Centar za građansko obrazovanje (CGO) podsjeća da se sjutra, 6. jula, navršavaju 33 godine od ratnog zločina u kojem su na mostu „Obrada Cicmila“ u Plužinama svirepo ubijeni Hasan, Ferida i Sena Klapuh iz Foče.
Kako dodaju, pripadnici specijalne jedinice „Dragan Nikolić“ Vojske Republike Srpske, koji su ih za novčanu nadoknadu trebali prevesti na sigurnu teritoriju Crne Gore, ubili su ih na mostu i bacili u kanjon Pive.
- Suđenje za ovaj zločin počelo je 1993. godine u Podgorici, manje od godinu nakon zločina. Optužnicom su bila obuhvaćena petorica počinilaca, jer je šesti, Milomir Kovač, u međuvremenu počinio samoubistvo. Proces je okončan 1997. godine pravosnažnom presudom Višeg suda u Podgorici, kojom su četvorica optuženih osuđeni na po 20 godina zatvora za izvršenje ovog zločina, dok je jedan, Vidoje Golubović, osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela. Ovaj slučaj predstavlja i prvi pravosnažno okončan postupak za ratne zločine pred crnogorskim sudovima - navodi se u saopštenju CGO.&nbsp;
Nažalost, ističu, do danas je kaznu odslužio samo Golubović, dok Zoran Simović, Zoran Vuković, Radomir Kovač i Janko Janjić (koji je 2000. godine počinio samoubistvo) nikada nijesu izdržali kazne - jer bilateralni sporazum između Crne Gore i BiH ne omogućava njihovo izručenje niti prenos izvršenja kazne.
- U junu ove godine, u Nikšiću su ekshumirani posmrtni ostaci za koje se sumnja da pripadaju porodici Klapuh, kako bi se putem DNK identifikacije konačno potvrdio identitet i omogućila dostojanstvena sahrana - dodaju iz CGO.&nbsp;
CGO poziva nadležne da obezbijede da preostala trojica osuđenih izdrže svoje kazne i da mjesto na kojem je porodica Klapuh ubijena bude adekvatno obilježeno u znak sjećanja i opomene.
CGO, podsjećaju, je ranije objavio kompletnu sudsku dokumentaciju o ovom slučaju i ona je dostupna na linku: <a href="https://cgo-cce.org/2025/01/25/suocavanje-s-prosloscu-u-crnoj-gori-slucaj-porodica-klapuh/" target="_blank">https://cgo-cce.org/2025/01/25/suocavanje-s-prosloscu-u-crnoj-gori-slucaj-porodica-klapuh/</a>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Pravda i dalje nedostižna za porodicu Klapuh: 33 godine od ratnog zločina u Plužinama

