako zna za njegove veze sa kriminalnim miljeom i prostitucijom. Sam Navrocki takođe sugeriše da je učestvovao u masovnim tučama huligana, naglašavajući svoju boksersku prošlost.
Optužbe su otišle korak dalje u odnosu na nadrealne priče koje su ga pratile ranije tokom kampanje. U martu se otkrilo da je gostovao u jednoj televizijskoj emisiji pod pseudonimom, sa zamućenim licem, kako bi reklamirao svoju knjigu o organizovanom kriminalu – i samog sebe hvalio.
Stvari su postale ozbiljnije ovog mjeseca, kada je otkriven način na koji je Navrocki došao do stana od starijeg muškarca u Gdanjsku, što je izazvalo političku kontroverzu. Ipak, optužbe o njegovim navodnim vezama s podzemljem – koje Navrocki oštro negira nazivajući ih medijskom fabrikacijom – dodatno su rasplamsale debatu o njegovoj podobnosti za najvišu državnu funkciju.
<h2>Polarizovana Poljska</h2>
Ključno pitanje je da li sve ovo uopšte ima uticaja u duboko podijeljenom poljskom društvu. Poput svog političkog saveznika, bivšeg američkog predsjednika Donalda Trampa, kojeg je sreo tokom kampanje, Navrocki vješto prebacuje optužbe na „liberalne laži i fantazije“.
Njegova kampanja pokazuje izdržljivost uprkos aferama, a prema agregiranim anketama Politica, izbori su mrtva trka – Navrocki zaostaje za samo jedan procentni poen za svojim rivalom, liberalnim gradonačelnikom Varšave, Rafalom Ščaskovskim.
Poljska, kao značajna članica EU i NATO-a, privlači veliku pažnju ovim izborima, koji će pokazati u kom pravcu zemlja ide. Pobjeda Ščaskovskog omogućila bi Tusku da Poljsku vrati u srce evropske politike, dok bi Navrocki kao predsjednik mogao ozbiljno zakočiti reformsku agendu aktuelne vlasti.
Navrocki sve češće povlači paralele između sebe i Trampa, braneći se od napada.&nbsp;
- Medijska kleveta nije uništila predsjednika Trampa. Neće ni Karola Navrockog - napisao je u srijedu na svom nalogu na mreži X. Osim što je sreo Trampa, Navrocki, kandidat kojeg podržava PiS, govorio je i na CPAC konferenciji MAGA pokreta u Poljskoj, održanoj u Jasionki na jugoistoku zemlje.
I baš kao i Tramp, Navrocki ima snažnu bazu glasača koju afere ne dotiču.
– U duboko polarizovanom društvu sve je moguće, i to je najprecizniji odgovor na pitanje zašto se sve ovo dešava – kaže politikološkinja sa Univerziteta u Žešovu, Ana Sjovjerska-Hmaj.
– Skandali su možda čak i pomogli Navrockom, jer je PiS odustao od narativa o njemu kao „građanskom kandidatu“ i jasno ga prigrlio kao partijskog čovjeka. To je učvrstilo i neodlučne glasače PiS-a da stanu uz njega – dodaje ona.
<h2>Tusk bez zadrške</h2>
Tusk ne bira riječi kada govori o Navrockom, optužujući lidera PiS-a Jaroslava Kačinjskog da je podržao potpuno neprihvatljivog kandidata.
– Znao si za sve, Jaroslave. Za veze s mafijom, za „sređivanje djevojaka“… za prevaru sa stanom i za druge afere koje su još skrivene. Cijela odgovornost za ovu katastrofu pada na tebe! – napisao je Tusk na mreži X.
Najozbiljnije optužbe dolaze iz svjedočenja koje je objavio portal Onet. Navrocki je, navodno, organizovao prostitutke u luksuznom hotelu na Baltičkom moru dok je tamo radio na obezbjeđenju. Poslanica iz Tuskove stranke, Agnješka Pomaska, koja predstavlja Gdanjsk, potvrdila je te navode na televiziji.
– Imam saznanja da su sve informacije iz Onetovog teksta jednostavno tačne – rekla je ona.
Navrocki kategorički negira optužbe, najavljuje tužbu protiv Oneta, i napada Tuska i Ščaskovskog.
– Danas je problem u Poljskoj politička prostitucija, koja želi da zemlju proda za strane pare… Medijski pomoćnici Tuska i Ščaskovskog neće nam oteti pobjedu! – poručio je na mreži X.
Kada je riječ o tvrdnjama da je učestvovao u masovnim tučama huligana, koje su brojale i do 140 učesnika, Navrocki to ne poriče – naprotiv, naglašava da je bio bokser i da su to bile „sportske i viteške borbe“.
<h2>Sigurnosna provjera i nova optužba</h2>
Dnevnik Gazeta Viborča objavio je i nove informacije – ovaj put o njegovoj bezbjednosnoj provjeri, koja mu je bila potrebna dok je bio direktor Instituta za nacionalno sjećanje, državne agencije koja se bavi zločinima nacističkog i komunističkog režima.
Prema tom izvještaju, kontraobavještajna agencija ABW prvobitno mu je dala negativnu ocjenu, ali je tadašnji šef ABW-a – danas savjetnik odlazećeg predsjednika Andžeja Dude – odluku preinačio.
Iz Navrockovog štaba nisu odgovorili na pitanja Politica o ovoj temi.
<h2>Napadi i na Ščaskovskog</h2>
Ni Rafal Ščaskovski nije ostao pošteđen. PiS ga je nedavno optužio da odbija test na droge jer, navodno, nešto skriva. Na to je u ponedjeljak odgovorio da je inznenađen što ga to pitaju.
- Jer je jasno da problem ima Karol Navrocki. Kada neko izazove saobraćajnu nesreću – prvo treba da pregleda sebe, a ne da traži da se drugi pregledaju – kazao je on.
PiS je takođe u srijedu tvrdio da bi Ščaskovski mogao biti umiješan u takozvani „otpadni skandal“ – aferu koja godinama potresa gradske vlasti Varšave. Nacionalno tužilaštvo Poljske saopštilo je da je 17 osoba optuženo za korupciju i lažne fakture u vezi sa iznajmljivanjem opreme za upravljanje otpadom. Ščaskovski, koji je gradonačelnik Varšave od 2018, godinama negira bilo kakvu ulogu i već je ranije tužio PiS-ov list zbog sličnih optužbi.
<h2>Tuskova marioneta?</h2>
Glavna strategija PiS-a jeste da Ščaskovskog prikaže kao Tuskovu marionetu. Aprilska anketa agencije Opinia24 pokazala je da 51% građana negativno ocjenjuje aktuelnu vladu, dok je zadovoljnih 39%.
Mjesečna mjerenja raspoloženja javnosti pokazuju da podrška vladi iznosi 34%, dok je 40% protiv.
– U završnici kampanje, Donald Tusk jasno stavlja do znanja da želi da u Predsjedničku palatu postavi svog poslušnika – rekao je u srijedu Andžej Šljivka, poslanik PiS-a i jedan od glavnih ljudi u Navrockovoj kampanji.
– Rafal Ščaskovski je Tuskov pion, i Tusk želi političara koji će mu biti potpuno podložan. Zato ne bira sredstva – poručio je.
Ana Sjovjerska-Hmaj upozorava da bi pregrijana atmosfera mogla imati ozbiljne posljedice.
– Rekla bih da smo već na ivici. Ovo vrlo lako može prerasti u nasilje. Nivo polarizacije i međusobne mržnje već se pretvara u stvarnu agresiju, i sve se jasnije vidi – zaključila je.

