Građani od danas mogu Upravi lokalnih javnih prihoda Opštine Herceg Novi podnijeti zahtjev za otpis kamate na dospjele poreske obaveze, u skladu sa odlukom te lokalne samouprave.
- Odlukom, koja je danas stupila na snagu, uređen je otpis obračunate, a neplaćene kamate na poreske obaveze koje su dospjele za plaćanje do 31. decembra - navodi se u saopštenju.
Pravo na otpis kamate na poreske obaveze, odnosno lokalne poreze, takse i naknade, može da ostvari svako preduzeće, dio preduzeća, preduzetnik i pojedinac koji najkasnije do 16. juna uplati kompletne poreske obaveze i podnese zahtjev za otpis kamate.
- Zahtjev za otpis kamate na dospjele poreske obaveze se podnosi na obrascu koji se može preuzeti na pisarnici Uprave lokalnih javnih prihoda Opštine Herceg Novi ili na sajtu Opštine Herceg Novi <a href="https://www.hercegnovi.me/sr/">www.hercegnovi.me</a> - navodi se u saopštenju.
Obrazac je potrebno popuniti i podnijeti Upravi lokalnih javnih prihoda Opštine Herceg Novi, u roku od 60 dana od stupanja na snagu odluke, odnosno do 16. juna.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Podnošenje zahtjeva za otpis kamate na dospjele poreske obaveze u Herceg Novom od danas

Ukupni poreski dug, prema posljednjim podacima, iznosi 655 miliona eura, od čega se 398 miliona odnosi na neto osnovni dug, a ostalih 257 miliona na kamatu, saopštio je vršilac dužnosti direktora Poreske uprave (PU), Sava Laketić.
On je naveo da Sektor za operativu u oblasti naplate redovno analizira dug, otpisuje dugovanja kod kojih je u skladu sa zakonom nastupila apsolutna zastara, ali takođe sprovodi aktivnosti kako bi izbjegli eventualne buduće zastare.
- Primjenom Zakona o otpisu kamate, poreski obveznici će imati mogućnost da im se otpiše kamata ukoliko uplate osnovni dug što će dovesti do smanjenja iznosa ukupnog poreskog duga - rekao je Laketić u intervjuu agenciji Mina-business.
Takođe, kao jedan planova za smanjenje poreskog duga koji će Poreska uprava početi sa sprovođenjem u narednom periodu je procjena i prodaja imovine kod onih poreskih dužnika koji nemaju likvidna sredstva.
On je na pitanje kakav uticaj na poreski dug će imati Zakon o otpisu kamate na dospjele poreske obaveze, koji počinje da se primjenjuje od 1. januara ove godine, odgovorio da je Zakon o otpisu kamate na dospjele poreske obaveze usvojen u cilju efikasnijeg upravljanja poreskim dugom i rasterećivanja poreskog knjigovodstva kamate u slučaju otplate osnovnog duga.
- Njime je omogućen otpis obračunate kamate poreskim dužnicima koji podnesu sve poreske prijave dospjele do 31. decembra prošle godine i koji u roku od 60 dana od početka primjene ovog zakona u cjelini plate osnovni poreski dug. Već smo razgovarali sa određenim brojem poreskih dužnika i očekujemo da ćemo uspijeti da riješimo bar dio dugogodišnjeg poreskog duga kroz ovo zakonsko rešenje - poručio je Laketić.
On je naveo da je PU zaključno sa 27. decembrom prošle godine ostvarila 1,59 milijardi eura bruto prihoda, što je 206,4 miliona eura ili 15 odsto više u odnosu na isti period 2023. godine. Plan naplate premašen je 65,9 miliona eura ili 4,3 odsto.
- Po osnovu poreza na dodatu vrijednost naplaćeno je 478,5 miliona EUR, što je više 79 miliona eura ili 19,8 odsto u odnosu na isti period 2023 - rekao je Laketić.
Naplata poreza na dobit preduzeća iznosila je, kako je dodao, 212,7 miliona eura i premašila je onu iz 2023. godine 61,3 miliona eura ili 40,5 odsto.
- Naplata doprinosa iznosila je 580 miliona eura i veća je od naplate za 2023. godinu za 23,6 miliona eura ili 4,23 odsto - kazao je Laketić.
Prema njegovim riječima, veća naplata svih poreskih oblika rezultat je povećanja stepena fiskalne discipline kako podsticanjem dobrovoljnog poštovanja poreskih propisa, primjenom mjera prinudne naplate i sankcionisanjem nelegalnog poslovanja.
- Veliki uticaj na povećanje naplate imala je i pojačana kontrola poreskih inspektora koji su tokom ljetnje turištičke sezone ostvarili zavidne rezultate - ocijenio je Laketić.
Na pitanje u kojoj je fazi reforma poreskih procesa odnosno digitalizacija poslovnih procesa, u cilju veće otvorenosti prema privredi i građanima, Laketić je odgovorio da projekat reforme poreske administacije predstavlja značajan korak ka unapređenju poreskog sistema i efikasnijoj naplati poreza, uz poboljšanje poslovne klime i smanjenje sive ekonomije.
- Projekat je u fazi daljeg unapređenja digitalnih procesa, a ključna aktivnost Poreske uprave je rad na integrisanom sistemu koji bi trebalo da zamijeni sve one stare sisteme koji su trenutno u primjeni. To znači da će svaki poslovni proces koji se odvija između građana i privrede sa Poreskom upravom biti digitalizovan, zahtjevi i prijave poreskih obveznika će se obrađivati na brži način što će dovesti do smanjenja birokratskih barijera i veće naplate poreskih prihoda - objasnio je Laketić.
Prema njegovim riječima, jedan od narednih koraka je formiranje novog portala Poreske uprave koji će sadržati e-sanduče za građane i preduzeća, a putem kojeg će poreskim obveznicima biti omogućeno podnošenje svih poreskih prijava, prijava za registraciju društava i zaposlenih, kao i preuzimanje uvjerenja.
Laketić je, govoreći o projektima PU u ovoj godini, rekao da će sve aktivnosti te institucije biti usmjerene na digitalizaciji, modernizaciji, kao i osnaživanju Poreske uprave u smislu ljudskih kapaciteta, proširenju baze poreskih obveznika, smanjenju poreskog duga.
- Brojne aktivnosti na ovim poljima su započete i realizovane u prošloj godini. Nastavlja se rad na integrisanom sistemu odnosno digitalizacija poslovnih procesa, u planu je organizovanje velikog broja edukativnih kampanja kako bi podigli svijest o značaju poštovanja poreskih obaveza ali i posledicama rada onih koji posluju u sivoj zoni. Na smanjenju poreskog duga radiće Odsjek za prodaju imovine koji će procjenjivati i prodavati imovinu kod onih poreskih dužnika koji nemaju likvidna sredstva - naveo je Laketić.
On je rekao da je u planu formiranje posebnog odjeljenja koje će se baviti nesrazmjernom imovinom i posebnim porezima. Taj novi sektor biće preteča Finansijske policije.
- Od međunarodnih partnera dobili smo pomoć u vidu tehničke i zakonodavne podrške kako bi što prije došli do stvaranja željenog modela - zaključio je Laketić.