Tri decenije bez obilježja, kraj teniskih terena u Nikšiću ležali su posmrtni ostaci porodice Klapuh iz Foče - Hasana, Feride i Sene - mučki ubijenih u Plužinama, na današnji dan 1992. godine - kada su u Crnoj Gori pokušali da nađu spas od rata. Njihov sin i brat Ferid Klapuh 33 godine čeka da ih dostojno sahrani.
On je za Televiziju E ocijenio da je neko radio na tome da se sve sakrije.
- Kad su već našli i identifikovali ubijene osobe - zašto nijesu sahranjene na normalnom groblju i zašto nijesu sahranjene pod imenom i prezimenom? Znači da je neko radio na tome da se sve to sakrije. Nemam ni smrtovnicu, ne mogu ni ono što su moji imali - stan, imanje - ne mogu ništa da vratim jer nema smrtovnica - ispričao nam je on.
Ferid inače živi u Sarajevu. Tamo je, kako nam je kazao, otišao kao student i otad se nikad više nije vratio u Foču.
<h2>ČETVORO OSUĐENIH, ZATVOR ZA JEDNOG</h2>
Za ovaj ratni zločin Viši sud u Podgorici 1996. godine osudio je u odsustvu četvoricu pripadnika Vojske Republike Srpske, a samo jedan od njih, koji je crnogorski državljanin, bio je u zatvoru - i to osam mjeseci.&nbsp;
Porodica Klapuh tog juna 1992. bježala je, poput hiljada građana Foče, da se spasi od rata. I to su očekivali u Crnoj Gori, a ubijeni su čim su prešli granicu - u blizini Plužina.
Na njih su pucali oni koji su im obećali da će pomoći, da će ih spasiti. Među egzekutorima: komšije, ljudi kojima su platili da ih prevezu preko crnogorske granice.&nbsp;
Ferid je Televiziji E kazao da je bio u Sarajevu kada su ubijeni njegovi roditelji i sestra. Čekao je, kaže, da mu se jave da su stigli na sigurno. A onda je dobio poziv iz Plužina: sestra i roditelji su ubijeni.
Ferid decenijama, uz sudske presude, ali i svjedočenja komšija i prijatelja pokušava da rekonstruiše odlazak svojih iz Foče i njihovo ubistvo u Crnoj Gori. Zna da su tražili pomoć od jednog od komšija i da su mu za to platili.
Ističe i da je tog komšiju dobro poznavao.
&nbsp;- Kriminalac koji je i prije rata hapšen - priča Ferid i dodaje kako je tom čovjeku njegov otac Hasan pomagao.&nbsp;
<h2>PO NALOGU</h2>
Vjeruje da su to uradili po nečijem nalogu.
- Ima tih ljudi, bio je neki u kriznom štabu, sad živi u Podgorici, Predrag Laković se zove, njega nađite pa ga pitajte. On je prije odlaska iz Foče sjedio sa njima tri sata u stanu mojih roditelja. Bio je član kriznog štaba. Znate šta znači biti član kriznog štaba - on je odlučivao o svemu. Mogao je da pusti nekoga. Mogao je da ne pusti nekoga, a kum sam mu bio. E sad zamislite koje su to mrcine, koji su to ljudi – kazao je Ferid.
<h2>GODINA ZA POTVRDU DA JE REEKSUMACIJA MOGUĆA</h2>
Još prošle godine je dao svoj DNK, koji će sada biti iskorišćen za identifikaciju tijela koja su reekshumirana juče iz neobilježene grobnice kraj teniskih terena u Nikšiću. Čak godinu je čekao papir da je moguće reeksumirati tijela njegove sestre, majke i oca.
- Morate me razumjeti jedna je stvar ovo što se radi ekshumacija, to je ono ljudsko da mogu da sahranim svoje roditelje i svoju sestru. To je ono ljudsko i kočili su me i u tome. Institut za nestale osobe Crne Gore i Bosne i Hercegovine imali su sastanak u Dubrovniku prošle godine u maju. Od maja do sada trebalo je da im papir izdaju skoro godinu dana. Tužilaštvo kaže nismo mi nadležni i na kraju bude tužilaštvo nadležno. To je takva patnja. Ono što im piše u zakonu što treba da rade nijesu radili. Odugovlačili su proces, to je trajalo toliko dugo godinu dana Zamislite godinu dana da izdaju papir kao da niko nikada u Crnoj Gori nije vršio ekshumaciju pa ne znaju taj proces – ispričao je Ferid Televiziji E.
<h2>PRIKRIVANJE TRAGOVA PIJESKOM</h2>
I to je samo dio Feridove patnje. On više od 30 godina traži odgovore i čeka da se proces protiv optuženih da su mu ubili sestru, majku i oca okonča. Viši sud u Podgorici, presudom iz 1996. godine ubistvo članova porodice Klapuh okarakterisao kao ratni zločin.