Kosturi iz ormara Navrockog ne ugrožavaju njegovu predsjedničku kampanju u Poljskoj

Liberalni gradonačelnik Varšave Rafał Tšaskovski tijesno je pobijedio u prvom krugu predsjedničkih izbora u Poljskoj, održanom u nedjelju, ispred svog desničarskog rivala Karola Navrockog. Ova dvojica kandidata sada ulaze u neizvjesnu trku za drugi krug zakazan za 1. jun.
Tšaskovski, koji dolazi iz Građanske platforme (PO), stranke premijera Donalda Tuska, osvojio je 30,8 odsto glasova, dok je Navrocki, kojeg podržava populistička desničarska partija Pravo i pravda (PiS), dobio 29,1 odsto, prema izlaznoj anketi agencije Ipsos objavljenoj u nedjelju uveče nakon zatvaranja birališta.
Ove brojke nijesu zvanični rezultati, koji će početi da pristižu iz Državne izborne komisije Poljske tokom narednih sati.
Prednost Tšaskovskog bila je manja nego što su to najavljivale predizborne ankete, što Navrockom daje dodatni zamah pred drugi krug. Prema agregiranim podacima Politico-vog „poll of polls“, Tšaskovski je bio procijenjen na 31 odsto, a Navrocki na 26.
- Rekao sam vam prije osam mjeseci da će biti tijesno – i jeste tijesno. Ovaj rezultat pokazuje koliko moramo biti snažni i odlučni da bismo pobijedili na predsjedničkim izborima. Na završnoj smo dionici. Pobijedićemo! - poručio je Tšaskovski okupljenima na skupu svoje kampanje u nedjelju uveče.
Navrocki je zahvalio svojim pristalicama što su, kako je kazao, odoljeli „pritiscima propagande, laži i obmana, i nijesu poklekli pred moći državnih institucija Donalda Tuska“.
Gradonačelnik Varšave sada je pod pritiskom da proširi svoj doseg prema širem krugu birača, smatra Bartoš Ridlinski, politikolog sa Kardinalnog univerziteta Stefan Višinski u Varšavi.
- U narednim danima čuće se šarolike poruke upućene gotovo svim biračima koji nijesu glasali za Navrockog - ocijenio je Ridlinski.
Borba između Tšaskovskog i Navrockog vodiće se oko toga ko će uspjeti da pridobije glasače kandidata koji su otpali u prvom krugu. Tšaskovski će ciljati glasače centrističkih i ljevičarskih kandidata, dok će Navrocki pokušati da privuče pristalice ekstremno desnog Słavomira Mencena, koji je završio kao trećeplasirani sa 15,4 odsto.
- Želim da se obratim jednom od kandidata, Słavomiru Mencenu. Ovo je trenutak da spasimo Poljsku. Obojica želimo suverenu, jaku, bogatu i sigurnu Poljsku - rekao je Navrocki nakon zatvaranja birališta.
Šimon Holovnija, predsjednik parlamenta i kandidat centra iz pokreta „Poljska 2050“, osvojio je 4,8 odsto glasova, dok je kandidatkinja Ljevice, Magdalena Bejat, osvojila 4,1 odsto. Obje stranke su dio vladajuće koalicije koju predvodi Tusk. Tokom kampanje pred prvi krug, obje su se suzdržale od napada na Tšaskovskog.
- Tšaskovski će vjerovatno poslati pomirljive poruke kandidatima poput Šimona Holovnije ili Magdalene Bejat - ocijenio je Ridlinski.
Ipak, upozorenje Tšaskovskom – i mogući signal šireg nezadovoljstva Tuskovom vlašću – stiglo je u vidu iznenađujuće dobrog rezultata Gržegoža Brauna, krajnje desničarskog i antisemitističkog kandidata, najpoznatijeg po tome što je vatrogasnim aparatom ugasio jevrejski menoru u poljskom parlamentu. On je zauzeo četvrto mjesto sa 6,2 odsto glasova.
Adrijan Zandberg, kandidat radikalno lijeve partije „Zajedno“, koja nije dio Tuskove koalicije, bio je peti sa 5,2 odsto.
Kada se sve sabere, kandidati koji se protive Tusku prošli su bolje od onih koji podržavaju njegovu vladu, što znači da Tšaskovskog očekuje težak uspon do eventualne pobjede 1. juna.
- Igra za sve tek počinje. Teška borba za svaki glas. Ove dvije sedmice odlučiće budućnost naše zemlje. Zato – nijedan korak nazad - poručio je Tusk na mreži X.