Laketić: Ukupni poreski dug 655 miliona eura

Ukupan procijenjeni poreski dug početkom prošlog mjeseca iznosio je 637 miliona eura, saopštio je vršilac dužnosti direktora Poreske uprave (PU), Sava Laketić.
- Od ukupno procijenjenog duga, osnovni dug se odnosi iznos od 391 milion eura, dok se na kamatu odnosi 246 miliona eura. Osnovni dug je u odnosu na avgust smanjen za iznos od 250 hiljada eura, dok je kamata porasla oko 1,5 miliona eura - rekao je Laketić u intervjuu Televiziji Crne Gore.
On je naveo da će se takva situcija nastaviti dok ne dođu do momenta primjene novog zakona o otpisu kamate, gdje očekuju zaista značajne efekte i već imaju razgovore sa poreskim dužnicima, očekuju povećanje naplate u prvom kvartalu naredne godine, prenosi portal RTCG.
- Situacija na listi poreskih dužnika je uglavnom mjesecima ista, kada pričamo o državnim preduzećima napomenuo bih da su to Plantaže, tri željeznička preduzća i Intitut "Simo Milošević" - kazao je Laketić. 
 
On je naveo da su prihodi PU u periodu od januara do septembra su 1,2 milijarde eura.
- Imamo rast u svim poreskim oblicima. Rast u odnosu na prethodnu godinu je oko 130 miliona eura ili 20 odsto, a rast u odnosu na plan je 208 miliona ili 12 odsto - naveo je Laketić.
Na pitanje šta je dovelo do veće naplate prihoda, Laketić je odgovorio da unutar PU smatraju da je najveći uticaj na rast svih prihoda doprinio rast poreske discipline, kroz rad svih sektora.
- Napomenuo bih rad sektora naplate, rad inspekcije kao i sektora za velike poreske obveznike, gdje imamo u nekih 250 - 270 društava preko 40-45 odsto naplaćenog poreza na dodatu vrijednost (PDV) i oko 65 odsto naplaćenog poreza na dobit - rekao je Laketić.
Na pitanje u kojim kategorijama je došlo do rasta prihoda u odnosu na prošlu godinu, Laketić je odgovorio da imaju po svim poreskim oblicima rast.
- Najznačajniji je rast kod poreza na dobit gdje imamo 63 miliona rast ili 45 odsto više od ostvarenja u istom periodu prošle godine. Kod PDV- imamo rast od 64 miliona eura ili 22 odsto - naveo je Laketić.