Za taj je zločin, u odsustvu, na 20 godina osudio Zorana Vukovića, Radomira Kovača, Zorana Simovića i Janka Janjića. Istovremeno je zbog neprijavljivanja krivičnog djela i počinilaca na osam mjeseci osuđen Vidoje Golubović, jedini u grupi koji je bio državljanin Crne Gore.
Svi su bili pripadnici Vojske Republike Srpske. Golubović je uhapšen mjesec nakon zločina kada je došao u Plužine da posjeti porodicu.&nbsp;
Prema sudskim spisima koje je prošle godine u Podgorici i Beogradu prikupljao Radio Slobodna Evropa, Golubović je pred Višim sudom u Podgorici ispričao da je nakon ubistva porodice Klapuh u kanjonu Pive dobio naredbu da pijeskom prekrije tragove krvi na cesti.
Preko granice su prošli sa tri automobila, a porodica je bila u vozilu sa Zoranom Vukovićem. Prema sudskoj presudi, prvo je iz vatrenog oružja ubijen Hasan, zatim supruga Ferida, a na kraju njihova ćerka Sena.
- “Zoka, nemoj molim te!” Molila je Sena Vukovića - kazao je Golubović sudu.
<h2>POTJERNICE NAKON 20 GODINA</h2>
Ostali osuđeni nijesu bili dostupni pravosuđu, pa je Crna Gora za njima raspisala međunarodne potjernice, ali tek nakon 20 godina. Nijesu, decidan je Ferid, ni Vlada ni sud Crne Gore, uradili ono što je trebalo kada je presuda postala pravosnažna.
- Trebalo je da raspišu međunarodnu potjernicu za njima, međutim oni to nijesu uradili – nego tek 20 godina nakon pritiska javnosti i međunarodnih organizacija i udruga raznih su pristali da raspišu međunarodnu potjernicu 2015. godine – podjseća Ferid Klapuh.
Po crnogorskoj potjernici, Srbija je decembra 2015. uhapsila jednog od njih – Zorana Vukovića, koji je ranije u Haškom tribunalu osuđen na 12 godina zatvora zbog počinjenih zločina protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja.
Godinu se čekalo njegovo izručenje Crnoj Gori no dvoje ministara pravde Srbije iz tog perioda - Nikola Selaković i Nela Kuburović Kisić - nijesu potpisali spremno rješenje o izručenju. Srbija je u decembru 2016. pustila Vukovića i on se vratio u Foču.
<h2>BIH NE PRIZNAJE SUĐENJE U ODSUSTVU</h2>
Od tada do danas pred ovaj slučaj ispriječio se novi problem - Bosna i Hercegovina ne priznaje suđenje u odsustvu.
- Ono što je bio problem u slučaju ubistva porodice Klapuh jeste činjenica da su Zoran Vuković i Zoran Simović, Janko Janjić i Radomir Kovač u Crnoj Gori osuđeni na 20 godina zatvora u odsustvu, a BiH je jedina u regionu koja ne poznaje suđenje odsustvom i samim tim ne priznaje ovu presudu – kazala je za Televiziju E Bojana Malović, iz Akcije za ljudska prava.
Bosna i Hercegovina nije procesuirala nijednog od četvorice osuđenih. Haški tribunal je pored Zorana Vukovića sudio i Radomiru Kovaču. Obojica su uhapšeni 1999. godine i izručeni Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju, ali ne zbog slučaja Klapuh, već zbog drugih zločina na teritoriji Foče.&nbsp;
Kovač je osuđen na 20 godina. I njemu kao i Vukoviću izrečena je kazna zbog počinjenih zločina protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja. U slučaju Kovača, vijeće tribunala je utvrdilo da je silovao i prodavao djevojke, među njima i jednu 12-godišnjakinju.
Prema presudi Haškog tribunala dvije djevojke je prodao za po 500 njemačkih maraka neimenovanim crnogorskim vojnicima 1993. godine.
I Vuković je u Hagu osuđen zbog silovanja 15-godišnjakinje.
Krajem novembra 2002. prebačeni su u Norvešku na izdržavanje kazni. Vuković je pušten 2008. godine, a Kovač 2013. godine. Janko Janjić je takođe trebalo da bude izručen Hagu, ali je prilikom hapšenja počinio samoubistvo.
U Hag u laboratoriju Međunarodne komisije za nestale osobe će biti posalt i uzorak DNK Ferida Klapuha. Rezultati se očekuju za oko mjesec – 33 godine nakon ubistva njegovih sestre, majke i oca.
Marija ARNAUTOVIĆ