Centristički gradonačelnik Varšave tijesno pobijedio u prvom krugu predsjedničkih izbora

Rumunija je izabrala centrističkog predsjednika, u iznenađujućem raspletu nakon napete kampanje tokom koje se činilo da će još jedan desničarski populista preuzeti vođstvo jedne velike evropske zemlje.
Iako je u prvom krugu izbora prije dvije sedmice bio ubjedljivo drugi, umjereni gradonačelnik Bukurešta, Nikušor Dan, odnio je pobjedu sa značajnom razlikom od osam procentnih poena u odnosu na radikalnog protivkandidata Đorđa Simiona, koji je u ranim jutarnjim satima u ponedjeljak priznao poraz, iako je prethodno sebe proglasio pobjednikom.
Sa 99,8 odsto prebrojanih biračkih mjesta do 1:50 ujutru po lokalnom vremenu, Dan je osvojio 53,8 odsto glasova, dok je Simion dobio 46,2. Izlaznost je bila 65 odsto – najveća od 1996. godine.
- Izbori su stvar zajednice – a danas je pobijedila zajednica Rumuna koja želi duboku promjenu u zemlji. Ovo je trenutak nade - rekao je Dan.
„Ovo je vaša pobjeda“, poručio je Dan svojim oduševljenim pristalicama, od kojih su mnogi ostali ispred sjedišta kampanje do ranih jutarnjih sati, plešući na trotoaru.&nbsp;
- Ovo je pobjeda hiljada i hiljada ljudi koji su vodili kampanju [...] koji su vjerovali da Rumunija može krenuti pravim putem – poručio je novi predsjednik.
Kada su tokom večeri stigli prvi rezultati izlaznih anketa koje su najavljivale Danovu pobjedu, masa je eruptirala u uzvicima i aplauzima, skandirajući: „Nikušor! Nikušor!“
Dan (55), bivši matematičar i nezavisni kandidat, nosi akademski duh i odaje utisak skromnog čovjeka, što je potpuna suprotnost bombastičnom nacionalizmu njegovog 38-godišnjeg rivala Simiona iz tvrdo desničarske partije AUR, koji je otvoreno oponašao Donalda Trampa i zalagao se za obustavu pomoći Ukrajini.
Ipak, rano su se pojavili znaci da Simionova kampanja ne ide glatko.
Dok je glasanje još trajalo, Simion je počeo da dovodi u pitanje legitimnost izbora. U nedjelju uveče čak je proglasio pobjedu, uprkos jasnim pokazateljima iz izlaznih anketa i zvaničnim rezultatima koji mu nijesu išli u prilog.&nbsp;
- Ja sam novi predsjednik Rumunije - tvrdio je u objavi na društvenim mrežama.
Međutim, svega nekoliko sati kasnije, objavio je video na Fejsbuku u kojem čestita Danu i priznaje poraz.&nbsp;
- On je pobijedio. To je bila volja rumunskog naroda - rekao je Simion.
Poraz je bio gorak za Simiona, koji je posljednju sedmicu kampanje proveo više putujući po Evropi nego u svojoj zemlji. Nedavno je za „Politiko“ izjavio da mu izbori idu „kao po planu“ i predviđao „ubjedljivu pobjedu“.
U trenutku kada je konačno priznao poraz, Simion se zahvalio svojih preko pet miliona glasača i obećao da ih neće iznevjeriti.
- Bili smo sami protiv cijelog sistema, sami protiv svih. Ponosan sam na vas i nadam se da sam vas dostojanstveno predstavljao. Idemo do kraja, iako je gorak ukus poraza teško podnijeti - &nbsp;rekao je.
Na kasnoj konferenciji za medije, kada su novinari obavijestili Danu da je Simion priznao poraz, novi predsjednik je bio zatečen, ali i vidno olakšan. „Nisam to očekivao“, rekao je kroz osmijeh i pozvao pristalice Simiona da mu se pridruže u traženju jedinstva.
<h2>Borba za moć</h2>
Simionov pristup podsjetio je na odbijanje Donalda Trampa da prizna poraz na američkim izborima 2020. godine. U 22:30, članovima Simionove partije poslata je poruka upozorenja da, „ako se prevara nastavi, treba protestovati“, uz najavu „nacionalnog protesta“ za ponedjeljak ujutru „ako pokušaju da ukradu pobjedu rumunskog naroda“, prenijeli su rumunski mediji.
Ranije tog dana, Simion je tvrdio da se 1,8 miliona preminulih osoba nalazi u biračkim spiskovima, najavljujući da će njegova partija sprovesti sopstveno „paralelno“ brojanje glasova. Rumunska Stalna izborna komisija odbacila je te tvrdnje, navodeći da nije dobila nijedan konkretan dokaz o mrtvim biračima.
Simion je podijelio i objavu sa društvenih mreža u kojoj se tvrdi da se starijim pacijentima u bolnicama prijetilo izbacivanjem ako ne glasaju za Dana, a istakao je i poruku ruskog direktora aplikacije Telegram, u kojoj se navodi da je Francuska navodno tražila cenzuru „konzervativnih glasova“ u Rumuniji.
Na kraju, razlika u glasovima bila je prevelika i Simion je bio primoran da odustane od osporavanja rezultata. Njegovo priznanje poraza smirilo je tenzije i umanjilo bojazan od političke nestabilnosti.
Međutim, Dan je upozorio da problemi Rumunije — i razočaranje miliona ljudi koji su podržali Simiona — neće nestati nakon jedne pobjede.&nbsp;
- Društvena tenzija... mislim da će potrajati mjesecima, možda i godinama - rekao je.
Ovi izbori uslijedili su nakon ustavne krize koja je prošlog decembra potresla rumunsku demokratiju. Tada je Ustavni sud poništio prvi pokušaj raspisivanja predsjedničkih izbora, uz upozorenja na strano miješanje — sumnje su išle ka Rusiji.
Tadašnji favorit, ultranacionalista Kalin Đorđesku, bio je blizak Moskvi, skeptičan prema NATO-u i protiv pomoći Ukrajini. Sudska odluka izazvala je bijes širom zemlje, čak i među onima koji ga nisu podržavali.
Simion je podržao Đorđeskua — koji je pod istragom — i najavljivao da će ga imenovati za premijera ukoliko pobijedi.
Na kraju, većina Rumuna je odbacila Simiona, Đorđeskua i njihovu ultranacionalističku agendu.
Dan je najavio da će uskoro započeti razgovore sa četiri prozapadne stranke u rumunskom parlamentu, kao i sa predstavnicima manjinskih zajednica, kako bi formirao većinsku koaliciju. Predviđa da će pregovori trajati nekoliko sedmica.

