Pad proizvodnje bilježi se godinama, smanjuje se broj poljoprivrednika i gazdinstava, prosječna starost onoga ko gazdnistvom upravlja je 60 godina. Država treba poljoprivrednicima da obezbijedi stabilne uslove da bi mogli da funkcionišu, kao što je to učinila Evropska unija - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata, na Televiziji E, bivši ministar poljoprivrede i predstavnik Evropskog saveza Budimir Mugoša.
Proteklih nekoliko godina bile su, kaže Mugoša, katastrofalne za određene segmente poljoprivredne proizvodnje. Rezultati su porazni, bez obzira na to koliki je Agrobudžet, a broj grla u proteklih deset godina gotovo je prepolovljen.
- Ne možete se baviti poljoprivredom pa da “gatate u plećku” da će ova sezona biti dobra za krompir, ona za lubenicu, kupus… Kad se zaređaju loše godine, kao što je ova i prošla za krompir, vjerovatno će naredne doći do drastičnog pada površina zasijanih krompirom. Prošle godine smo imali kupus koji je koštao 80 centi do euro, ove ga ne možemo prodati za 20 centi - rekao je Mugoša.
Inženjer agronomije i dugogodišnji poljoprivrednik objašnjava da je poljoprivreda složen sistem. Kaže da bi svaka sređena zemlja, ili ona koja teži da bude dio Evropske unije, kao što je to slučaj sa Crnom Gorom, prvo trebalo da obezbijedi dovoljno hrane za svoje stanovništvo. &nbsp;Podsjeća i da Crna Gora uvozi 50 odsto poljoprivrednih proizvoda, a da se u praksi u kontinuitetu bilježi pad proizvodnje.
- Niko ne bježi iz poljoprivrede zato što mu je dobro. Možemo tražiti razloge koji nijesu finansijske prirode. Petnaest hiljada je zaposlenih u državnim preduzećima i administraciji u posljednjih četiri, pet godina. Ostajemo bez radne snage. Desila se liberalizacija sa Evropom, pa su ljudi otišli na zapad. Poljoprivreda je u katastrofalnoj situaciji - istakao je Mugoša.
Pozivajući se na prijedlog budžeta za 2026. godinu Mugoša navodi da je za Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede planirano 40.575.000 eura, za poljoprivredu 35.000.000 eura, na izdvajanja za socijalni transfer seoskom stanovništvu 14.123.000 eura, za ruralni razvoj 9.000.000 eura, za sektor ribarstva 1.600.000 od čega su 400.000 eura administrativni troškovi… Smatra da se malo toga može uraditi sa planiranm budžetom.
- Poljoprivredni proizvođači u Evropi, koji će nam biti direktni konkuretni, dobijaju više od 70 odsto ukupnih troškova od države, u raznim vidovima. Ovim poslom ne bave se ljudi koji ne mogu ničim drugo da se bave, već su tu poljoprivrednici, tehnolozi, radnici, investitori, berzanski radnici, trgovci. Riječ je o domaćinu koji čuva svoje domaćinstvo - istakao je Mugoša.
Vjeruje da se novac za poljoprivredu, da postoji volja, može naći. Ono što se u Crnoj Gori proizvede svježe je i kvalitetno i ne može se, kaže Mugoša, porediti sa onim što uvozimo, jer se sve što dolazi iz svijeta mora tretirati raznim termičkim, hemijskim i drugim sredstvima.
- Poljoprivreda mora da se dovede u stanje u kojem će poljoprivredni proizvođač biti zadovoljan i koji će htjeti da se bavi tim poslom, a onda ga i ostaviti u nasljedstvo svojoj porodici. Međutim, rečenica koju najčešće čujem je da ljudi nemaju namjeru da se na duge staze bave poljoprivredom. Veliko je nepovjerenje. Danas uvozimo krompir, kupus... prije dvadeset dana smo imali nestašicu mlijeka, a svake nedjelje dođe bar jedna cistjerna iz uvoza - zaključio je Mugoša.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Mugoša: Rezultati u poljoprivredi su porazni koliki god da je budžet