610x380

500x500

1250x600

1084x550

Ferid Klapuh za ETV: Neko je radio na tome da se sve sakrije

Konačna identifikacija posmrtnih ostataka za koje se sumnja da su ubijeni Hasan, Ferida i Sena Klapuh, ubijeni u ratnom zločinu u Plužinama 1992, biće obavljena uz prisustvo članova porodice.
To je saopšteno iz Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, uz napomenu da će njihovi posmrtni ostaci biti predati porodici na dostojanstven ispraćaj.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fniksic-izvrsena-reekshumacija-sumnja-se-da-posmrtni-ostaci-pripadaju-ubijenim-clanovima-porodice-klapuh&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Zahvaljujemo svim institucijama i učesnicima na posvećenosti i saradnji u ovom važnom procesu rasvjetljavanja sudbine nestalih lica, posebno imajući u vidu podršku koju Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografije pruža u sprovođenju ovih aktivnosti - poručili su oni.
Podsjećamo, u Nikšiću je danas izvršena ekshumacija posmrtnih ostataka tri lica, uz prisustvo članova Komisije za nestala lica Vlade Crne Gore, predstavnika Međunarodne komisije za nestala lica, Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine, kao i stručnjaka Centra za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
- Komisija za nestala lica, u čijem sastavu učestvuju i predstavnici Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, aktivno učestvuje u regionalnoj saradnji u cilju rasvjetljavanja sudbine nestalih lica. Ova ekshumacija sprovedena je na zahtjev Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine, u skladu sa međudržavnim sporazumom o traženju nestalih lica između Crne Gore i Bosne i Hercegovine - kazali su u Ministarstvu socijalnog staranja uz napomenu da &nbsp;postoji osnovana sumnja da posmrtni ostaci pripadaju članovima porodice Klapuh.
Nakon izvršene ekshumacije, izuzeti su koštani uzorci koji će biti upućeni na DNK analizu u laboratoriju Međunarodne komisije za nestala lica sa sjedištem u Hagu.
- U slučaju da rezultati analize potvrde podudaranje sa živim članovima porodice, posmrtni ostaci biće predati Institutu za nestale osobe BiH - dodali su oni.

Ministarstvo: Posmrtni ostaci za koje se sumnja da su ubijeni članovi porodice Klapuh biće predati na dostojanstven ispraćaj

Komisija za nestala lica Crne Gore danas je na privremenom groblju kod Trebjese, po zahtjevu Instituta za nestale osobe BiH, izuzela koštani uzorak radi DNK analize s ciljem potvrde identiteta posmrtnih ostataka Hasana, Feride i Sene Klapuh, ubijenih u ratnom zločinu u Plužinama 1992. godine.
Uzorak će biti poslat u laboratoriju Međunarodne komisije za nestale osobe u Hagu, a rezultati se očekuju za oko mjesec dana - uoči 33. godišnjice njihove smrti.
Pronađeni su posmrtni ostaci skeleta tri osobe, dvije žene i jednog muškarca. Oni će, kako su kazali u HRA, biti prenijeti u KCCG, gdje će se čuvati do okončanja DNK analize.
U Akciji za ljudska prava (HRA) su poručili da ohrabruje što su, poslije višegodišnjih apela sina i brata žrtava Ferida Klapuha, kao i inicijativa građanskog aktiviste Aleksandra Saše Zekovića i HRA, konačno preduzeti prvi konkretni koraci ka ekshumaciji, &nbsp;identifikaciji i dostojanstvenoj sahrani.
- Tijela ubijenih Hasana, Feride i Sene Klapuh su 1992. godine sahranjena u Nikšiću bez ikakvog grobnog obilježja - istakli su oni.
Nadaju se, kažu, da će Ferid Klapuh ovim dobiti djelić mira, jer pravda i dalje pretežno ostaje nedostižna.
Od petorice pripadnika vojske Republike Srpske koji su u Crnoj Gori pravosnažno osuđeni u odsustvu na po 20 godina zatvora - Radomira Kovača, Zorana Vukovića, Zorana Simovića i Janka Janjića - nijedan nije odgovarao. Dvojica su u međuvremenu preminula, dok Kovač i Vuković i dalje žive slobodno u Foči. Njihov pomagač, Vidoje Golubović, osuđen je na osam mjeseci, zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca i jedini je izdržao izrečenu kaznu.

Nikšić: Izvršena reekshumacija, sumnja se da posmrtni ostaci pripadaju ubijenim članovima porodice Klapuh

