Predsjednički izbori u Brazilu: Lula i Bolsonaro u drugom krugu

Flavio Bolsonaro, kandidat desnice, pobijedio je u prvom krugu predsjedničkih izbora u Brazilu, nadmašivši Lulu da Silvu, sadašnjeg ljevičarskog predsjednika zemlje.

Međutim, daleko mlađi Bolsonaro, nije dobio više od 50 odsto glasova potrebnih da bi postao novi predsjednik južnoameričke zemlje.

Drugi krug glasanja između ova dva kandidata biće održan 25. oktobra.

Flavio Bolsonaro je sin bivšeg desničarskog predsjednika Žaira Bolsonara, osuđenog na 27-godišnju zatvorsku kaznu zbog organizovanja neuspjelog puča poslije poraza na ranijim izborima.

Izborna trka je bila tijesna, a Lula je blago vodio u anketama tokom kampanje.

Na osnovu skoro 100 odsto prebrojanih glasova, Bolsonaro je imao 47,03 procenata glasova, a Lula 45,16 odsto.

Bolsonarov rezultat je premašio očekivanja, ali je pitanje koliko će dobiti glasova u drugom krugu s obzirom da su neki od ostalih predsjedničkih kandidata koji su ispali u prvom krugu bili desničarske alternative.

Bolsonarova Liberalna stranka je imala najviše izabranih guvernera, senatora i saveznih poslanika, što znači da se očekuje da će ova politička snaga imati najveći uticaj u Kongresu.

Većina zemalja Latinske Amerike ima desničarske predsjednike, povezane sa administracijom američkog predsjednika Donalda Trampa.

Drugi krug će odrediti da li će Brazil, najveća zemlja i ekonomija Južne Amerike, slijediti taj primer.

Pošto je glasao, 80-godišnji Lula je rekao da se bira između demokratije i „varvarstva“.

Bolsonaro (45) je rekao da želi da „oslobodi brazilski narod“.

Lula i Bolsonaro su dva najveća imena u brazilskoj politici, na ljevici i desnici, a ova kampanja je ponovo podijelila Brazil: kriminal, privreda i korupcija su i dalje glavne brige birača.

Lula je popularniji na siromašnijem sjeveroistoku Brazila, među biračima sa niskim prihodima, katolicima i ženama.

On se bori za četvrti mandat, nakon što je izabran za predsjednika 2002, 2006, a potom i 2022. godine, što je označilo njegov povratak iz zatvora u velikom stilu.

Na tim izborima je za manje od dva odsto glasova pobijedio Žaira Bolsonara, što je najneizvjesniji rezultat predsjedničkih izbora u istoriji Brazila.

Poslije tih izbora, Bolsonarove pristalice su izašle na ulice u znak protesta, koji su se pretvorili u nasilje i napali su vladine zgrade 8. januara 2023. godine.

I prije nego što mu je izrečena osuđujuća presuda, Žairu Bolsonaru je bilo zabranjeno da se ponovo kandiduje.

Stoga je sada podržao njegovog najstarijeg sina Flavija.

Bolsonarova supruga, Mišel, na ovim izborima je izabrana u Senat.

Flavio Bolsonaro je obećao da će, ako bude izabran, amnestirati oca i njegove pristalice odgovorne koji se terete za nerede prije tri godine.

Popularniji je na jugu, među bogatijim biračima i evangelističkim hrišćanima.

Poslije saopštavanja preliminarnih rezultata, Bolsonaro je rekao da je „veoma srećan“ što je nadmašio Lulu u prvom krugu glasanja i izrazio je uvjerenje da će za tri nedjelje ostvariti pobjedu u drugom krugu.

- Veoma sam srećan zbog realne mogućnosti da će, za tri nedjelje, Brazil dati konačan odgovor izborom moderne vlade - rekao je.

Lula je priznao da je ishod glasanja „neočekivan“, ali je poručio da trka nije završena.

- Priznajem da sam bio uvjeren da ću pobijediti u prvom krugu. Sad smo u produžecima i pobijedićemo za narod - rekao je Lula.

Odnosi Brazila i SAD

Predsjednik Vrhovnog izbornog suda Brazila izjavio je da nisu pronađeni dokazi o međunarodnom miješanju u izbore.

Tokom kampanje, predsjednik Lula je „suverenitet“ učinio ključnim stubom kampanje i povremeno je optuživao Sjedinjene Američke Države (SAD) da pokušavaju da se miješaju i utiču na brazilske izbore.