Proevropski umjerenjak Nikušor Dan pobijedio na predsjedničkim izborima u Rumuniji

Danas su se u Poljskoj održali predsjedničlki izbori, a u drugi krug idu Rafal Tšaskovski iz Građanske inicijative Donalda Tuska, inače aktuelni gradonačelnik Varšave, kao i Karol Navrocki iz desničarske partije Pravo i pravda, istoričar i direktor Insituta narodnog pamćenja.
Prve izlazne ankete kažu da je Tšaskovski osvojio 30,8 odsto, a Navrocki 29,1.
Daleko iza su ostali drugi kandidati. Lider ultradesničarske Konfederacije Slavomir Mencen dobio je oko 15 odsto glasova.
Drugi krug izbora u Poljskoj biće održan prvog juna.

Poljska bira predsjednika: Prednost ima kandidat proevropski kandidat iz Tuskove koalicije

Proevropski gradonačelnik Bukurešta Nikušor Dan u vođstvu je u drugom krugu predsjedničkih izbora u Rumuniji, prema dvije izlazne ankete čiji su rezultati objavljeni poslije zatvaranja birališta.
Centristički kandidat Dan osvojio je više od 54 odsto glasova, dok je njegov protivnik, lider ekstremno desničke stranke AUR Đorđe Simion dobio oko 45 odsto.
Međutim, Simion je proglasio pobjedu pominjući "prevaru" na tek završenim izborima.
Izbori su održani u napetoj atmosferi i prema prvim procjenama bio je veliki odziv birača.

Izlazne ankete: Proevropski kandidat u vođstvu u drugom krugu predsjedničkih izbora u Rumuniji

