Odbor za bezbjednost i odbranu većinom glasova usvojio je prijedlog da se Skupštini Crne Gore predloži da donese odluku o upućivanju pripadnika Vojske u sastav NATO aktivnosti pružanja bezbjednosne pomoći i obuke za Ukrajinu (NATO Security Assistance and Training for Ukraine - NSATU).
Osam odbornika je bilo za, jedan (Demokratska narodna partija - DNP) protiv, i jedan uzdržan (Socijalistička narodna partija - SNP).
Ministar odbrane Dragan Krapović ocijenio je da je dovoljno da za ovu misiju angažuju dva vojnika. On je, tokom sjednice Odbora za bezbjednost i odbranu, rekao da bi se &nbsp;finalno usvajanje ovog prijedloga potvrdio status kredibilne i pouzdane članice NATO saveza. Naglasio je da je važno to što se crnogorski vojnici neće naći van teritorija NATO članica, te da će ovom prilikom biti u Njemačkoj.
- Kada se radi o političkom, i u smislu javnosti veoma osjetljivim stvarima, apelujem na medije da izvještavaju tačno i precizno o odlukama koje se donose... Da ne bude špekulacija o angažovanju Vojske: nema primisli da bi se njeni pripadnici mogli naći van teritorije NATO članica, a ovom konkretnom slučaju to je Njemačka - precizirao je Krapović.
On je odboru predložio da upute Skupštini prijedlog o upućivanju dva vojnika u ovu misiju.
- Na prošlogodišnjem samitu NATO u julu 2024. godine u Vašingtonu saveznici su potvrdili da podržavaju Ukrajinu u borbi protiv ruske agresije Dogovoreno je i uspostavljanje NATO aktivnosti u cilju pomoći Ukrajini. Angažovanje vojske u ovoj aktivnosti bi doprinijelo dodatnom jačanju kredibiliteta države - rekao je on.
Cijenili su, kaže, da je bezbjednosno okruženje povoljno za angažovanje naših vojnika - &nbsp;pošto se ova misija odvija isključivo na teritorijama članica Sjeveroaltanskog saveza.
<h2>DNP izričito protiv</h2>
Iako je precizirano da će vojnici biti u Njemačkoj, poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Vladislav Bojović je rekao da su oni izričito protiv i da neće podržati slanje vojnika u Ukrajinu u bilo kom formatu ili statusu.
- To je suprotno slobodarskoj tradiciji i istoriji Crne Gore. Uz to, ovo dodatno narušava naše odnose sa Rusijom, koja je bila istorijski saveznik Crne Gore u najtežim vremenima. Pitanje je da li bi Crna Gora opstala bez pomoći Rusije u vrijeme Otomanske imperije i okupacije. Ovo nije naš rat i još manje naša obaveza. Zbog toga smo izričito protiv jedne ovakve odluke. Do sada nijedan Crnogorac nije bio poslat da ratuje protiv Rusije, ukoliko se ovakva odluka donese, mislim da će to biti istorijska sramota za Crnu Goru - rekao je on.
Predsjednik odbora Miodrag Laković je još jednom ukazao da se vojnici ne šalju u Ukrajinu nego Njemačku.
Ministar Krapović je rekao da misli da je bio savršeno precizan o srži ove misije.
- Ne postoji nikakvog govora o slanju vojnika u Ukrajinu. Već sam javno rekao: tako nešto niti bih predložio niti bih podržao - rekao je Krapović.
Nema, podvlači on, govora da će Crna Gora ratovati protiv Rusije.
- Crna Gora je kroz svoju istoriju vodila odbrambene, a nikad ofanzivne ratove. I tako će biti u budućnosti, makar dok moja malenkost bude obnašala funkciju ministra odbrane i u skladu sa proklamovanim politikama 44. Vlade Crne Gore - rekao je on.
Ovo, kako je rekao, nijesu teme na kojima se mogu ubirati politički poeni.
- Bojim se da bi moglo doći do zbunjivanja javnosti i nanošenja štete Vojsci, Ministarstvu, državi... Tako da još jednom apel da se činjenice predstavljaju onako kako su iznešene - dodao je Krapović.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović je rekao da se s pravom postavlja pitanje: koliko je vladajuća većina pouzdan partner strateškim ciljevima Crne Gore.
- Gdje se na ovakvim tačkama pokušava pravdati svom biračkom tijelu... Nikad i nije rečeno da će naši vojnici da učestvuju u bilo kakvim ratnim dejstivma, zbog toga ne shvatam pravdanje ministra odbrane po tom pitanju - rekao je on.
Ovo, prema njegovom mišljenju, pokazuje da je najveći problem to što je većina koja sada čini vlast bila protiv toga da Crna Gora uđe u NATO, pa se sada moraju pravdati.
- Što se nas tiče ovo je žalosna situacija, ali i potvrda koliko je vladajuća većina iskrena u svojim namjerama i kada kažemo da ova vlast ne može da dovede Crnu Goru do EU i da će, što se budemo približavali, prepreke između vas da budu još veće - rekao je on.
<h2>Kašnjenje donošenja odluke</h2>
Njegov partijski kolega Oskar Huter ukazao je da je važno podsjetiti da je DPS 2017. uvela Crnu Goru u NATO.
- Drago nam je što su oni koji su bili protiv, 90 odsto sadašnje parlamentarne većine, danas na nekim drugim pozicijama. Da li je fotelja promijenila gledište, vjerovatno jeste. Dobro je da je tako, makar i fotelje mijenjale sud o onome što je dobro za Crnu Goru - rekao je on.
On je pitao ministra zašto je ova odluka bila na čekanju, a ušla je u skupštinsku proceduru prije devet mjeseci.&nbsp;
- Je li to odraz neslaganja u parlamentarnoj većini kojem i danas svjedočimo? Čuli smo od predstavnika jednog dijela Demokratskog fronta, onog dijela čiji je prvak Milan Knežević, da se suprotstavljaju ovoj odluci - istakao je on.
Bojoviću je poručio da je u pravu da je ovo akcija gdje je Crna Gora aktivni učesnik jer će naši vojnici obučavati Ukrajince da se što bolje odbrane.
- To što je akcija u Njemačkoj ne znači da će Crnogorci u Njemačkoj učiti Ukrajince kako da spavaju - nego kako da se bore i da na najbolji način odbrane integritet svoje države. Crnogorci su tokom svoje istorije imali grešaka, doduše gotovo uvijek smo bili odbrambeno nastrojeni i ova akcija je do ništa drugo nego pomaganje onima koji bi trebalo da odbrane sebe od agresora. Tako da je ta akcija časna koliko god neko želio da pobjegne sa tezom da ta misija ne znači ništa. Crnogorci će, kao članica NATO saveza, dati sve od sebe da bude ona odbranjena u onom ratu đe agresor želi da pokori drugog - rekao je Huter.