Ono što se proizvede u Crnoj Gori nije ni pet odsto potrošnje, a da li postoji mogućnost da se razvija crnogorska poljoprivreda - da, ali je to dugoročna priča o kojoj nijedna crnogorska ekonomska politika ne želi da promišlja, a ova u posljednjih pet godina još manje - rekla je gostujući u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, ekonomska analitičarka Mila Kasalica.
U Crnoj Gori se, po podacima Monstata, prosječno baci 70 do 80 kg hrane po stanovniku, što bi grubom procjenom iznosilo oko 50.000 tona godišnje.&nbsp;
Taj podatak, kaže Kasalica, govori da građani nijesu pažljivi prema svom zdravlju, a još manje su pažljivi prema onome što nabavljaju i kako nabavljaju, kako se troši i na koji način.&nbsp;
- Hrana u Crnoj Gori u većini je uvozna, jer smo mi kao uvozna ekonomija maksimalno zavisni od toga da u većini sve uvozimo, to što se proizvede u Crnoj Gori nije ni pet odsto naše potrošnje, a da li imamo mogućnosti da razvijamo našu poljoprivredu - da, ali je to dugoročna priča o kojoj nijedna crnogorska ekonomska politika ne želi da promišlja, a ova u posljednjih pet godina još manje - rekla je Kasalica.
Podsjeća da se ekonomske politike bilo koje vlade u Crnoj Gori nijesu bazirale da se u mjeri mogućeg diversifikuje ekonomija i da se ulaže u razvojne projekte koji mogu da supstituišu bar, kako kaže, jedan dio uvoza.
- To je voda, to je značajan dio poljoprivrede, ali poljoprivrede koja nije bazirana na premisi da treba da prodaje hranu samo dva mjeseca dok je turistička sezona, nego da prodaje rezidencijalnom stanovništvu svih 365 dana u godini - istakla je Kasalica.&nbsp;
Na osnovu depozita građana koje imaju kod banaka, smatra Kasalica, vidi se da oni umiju da predviđaju da se liderima opozicije ne može vjerovati i da se moraju spremiti za potencijalnu krizu.
- Moramo da pogledamo i u nas same, na nivou svake naše životne egzistencije i na nivou svakog našeg domaćinstva, gdje možemo da odradimo male korake koji će u nekom skupu više malih koraka i stotina hiljada malih koraka konačno ubijediti naše lidere državne administracije da moraju da prestanu da nas zavađaju, da moraju da prestanu da nas truju, da moraju da prestanu da nam gaze po dušama, gaze po egzistencijama i nauče kako da poštuju građane i građanke Crne Gore. U tom trenutku ćemo krenuti prema svim mjerama koje se tiču ne samo štednje hrane, ili pametnog postupanja sa resursom koji uvozimo, već štednje i u svim drugim oblicima - zaključila je Kasalica.&nbsp;

610x380

Kasalica: Crnogorska poljoprivreda bi trebalo da se bazira na prodaji proizvoda svih 365 dana u godini, a ne samo tokom turističke sezone

Sramotna je činjenica da se danas hvalimo i pozivamo poštene poljoprivrednike na sastanak oko iznosa sredstava iz budžeta predviđenih za ovu veoma bitnu granu privrede - ocijenio je član Opštinskog odbora Socijaldemokrata u Rožajama i jedan od predstavnika Evropskog saveza Mersad Čolović.
Osamdeset hiljada eura je, podvlači on, malo i za jednog poljoprivrednika znajući cijene stoke na tržištu, a kamoli za cijelu opštinu Rožaje.
On je kazao da se tim sredstvima može udovoljiti samo podobnima.
- Ako uzmemo u obzir činjenicu da je predsjednik opštine Rožaje Rahman Husović za pomoć pojedincima opredijelio 90 hiljada eura, a za druga davanja još toliko, što ukupno iznosi 270 hiljada eura, jasno je da se tim sredstvima može udovoljiti samo podobnima - istakao je Čolović ukazujući da je ovakvo izdvajanje za poljoprivredu još jedan pokazatelj nesposobnosti lokalne vlasti.
Izdvajanje svega 0,7 odsto budžeta opštine za najznačajniju granu u Rožajama dokaz je, podvlači on, nesposobnosti ljudi koji rukovode ovom oblašću.
- Ali i još jedan pokazatelj neznanja i nerada - dodao je Čolović.
Ukazao je na to da je suma koju je opština Rožaje namijenila za poljoprivredu beznačajna.
- Dok lokalni funkcioneri pljačkaju opštinsku kasu za više stotina hiljada eura, za poljoprivredu se izdvaja beznačajna suma i to onima koji klimaju glavom - zaključio je Čolović.
Čolović je decidan da se ne ulaže u poljoprivredu, sport ni kulturu, te da nema niti jednog značajnog projekta.&nbsp;
- Turizam je na začelju, a broj zaposlenih na budžetskoj kasi opštine sve je veći i veći - dodao je Čolović.