Laketić: Poreski dug više od 630 miliona eura

Ni danas nije održano ročište u Privrednom sudu povodom prijedloga Poreske uprave za uvođenjem stečaja u Vektra Boku, koji je star skoro tri godine. Uprava je u međuvremenu dostavila dopunu svog predloga kojim je dug uvećan sa jedan na pet miliona i 150 hiljada eura, potvrdio je jedan od akcioanra Vektra Boke, vlasnik Ellena grupe, Danilo Matijašević. 
To je bio i razlog za odlaganje ročišta.
- To je dug sa kamatama koji je iznosio million eura po Planu reorganizacije Vektra Boke, koji nije ispoštovan. Poreska je tražila kamate i obuhvatila dug nad hotelom Igalo, što je došlo na 5 miliona i 150 hiljada eura. Sada to mijenja čitavu situaciju i naše planove - kaže za Novski portal, Matijašević.
On je ranije kupovinom 33 odsto akcija Vektra Boke na berzi najavio otkup poreskog duga, isplatu zaostalih primanja radnicima i novi investicioni ciklus prodajom hotela Igalo.
- U pregovorima smo sa Ministarstvom finansija i Poreskom upravom kako bismo izašli iz ove situacije i spriječili stečaj. Jer, novac sam imao za prvobitan iznos poreskog duga i dao sam dokaz za to, a sada se sve komplikuje. Teško da Ellena grupa sama može preuzeti novi iznos duga. Država svakako treba da se uključi - kaže Matijašević, koji dodaje da nije izgubio ovim volju niti odustao od ulaganja.
Ponovo odbija spekulacije i optužbe koje iznosi jedan od bivših radnika “Vektra Boke” koji se zalaže za stečaj.
- Dobio sam tri pravosnažne odluke Privrednog suda po kojima nema žalbe da sam akcije kupio u skaldu sa zakonom i da nije bilo nikakve greške u proceduri kod brokera ili izvršitelja. Samo je tehnička stvar kada će Više državno tužilaštvo da odbaci prigovore i skine privremenu mjeru nad akcijama. Imam pravosnažnu presudu da bivši radnik Vektra Boke, koji vodi NVO, nije ni socijalni slučaj kako se žalio. On ima plac koji je dobio od HTP Boka, odnosno imovinu. Ako je socijalni slučaj ne može ni da plati advokata. Podnio sam krivične prijave protiv njega i teško da može dokazati da je tačno sve što je pričao protiv moje kompanije i mene - navodi Matijašević.
Prošlo ročište u Privrednom sudu odloženo je zbog promjene privremenog stečajnog upravnika, pa je umjesto Jovana Lopušine, koji je tražio da ga sud razriješi dužnosti zbog ličnih razloga, imenovana Svetlana Vukašinović.
Na Skupštini akcionara ovog ljeta Matijašević je ušao u Odbor direktora Vektra Boke, sa profesorom Radovanom Samardžićem i advokatom Vladimirom Čovićem, umjesto Brkovića, njegovog sina, kao i Milića Popovića.
Vijeće Višeg suda je prije tri mjeseca potvrdilo optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva koje Brkovića i dvojicu njegovih sinova, sa Popovićem, tereti za zloupotrebu ovlašćenja u privredi i pranje novca u Vektra Boki.

Kamate “podigle” poreski dug Vektra Boke sa jednog na 5,15 miliona eura

Košarkaši SC Derbija poraženi su večeras u Splitu od istoimenog hrvatskog tima nakon produžetka 102:94, u utakmici 16. kola A grupe Admiralbet ABA lige.
Utakmica je u regularnom toku završena neriješeno 85:85.
Podgorički sastav upisao je 12. poraz i propustio dobru šansu da naprave korak ka opstanku.
Split je i u regularnom toku bio bliži trijumfu, imao je prednost od 19 poena u drugoj, a 16 poena u trećoj četvrtini.
Odličan posljednji dio meča vratio ih je u život i doveo u situaciju da sanjaju veliki preokret.
Uspjeli su da izbore produžetak, u kojem je domaćin bio bolji.
Najefikasniji u podgoričkom timu bio je Aleksa Ilić sa 31 poenom, a imao je i 11 skokova.
Darijus Džonson je ubacio 16, Matic Rebec 12, a Mateo Drežnjak 11 poena.
Kod Splićana istakao se Antonio Jordano sa 32 pogotka.