Krapović tvrdi da se odluka nije čekala devet mjeseci.
- Pogriješili ste i to ću Vam vrlo jasno demonstrirati. Nije odluka čekala devet mjeseci, nego je donešena od strane Savjeta za odbranu i bezbjednost u februaru, a ako se ne varam, u martu je dostavljena u Skupštinu Crne Gore. Dakle, nije čekala devet mjeseci nego mnogo kraće - rekao je on.
On je rekao da sa pozicije izvršne vlasti ne može da procjenjuje kako Skupština radi svoj posao.
- Ne pada mi na pamet da ja dociram ovom Odboru, plenumu ili bilo kome kada i u kojim rokovima će obavljati svoje nadležnosti. Ja sam, ono što je bio moj posao, odradio promptno u jednom realnom vremenskom okviru u kojem se to moglo uraditi - istakao je Krapović.
Jedan broj članica, kaže, ne učestvuje u ovakvim misijama.
<h2>Sistemi</h2>
To je, kaže, današnja realnost.
- Postoji demokratijama u državama i ne moraju svi isto da misle. Isto tako: nema potrebe za bilo kakvom egzaltacijom, ja neću reći nikome iz DPS-a „svaka čast“. Jer su se ljudi u sistemu prepoznavali po terenu, jer su išli na školovanja po partijskoj, političkoj i drugim pripadnostima, jer su se ljudi prebrojavali po vjerskoj pripadnosti, zato što je na školskom brodu Jadran pronađeno nekoliko desetina kila kokaina. To ne može da se desi u nijednom normalnom sistemu. Taj sistem je potpuno izvitoperen za vrijeme DPS-a - rekao je Krapović.
Huter mu je na to odgovorio da će, kad god napravi nešto dobro za Crnu Goru da mu kaže „svaka čast“.
- Ja ne pripadam nijednoj sekti pa da u odnosu na to ko pripada kojoj partiji nemam kapacitet da skinem kapu za dobar uspjeh. Vi ne morate da govorite DPS-u „svaka čast“ i za ono što je bilo dobro. Neko je vidio viziju da je Crnoj Gori bolje da odlučuje sama o sebi i da bude nezavisna. Neko je to vidio 1878. a neko 2006. Neko je tada imao 40 odsto, pa je narod shvatio koliko je to bitno, a neko je onda došao na gotovu trpezu.. Kao da se ovdje posloži trpeza, a onda dođete i kažete: „od kad smo mi ovdje najbolje se jede“ - a neko je to sve morao izrezati, postaviti, pripremiti... - istakao je Huter.
Izgleda, kako je rekao, da su svi koji su preskočili iz DPS-a u PES radili časno, a svi koji nijesu - nijesu radili časno.
- Sve što vidite da je bilo trulo u državi Crnoj Gori nemojte nam obećavati nego završite posao: ako je neko krijumčario kokain - procesuirajte ga. Ako je neko krao Crnu Goru, krao je i mene i Vas. Ja ću to pozdraviti, a ne da nam obećavate „mi ćemo ovo ili ono“. Tu ste pet-šest godina, imate prostora da sve loše stvari iz prošlosti procesuirate ukoliko imate saznanja, ako imate saznanja ili mislite da je Oskar Huter nešto učinio: nemojte o svemu pričati preko stola - nego izvolite sa dokazima đe treba. Izabrali ste i Tužilaštvo i sudstvo, svoje ljude montirali. Neka oni rade po zakonu - rekao je Huter.
Ukazao je da je Milan Knežević rekao da je u bifeu birao tužioca.
- Jasno je to rekao u plenumu - dodao je on.
<h2>Izlet, salutiranje ili administrativna i logistička podrška</h2>
On je i pitao što će konkretno naši Vojnici konkretno raditi u misiji.
- Dobio sam objašnjenje štabni elementi, komanda, 700 ljudi, i naši će podržati i neće učestvovati ni u obuci. Što će ti naši ljudi tamo da čine? Idu li tamo da salutiraju? Razumijem da će, kao i ostali koji su u toj misiji, imati svoje zadatke i dati doprinos, da ne šaljemo te ljude ukoliko tamo neće ništa da čine. Ukoliko će da pomognu da se spriječi agresija Rusije prema Ukrajini, pozdravljam. Ako tamo idu na izlet - to nije pošteno zbog tih ljudi. Stidimo li se mi što oni idu tamo? Ja se ne stidim. Želim da Crna Gora pruži pomoć Ukrajini koja ovoliko trpi agresiju - rekao je Huter.
Cijeni, kako je rekao, to da jedna mala zemlja uspije da je ne satru i da ne bude spržena.
- Jer računam da takva sudbina može i nas da zadesi. Nije nas malo puta zadesila. Značilo nam je da imamo podrške i pomoći sila. Tako i sad vjerujem da mi možemo dati podršku onome ko je ugnjetavan i napadnut - podvukao je Huter.
Krapović je odgovorio da za funkcionisanje ove misije mora da postoji neko štabno osoblje koje će davati administrativnu, logističku ili drugu podršku.
- Imamo nekoliko misija Sjevernoatlanskog saveza. Naprimjer: pojačano prisustvo kada se radi o Letoniji ili Bugarskoj. To je misija koja uključuje i patroliranje i razne druge vrste stvari, specijalnosti itd. Od toga ne bježimo niti to ko skriva. Ovaj Odbor u kojem vi bitišete i radite mora raditi, imati neku vrstu podrške administrativne i logičke da bi vi mogli da obavljate svoju funkciju... Isto tako da bi ta misija funkcionisala mora da postoji neko štabno osoblje koje će davati tu vrstu administrativne, logističke ili druge podrške. To su pozicije za koje mi apliciramo i koje su ostale nepokrivene. To je činjenica, ja to ne mogu izvrnuti u borbenu misiju i reći „jeste oni idu da ratuju“ to jednostavno nije tako - rekao je Krapović.
<h2>Podrška Bošnjačke stranke</h2>
Poslanik Bošnjačke stranke Amer Smailović je rekao da će oni podržati slanje vojnika u Njemačku za obuku ukrajinskih vojnika.
- Drago mi je što možemo da nastavimo sa jačanjem kredibiliteta naše države u NATO savezu. Ovo je važan doprinost međunarodnoj solidarnosti i jačanja uloge Crne Gore kao pouzdane članice NATO saveza. To pokazuje našu spremnost da doprinesemo globalnoj bezbjednosti i Ukrajini koja se bori za očuvanje svog suvereniteta - rekao je on.
Ova odluka, decidan je on, ima veliku važnost za Crnu Goru kao članicu NATO.
- Vjerujem da će naši vojnici steći nova znanja i da će unaprijediti saradnju sa saveznicima kada je u pitanju jačanje kapaciteta - rekao je Smailović.