500x500

1250x600

1084x550

Čolović: Izdvajanje svega 0.7 odsto budžeta za poljoprivredu u Rožajama dokaz nesposobnosti, neznanja i nerada

Klimatski uslovi su bili veoma loši za poljoprivrednike, čak su se i u okolini Podgorice susreli sa kasnim proljetnim mrazovima koji su desetkovali voćnjake, rekao je gostujući u jutarnjem dijelu Ljetnjeg programa, na Televiziji E, inženjer agronomije i bivši ministar poljoprivrede Budimir Mugoša.
Mugoša kaže da je poljoprivredu gledao iz žablje i ptičje perspektive, jer je i sam poljoprivrednik, a imao je priliku da u jednom kratkom periodu bude i ministar poljoprivrede, čega se, kako kaže, nikad ne bi prihvatio da je znao kako će se odvijati stvari tada.
Za poljoprivredu kaže da je teška poljoprivredna grana, inertna i spora, neatraktivna, pa je bavljenje poljoprivredom i globalni problem, a ne samo u Crnoj Gori.
- Sve što je automatizovano u poljoprivredi - dovedeno je do savršenstva, prije svega mislim na proizvodnju ratarskih kultura, danas su traktori bez vozača, voze i na džojstik, satelitske navigacije i slično, ali grašak se bere ručno, jagoda se bere ručno, paprike se beru ručno, paradajz se bere ručno, e tu nastaju veliki problemi u nedostatku radne snage - rekao je Mugoša.
Na poljoprivrednu proizvodnju, objašnjava on, utiče više faktora, a prvenstveno prirodni uslovi, a ova godina se ne može pohvaliti optimalnim prirodnim uslovima. 
- Ova godina je bila izuzetno loša, zima je bila blaga, što nije dobro, sa aspekta pčelarstva nije dobro, u biljnoj proizvodnji se susretali sa velikim brojem patogena, koje obično hladne zime uništavaju. Kao veliki problem se pojavio kasni proljetni mrazevi, ja sam iz Podgorice, imam plantažu bresaka i za mojih 60 godina ovo je prvi put da mi je breskva izmrzla u cvijetu, 4.aprila je bilo -4° i breskva je bila u najosjetljivijoj fazi, to je kad je već procvjetala i kada su se oformili plodovi, to je desetkovano, od 12-13 redova koje imamo po sortama samo su dvije rodile, na ostalim nije bilo ni za lijek, što bi rekli. Trešnje takođe nijesu rodile, kajsija nijedna nije bila - istakao je Mugoša. 
Što se stočarstva tiče ljudi koji se bave tom granu na jugu i u centralnom dijelu Crne Gore su pokosili dovoljno sijena, dok su stočari već u 7. mjesecu počeli da kupuju sijeno, jer ga na sjeveru nije bilo dovoljno. 
Kaže da se problemi od ove godine reflektuju u pripremi sljedeće poljoprivredne sezone, efekti će se osjetiti, kako kaže, u februaru i martu iduće godine. 
- Nećemo imati novca da pripremimo narednu sezonu, u tom momentu kad se to desi treba da se pomogne da pripremim iduću sezonu, jer ako ja dvije sezone kiksam onda se odustaje” - zaključio je Mugoša.

Mugoša: Ova godina je izuzetno loša za poljoprivrednike

Poljoprivreda u Crnoj Gori već godinama bilježi pad, a ključnu odgovornost za to snosi država, poručio je Luka Ivanović iz Poljoprivrednog klastera Crne Gore, gostujući u jutarnjem programu "Budilnik" na Televiziji E.
- Država je rješenje, država je ta koja se pita, ona ima mehanizme kojima može polako da krene u oporavak poljoprivrede, da je postavi na noge. Ne treba mi tu ništa da izmišljamo, već da vidimo kako se Evropa bori sa jeftinim proizvodima iz zemalja gdje je jeftina radna snaga i gdje je taj proizvod značajno jeftiniji. Tu se postavljaju standardi kakav taj proizvod treba da bude da bi mogao da uđe u njihovu državu - poručio je Ivanović.
Crna Gora, prema njegovim riječima, godišnje uvozi hrane u vrijednosti od oko milijardu eura, dok su domaći poljoprivredni proizvodi sve teže dostupni.
- Sam položaj poljoprivrednika u Crnoj Gori je veoma loš – od socijalnog položaja, finansijskog aspekta i zarade od same poljoprivrede. A to je rad od 365 dana u godini, koji se ne može mjeriti sa osmočasovnim radnim vremenom, bez slobodnog dana. To je težak i naporan posao, ali mi i dalje u Crnoj Gori imamo ljudi voljnih da i dalje rade taj posao - istakao je on.
Ivanović navodi da je sektor poljoprivrede decenijama zanemarivan, te da su proizvođači zbog teškog plasmana odustajali i tražili egzistenciju u drugim oblastima.
- Problem je plasirati proizvod, tržište je problem, pa su ljudi polako odustajali od poljoprivrede i tražili poslove gdje će moći da ostvare svoju egzistenciju. Napuštali su poljoprivredu. Da se tada vodilo računa o tome, sad bi situacija bila mnogo drugačija i mnogo bolja - naglasio je Ivanović.
Poseban problem, kako kaže, nastao je pojavom velikih trgovinskih lanaca, koji su uglavnom orijentisani na uvoznu robu.
- Ima tu mnogo toga što je moglo da se uradi, da se vodila briga o tome. Da su ti marketi, hoteli i restorani dostupni sa domaćim proizvodima minimum deset mjeseci u godini. Kod nas se to svelo na sezonu koja traje mjesec, dva, i onda su oni pribjegli uvozu. Kad pričate sa Zećanima, najveći problem je bio Tuški put – prodati proizvod, često ga i ne prodati, nego završi u smeću na nekoj deponiji - dodao je Ivanović.
Uprkos izazovima, i dalje postoje poljoprivrednici koji sarađuju sa velikim lancima, iako, prema Ivanovićevim riječima, to najčešće uspijevaju oni sa većim kapacitetima.
- Djeluje da je teško napraviti saradnju sa velikim trgovačkim lancima, iako ima ljudi koji sarađuju sa njima – često veliki poljoprivredni proizvođači - naveo je on.
Na kraju, Ivanović je ponovio da je ključ uspjeha u snažnijoj ulozi države.
- Država je rješenje, država je ta koja se pita, ona ima mehanizme kojima može polako da krene u oporavak poljoprivrede, da je postavi na noge - zaključio je Ivanović.