U Poljskoj su jutros počeli izbori za predsjednika države, prvi krug, u kome 28,9 miliona registrovanih birača glasa da li će dati podršku Vladi premijera Donalda Tuska da obnovi nezavisnost pravosudja i medija, kazni korupciju prethodne vlasti i učvrsti evropska savezništva umjesto slijepog oslanjanja na SAD, ili će to zaustaviti novi predsjednik, ako izaberu konzervativnog predsjednika.
Na 32.143 birališta, od toga 511 u inostranstvu i pet na brodovima, Poljaci do 21 sat biraju danas između 13 kandidata, a ukoliko niko od njih ne osvoji preko 50 odsto glasova dva kandidata sa najviše glasova idu u drugi krug za 14 dana.
Posljednje ankete raspoloženja birača predviđaju sigurni drugi krug jer se prednost favorita, omiljenog liberalnog gradonačelnika Varšave, Rafala Tšaskovskog istopila sa početnih 10 do 12 procenata pred glavnim rivalom, direktorom Instituta pamćenja naroda Karolom Navrockim, kandidatom poljskih konzervativaca, iz aprila na sadašnjih svega pet do šest odsto.
U izbornu trku bi eventualno mogao da se umiješa i kandidat radikalnih nacionalista Slavomir Mencen koji igra otvoreno na kartu ksenofobije i antiukrajinskih raspoloženja, obećava potpunu zabranu abortusa a predstavlja se kao mlada dinamična snaga protiv establišmenta iz obije glavne stranke Građanske platforme premijera Donalda Tuska i konzervativnih nacionalista, Prava i Pravde bivšeg premijera Jaroslava Kačinjskog.
Pitanje bezbjednosti i odbrane od eventualnog napada ili hibridnog rata Rusije ovog puta nije tema kampanje, a poljski premijer Tusk učinio je mnogo da preotme konzervativcima i ekstremističkoj desnici narativ koji za političku dobit zloupotrebljava strahove Poljaka, kao što je odnos prema izbjeglicama i imigrantima, antiukrajinska raspoloženja i strah da će ukrajinske namirnice ugroziti poljsko selo.
Apelima na Poljake da glasaju u što većem broju obratili su se u završnici kampanje i premijer Donald Tusk i predsjednik Andžej Duda sa istim argumentom, da se ovog puta ne bira samo šef države, već sa ruskom agresijom u Ukrajini i vrhovni komandat oružanih snaga, ali prije svega pravac kojim će ići dalje Poljska.
Premijer apeluje da Poljaci kao i na parlamentarnim izborima 2023. godine podrže obnavljanje pravne države, što trenutno ide mučno, sve dok je na čelu Poljske predsjednik iz opozicije i stavlja veto na sve zakone, ili ih šalje Ustavnom sudu koji kontroliše prethodna vlast.
Predsjednik apeluje da Poljaci izaberu predsjednika koji će očuvati sve one reforme osam godina vlasti konzervativnih nacionalista Jaroslava Kačinjskog, zbog čijih je autoritarnih elemenata, institucija i medija stavljenih pod kontrolu vlasti i ugrožene nezavisnosti pravosuđa, Poljska godinama bila u sporu sa Evropskom unijom i bila su joj zamrznuta sredstva iz dijela fondova.
Navrocki obećava da će ako ga Poljaci izaberu zajedno sa istomišljenicima, poput madjarskog premijera Viktora Orbana ili rumunskih nacionalista po ugledu na Trampov pokret MAGA u SAD i metodama ove američke administracije, promijeniti Evropsku uniju pod parolom MEGA (Make Europe Great Again), učinimo Evropu ponovo velikom.
Stranka Pravo i Pravda uspjela je početkom maja da obezbijedi makar sliku svog kandidata sa Trampom u Bijeloj kući i širi priču da mu je Tramp rekao "pobijedićeš" a takodje i kurtoazno pozdravljanje od desetak sekundi sa američkim zvaničnicima na nekom prijemu, recimo sa šefom Stejt departmenta Markom Rubiom, prikazuje kao važne razgovore.
Prvu prognozu ishoda poljske televizije objaviće odmah nakon zatvaranja birališta a konačni rezultati trebalo bi da budu poznati u ponedjeljak.

Poljska: Danas prvi krug predsjedničkih izbora

U drugom krugu predsjedničkih izbora u Ekvadoru najviše glasova osvojio je Danijel Noboa, saopštilo je Nacionalno izborno vijeće te zemlje.&nbsp;
- Pobjeda je ubjedljiva i istorijska - poručio je Noboa, dok je njegova protivkandidatkinja Luisa Gonzales izjavila da će tražiti ponovno brojanje glasova.&nbsp;
Nobou, nakon izborne pobjede, predstoji borba protiv narko-kartela.
Birači u Ekvadoru izabrali su 37-godišnjeg Danijela Nobou za predsjednika u drugom krugu izbora. Na vlasti je od novembra 2023. godine, kada je pobijedio na vanrednim izborima raspisanim nakon opoziva njegovog prethodnika Giljerma Lasa i raspuštanja parlamenta.
Noboa je pobijedio ljevičarku Gonzales sa oko 56 odsto osvojenih glasova, a svoju pobjedu opisao je kao istorijsku, jer je osvojio približno 10 odsto više glasova od rivalke.
Iako je u prvom krugu, održanom u februaru, imao 16.746 glasova više od Gonzales, istraživanja javnog mnjenja uoči drugog kruga ukazivala su na to da oba kandidata imaju podjednake šanse za pobjedu.
Gonzales je poručila svojim simpatizerima da ne prihvata rezultate izbora i da će zahtijevati ponovno brojanje glasova, nazvavši ih &nbsp;"najgorom i najgrotesknijom izbornom prevarom u istoriji Ekvadora".
Uoči izbora, Vlada Ekvadora proglasila je vanredno stanje u trajanju od 60 dana u sedam od ukupno 24 provincije, kao i u prijestonici Kitu i zatvorima širom zemlje, kako bi suzbila nasilje povezano s trgovinom drogom.
Ubistva, krijumčarenje oružja, krađe goriva, iznude i drugi zločini koje izvode lokalne kriminalne grupe u naglom su porastu u posljednjih pet godina.
Ekonomija Ekvadora se istovremeno još oporavlja od posljedica pandemije kovida-19, dok nezaposlenost nastavlja da raste.

Danijel Noboa ponovo izabran za predsjednika Ekvadora

Južna Koreja će 3. juna održati vanredne predsjedničke izbore kako bi izabrala nasljednika Jun Suk Jeola, zbačenog 4. aprila nakon neuspjelog pokušaja da uvede vanredno stanje, najavio je privremeni lider zemlje.
Vlada će „izabrati 3. jun kao datum za 21. predsjedničke izbore u Južnoj Koreji“, rekao je Han Duk-su na sastanku kabineta, dodajući da će taj dan biti državni praznik da bi se olakšalo glasanje.
Ustavni sud je pokrenuo proces za održavanje predsjedničkih izbora u roku od 60 dana nakon što je izglasao opoziv Jun Suk Jeola.
Lider opozicione Demokratske stranke Li Džae-mjung predsjednički je kandidat koji se smatra favoritom.