Anja Ivanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Krapović: Dva vojnika da se angažuju za pomoć i obuku Ukrajinaca u Njemačkoj, biće štabno osoblje koje će davati vrstu administrativne, logističke ili druge podrške

Novoizabrani predsjednik SAD Donald Tramp rekao je u intervjuu za list „Pari Mač” da će njegov prioritet među više kriza sa kojima se svet danas suočava biti „rješavanje problema Ukrajine sa Rusijom”.
- Te dvije zemlje trpe nevjerovatne ljudske gubitke. Stotine hiljada vojnika je ubijeno - izjavio je Tramp u danas objavljenom intervjuu pariskom nedjeljniku.
Tramp je naveo da Bliski istok takođe predstavlja veliki prioritet, ali je ocijenio da tamošnju situaciju nije toliko teško riješiti koliko je to slučaj sa Ukrajinom i Rusijom.
Novoizabrani američki predsjednik je ukazao da u svijetu trenutno postoji veliki broj kriza, a da je od prije nekoliko dana aktuelna još jedna – u Siriji.
- Oni će morati sami da se snađu jer mi tamo nismo umiješani, kao ni Francuska - rekao je on.
U istom intervjuu, Tramp je, između ostalog, istakao da je Francuska „prijatelj i saveznik” Sjedinjenih Američkih Država, naglasivši značaj trgovine i odbrane u odnosima između te dvije zemlje, prenosi Tanjug.
Tramp je ovaj intervju dao proteklog vikenda, kada je u Parizu boravio povodom otvaranja obnovljene katedrale Notr-Dam, a „Pari Mač” napominje da je to jedini intervju na koji je Tramp pristao tokom boravka u Francuskoj.
Tramp, koji će stupiti na dužnost 20. januara, odavno tvrdi da će, kada dođe na vlast, „za 24 sata” riješiti sukob između Ukrajine i Rusije, koji traje skoro tri godine.

Portal ETV

1250x600

1084x550

Tramp: Biće mi prioritet da riješim sukob u Ukrajini

Sjedinjene Američke Države (SAD) saopštile su &nbsp;da su pozajmile Ukrajini 20 milijardi dolara podržanih kamatom na zamrznutu rusku imovinu, što je dio paketa podrške G7 od 50 milijardi dolara koji je dogovoren ljetos.
Administracija predsjednika Džoa Bajdena &nbsp;je obećala da će poslati zajam prije kraja godine usred zabrinutosti da li će novoizabrani predsjednik Donald Tramp (Trump) nastaviti američku podršku Ukrajini.
Tramp, koji stupa na dužnost 20. januara, više puta je kritikovao količinu američke pomoći Ukrajini, ali je takođe rekao da će podržati program zajma.
Ukrajina je u velikoj mjeri zavisna od američke i evropske vojne i finansijske pomoći dok nastoji da zaustavi rusku invaziju koja je počela u februaru 2022. Paket američke pomoći Ukrajini vrijedan 61 milijardu dolara usvojen je u aprilu – peti od početka rata u februaru 2022. – ali će vjerovatno isteći početkom sljedeće godine.
To znači da je zajam G7 od 50 milijardi dolara ključan da bi se osiguralo da Ukrajina ima dovoljno sredstava i oružja za odbranu do prve polovine 2025. ako Tramp prekine dalju podršku.
- Ova sredstva - plaćena neočekivanim prihodima zarađenim od ruskih imobilisanih sredstava - pružiće Ukrajini kritičnu infuziju podrške dok brani svoju zemlju od ničim izazvanog agresorskog rata - navela je u saopštenju ministarka finansija SAD Dženet Jelen.
Zajmovi G7 "pomoći će da se osigura da Ukrajina ima resurse koji su joj potrebni za održavanje hitnih službi, bolnica i drugih osnova njenog hrabrog otpora", rekla je Jelen i dodala da će podrška Vašingtona pomoći Kijevu da "odbrani svoj suverenitet i postigne pravedan mir".
Najava zajma uslijedila je poslije višemjesečnih pregovora SAD i saveznika – uključujući Evropsku uniju – o najboljem načinu da se zamrznuta ruska imovina, vrijedna stotine milijardi dolara, koristi za pomoć Ukrajini bez kršenja međunarodnog prava.
Ministarstvo finansija SAD je saopštilo da je Vašington prebacio 20 milijardi dolara u fond Svjetske banke koja će taj novac učiniti dostupnim Ukrajini, prenijela je redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.

SAD pozajmljuju Ukrajini 20 milijardi dolara prije odlaska Bajdena

Sjedinjene Američke Države (SAD) najavile su novi paket vojne pomoći Ukrajini u vrijednosti od 725 miliona dolara, koji uključuje pošiljku protupješačkih mina, municiju za raketne sisteme visoke pokretljivosti (HIMARS) i druge artiljerijske sisteme, rakete Stinger i dronove.

Vašington je prošlog mjeseca najavio prvu pošiljku protupješačkih mina, što je, prema riječima američkog ministra odbrane Lojda Ostina, bilo nužno jer su ruske snage počele koristiti pješačke jedinice umjesto vozila za napredovanje.

- Ukrajinski branitelji imaju potrebu za stvarima koje mogu usporiti taj napredak - rekao je Ostin.

Administracija američkog predsjednika Džozefa Bajdena radi na pružanju dodatne pomoći Kijevu prije nego što novoizabrani šef države Donald Tramp preuzme dužnost, prenosi Radio Slobodna Evropa.

Tramp je više puta kritikovao američku pomoć Kijevu.

Američki ministar vanjskih poslova Entoni Blinke je u izjavi novi paket pomoći nazvao "značajnim paketom hitno potrebnog oružja i opreme".