Ivanović: Poljoprivreda godinama u padu, a imamo ljude koji su i dalje da se njom bave

Tih deset dana kad je prodaja to je najveća muka, ne samo za mene, nego za svakog proizvođača, jer kad se boriš cijelu godinu za tih deset dana, da prodaš tu robu i ne uspiješ, onda je to gubitak za svakog čovjeka, ne samo finansijski, već izgube ljudi volju, a naročito omladina koja nema iskustva u tim stvarima. Kod nas je pretežno omladina uključena u poljoprivredu, i sada kad vide da ne mogu živjeti od svog rada i formirati porodicu, onda ljudi odustaju i napuštaju mjesto. Takvih slučajeva ima dosta - kazao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, poljoprivrednik Zef Dedvukaj.
Što se poljoprivrede u Crnoj Gori tiče, kaže Dedvukaj, postoje svi &nbsp;optimalni uslovi, samo treba organizovati, kako kaže, plasman poljoprivrednih proizvoda.
- Subvencije Ministarstva poljoprivrede su velika stvar. Jer, recimo, kad jedna stvar košta, recimo, 10.000 &nbsp;eura, ti plaćaš samo 4.000eura, što znači da Ministarstvo poljoprivrede učestvuje sa 60 posto i to je velika stvar i velika pomoć za naše poljoprivredne proizvođače koji hoće ozbiljno da se bave poljoprivredom- rekao je Dedvukaj.
Za poljoprivrednike u Crnoj Gori je uvoz, kaže Dedvukaj, katastrofa, pogotovu kad je sezona domaćih proizvoda, tada domaći trgovini napune markete uvoznom robom, i u, kako kaže, domaći proizvođači ne mogu pokriti ni troškove proizvodnje.
- Dešava se da smo dosta puta u gubitku sa našim proizvodom, jer Crna Gora ima najskuplji repromaterijal za poljoprivredno prehrambenu proizvodnju, jer se ništa ovdje ne proizvodi, nego sve se mora uvoziti. Uvoznim proizvodima je jeftinija proizvodnja, nama je mnogo skuplja, i tu je taj naš kolaps, i zbog čega mi propadamo - poručio je Dedvukaj.
Najteži dani u godini su mu, prisjeća se Dedvukaj, onih desetak dana kad pristigne prodaja proizvoda, dok u ostatku godine uživa u poslu i radi, kako kaže, sa zadovoljstvom.
- Tih deset dana kad je prodaja to je najveća muka, ne samo za mene, nego za svakog proizvođača, jer kad se boriš cijelu godinu za tih deset dana, da prodaš tu robu i ne uspiješ, onda je to gubitak za svakog čovjeka, ne samo finansijski, već izgube ljudi volju, a naročito omladina koja nema iskustva u tim stvarima. Kod nas je pretežno omladina uključena u poljoprivredu, i sada kad vide da ne mogu živjeti od svog rada i formirati porodicu, onda ljudi odustaju i napuštaju mjesto. Takvih slučajeva ima dosta - zaključio je Dedvukaj.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Ddq5KyG3OrE4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Dedvukaj: Mladi odustaju od poljoprivredne proizvodnje jer je loš plasman