Predsjednički izbori u Južnoj Koreji 3. juna

Crnogorske sudije ugled će vraćati odgovornim i stručnim radom, transparentnim postupcima i suđenjima i još poštenijim presudama, poručila je predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić.
Ona je, na svečanoj akademiji povodom 80 godina od osnivanja Vrhovnog suda, kazala da se očekuje da taj sud garantuje pravni poredak, građansku sigurnost i da bude simbol nepristrasne pravde.
- Naš zadatak nije samo da štitimo pravo onda kada nam koristi, već upravo kada nas obavezuje, a to možemo učiniti tako što ćemo ga primjenjivati kao živ mehanizam - rekla je Pavličić.
Kako je kazala, bez obzira na različitost misija koju ima sudstvo i druge dvije grane vlasti u društvu, ipak u osnovi je zajednička odgovornost da se osigura povezan pravni i društveno-ekonomski sistem koji djeluje u jedinstvenoj sinergiji.
- Svaka grana vlasti mora obavljati svoj posao, a ipak biti dio sistema provjere i ravnoteže, kako bi se osiguralo da nijedna od grana vlasti ne postigne previše nekontrolisane ovlasti i moći - navela je Pavličić.
Ona je naglasila da sve tri grane vlasti moraju biti komplementarne, jer nijedna od njih nije „vrhovna“, niti može da funkcioniše odvojeno jedna od druge.
Pavličić je istakla da je sudstvu dato da ispunjava ustavnu obavezu pozivanja drugih na odgovornost.
- Da bi sudska vlast svojom reformom ostvarila ključni doprinos pristupanja Crne Gore jurisdikciji evropskog prava, potrebna je podrška druge dvije grane u dijelu njihovih nadležnosti - rekla je Pavličić.
Ona je poručila društvu i građanima da pravda neće biti slučajnost, kompromis i statistika, već pravo svakog čovjeka i temelj Crne Gore, koji državu treba da odvede u porodicu razvijenih evropskih demokratija.
- Put nam nije lak i udoban, na njemu su brojne prepreke, ali ne treba da se zbog toga pravdamo, već da se popravljamo. Ne treba da krijemo greške, već da ih ispravljamo i ukoliko se desi da neko od nas neetički postupa, etički reagujemo - rekla je Pavličić.
Ona je rekla da sudije etički treba da ne pristaju na prećutni kompromis sa neistinama, sa nepravdom, komentarima pojedinaca i interesnih grupa koji imaju karakter stigmatizacije i omalovažavanja sudija i sudova, a koji su zasnovani na nezadovoljstvima odlukama.
- Naš ugled vraćaćemo odgovornim, stručnim radom i dostojanstvenim držanjem u sudnicama, poštenim, transaparentnim postupcima i suđenjima i još poštenijim presudama sa jasnim obrazloženjima, koji ne ostavljaju prostor ni za razumnu sumnju niti ugrožavaju učinkovitost zaštite osnovnih sloboda i vrijednosti - poručila je Pavličić.
Ona je rekla da u vremenu kada se Crna Gora nalazi pred vratima Evropske unije (EU) svi moraju biti svjesni da je to prije svega vrijednosna zajednica koja garantuje da je pravda dostupna svakome i da se zakon jednako primjenjuje na sve.
Pavličić je istakla da suština nije u zakonu, već u izvjesnosti i načinu njegove primjene.
- A primjenjuju ga sudije koje javnost uvjeravaju ne riječima i objašnjenjima već jasnim, preciznim, nepristrasnim presudama koje će opstajati i pred strankama, javnošću i pred istorijom - rekla je Pavličić.
Kako je navela, u vremenu kada institucije trpe izazove, kada vlada kriza povjerenja kod svih aktera društva i javnosti, političkih polarizacija i tenzija, kao i javnih podjela - biti sudija je težak teret, ali i velika čast.
Prema riječima Pavličić, zadatak sudija u modernom periodu države i pravosuđa nije samo da prenose i usvoje evropske norme, već da istinski žive evropske vrijednosti.
- To, između ostalog, znači da primjenjujemo ljudska prava garantovana Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, koja nijesu teoretska i iluzorna, već praktična i djelotvorna. Na ovaj način osiguraćemo da pravda bude dostupna svakom čovjeku, bez obzira na njegov status - rekla je Pavličić.
Ministar pravde Bojan Božović rekao je da je sud institucija koja mora biti na pijadestalu najvrednijih etičkih, moralnih, profesionalnih i ljudskih normi.
- Svi mi koji smo izvršna vlast dio smo prolaznih mandatnih sistema, dok ste vi dio jedne uzvišene profesije, kojoj građani i danas pristupaju sa posebnim uvažavanjem. Vi ste i danas mnogo više od imenovanih osoba koje donose presude, u vašim rukama su naše sudbine - rekao je Božović.