SC Derbi nakon produžetka poražen u Splitu

Poslanik DPS Ivan Vuković zatražio je reakciju policije, nakon što su mu na društvenim mrežama upućene prijetnje.
- "Ništa roba" i "lupež" su, valjda, uvrede koje neko ko se bavi politikom ima obavezu da istrpi pa, makar, prethodno prosto čestitao zatvaranje poglavlja u pregovorima s EU. 'Stasao za gepek' nisam baš siguran - kazao je Vuković u objavi.
Vuković je dodao i da bi bio zahvalan ukoliko bi policija reagovala.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fpg_citizen%2Fstatus%2F2015901357186723995%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2015901357186723995%7Ctwgr%5Ed9cfeb85e6e3a3bd193bf2bbb790d40e846f5f18%7Ctwcon%5Es1_c10&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vuković: "Ništa roba" i "lupež" uvrede su koje moram istrpiti, "stasao za gepek" nijesam siguran

Rukometaši Danske prvi su polufinalisti Evropskog prvenstva.
Danska je večeras u Herningu, u trećem kolu glavne runde, pobijedila Njemačku 31:26 i kolo prije takmičenja u grupi osigurala plasman među četiri najbolja tima.
Obje selekcije uoči posljednjeg kola imaju po šest bodova.
Šansu da napravi odlučujući korak propustila je Francuska, koja je u trećem kolu prve grupe poražena od Španije 26:22.
Bez pobjednika završen je duel Portugala i Norveške 35:35 i tim remijem obje selekcije i definitivno ostale su bez šansi za polufinale.
Sjutra su na programu mečevi trećeg kola druge grupe. Sastaće se: Švajcarska - Island (15.30), Slovenija - Hrvatska (18.00) i Švedska - Mađarska (20.30).

Danska prvi polufinalista EP

Sve je počelo jako loše i pogrešno. I, ja odmah na startu želim svaku ženu da ohrabrim i da zamolim da se oslobodimo te teorije da smo mi dame i gospođe, i mi ćemo biti dame i gospođe i prećutaćemo kada nas neko napadne, kazala je za Web televiziju <a href="https://www.dan.co.me/vijesti/politika/uskoro-na-portalu-dan-intervju-sa-mirjanom-pajkovic-5334686">Dana </a>Mirjana Pajković, bivša direktorica Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda u Ministarstvu ljudskih i manjinska prava.
Ona kaže da je ona tu napravila prvu grešku i da je to ono što najviše zamjera sebi.
– Jer kada sam sam ja bila izložena onom ekstremnom nasilju koje sam objavila na društvenim mrežama gdje je meni prvi čovjek uz predsjednika države, prvi nekadašnji čovjek ANB, vrlo uporno i dugotrajno u toku cijelog razgovora rekao da mi neće biti mjesta i života i Crnoj Gori, da će moj šef vidjeti nešto što mene kompromituje, gdje mi jasno i direktno priprijetio da za mene ima kompromitujući materijal zašto sam ja to u tom trenutku prećutala. On je to meni rekao lično nakon što sam ja odbila da postupim onako kako je on on mene tražio. Ja moram ovdje kao pravnica da kažem da naši zakoni nijesu toliko savremeni, da su zločini savremeniji od zakonskih uredbi. Primjera radi kada vas neko ucjenjuje. Neko moćniji će vam tražiti neku uslugu, neko ponašanje koje vi u tom trenutku ne želite, a ako to odbijete da učinite nekom ko je oličenje najvećeg državnog autoriteta. Vas neće neko fizički udariti, ovo je 21. vijek, ali vam hoće vrlo jasno uništavati život po svim osnovama. On mi je dao do znanja to u razgovoru. Ja sam i željela da odbijem susret sa njim. Pozivam sve državne funcionere, moćnike, da vode računa kako razgovaraju sa običnim građanima. Morate da razumijete da neko ko je bitna figiura u bezbjednosnom sektoru priprijeti da će vam kada-tad nanijeti štetu zbog toga što ga nijeste ispoštavali, da li je moj osjećaj straha nerealan. On je utemeljen. Nijesam u tom trenutku svjesna sadržine materijala kojim mi je prijetio. Želim da javnost razumije da svi imamo neku privatnost koju ne želimo da nam se vidi. Znala sam da ima, i kroz neka ranija iskustva sa njim da on sa pozicije moći koju je imao prosto jeste na izvoru informacija – kazala je Pajković.

Pajković: Bila sam izložena ekstremnom nasilju

Sport

Rakčević: Odbrana bila ispod nivoa, treba nam selektor koji poznaje mentalitet igrača

Kolumne

Taoci mita, sluge fantazije

Hronika

GOLUBOVIĆ: Pokušali su od mene da naprave svjedoka saradnika što ja nijesam, niti ću ikada biti

Politika

Živković: Artikulisati crnogorski interes i dogovore graditi unutar države, nijesmo saglasni sa izdašnom donacijom za SPC, ali vjerujemo u započeto partnerstvo u Budvi

Tag: poreski-dug