U Budilniku na Televiziji E govorimo o apelu građana Berana za zatvaranje aerodromske piste. Zabrinuti su za bezbjednost i potencijalne rizike koje donose nelegalna okupljanja i aktivnosti na ovom prostoru. &nbsp;
Razgovaramo o tome kako popis poljoprivrede može pomoći unapređenju domaće proizvodnje i razmatramo problem hiperprodukcije kadrova, koji mladima sve više otežava pronalaženje posla.
Ekipa Budilnika donosi i jednostavan recept za pripremu domaćeg soka od šipka, a donosimo i priču o baletu kao izrazu duše i emocija.
U Srećnom danu sa glumicom Jelenom Nenezić razgovaramo o novoj predstavi Crnogorskog narodnog pozorišta &nbsp;"Naličje", ali i o licu i naličju umjetnosti i života. A, kako izgleda živjeti kulturu i za kulturu otkriva Luka Radović, direktor Kraljevskog pozorišta "Zetski dom".
On će govoriti i o novim predstavama i programu koji su pripremili do kraja godine. Jedna od tema u Srećnom danu su rječi koji se koriste u potpuno pogrešnom značenju, a u susret solističkom koncertu pričamo sa talentovanim i nagrađivanim harmonikašem Petrom Balaban.

Budilnik na TV E: Apel za zatvaranje aerodromske piste u Beranama, popis poljoprivrede, balet kao izraz duše i emocija...

Nestabilno tržište je nešto što je oduvijek u poljoprivredi bilo prisutno, ali u posljednjim godinama je sve češće. Vremenske ili klimatske promjene, su značajan faktor koji mijenja crnogorsku poljoprivredu iz temelja, mi se još uvijek nijesmo prilagodili njima, i teško da ćemo znati da prilagodimo još neko vrijeme, pa nam možda i neka buduća strategija pripomogne u tome, ali definitivno su izazovi jako veliki - kazao je u Budilniku, na Televiziji E, poljoprivredni proizvođač iz Zete Mladen Aligrudić.
Poljoprivredni popis se čeka od 2010.godine, kazao je Aligrudić, te je krajnje vrijeme da se dobiju podaci iz ove oblasti i u skladu s tim, kako kaže, se napravi presjek i dobiju odgovori, dodaje on, šta to fali i na koji proizvodnju da se baziraju da bi svi ostvarili benefit.
- Na osnovu popisa poljoprivrede pravi se i strategija poljoprivrede, koja je kod nas, nažalost, više nego paušalno odrađana. Takva je kakva jeste, mi se moramo prilagođavati tome što jeste, trenutno u ovoj situaciji, zato nam je i poljoprivreda ovdje gdje jeste. Očekujemo da se na osnovu dobrog presjeka stanja napravi strategija koja će dugoročno posvetiti malo veću pažnju poljoprivredi nego što je to bilo do sada - rekao je Aligrudić.
Podrška poljoprivrednicima nije mala, naglašava Aligrudić, vrlo je značajna i vrlo korisna, kako kaže, ali, dodaje on, posebna je tema kad ta podrška stiže, jer je, po njegovom mišljenju, postalo uobičajeno da ona kasni.
- Nestabilno tržište je nešto što je oduvijek u poljoprivredi bilo prisutno, ali u posljednjim godinama je sve češće. Vremenske ili klimatske promjene, su značajan faktor koji mijenja crnogorsku poljoprivredu iz temelja . Mi se još uvijek nijesmo prilagodili njima, i teško da ćemo znati da prilagodimo još neko vrijeme, pa nam možda i neka buduća strategija pripomogne u tome, ali definitivno su izazovi jako veliki, počev od promjena koje sam spomenuo do problema sa plasmanom naših roba, onda uticaja nelojalne konkurencije sa tržišta iz okruženja i ono, zbog čega svi stalno vodimo polemiku, to je ta zdravstvena bezbjednost hrane. Izazovi su veliki, treba ostati u ovome, a ulaganja su ogromna - naglasio je Aligrudić.
Bez obzira na povoljne klimatske uslove, dobro zemljište i dostupnu vodu, ističe Aligrudić, proizvodni kapaciteti crnogorskih poljoprivrednika nijesu mnogo veći od kapaciteta prethodnih generacija .
- Poljoprivreda se tradicionalno radi kao što se radila prije tridesetak godina. Tek mali broj poljoprivrednih proizvođača je uspio da napravi neki iskorak u vidu savremenih objekata, u vidu korištenja nekih savremenih agrotehničkih mjera, ili dostignuća da bi mogli da budu konkurentni što se tiče vremena. Vrijeme je ključ svega, jer ako dobijemo proizvod kad ga nema na tržištu, to je zakon ponude i potražnje, njegova cijena će biti vrlo isplativa, a ako ga dobijemo u vremenu kad ga svi imaju, onda je ponuda mnogo veća od potražnje, i naravno, da će cijena tog proizvoda biti drastično niska - istakao je Aligrudić.
Sagovornik Televizije E kaže da su najveći konkurent crnogorskim poljoprivrednicima albanski proizvođači, jer imaju dobre klimatske uslove i jeftinu radnu snagu, kako kaže, i imaju veliki kapital koji je ušao u poljoprivredu, te njihovi proizvodi pristižu ranije od naših, tako da kad u Crnoj Gori prispije prvi paradajz za berbu, naglašava Aligrudić, on već završava vegetativni period kod albanskih proizvođača i završavaju berbu. 
Poljoprivreda je postala igra cifara, poručuje Aligrudić, te ako imate šleper proizvoda svima ste interesantni, i nakupcima i marketima, ali ako, dodaje on, imate malo proizvoda, onda ste prepušteni sami sebi.
- Mislim da bi, možda, ta buduća strategija, na osnovu tog popisa, koji sad trenutno radi, će moći da nam da neke smjernice, u kojima ćemo zaista moći da budemo svoji na svome i da radimo na ostvarivanju profita. Na ovakav način je sve veliki hazard, i čini se da su poljoprivredni proizvođači prezasićeni tog kockanja sa proizvodnjom - zaključio je Aligrudić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsrhVg2TlywY&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Aligrudić: Poljoprivrednici su prezasićeni kockanja sa proizvodnjom