SAD najavile paket pomoći Ukrajini od 725 miliona dolara

SAD namjeravaju da učine sve što je u njihovoj moći da upute svu dodijeljenu pomoć Ukrajini prije kraja administracije predsjednika Džozefa Bajdena, rekao je danas novinarima portparol Stejt departmenta Metju Miler.
Istovremeno, Bijela kuća je saopštila da će SAD nastaviti da šalju pomoć Ukrajini uoči prenosa vlasti sa Bajdena na novoizabranog predsjednika Donalda Trampa u januaru, prenio je Rojters.
- To se neće promijeniti. Pojačaćemo i poslati (pomoć) Ukrajini. Razumijemo koliko je važno da se uvjerimo da imaju ono što im treba - rekla je portparolka Bijele kuće Karin Žan Pjer novinarima.
Bijela kuća planira da požuri sa slanjem milijardi dolara vojne pomoći Ukrajini pod predsjednikom Džozefom Bajdenom, koji napušta tu funkciju u januaru, prenio je Rojters.
Kako su za tu agenciju rekli neimenovani zvaničnici, sa slanjem pomoći Ukrajini se žuri da bi se vlada u Kijevu ojačala prije inauguracije Trampa 20. januara.
Tramp je kritikovao Bajdenovu pomoć Ukrajini, što je podstaklo zabrinutost za budućnost podrške Sjedinjenih Američkih Država predsjedniku Ukrajine Volodomiru Zelenskom, kada pod kontrolom republikanaca budu Bijela kuća, Senat i vjerovatno Predstavnički dom.
Predstavnički dom pod kontrolom republikanaca je posljednji put u aprilu odobrio pomoć za Ukrajinu, uključujući ovlašćenje da Bajden prenosi milijarde dolara u oružju iz američkih zaliha u Ukrajinu, osam mjeseci nakon što je Bajden prvi put zatražio dodatnu pomoć, uz podršku više demokrata nego republikanaca.
Od ovlašćenja za prenos oružja usvojenog u aprilu, preostala je realizacija još 4,3 milijarde, pored transfera u vrijednosti od 2,8 milijardi dolara koje su odobrene u prethodnim mjerama potrošnje, i dvije milijarde dolara za finansiranje kupovine novog naoružanja.
Bijela kuća nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar.
Dok se kandidovao za drugi četvorogodišnji mandat, Tramp je insistirao da predsjednik Rusije Vladimir Putin nikada ne bi izvršio invaziju na Ukrajinu 2022. godine da je on bio na funkciji, dodajući da bi „mogao da riješi to za 24 sata“.
Tramp je prošle godine rekao da će Kijev možda morati da ustupi teritorije za postizanje mirovnog sporazuma sa Rusijom, što je Ukrajina odbila kao naznaku i što Bajden kao predsjednik SAD nikada nije predložio, navodi Rojters.
Novoizabrani potpredsjednik Džej D. Vens, je glasni kritičar pomoći Ukrajini, koji tvrdi da bi vlada sredstva bolje utrošila na domaće prioritete.

Stejt department i Bijela kuća: SAD će poslati pomoć Ukrajini prije kraja Bajdenovog mandata

SUBNOR, antifašisti i građani Crne Gore organizuju u neđelju 3. avgusta antifašistički skup na Grahovu, u kompleksu Spomen parka „Ustanka i Revolucije“.
Kako su Portalu ETV saopštili organizatori, antifašističko druženje počinje u 18 sati, a pripremljen je i kulturni program.
- Pošto smo početkom juna napravili akciju čišćenja spomen kompleksa posvećenog Savi Kovačeviću i palim borcima NOR-a, red je i da organizujemo primjereno druženje uz vrhunske crnogorske guslare, pjevače, recitatore i govornike, uz čašu pića i prigodnu zakusku. Da provedemo prijatno predvečerje podsjećajući na one koji su nam izvojevali slobodu uz jasno NE reviziji i prekrajanju istorije – saopštili su našem portalu organizatori.
Poručuju da su dobrodošli svi koji baštine istinske crnogorske, antifašističke vrijednosti i koji poštuju partizanske borce i njihovu borbu u NOB-u.
Skup je prijavljen nikšićkoj policiji.
Već četiri godine, dodaju naši sagovornici, nikšićka Komunalna služba ne brine o jednom od najljepših spomen kompleksa antifašistima Crne Gore koji su u Drugom svjetskom ratu dali živote za slobodu naše zemlje, boreći se protiv okupatora i saradnika fašista.
- Hercegnovski i ostali antifašisti ne dozvoljavaju da ovaj spomen kompleks zaraste u korov i da zli ljudi uruše spomenike velikana i svijetle crnogorske istorije – poručili su naši sagovornici.
Portal ETV objavio je početkom juna da su UBNOR i antifašisti Herceg Novog i ove godine organizovali uređenje Spomen parka „Ustanka i Revolucije“ na Grahovu. Njihov član Novo Kaljević iz Igala, porijeklom Žabljačanin, penzionisani policajac, pokosio je travu i uredio zelene površine koje su dio spomen kompleksa posvećenog NOBU i legendarnom komandantu Savi Kovačeviću.
- Stiče se utisak da nemoćna Država Crna Gora sve više postaje žrtva onih koji joj kradu dio istorije, a onaj drugi dio se skrnavi, omalovažava i zapušta – zaključili su tada iz UBNOR-a i antifašista Herceg Novog u izjavi za Portal ETV.
Spomen park „Ustanka i Revolucije“ arhitekte Miodraga Živkovića nalazi se na uzvišenju Umac kod Grahova. Projektovan je i građen 1977. i 1978. godine. Centralni objekat spomen parka je skulptura koja predstavlja kolonu u pokretu, a na čelu kolone je figura Save Kovačevića. Spomen park prostire se na više od 7.500 metara kvadratnih. Obnovljen je u julu 2020. godine, a narednog mjeseca, u avgustu vlast u Crnoj Gori osvojile su proruske i prosrpske društevno-političke elite, predvođene Crkvom Srbije, a jedan od njihovih ključnih zadataka iz agende „srpskog svijeta“ je urušavanje antifašističkih temelja naše države kroz reviziju istorijskih činjenica. Intenzivno rade na izjednačavanju antifašističkog i četničkog pokreta, veličaju četničke vođe i pokušavaju da potru njihove zločine i saradnju sa nacistima. &nbsp;