Centar za građansko obrazovanje (CGO), u okviru edicije o procesu suočavanja s prošlošću u Crnoj Gori, objavio je publikaciju u kojoj su dokumentovani sudski spisi iz predmeta poznatog kao “<a href="https://cgo-cce.org/2025/01/25/suocavanje-s-prosloscu-u-crnoj-gori-slucaj-porodica-klapuh/" target="_blank">Porodica Klapuh</a>”, koji se odnosi na brutalno ubistvo tri člana porodice Klapuh – Hasana, Feride i njihove kćerke Sene, 6. jula 1992. godine na mostu “Obrada Cicmila” u Plužinama, između brane na HE “Piva” i graničnog prelaza na Šćepan Polju.
Ovo je peta u nizu publikacija ovog tipa, a prethodno su objavljeni sudski spisi za predmete poznate kao “<a href="https://media.cgo-cce.org/2014/12/cgo-cce-proces-suocavanja-sa-prosloscu-u-cg-slucaj-morinj.pdf" target="_blank">Morinj</a>”, “<a href="https://media.cgo-cce.org/2020/05/Slucaj-Bukovica.pdf" target="_blank">Bukovica</a>”, “<a href="https://media.cgo-cce.org/2019/11/Kaludjerski-laz-publikacija.pdf" target="_blank">Kaluđerski laz</a>” i “<a href="https://media.cgo-cce.org/2020/05/Slucaj-Deportacija.pdf" target="_blank">Deportacija</a>”.
Kako su rekli iz CGO-a, pored sudskih spisa, koji uključuju i različite procesne akte, u ovoj publikaciji nalazi se i niz pratećih priloga koji pružaju uvid u brojne detalje ovog zločina.
Porodica Klapuh iz Foče, platila je poznanicima, pripadnicima specijalnog odreda “Dragan Nikolić” Vojske Republike Srpske da ih, kako bi pobjegli sa ratom zahvaćene teritorije, bezbjedno prevezu u Crnu Goru. Ubrzo nakon prelaska graničnog prelaza, pripadnici ove jedinice su izveli Hasana Klapuha, ubili ga i bacili preko mosta. Potom su teško ranili njegovu suprugu Feridu i ćerku Senu i bacilli ih obje u korito rijeke Pive. Sudski vještak je utvrdio da su njih dvije su preminule nakon nekog vremena, a od posljedica ranjavanja vatrenim oružjem i povreda nastalih padom niz provaliju.
Njihova tijela je narednog dana pronašao putar. Crnogorska policija je brzo, uvidom u evidenciju sa graničnog prelaza, identifikovala osumnjičene za ovaj zločin i optužnica je podignuta februara 1993. godine. Tadašnje Više javno tužilaštvo je za krivično djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva kao saizvršioce teretilo Janka Janjića, Zorana Simovića, Zorana Vukovića, Radomira Kovača i Vidoja Golubovića, dok optužnicom nije obuhvaćen brat Radomira Kovača, Milomir, koji je ubrzo nakon izvršenog zločina počinio samoubistvo. Presudom Višeg suda u Podgorici, svi su osuđeni na po 20 godina zatvora za krivično djelo ubistva, osim Golubovića, koji je osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela. Rješenjem Vrhovnog suda iz 1995. godine, postupak je vraćen na ponovno suđenje, a pravosnažno je okončan 1997. godine. Novom presudom, kazne su ostale istovjetne, uz drugačiju kvalifikaciju krivičnog djela, s obzirom da je sud uvažio navode optužbe i kvalifikovao ovo krivično djelo kao ratni zločin. Ovo je prva pravosnažna presuda u Crnoj Gori za ratni zločin.
Samo je Vidoje Golubović, koji je u prvostepenom suđenju bio dostupan pravosudnim organima, odslužio kaznu tokom trajanja pritvora, dok su je ostali osuđeni izbjegli. Janko Janjić je preminuo 2000. godine kada je prilikom pokušaja hapšenja od strane SFOR-a smrtno stradao, a ostali osuđeni nisu ni danas dostupni pravosudnim organima Crne Gore, niti postoji najava da će svoju kaznu odslužiti, imajući u vidu da bilateralni sporazum između Crne Gore i BiH ne daje mogućnost za njihovo izručenje niti prenos izvršenje kazne.
Dokumentovanjem ovih autentičnih dokumenata, CGO, kako su rekli u toj organizaciji, nastoji da istraživačima/cama, medijima i profesionalcima/kama iz oblasti prava, ali i svim zainteresovanim građanima/kama pruži bolji uvid u detalje ovog zločina i činjenice koje su u tom postupku utvrđene, čime se doprinosi boljoj analizi propusta i uspostavljanju konstruktivnijih institucionalnih i društvenih praksi u suočavanju s prošlošću.
Ova publikacija dio je projekta CGO-a „Obrazovanje za budućnost – tranziciona pravda za pomirenje“, a u okviru regionalnog programa Podrška EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu, koji finansira Evropska unija i sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost CGO i ne odražava nužno EU niti UNDP stavove.