On je dodao da je zato povjerenje ključna riječ za sve, bilo koja grana vlasti da je u pitanju.
Božović je rekao da je odgovor na pitanje kako do povjerenja građana da svi rade odgovorno, savjesno, nepristrasno i efikasno.
On je naglasio da posebnu ulogu u izgradnji vladavine prava i pravne države ima sudska grana vlasti, dok druge grane vlasti moraju da stvaraju pravedan pravni sistem i tako olakšaju sudijama.
- Reforme koje su u toku moraju biti završene, zbog EU integracija, ali i svih građana. Ministarstvo pravde i Vlada će učiniti sve da tako bude - naveo je Božović.
On je poručio da u narednih 18 mjeseci, do zatvaranja poglavlja 23, moraju dati sve da reforme dobiju punu formu, da budu vidljive, mjerljive i za dobrobit svih građana.
Ambasadorka Ujedinjenog kraljevstva u Crnoj Gori Don Meken poručila je da pravosuđe ima ključnu ulogu u sprovođenju reformi neophodnih za pristupanje EU.
- Zbog tih reformi, pravosuđe je danas u centru pažnje - dodala je Meken.
Ona je naglasila da pravosuđe mora biti pouzdan i poštovan stub države.
- Sud koji govori jasno i komunicira ostaje otporan na uticaj moći i šalje poruku da niko nije iznad zakona. Transprantan pravosudni sistem je ono što očekuju građani i to je ono što zaslužuju - istakla je Meken.
Ona je rekla da se, zahvaljući naporima sudija, mogu postići veliki rezultati.
Šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler rekao je da je Vrhovni sud čuvar pravne sigurnosti i jednakosti pred zakonom.
On je rekao da 80. godišnjica osnivanja Vrhovnog suda dolazi u godini značajnih pistognuća Crne Gore u procesu pregovaranja sa EU.
- Nakon što ste dobili IBAR, što je bio odlučujući preduslov za obnavljanje zamajca u procesu pregovora, imenovanje predsjednice Vrhovnog suda označilo je kraj vakuuma. Bila je dobra godina u smislu evriopskih integracija, ali posebno dobra godina za vladavinu prava - kazao je Satler.
On je naglasio da postoji zamajac u procesu pristupanja EU i poručio da Crna Gora ostaje neko ko prednjači.
Satler je rekao da su fokus i brzina preduslov ako Crna Gora želi da ispuni ambiciozan cilj da zatvori poglavlja do kraja naredne godine.
- Vladavina prava je opisana u non-pejperu i tu je pozdravljen napredak koji je napravljen - kazao je Satler.
On je podsjetio da su Izvještaj Evropske komisije i non-pejper istakli a su ključni izazovi puna implemntacija reformi.
- Najizazovnije pitanje je kako da se ti prioriteti riješe da bi se zatvorila sva mjerila u poglavljima 23 i 24. Potreban je odgovor krivičnog pravosuđa, posebno da se riješe otvoreni slučaju, prvenstveno vezani za slučajeve korupcije - rekao je Satler.
On je kazao da efikasnost sudova treba da se poboljša, navodeći da je „spora pravda gotovo nepravda.
- Pravosudna mreža treba da se potpun implementira, to treba da se krene i završi kako je planirano - naveo je Satler.
On je poručio da Crna Gora u EU ima partnera i da eksperti već rade kako bi pružili podršku radu pravosuđa.
Satler je najavio da će na jesen Delegacija EU i Ministartsvo pravde organizovati prvi forum o vladavini prava.
On je poručio da je u radu sudija ključ uspjeha Crne Gore, naročito kada je riječ o intergaciji države u EU.
- Crna Gora može da bude uspješna samo ako su instutcije jake, a vladavina prava i pravda su temelj - rekao je Satler.
Predsjednik Vrhovnog suda Ujedinjenog Kraljevstva (UK) Lord Rid rekao je da sud i njegov rad treba da budu otvoreni i vidljivi za javnost.
On je kazao da povjerenje ne zavisi samo od toga da sudije rade svoj posao sa integritetom i pravnom sigurnošću i efikasnosti, već i od otvorenosti.
Kako je dodao Rid, u UK imaju usmenu raspravu u svim predmetima i to se obično dešava u prisustvu javnsti, koja je pozvana da dođe u sudnice i sluša rasprave.
On je istakao da imaju oko 100 hiljada posjetilaca svake godine i da su im sudnice obično pune posjetilaca.
- Naš Vrhovni i Apelacioni sud obezbjeđuju prenos uživo suđenja, uz male prekide ako se pomene nešto povjerljive prirode. Vrhodni sud prenosi i izricanje presude, kada sudija daje kratko obrazloženje presude, jezikom razumljivim za obične građane - kazao je Rid.