Antifašistički skup na Grahovu 3. avgusta: NE reviziji i prekrajanju istorije

Pljevaljska vlast ozbiljno je uzdrmana, a predsjedniku Opštine Dariu Vranešu fotelja više nije sigurna i on se priprema za novi udar partijskog saborca, šefa lokalnog odbora Nove srpske demokratije, od skora ponovo poslanika ove stranke u Skupštini Crne Gore Milana Lekića. On je opet učvrstio pozicije u Pljevljima, ali i kod lidera ove partije i predsjednika Skupštine Andrije Mandića. Lekić je prošle godine u septembru pripremio puč u pljevaljskom parlamentu kako bi smijenio Vraneša, ali nije uspio. Vraneš se tada znatno bolje pozicionirao kod birača NSD u ovom gradu, što je znao i Mandić, pa je amortizovao sukob, a Lekić je godinu iskoristio da vrati poljuljane pozicije kod Pljevljaka. <h2> PODRŠKA SRBIJE</h2> Da je ovoga puta Vraneš u znatno nepovoljnijoj poziciji nego lani potvrđuje i njegova jučerašnja posjeta Beogradu, gdje se sreo sa predsjednikom Vlade Srbije Đurom Macutom. - Srbija brine o svojim građanima bez obzira u kojoj zemlji žive - poručio je Vraneš iz Beograda, a poznavaoci pljevaljskih prilika tvrde da je ova poruka upućena Lekiću i Mandiću da on ima podršku vlasti Srbije i da odustanu od plana njegove smjene. Izvori Portala ETV tvrde da je Vraneš dobio garancije i od ministarke u Vladi Srbije Milice Đurđević Stamenkovski (poznatija kao Milica Zavetnica), tokom njene nedavne posjete Pljevljima, da su srpske vlasti uz njega. Navodno je rekla da će protiv Lekića, ako se usudi da sruši Vraneša, u Srbiji odmah biti pokrenut krivični postupak zbog sumnje u zloputrebe ugovora iz 2022. godine o izvozu uglja Elektroprivredi Srbije dok je bio na čelu Rudnika uglja Pljevlja. Protiv Lekića u Specijalnom državnom tužilaštvu pokrenuto je više istraga zbog sumnji u razne zloupotrebe. Lekić je uništio i dvoje službenih vozila Rudnika uglja. Jedno je havarisao vozeći pijan, a drugo je izgorjelo u požaru. No, bez obzira na bahato ponašanje Lekića i činjenicu da postoji ozbiljna mogućnost da odgovara za više zloupotreba službenog položaja, čime je nanio ogromnu štetu Rudniku uglja, partijski šef i predsjednik crnogorskog parlamenta Andrija Mandić imenovao ga je za poslanika i tako mu obezbijedio imunitet. - U pljevaljskom odboru NSD u namjeri da koliko-toliko saniraju štetu izazvanu sukobom između Vraneša i Lekića odlučili su da podrže starijeg kolegu i Mandićevog čovjeka od povjerenja u ovom gradu – rekli su naši izvori iz Pljevalja. BITKA ZA BIRAČE Vraneša je, kako je svjedočila i javnost, razbjesnio nedavni izbor Lekića za šefa lokalnog partijskog odbora, pa je u sarkastičnoj čestitki, pored ostalog, saopštio kako ga je „prijatno iznenadila vijest“ da je Lekić, „na telefonskoj sjednici“ dobio mandat da u narednom periodu vodi „Privremeni opštinski odbor Nove srpske demokratije u Pljevljima“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250801060848_abdf1b19b742de9b7ca107f0a7d1dc33360a99aa87f7db79f03809464ba0ec8f.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250801060848_abdf1b19b742de9b7ca107f0a7d1dc33360a99aa87f7db79f03809464ba0ec8f" data-rendition-name="original" width="768" height="575" loading="lazy" alt="Dario Vraneš i Milan Lekić"><figcaption>BITKA ZA STATUS LOKALNOG ŠERIFA: Dario Vraneš i Milan Lekić(Photo: Rudnik uglja)</figcaption></figure>  Ovakvim obraćanjem Vraneš je poslao jasnu poruku i Mandiću i Lekiću da neće dozvoliti da bude uklonjen „bez borbe“. - Na sastanku odbornika NSD i članova Opštinskog odbora većina je zauzela stav da je neophodno izvršiti kadrovsku promjenu predsjednika Opštine Pljevlja, odnosno smijeniti Vraneša. Još nije odlučeno ko bi mogao biti njegov nasljednik, a konačna odluka će biti usaglašena sa rukovodstvom stranke u Podgorici – kažu naši sagovornici. A Mandiću i Lekiću, osim srpskih vlasti koje blagonaklono gledaju na Vraneša, smetnju da ga se riješe predstavlja i činjenica da ga je prihvatila Crkva Srbije, a njeni episkopi imaju presudan uticaj na NSD. - Proteklih mjeseci Vraneš je veoma prisutan na terenu, gotovo svakodnevno obilazi simpatizere NSD nudeći im pomoć Opštine za rješavanje infrastrukturnih problema. I dok znatan dio seoskih domaćinstava blagonaklono gleda na Vraneša, u gradu i nije baš tako, jer je znatno narušio ugled skandaloznim dešavanjima na radilištu u Omladinskoj ulici, gdje se sa građanima obračunavao vulgarnim porukama, prijetnjama i psovkama – ističu naši sagovornici. Kao najozbiljniji kandidat da naslijedi Vraneša na mjestu predsjednika Opštine slovi direktor Srednje stručne škole u Pljevljima Bojan Strunjaš, koji je i prošle godine bio Lekićev prijedlog. <h2> KO JE BLIŽI BEOGRADU</h2> Prema riječima izvora Portala ETV, Mandić je odlučio da se riješi Vraneša primarno zbog toga što je ovaj počeo da gradi snažne veze sa Beogradom, odnosno srpskim vlastima i Crkvom Srbije, a navodno je tvrdio i kako „Mandićevo vrijeme prolazi“, da treba da se povuče i da će on biti novi lider NSD. Sudeći prema posljednjim događajima, o Vranešovoj političkoj sudbini u NSD-u i poziciji predsjednika Opštine opet će se odlučivati u septembru. Za razliku od prošle godine, ovog septembra šanse da pobijedi su mu znatno manje nego lani.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250801060852_508432d379effa1054086045fd44d30a9272a3782551657bc23528d51d8f861c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250801060852_508432d379effa1054086045fd44d30a9272a3782551657bc23528d51d8f861c" data-rendition-name="original" width="1072" height="657" loading="lazy" alt="Bojan Strunjaš"><figcaption>LEKIĆEV KANDIDAT: Bojan Strunjaš (Photo: TV Pljevlja)</figcaption></figure>  Kako je i sam svjestan te činjenice on se priprema, kako tvrde naši izvori, da sa svojim „krilom“ iz NSD napravi novu političku platformu. Vraneš je radikalni pristalica velikosrpskog projekta „srpski svijet“, poštovalac četničkog pokreta i negator crnogorske države, identiteta, istorije, kulture. Čest je gost srpskih zvaničnika i Crkve Srbije i otvoreno zagovara koncept „svi Srbi u jednoj državi“, a Srbiju smatra maticom. Suštinski, na istim je ideološkim pozicijama kao i Andrija Mandić, ali, utisak je, platiće cijenu partijske neposlušnosti i ambicije da on bude lider ideologije „srpskog svijeta“ u Crnoj Gori.