Slučaj porodice Klapuh - ratni zločin između dvije obale Pive

Guglova funkcija pretrage pod nazivom “AI Overviews“ citira Jutjub (Youtube) više nego bilo koji medicinski veb-sajt kada odgovara na upite o zdravstvenim stanjima, pokazalo je najnovije istraživanje.
Kompanija Gugl je saopštila da su odgovori vještačke inteligencije, koji se pojavljuju na vrhu rezultata pretrage i koriste generativnu AI za odgovore na pitanja korisnika, “pouzdani“ i citiraju ugledne medicinske izvore, kao što su američki Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) i klinika Mejo, prenosi "Gardijan".
Studija kojom su analizirani odgovori na više od 50.000 zdravstvenih upita, dobijenih pomoću Gugl pretraga iz Berlina, otkrila je, međutim, da je najcitiraniji izvor bio Jutjub.
Ova platforma za dijeljenje video-zapisa je druga najposjećenija veb-stranica na svijetu, poslije samog Gugla, i u vlasništvu je kompanije Gugl.
Istraživači iz SE Ranking-a, platforme za optimizaciju pretraživača, ustanovili su da je Jutjub izvor za 4,43 odsto svih odgovora koje daje "AI Overviews".
Nijedna bolnička mreža, vladin zdravstveni portal, medicinsko udruženje niti akademska institucija nisu se približili tom broju, naveli su istraživači ove platforme.
- Ovo je značajno jer Jutjub nije izdavač medicinskog sadržaja - ukazali su istraživači, dodajući da je to video-platforma opšte namjene.
Oni su naveli da tu svako može da postavi sadržaj, od sertifikovanih ljekara do influensera i ljudi bez ikakve medicinske obuke.
Gugl je naveo da je "AI Overviews" dizajniran da prikazuje visokokvalitetni sadržaj iz renomiranih izvora, bez obzira na format, i da su razni kredibilni zdravstveni organi i licencirani medicinski stručnjaci kreirali sadržaj na Jutjubu.
Kako se navodi, rezultati studije ne mogu da se odnose na druge regione jer je sprovedena korišćenjem upita na njemačkom jeziku u Njemačkoj.

Istraživanje: Guglova pretraga "AI Overviews" najčešće citira Jutjub u odgovorima o zdravlju

Dolar je ove sedmice oštro pao prema korpi valuta, jer su napetosti između Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Evropske unije (EU) oko Grenlanda izazvale pad povjerenja u američku valutu.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, potonuo je 1,9 odsto na 97,45 bodova.
Pritom je dolar prema evropskoj valuti pao 1,95 odsto, pa je kurs eura skočio na 1,1825 USD, prenosi Hrportflio.
Američka valuta je oslabila i u odnosu na japansku, 1,5 odsto, pa je cijena dolara zaronila na 155,70 jena (JPY).
Najveći sedmični gubitak dolara od juna posljedica je novih prijetnji carinskim ratom predsjednika SAD-a Donalda Trampa.
Tramp je zaprijetio uvođenjem carina na uvoz iz osam evropskih zemalja, ako ne prihvate njegov plan o kupovini Grenlanda, kojeg smatra važnim za sigurnost SAD-a.
&nbsp;Tramp je kazao da će za osam evropskih zemalja od 1. februra uvesti carine od deset odsto, a da će ih od 1. juna povećati na 25 odsto, ako se do tada ne postigne dogovor o kontroli SAD-a nad Grenlandom.
&nbsp;Danska i lideri Grenlanda, autonomnog područja Danske, poručili su da ostrvo nije na prodaju, a osam evropskih zemalja poslalo je tamo vojno osoblje.
Osim toga, EU je najavila protivmjere, ako Tramp zaista uvede carine.
Zbog toga je dolar bio pod snažnim pritiskom. Nije se uspio oporaviti ni nakon što je Tramp u srijedu, nakon sastanaka na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, kazao da je postignut okvirni dogovor o Grenlandu i da neće uvoditi nove carine.
- Slabost dolara posljedica je gubitka kredibiliteta i prestiža SAD-a - kazao je analitičar u firmi Capital.com Kajl Roda.
&nbsp;Dolar decenijama slovi za sigurnije utočište za kapital u nesigurna vremena, pa čak i u krizama u koje su uključene SAD.
&nbsp;No, čini se da postupno gubi taj status, pa ulagači utočište traže u drugim valutama i zlatu.
&nbsp;Zbog toga se cijena zlata ove sedmice prvi put u istoriji probila iznad 4,9 hiljada američkih dolara po unci.