Pavličić: Ugled ćemo vraćati odgovornim i stručnim radom; Božović: Reforme se moraju završiti

Službenici Sektora za borbu protiv kriminala, Odsjeka za borbu protiv korupcije, ekonomskog kriminala i sprovođenje finansijskih istraga su, u nastavku intenzivnih aktivnosti u sklopu akcije „Lockdown“, koje se sprovode u saradnji sa službenicima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, u koordinaciji sa Osnovnim državnim tužilaštvom u Bijelom Polju, podnijeli krivične prijave protiv dva pravna lica i četiri odgovorne osobe zbog prevare i falsifikovanja isprava, te nanošenja štete državnom budžetu od preko 170.000 eura.
- Akcija kodnog naziva “Lockdown” se odnosi na otkrivanje i krivično procesuiranje fizičkih i pravnih lica koja svojim prevarnim radnjama, dovode u zabludu službenike Zavoda za zapošljavanje - Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom, kako bi im se u cilju u sticanju protivpravne imovinske koristi, vršile isplate subvencija za osobe sa invaliditetom.
Jedna krivična prijava podnijeta protiv “B.C.” d.o.o. Bijelo Polje, izvršnog direktora M.M. (30), ovlašćenog lica Š.M. (63) i knjigovođe – računovođe B.M. (46) svi iz Bijelog Polja, zbog sumnje da su izvršili krivična djela prevara u produženom trajanju i krivična djela falsifikovanje isprave u produženom trajanju.
Druga krivična prijava podnijeta je protiv &nbsp;“22F.” d.o.o. Mojkovac, izvršnog direktora Z.J. (57) i knjigovođe B.M. (46), takođe iz Bijelog Polja, zbog sumnje da su izvršili takođe krivična djela prevara u produženom trajanju i krivična djela falsifikovanje isprave u produženom trajanju.
- Sumnja se da su ova fizička i pravna lica krivična djela za koja se terete počinila tako što su, postupajući u svoje ime i za svoj račun, kao i u ime i za račun prijavljenog pravnog lica “B.C.” d.o.o. Bijelo Polje kontinuirano od 2019. do 2025. i tokom ove godine, odnosno pravnog lica „22F“ d.o.o. Mojkovac kontinuirano tokom 2023. i 2024. godine, u namjeri da sebi i pravnom licu pribave protivpravnu imovinsku korist lažnim prikazivanjem činjenica doveli u zabludu državnog službenika zaposlenog u Zavodu za zapošljavanje Crne Gore - Fondu za profesionalnu rehabilitaciju - navedeno je u saopštenju Uprave policije.
Oni su dostavljali falsifikovane izvode banke o navodno isplaćenim ličnim dohocima za 12, odnosno četiri zaposlena, kako bi im na ime subvencija za osobe sa invaliditetom, bili izvršeni prenosi novčanih sredstava sa računa Glavnog državnog trezora, na račun osumnjičenog pravnog lica.&nbsp;
Osobe kojima su navodno bile namijenje subvencije nijesu bile stvarno zaposlene, već su bila fiktivno prijavljeni kao radnici. Na taj način osumnjičeni su ostvarili protivpravnu imovinsku korist u ukupnom iznosu od 132.710, odnosno 38.514 eura, a na direktnu štetu budžeta Crne Gore.
Službenici Sektora za borbu protiv kriminala su u sklopu akcije „Lockdown“ do sada su podnijeli ukupno 13 krivičnih prijava protiv 20 pravnih i 34 fizička lica zbog fiktivnog zapošljavanja 48 osoba sa invaliditetom. Na taj način je budžet Crne Gore otećen za više od 1.459.913 eura.
- Službenici Uprave policije, Sektora za borbu protiv kriminala nastavljaju sa intenzivnim aktivnostima na identifikovanju i krivičnom procesuiranju svih fizičkih i pravnih lica koja prilikom obavljanja privredne djelatnosti, a u cilju sticanja protivpravne imovinske koristi, vrše ovakve i slične prevare državnih organa, na štetu budžeta i građana Crne Gore - poručeno je iz policije.

Firme "B.C." i "22F" i odgovorni u njima osumnjičeni za falsifikovanje isprava i nanošenje štete budžetu od 170.000 eura

Iranski predsjednik Masud Pezeškijan izjavio je da je jedini način za okončanje sukoba da Izrael zaustavi svoje vazdušne napade.
U izjavi za iranske medije je rekao da je Iran oduvijek težio miru i stabilnosti.
- U trenutnim okolnostima, trajni mir biće moguć samo ako neprijatelj prekine svoja neprijateljstva i pruži čvrste garancije za okončanje svojih terorističkih provokacija - rekao je Pezšhkijan.
Upozorio je da će uslijediti daleko snažiji odgovor Irana ukoliko Izrael nastavi s napadima.
Podsjetimo da je rat Izraela i Irana danas zvanično ušao u drugu sedmicu.

Iranski predsjednik: Jedini način za okončanje sukoba je da Izrael zaustavi vazdušne napade

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odredilo je zadržavanje do 72 sata V. B. zbog postojanja osnova sumnje da je učinio produženo krivično djelo zelenaštvo, kao i produženo krivično djelo ugrožavanje sigurnosti.
Kako se navodi u saopštenju, postoje osnovi sumnje da je osumnjičeni od kraja 2022. do juna 2025. u više navrata davao novac na zajam oštećenom M. D, pri čemu je ugovarao nesrazmjernu imovinsku korist koja je ukupno prelazila iznos od 30.000 eura, a mjesečno dostizala i do 2.000 eura, kroz više pojedinačnih isplata i kamata.
- Tokom 2025. osumnjičeni je u više navrata putem telefonskih poziva i aplikacije Vacap (WhatsApp) upućivao ozbiljne prijetnje oštećenom, navodeći da će ga ubiti, zakopati, izvaditi mu oči i slično, usljed čega je oštećeni osjetio strah visokog intenziteta za svoj život i sigurnost, kao i sigurnost članova svoje porodice, te se iz tih razloga odlučio na trajno napuštanje države - naveli su iz podgoričkog ODT-a.

Zadržavanje zbog zelenaštva i ugrožavanja sigurnosti: Osumnjičen da je od kamate uzeo oko 30.000 eura, prijetio "klijentu" da će mu iskopati oči

Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći. Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat. Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> &nbsp;

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

Hasiba Omerović, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp; Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije Suadom Zoronjić - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić(Photo: URA)</figcaption> </figure>  - Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV. U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić. U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp; - Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona. Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole Todori Popović. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović(Photo: FB/Prava Crna Gora)</figcaption> </figure>  - Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović. Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci. U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka. - To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka. Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana. Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto. - Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović. U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora. - Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović. Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji. Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti: Poštovana razredna, Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili. Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine. Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila. Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti. Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče. Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja. Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet. Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  Najglasniji među njima, bračni par Janko i Kerolajn Jovićević, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose. <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu. Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje. Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova. Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Damjanu Ćulafiću, direktoru Uprave policije, Lazaru Šcepanoviću, ministru unutrašnjih poslovu Danilu Šaranoviću i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, Nikoli Đuraškoviću zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu. Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  - &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero. - Predrag Kovačević i Srđan Nikčević, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <h2>Verbalni okršaj</h2> Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu. - Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja. - Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona. Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji. <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp; Inspektorka Dragana Bošković Drobnjak im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni. Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili. Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp; - Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.
Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.
Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.

Tag: predsjednicki-izbori