Crna Gora, kao država koja svakog dana uvozi preko tri miliona eura 
poljoprivrednih proizvoda, mora ulagati u poljoprivredu - poručio je 
kandidat za odbornika na listi „Evropski savez – Boris Mugoša (SDP, SD, 
LP i građani) – Podgorica za primjer“, Budimir Mugoša. 
 
Prema njegovim riječima, glavni grad ima ogroman potencijal za razvoj 
poljoprivrede, ali država ne ulaže u njega. 
 
- Ogromna ruralna područja, od područja sa suptropskom klimom do 
planinskog područja Veruše. Na tom području možemo proizvoditi ogromnu količinu hrane. Da li je to tako? Ne. Mi ne proizvodimo dovoljno hrane, ne koristimo komparativne prednosti našeg grada i, naravno, tržište velikog grada koje može apsorbovati sve ono što mi proizvodimo. Zašto je to tako? To je tako zato što sektor poljoprivrede vode ljudi koji niti poznaju poljoprivredu niti poznaju naš grad. Tako je i na državnom, tako i na lokalnom nivou - naveo je Mugoša. 
 
Rekao je da je sprovođenje analize gdje treba ulagati najveća sredstva prva stvar koju će Evropski savez uraditi kada dođe na vlast. 
 
- A, naravno, prije toga intervenisaćemo na onim područjima gdje je nešto urgentno. A šta je urgentno? Urgentno je izdvojiti najmanje jedan odsto gradskog budžeta za poljoprivredu. Sa onih sramnih 0,2 odsto budžeta, odnosno 250.000 eura, izdvajanje za poljoprivredu mora biti 1.300.000 eura. Kroz 10 programa ćemo ta sredstva plasirati prema vama - rekao je on.
Naveo je nekoliko njih.
- Prva stvar, izdvajanje za subvenciju za mlijeko 2021. godine bilo 
je 10 centi. Ova vlast je to smanjila na osam centi. Prateći trend 
inflacije i povećanja cijena svih poljoprivrednih proizvoda, u narednom 
periodu, izdvajanje za subvenciju za mlijeko mora biti najmanje 12 
centi. Subvencije po hektaru, subvencije po grlu, subvencije po košnici 
pčela moraju pokriti onaj dio koji Ministarstvo poljoprivrede ne želi 
ili neće da pokrije, onoliko koliko to izdvajaju zemlje Evropske unije - 
objašnjava Mugoša. 
 
Dodao je da je potrebno poraditi na organizaciji poljoprivrednih 
proizvođača. 
 
- Glavni grad će u narednom periodu pomoći finansijski i organizaciono 
formiranje takozvanih poljoprivrednih klastera, i naredne dvije godine 
pokriti sve troškove poslovanja tih klastera, kako bismo na tržištu 
mogli opstati u konkurenciji zemalja iz okruženja i zemalja Evropske 
unije - naveo je on.
Podvukao je da život na selu nije samo proizvodnja i rad.
- Na selu treba ljudi da žive, život dostojan čovjeka u 21. vijeku. Zato ćemo mi u narednom periodu najmanje 10 odsto kapitalnog budžeta glavnog grada izdvojiti za razvoj i unapređenje komunalne infrastrukture na selima. Ne može se živjeti na selu bez puta, bez struje, bez internet veze i bez vode. Znači, 10 odsto moramo uložiti u razvoj komunalne infrastrukture u ruralnim područjima - istakao je Mugoša. 
 