Obećao je da će ulagati više u odbranu.

Ranije ove godine, Flavio Bolsonaro je uspješno lobirao kod SAD da dvije najveće brazilske bande označe kao terorističke organizacije.

U julu je Brazil odbio da izda vize dvojici zvaničnika Stejt departmenta za koje je Brazil tvrdio da pokušavaju da posiju sumnju u brazilski izborni sistem, koji su SAD nazvale „neosnovanim“.

To se dogodilo pošto je Flavio Bolsonaro navodno rekao grupi stranih diplomata da brazilske mašine za glasanje dijele isto porijeklo kao i venecuelanske, što je netačno.

Prošle godine, Tramp je iskoristio suđenje Žairu Bolsonaru za puč kao opravdanje za uvođenje carina Brazilu i sankcionisanje nekih visokih zvaničnika i sudija.

Pobjeda Flavija Bolsonara bi vjerovatno značila da se Brazil pridruži američkoj koaliciji „Štit Amerike“ protiv trgovine narkoticima i da pojača odnose sa SAD.

Bolsonaro se, međutim, obavezao da će održati „ekonomski pragmatičan“ odnos sa Kinom, koja je pretekla SAD kao najveći trgovinski partner Brazila i ključni je kupac brazilske soje i govedine.

Ključna tema kampanje bila je korupcija, posebno poslije skandala u koji je umiješan bankar Danijel Vorkaro koji je orkestrirao jednu od najvećih finansijskih prevara u Brazilu.

U skandal su umiješane i važne ličnosti iz cijelog političkog spektra, a Vorkaro je u zatvoru.

Flavio Bolsonaro je priznao da je zamolio Vorkara da finansira biografski film o njegovom ocu nakon što su se pojavili audio snimci na kojima se može čuti kako traži 134 miliona reala (25,9 miliona dolara).

Lula je indirektno pogođen skandalom, nakon što je policija sugerisala da se Vorkaro obratio sudiji Vrhovnog suda Aleksandru de Moraesu da zatraži pomoć da izbjegne hapšenje.

Moraes poriče bilo kakvu krivično djelo.

Moraesa nije imenovao Lula, ali se smatra njegovim saveznikom, s obzirom da je Moraes predsjedavao suđenjem za puč Žairu Bolsonaru.

Uz to, kriminal i nesigurnost su takođe velike brige birača.

Stopa ubistava u Brazilu je opala, ali je u porastu ulični kriminal, poput krađe telefona, a nasilje i trgovina drogom su i dalje veliki problemi.

Flavio Bolsonaro je obećao da će brazilske bande označiti kao terorističke i izgraditi zatvore sa maksimalnom bezbjednošću slične onima u El Salvadoru.

Njegov otac je, tokom predsjedničkog mandata, ublažio ograničenja u vezi sa posjedovanjem oružja.

Lula je kritikovao američko označavanje brazilskih bandi kao terorističkih, ali je pokrenuo razne reforme kako bi se borio protiv finansijskih mreža organizovanog kriminala, poboljšao istrage ubistava i investirao u zatvore.

Privreda je takođe bila jedna od ključnih tema u ovoj kampanji, jer Brazil ima visok nivo duga, a rast je usporen.

Jedan od glavnih aduta sadašnjeg predsjednika Lule je program socijalne zaštite, od kojih je najznačajniji Bolsa Familija.

Iz tog programa porodicama se daje novac kako bi se obezbijedilo da djeca ostanu u školama i dobiju zdravstvenu zaštitu, poput vakcina, kao i izgradnja više univerziteta.

Programima se pripisuje izvlačenje miliona Brazilaca iz siromaštva.

Podržao je veća ulaganja u centre podataka i rijetke zemne minerale, kojima je Brazil bogat, uz snažno učešće države kako bi se osiguralo da Brazil ima koristi.

Podržao je istraživanje bušenja nafte u blizini ušća reke Amazon, što su kritikovali ekolozima.

Ali, Lula je donio i zakone o pooštravanju zaštite životne sredine i smanjenju stope krčenja šuma u ​​Amazonu.

Krčenje šuma je značajno poraslo pod predsjedništvom Žaira Bolsonara.

Flavio Bolsonaro je obećao ograničenje javnog duga i smanjenje državne potrošnje, reviziju socijalne zaštite i jačanje sektora ključnih minerala.