Mandić i Lekić ruše Vraneša, on priprema novu političku platformu

Parlamentarna većina juče je djelovala potpuno raštimovano – a ono što se desilo tek je početak neminovnog raskola saveza koji sve vrijeme vodi Crnu Goru ka političkom ponoru. Raspad ovog vještačkog aranžmana mogao bi kulminirati već na jesen. Uvertira se već dogodila: premijer Milojko Spajić kontrira sopstvenoj većini izjavom da Kotor neće biti izbrisan sa UNESCO liste – jasno se suprotstavljajući ministru prostornog planiranja Slavenu Radunoviću iz NSD koji je propagirao referedndum o skidanju Kotora sa liste UNESCO. Istovremeno, zakoni o ANB-u i unutrašnjim poslovima povučeni su iz procedure, a potom je uslijedilo ono što je bilo neizbježno – disciplinovanje skupštinske većine od strane faktičkog šefa – predsjednika Skupštine Andrije Mandića. A kada Zakon o amnestiji nije prošao, stigla je politička šamarčina – lider DNP-a Milan Knežević udario je packe PES-u i Bošnjačkoj stranci: – Imali smo jasan dogovor da taj zakon nije sporan i da će biti podržan. Nažalost, poslanici Bošnjačke stranke i dio kolega iz PES-a odlučili su da glasaju suprotno tom dogovoru. O tome nas nijesu ni obavijestili – izjavio je Knežević. Poslanici NSD-a i DNP-a izrazili su otvoreno nezadovoljstvo jer njihov predlog nije prošao, poručujući da će “imati u vidu” odnos partnera iz vlasti prema toj inicijativi. Jasna poruka: igra prestaje, ko ne igra po pravilima – ispada. Značajan moment bio je i povlačenje Zakona o ANB-u i izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima. Mandić je na završnoj sjednici proljećnog zasijedanja pokušao da ublaži poruku: – Parlamentarna većina podržava ova rješenja, ali ćemo, cijeneći da javnost nije dovoljno obaviještena, u narednom periodu nastojati da bolje komuniciramo zakone s građanima i međunarodnim partnerima. NE TOLERIŠE NEPOSLUŠNOST Međutim, odmah nakon toga, ton se mijenja. Mandić uzima riječ i, bez uvijanja, poručuje – red mora da postoji. Poruka je jasna gazda više ne toleriše neposlušnost. – Žao mi je što mnogi ne razumiju koliko se napora ulaže da se unaprijedi parlamentarna većina, kao što treba da preispitamo sva partnerstva koja imamo u okviru ove koalicije. Ne možete da budete partner samo kada se dobija, morate da budete partner i kada je nešto neprijatno. Politika je takva. Da vidimo ko je taj ko ne poštuje dogovor parlamentarne većine – rekao je Mandić, potvrdivši još jednom ko je stvarni šef vladajuće političke strukture.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080100080_0a3591a3261ef545bed289bbfbfc033e3aee23a4051642d6e4ec4d4f58bdf251.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025080100080_0a3591a3261ef545bed289bbfbfc033e3aee23a4051642d6e4ec4d4f58bdf251" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Mandić i Spajić"></figure>  “Korpu” je PES juče dobio i kada Skupština nije usvojila izmjene i dopune Zakona o porezu na dobit pravnih lica u načelu, nakon što je podršku dalo 28 poslanika a njih 14 bilo uzdržano. Ovdje je propao pokušaj da se preko ove odluke puni ionako prazna kasa. Predlog zakona u skupštinsku proceduru su predali poslanici iz redova Pokreta Evropa sad. HAOS Narod bi rekao, pukla tikva. Nakon ovog otvorenog raskola, opozicija je odmah reagovala – tvrdeći da se sistem vlasti raspao. Svjedočili smo pokušajima da se različite inicijative proguraju kroz isključivo partijske interese, bez šireg konsenzusa i uvida u posljedice po institucionalnu stabilnost, kazao je juče na konferenciji za novinare predsjednik DPS-a Danijel Živković. - Zahvaljujući odgovornom djelovanju opozicije, a posebno poslanika Demokratske partije socijalista, ti pokušaji su doživjeli potpuni debakl. Ishod je, između ostalog, doveo i do ozbiljnog raskola unutar same parlamentarne većine- poručio je Živković. Istakao je da je ovo važan trenutak za demokratske procese u Crnoj Gori i podsjetnik da politička volja mora biti vođena javnim interesom, a ne uskostranačkim ciljevima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080100080_3251bb25927e9f248bd14c4a611fea7538bb1e820ee45a6f08c7c55b18399977.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025080100080_3251bb25927e9f248bd14c4a611fea7538bb1e820ee45a6f08c7c55b18399977" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Danijel Živković"></figure>  Zavjesa se polako spušta. Parlamentarna većina ulazi u fazu otvorenog unutrašnjeg rata. Kraj je blizu.

Gazda Mandić im steže obruč, većina na ivici pucanja

Iranske vlasti su amputirale ruke trojici muškaraca osuđenih za krađu, saopštilo je tamošnje pravosuđe, prenosi N1.
Takva kazna se rijetko izriče, ali je predviđena iranskim krivičnim zakonom i generalno se primjenjuje na ponovljene prestupe.
- Kazna amputacije ruku trojici profesionalnih lopova koji su počinili više krađa izvršena je u provinciji Zapadni Azerbejdžan- na sjeverozapadu Irana, objavio je veb-sajt pravosuđa Mizan Onlajn.
Prema tom sajtu, osuđenici su uhapšeni prije nekoliko godina i bili su predmet desetina žalbi u nekoliko provincija.
Mizan Onlajn je precizirao da je presuda izvršena nakon što je Vrhovni sud potvrdio kazne i odbijanje osuđenika da vrate ukradene predmete, uglavnom zlatni nakit.
Nevladine organizacije za ljudska prava osudile su izvršenje kazne amputacijom u Iranu posljednjih godina.

Iran: Tri osuđenika za krađu kažnjena amputacijom ruku

U Crnoj Gori se, po svemu sudeći, rađa novi oblik cenzure — onaj koji ne dolazi iz institucija, već putem masovnih prijava i manipulacija algoritmima društvenih mreža. Meta: svi koji se usude da postave javno pitanja o postupcima i poslovanju Danijele Mujović, supruge gradonačelnika Saše Mujovića. Posljednji u nizu primjera jeste suspenzija naloga na mreži Iks (X) nakon što je Portal ETV, navodeći i taj profil kao izvor informacije, objavio informacije o firmi kojom upravlja Danijela Mujović. Iako su navodi u potpunosti zasnovani na javno dostupnim podacima sa platforme CompanyWall, profil m je suspendovan bez obrazloženja. I nije prvi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729070716_cacf091960abad4af4e80768e18d3b34435a20a3beb28cea40e0ff0f93148dc9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250729070716_cacf091960abad4af4e80768e18d3b34435a20a3beb28cea40e0ff0f93148dc9" data-rendition-name="original" width="1206" height="1786" loading="lazy" alt="Danijela Mujović Mimformer"> </figure>  Društvene mreže, koje bi trebale biti platforme za slobodu izražavanja, postaju oružje za uklanjanje sadržaja koji je javno dostupan, precizan i ne vrijeđa nikog. Šokirani korisnici nazivaju ovakvo ponašanje “privatnom diktaturom” i “digitalnim progonima”, u kojima se bilo kakva kritika supruge gradonačelnika tretira kao prijetnja koja se mora ućutkati.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025073010074_e5ae010d2f4aa85a96f8a1ae1cc3a2c2812b39174fcae8fc88b4047015f2c642.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025073010074_e5ae010d2f4aa85a96f8a1ae1cc3a2c2812b39174fcae8fc88b4047015f2c642" data-rendition-name="original" width="1206" height="1590" loading="lazy" alt="Danijela"> </figure>  Još drastičniji je slučaj poslanika Socijaldemokrata i funkcionera Evropskog saveza, Nikole Zirojevića. Njegovi privatni profili na Facebooku i Instagramu misteriozno su nedavno suspendovani neposredno nakon, kako sam navodi, “korektne komunikacije” sa Danijelom Mujović. Zirojević otvoreno sumnja na organizovanu kampanju digitalnog progona. – Gospođa koja je ozbiljno osilila treba da zna da mene ućutkati ne može. U narednom periodu, zbog ovakvih mučkih pokušaja da mi se stavi brnjica, udariću još jače. Njene i aktivnosti njenog supruga biće pod posebnom pažnjom – poručio je Zirojević. Ovo više nije izolovan incident, već uzorak. Opravdano se postavlja pitanje: da li se Crna Gora kreće ka modelu u kojem su gradonačelnik i njegova supruga izvan svakog oblika javne kritike? Ako je istina zabranjena, a pitanja kažnjiva — onda je riječ o sistemskoj cenzuri, a ne o “slučajnim suspenzijama”. I svi koji vjeruju u slobodu izražavanja treba da budu zabrinuti.