Napominje i da država nema ni jednu državnu veterinarsku ambulantu. 
 
- Mi kao farmeri nemamo nikakvu garanciju za zdravstvenu zaštitu domaćih životinja 24 časa u toku sedmice. Po sistemu privatno-javnog 
partnerstva, formiraćemo najmanje dvije veterinarske ambulante, u kojima će biti organizovana dežurstva i gdje će se baviti samo velikom praksom. Znači, veterinari će liječiti samo domaće životinje, kako ne bismo dolazili u situaciju da nam ugibaju životinje i da imamo ovu situaciju koju sada imamo sa Q-groznicom, da ne možemo doći do veterinara, a stanje na farmama nam je urgentno - kazao je Mugoša. 
 
Osvrnuo se i na preduzeće “Plodovi”, koje ima kapital od oko 10 miliona 
eura ali, ističe, nikada nije bilo funkcionalno. 
 
- U posljednje dvije godine apsolutno nikakve koristi od njih nemamo, 
osim što tamo nekoliko ljudi prima plate. Akcionarsko društvo „Plodovi“ 
mora biti stavljeno u funkciju, prije svega otkupa, a zatim i 
skladištenja poljoprivrednih proizvoda, ne samo sa područja glavnog 
grada, već i sa područja susjednih opština - istakao je Mugoša. 
 
Na taj način ćemo, prema njegovim riječima, omogućiti da nemamo 
takozvane pikove ponude, kada imamo veliku ponudu, a onda cijene 
drastično padaju. 
 
- Ovo su najkraće poruke koje imamo za vas, kao Evropski savez, i ovo su 
stvari koje ćemo uraditi u prvoj godini svog mandata. Strategiju razvoja 
poljoprivrede u glavnom gradu uradićemo zajedno sa vama, sa vašim 
sugestijama i sa vašim očekivanjima - zaključio je Mugoša.

Mugoša: Sektor poljoprivrede vode ljudi koji ne poznaju poljoprivredu ni naš grad

Futsal reprezentacija Crne Gore u preliminarnoj rundi kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2028. godine igraće u grupi D, u kojoj su još Kosovo, Austrija i Gibraltar, odlučeno je danas žrijebom u Nionu.
Domaćin turnira, koji će biti odigran od 6. do 15. aprila naredne godine, biće naknadno određen.
Plasman u glavnu fazu kvalifikacija izboriće po dvije najbolje plasirane ekipe u grupi.
U A grupi igraće Danska, Andora, Malta i Škotska, u B grupi Švedska, Engleska, Švajcarska i Sjeverna Irska, dok će u Grupi rivali biti Sjeverna Makedonija, Litvanija, Turska i Bugarska.
Grupu E čine Letonija, Albanija, Kipar i San Marino, dok su u F grupu svrstani Grčka, Norveška, Izrael i Estonija.