Dolar oštro pao prema korpi valuta zbog grenlandske situacije

Kina je uspješno sprovela prvi eksperiment 3D štampanja metala u svemiru, čime je ostvarila značajan iskorak u razvoju tehnologija za proizvodnju u orbiti, saopštila je Kineska akademija nauka (CAS).
Eksperiment je izveden pomoću povratnog naučnog tereta koji je razvio kineski Institut za mehaniku pri CAS, a u svemir je lansiran suborbitalnom letilicom Lihong-1 Y1, komercijalnom povratnom letilicom kineske kompanije CAS Space.
Prema navodima Kineske akademije nauka, ovaj uspjeh označava prelazak kineske tehnologije proizvodnje metala iz faze zemaljskih istraživanja u novu etapu inženjerske verifikacije u svemiru, čime je dostignut nivo svjetskog tehnološkog vrha.
Izvođenje metalnog 3D štampanja u svemirskom okruženju znatno je složenije nego na Zemlji, a istraživački tim je, kako se navodi, uspio da prevaziđe ključne tehničke izazove, uključujući stabilan transport materijala u mikrogravitaciji, zatvorenu kontrolu procesa i pouzdanu koordinaciju između tereta i letilice.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FSciTechDaily01%2Fstatus%2F2014539008223871039%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2014539008223871039%7Ctwgr%5Ed6b751fb0948bcd56a4622a49469f2fb6044263e%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Nakon završetka eksperimenta, kapsula sa teretom bezbjedno je sletjela uz pomoć padobrana i odmah je preuzeta.
Naučnici su prikupili dragocjene podatke o ponašanju rastopljenog metala, procesu očvršćavanja, kao i o geometrijskoj preciznosti i mehaničkim svojstvima djelova proizvedenih u svemiru.

Kina prvi put uspješno izvela 3D štampanje metala u svemiru

Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan izjavio je da američki predsjednik Donald Tramp posjeduje jedinstven kapacitet da izvrši pritisak na Izrael i zaustavi sukobe u Pojasu Gaze.
Gostujući u emisiji "On the Record" Fidan je naglasio da Tramp može djelovati nezavisno od uticaja različitih lobija, što mu daje slobodu da povuče konkretne poteze.
Fidan je istakao da je Izrael do sada više puta kršio sporazume o prekidu vatre, ali vjeruje da bi se situacija mogla promijeniti dolaskom nove administracije u Bijelu kuću.
- Vjerujemo da je predsjednik Tramp jedina osoba koja zaista može izvršiti pritisak na Izrael. On je nezavisan od ciljeva različitih lobija, može razmišljati i djelovati samostalno. Ako on to želi, on ima kapacitet da zaustavi pogrešno ponašanje Izraela - poručio je šef turske diplomatije.
Na pitanje o eventualnom slanju turskih trupa u Gazu, Fidan je podsjetio na stav predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana da je Ankara spremna učiniti sve u svojoj moći za postizanje mira. On je potvrdio da bi Turska bila voljna učestvovati u međunarodnim stabilizacijskim snagama, ali je naglasio da bi takav korak zavisio od šireg međunarodnog konsenzusa.
Govoreći o potencijalnoj američkoj intervenciji u Iranu, Fidan je uputio direktan savjet "američkim prijateljima" da ne ponavljaju greške iz prošlosti.
- Savjetovao bih svojim američkim prijateljima: Ne radite to. Nemojte od Irana napraviti novu Venecuelu - poručio je Fidan.
Istakao je da je Teheran otvoren za pregovore, ali da se mora pronaći način koji bi im omogućio da "sačuvaju obraz".
Priznao je da sankcije teško pogađaju iransku ekonomiju, što izaziva nezadovoljstvo naroda, ali je upozorio da će se Iran, ako se osjeti satjeranim u ćošak, pripremiti za najgori mogući scenario.
Fidan je podcrtao da je Iran ogroman susjed Turske i da se dešavanja u toj zemlji direktno odražavaju na cijelu regiju. Prema njegovim riječima, Ankara vjeruje da je dijalog, a ne sila, jedini put za rješavanje sporova.
Iako smatra da su iranske vlasti primile poruku naroda kroz proteste, Fidan je napomenuo da vlada u Teheranu, zbog finansijskih blokada u međunarodnom sistemu, teško može osigurati ekonomski boljitak svom stanovništvu. Ipak, zaključio je kako ne vjeruje da će trenutni pritisci dovesti do promjene vlasti.

Tag: porodica-klapuh