Digitalna diktatura: Svaka kritika Danijele Mujović brutalno se briše sa mreža

Pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja ušli su danas, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, u prostorije Agencije za sprječavanje korupcije i izuzeli dio dokumentacije vezan za odluke vršioca dužnosti ASK-a Dušana Drakića i predsjednika Savjeta ASK-a Pavla Ćupića. &nbsp; Prema informacijama Televizije E, na osnovu više prijava čelnik ASK-a Drakić se tereti da je nereagovanjem na nezakonitosti načinio štetu budžetu u iznosu od 44 hiljada eura. Prijavom obuhvaćen je i predsjednik Savjeta Ćupić. &nbsp; Na upit Televizije E i Portala ETV, da se dobije zvanična informacija o razlozima ulaska SPO u Agenciju za sprječavanje korupcije, nije bilo odgovora ni iz Specijalnog državnog tužilaštva, Specijalnog policijskog odjeljenja. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025073119078_2fce3fb55193f490dd17add89730a93745928198f2e0ef9d8d2c4956bf4ada8b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025073119078_2fce3fb55193f490dd17add89730a93745928198f2e0ef9d8d2c4956bf4ada8b" data-rendition-name="original" width="2500" height="1785" loading="lazy" alt="VIŠE PRIJAVA PROTIV ČELNIKA ASK-A: Dušan Drakić, vršilac dužnosti direktora"> <figcaption>VIŠE PRIJAVA PROTIV ČELNIKA ASK-A: Dušan Drakić, vršilac dužnosti direktora(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  DRAKIĆENA POTVRDA &nbsp; Potvrda je, iako posredna, stigla od vršioca dužnosti direktora ASK-a Dušana Drakića. &nbsp;Istakao je da ne želi da komenatriše, ali i napomenuo da dio Savjeta i dio zaposlenih, koji su bili dio prošlog menadžmenta podnose prijave. &nbsp; -Mi odgovaramo, u skladu sa tim prijavama i u skladu sa zakonom. I to je jedini komentar koji imamo. Bez reprekusija, bez ikakvog pritiska prema njima, bez želje da se nešto svetimo, svako ima pravo da iznese svoje sumnje za bilo koju stvar i mi smo tu da odgovorimo, odnosno da učinimo sve transparentnim i javnim - kazao je Drakić . Na ponovljeno pitanje što su službenici SPO izuzeli od dokumentacije Drakić je rekao da je ,,ovo jedino što može reći”. &nbsp; RAZLIČITI ARŠINI Za razliku od akcije tokom hapšenja direktorice Agencije za sprječavanje korupcije Jelene Perović, kada je angažovano više od dvadeset policajaca sa fantomkama i dugim cijevima, ovog puta potraga za dokumentacijom sprovedena je diskretno, bez spektakularnih objava za medije. &nbsp;&nbsp; &nbsp;Inače, Upravni sud &nbsp;je 16. maja poništio odluku Savjeta ASK-a kojom je Jelena Perović razriješena sa mjesta direktorice, a ta presuda objavljena je na sajtu ovoga suda 30. maja. ASK-u je naloženo da u ponovnom postupku donese novu, zakonitu odluku. &nbsp; &nbsp;Savjet je, međutim, smislio način kako da se riješe nevolje u koju su upali nezakonitim odlukama, pa su odlučili da sačekaju da Perović istekne mandat 24. jula i samim tim, kako oni smatraju, više ne moraju da brinu o presudi Upravnog suda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250731190712_1f3f8bf2a0ea886a6f907f14bfb11c4a7aaebb0a60c5f6e8ebfce9068ecc2ea5.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250731190712_1f3f8bf2a0ea886a6f907f14bfb11c4a7aaebb0a60c5f6e8ebfce9068ecc2ea5" data-rendition-name="original" width="1024" height="683" loading="lazy" alt="ZAKAŠNJELA SATISFAKCIJA: Jelena Perović"> <figcaption>ZAKAŠNJELA SATISFAKCIJA: Jelena Perović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  SATISFAKCIJA ZA JELENU PEROVIĆ &nbsp;- Odluka Savjeta ASK-a je potvrdila da je moja funkcija direktorice trajala do formalnog isteka petogodinjeg mandata, odnosno 24. jula. Upravni sud je poništio njihovu odluku o mom razrješenju kao nezakonitu, a samim tim prema Zakonu o upravnom sporu i Zakonu o upravnom postupku, koji propisuju pravne poslijedice poništene odluke, stanje se vraća u vrijeme prije donijete nezakonite odluke. Izvrtanje činjenica od predsjednika i dijela članova Savjeta je poslužilo svrsi - obmana javnosti zarad sada već ogoljenih političkih interesa, uklanjanje neistomišljenika, kako bi ASK u daljem radu prikrivao koruptivne radnje pojedinih javnih funkcionera i korupciju u javnim preduzećima – kategorična je Perović u nedavnoj izjavi za Portal ETV. Jelena Perović žrtva je brutalne odmazde proruskih i prosrpskih crnogorskih vlasti čiji je jedan od prioriteta još od njihove prve vlade nakon izbora 2020. godine bilo ne samo njeno uklanjanje iz Agencije, već i hapšenje. &nbsp; ULOGA SPECIJALNOG TUŽILAŠTVA &nbsp; Ideju je u djelo sprovelo Specijalno državno tužilaštvo ma čijem je čelu Vladimir Novović, a čija je supruga Lidija Novović preko Nevladine organizacije MANS godinama gonila Perović. Specijalno tužilaštvo nalog za njeno hapšenje izdalo je 17. aprila prošle godine, kada su u spektakularnoj akciji maskirani specijalci, sa dugim cijevima upali u ASK i sa lisicima na rukama izveli Perović. Tokom ove skandalozne akcije inspektori su u njenom porodičnom stanu maltretirali i njeno maloljetno dijete. Dva dana kasnije ona je puštena na slobodu, pošto je sud odbio zahtjev Specijalnog tužilaštva da joj se odredi pritvor. U novembru prošle godine protiv Perović je podignuta optužnica. Sudski postupak je u toku. Do koje granice doseže beskrupuloznost i bahatost i crnogorskih vlasti i njihovog glavnog specijalnog tužioca razobličio je upravo slučaj Jelene Perović - njen predmet u slučaju tužbe za nezakonito razrješenje svojevremeno dopao je u ruke Novovićeve supruge Lidije Novović, sutkinje Upravnog suda. Ipak, reagovao je predsjednik ovog suda Miodrag Pešić koji je usvojio zahtjev zastupnika Perović, advokata Nikole Martinovića za izuzeće Novović, koja je 10. oktobra ,,skinuta sa slučaja“. &nbsp;

SPO ušao u ASK, provjeravaju dokumentaciju o odlukama Drakića i Savjeta Agencije

Crnogorske vlasti raspisale su nacionalu i međunarodnu potjernicu za lažnim američkim diplomatom Stevanom Simijanovićem, optuženim za flasifikovanje isprava, i to nakon dvije godine i devet mjeseci od podizanje optužnog prijedloga i čak četiri godine i pet mjeseci nakon što je on februara 2021. uhapšen u Nikšiću a potom nesmetano napustio Crnu Goru preko Graničnog prelaza Dobrakova - potvrđeno je Portal ETV iz Osnovnog suda u Nikšiću. - Uprava policije obavijestila je postupajućeg sudiju da je raspisala nacionalnu i međunarodnu potjernicu za okrivljenim Stevanom Simijanovićem, pri čemu sud ukazuje da se protiv okrivljenog vodi postupak za krivično djelo falsifikovanje isprave iz člana 412 stav 2 u vezi stava 1 Krivičnog zakonika Crne Gore – navodi se u odgovorima predsjednice Osnovnog suda Sanje Nikić dostavljenim Portalu ETV. Iz suda ukazuju da je rješenjem Osnovnog suda od 24. juna usvoje prijedlod Osnovnog državnog tužilašta da se optuženom sudi u odsustvu. Na pitanja Portala ETV, da li nam mogu saopštiti da li je održano ročište 16. jula saopšteno nam je da jeste da je prisustvovao tužilac i branilac Simijanovića po službenoj dužnosti i da su predstavljeni materijalni dokazi. - Kako nije bilo saglasnosti stranaka da se pročitaju iskazi službenika Uprave policije saslušanih u prethodnom postupku, sud je donio rješenje da će se naredno ročište glavnog pretresa održati 29. septembra – navodi se u odgovorima predsjednice Osnovnog suda u Nikić. Podsjećamo, Simijanović je, nakon političkih promjena 2020. godine, u Crnoj Gori napravio čvrste konekcije sa liderom URE Dritanom Abazovićem, tadašnjim potpredsjednikom Vlade, ali i sa kontroverznim biznismenom Miodragom Dakom Davidovićem. Osim ovih veza, lažni američki doiplomata je u Ministarstvu odbrane kojim je rukovodila Olivera Injac pregovarao o uvozu oružja jedne američke kompanije na čijem su čelu Rusi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250730110756_f2c492b36657c3c5f99d3475d85904f1f24a8fc3d61fa9c6aa033fcfc7e21410.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250730110756_f2c492b36657c3c5f99d3475d85904f1f24a8fc3d61fa9c6aa033fcfc7e21410" data-rendition-name="original" width="900" height="586" loading="lazy" alt="Miodrag Daka Davidović"> <figcaption>Miodrag Daka Davidović(Photo: NP)</figcaption> </figure>  Boravak Simijanovića i srpske „zavetnice“ Olge Havrilov u Podgorici, u hotelu Ambasador, plaćala je URA. On je uhapšen odmah nakon sastanka sa Davidovićem koji je održan u sjedištu kompanije Neksan, a tada je kod njega pronađen lažni diplomatski pasoš SAD. Tokom boravka u Crnoj Gori Simijanović je, prema Skaj komunikacijama koje je objavio portal Librtas u junu prošle godine, dogovarao i poslove šverca cigareta. Njegov zadatak je bio da nagovori Davidovića da što prije uđu u lanac krijumčarenja cigareta, a ako mu to ne uspije, da ga „pritisne“ preko Abazovića. U skaj komunikacija osim Abazovića koji ima nadimak ,,Kudravi“ „Maradona“, pominje i Daka Davidović pod kodnim imenom, Vampir“. Nakon objave transripata, uhapšen je Ilija Vasović nekadašnji šef kriminalističke policije u Baru. Protiv njega je podignuta optužnica i u toku je postupak i on je kategorično negirao navode optužnice. Ostali akteri i njihove uloge za sada nijesu bili „interesantne“ Specijalnom državnom tužilaštvu ali su nakon podizanja optužnice protiv Vasovića saopštili da nastavljaju istragu i da njegovom procesuiranjem nije stavljena tačka na taj slučaj.

Raspisana nacionalna i međunarodna potjernica za Simijanovićem

Prema najnovijim istraživanjima agencije IPSOS, koja je analizirao Portal ETV, povjerenje građana u premijera Milojka Spajića drastično je opalo – sa 14 odsto u februaru na svega 10 odsto u julu.
Ovaj pad dolazi u trenutku kada sve više građana i medija ističe da Spajić ne ispunjava svoja politička obećanja. Njegove ranije izjave o projektima, investicijama i rješenjima – koje je obećavao gotovo u svakom obraćanju – sve češće se na društvenim mrežama dijele kao primjer nerealizovanih planova. Na Spajićev sve gori rejting sigurno utiče i stanje u državi i to što aktuelna vlast žmuri na nagomilane problema građana.
Iako je formalno “najpouzdaniji” političar, Spajiću danas vjeruje tek 10 odsto ispitanika. Zabrinjavajuće je da čak 33 odsto građana ne vjeruje nijednom političaru, dok 16 odsto ne zna kome da vjeruje.
Drugo mjesto po povjerenju zauzeo je bivši predsjednik države Milo Đukanović sa 6 odsto. Na trećem mjestu po povjerenju, sa po 5 odsto nalaze se Dritan Abazović, Milan Knežević i predsjednik države Jakov Milatović.
Poređenja radi, u februaru je Spajić uživao povjerenje 14 odsto građana, a iza njega su tada bili Đukanović (6,1%), Abazović i Knežević, dok je Milatović bio na petom mjestu.
Građani očigledno sve jasnije prepoznaju raskorak između političkih obećanja i stvarnosti. Povjerenje nestaje, a prazne riječi više ne prolaze.

Tag: pomoc-ukrajini