Futsal: Crna Gora ugrupi sa Kosovom, Austrijom i Gibraltarom

Kik bokser Budućnosti Nemanja Čađenović najbolji je sportista Podgorice u 2025. godini, u tradicionalnom izboru Sekretarijata za sport Glavnog grada.
Titulu najboljeg kluba dijele Tekvodno klub S3 i Ženski košarkaški klub Budućnost Bemax, dok je za najboljeg trenera izabran Vlado Stanišić, trener tekvodno kluba S3.
- Čađenović je kik boks u Crnoj Gori vratio na velika vrata, obilježivši godinu na izmaku osvajanjem srebrne medalje na seniorskom prvenstvu svijeta u Abu Dabiju. U konkurenciji 28 žestokih boraca, sjajni 24-godišnjak počeo je takmičenje kao prvi na rang listi, a dogurao je čak do finala discipline lou-kik (kategorija do 71 kilogram) - piše u saopštenju Sekretarijata.
Navodi se da srebrna medalja Čađenovića predstavlja najbolji rezultat crnogorskog kik boksa još od 2009. godine, kada je današnji selektor Goran Radonjić bio svjetski šampion.
- Najuspješniji klub u 2025. godini je Tekvondo klub S3, dominantno zahvaljujući rezultatima fenomenalne Andree Berišaj, koja je za samo mjesec dana donijela tri odličja sa velikih takmičenja, ali &nbsp;prema Pravilniku Sekretarijata za sport nije mogla biti u konkurenciji za sportistkinju godine, s obzirom da nema prebivalište u Podgorici - ističe se u saopštenju.
Navodi se da S3 titulu dijeli Ženski košarkaški klub Budućnost koji je ostvario fantastičan rezultat osvajajanjem regionalnog takmičenja WABA liga, savladavši u finalu fajnal fora u Celju favorizovanog domaćina.
Za najboljeg trenera proglašen je Vlado Stanišić, strateg Tekvondo kluba S3, čiji su se takmičari istakli u 2025. godini vrhunskim rezultatima na evropskoj i svjetskoj sceni”.
Plakete za vrhunske rezultate u seniorskoj konkurenciji na najvećim planetarnim takmičenjima dobiće Andrea Berišaj (TK S3), Nenad Dulović (KK Omladinac), Arso Milić (Džiji džicu klub Arso Milić), Krsto Radulović, Mladen Bojanović, Selma Ličina, Jelena Vukčević, Pavle Đurišić, Kristina Radosavović, Savo Jaredić (džiju džicu Fenix), Nikola Perović, Branka Mujović (Džiju džicu Stara Varoš), Emir Delijić (Džiju džicu Montenegro top team), kao i sjajni parastonoteniser Luka Bakić.
Nagrade za izuzetan doprinos razvoju, organizovanju i unapređenju sporta u Titogradu (Podgorici) zaslužili su Ljiljana Vučević (rukomet), Bajram Ademović (boks), Dragan Vujović (fudbal), Petar Caco Ljumović (fudbal), Dragoljub Kopitović (karate), Veselin Mićović (karate).
Plaketama za ostvarene rezultate u 2025. godini biće nagrađeni Viktor Dukić (Kik boks klub Rad), Helena Backović, Una Raković, Jovana Damjanović (Karate klub Omladinac), Katarina Vlahović (Karate klub Iskra), Pavle Mugoša, Balša Đurišić, Ana Asanović, Matija Radulović (džiju džicu Fenix), Mario Marić (Džiju džicu Montenegro top team), Vladana Popović (Džiju džicu Arso Milić), Edin Alković, Nikola Ilić (Bokserski klub Podgorica), Lana Boljević (Tekvodno klub Olimp), Dušan Radulović (Tekvodno klub S3) .
Isto priznanje dobiće i Aleksa Rašović, Balša Sinđić, Boris Ilin, Uroš Tomić, Jovan Đukanović, Elena Jovanović, Dobrivoje Janković, Ivan Kilibarda, Petar Ilin, Andrija Lekić, Petar Džudović (Džiju džicu Stara varoš), Mia Vuksanović, Sofija Delić, Lara Burzanović, Jovana Tešović, Maša Ulićević, Martina Knežević (Ženski rukometni klub Budućnost), Petar Brnović, Jakša Milanović, Andrija Aleksić, Danilo Savović, Luka Cerović, Luka Novaković i Andrej Durutović (PVK Budućnost), Filip Kunčer (Auto moto klub Podgorica racing) i Marija Zogović (Planinarski klub Komovi). 
 
Tradicionalno, izabrani su i perspektivniji sportisti Glavnog grada – Vuk Dragojević (Karate klub Omladinac), Dušan Radulović (Tekvodno klub S3), Vojin Radošević (Džudo klub Nenad Sinanović), Lazar Ivanović (Karate klub Panter), Maksim Bulatović (Džudo klub Stara varoš), Nina Krulj (Karate klub Budućnost), Damjan Bešović (Fudbalski klub Stari aerodrom), Simon Sošić (Fudbalski klub Budućnost), Tamara Jovović (Ženski fudbalski klub Budućnost), Filip Pešterac (Karate akademija TN), Mateja Đonović (Košarkaški klub Junior), Lola Racković (Ženski košarkaški klub Budućnost Bemax), Anđelina Jeknić (Ženski rukometni klub Budućnost), Luka Milošević (Odbojkaški klub Budućnost) i Elena Jovanović (Ženski odbojkaški klub Budućnost).
Priznanje za razvoj i promociju sporta osoba sa invaliditetom ide u ruke novinara Emila Ličine, dok će plakete za poseban doprinos u razvoju školskog sporta biti uručene Ivani Bulatović (Osnovna škola “Sutjeska”) i Mariji Mitrović (Gimnazija “Slobodan Škerović”).
Plaketu za dostignuća u netakmičarskom sportu zaslužio je Aikido klub Podgorica, dok će za uspješnu saradnju u realizaciji programskih aktivnosti Sekretarijata za sport biti nagrađen Direktorat za vanredne situacije MUP-a.
Zlatnu plaketu za promociju i razvoj sportske rekreacije dobiće Lidija Pejović iz Sportsko rekreativnog društva Podgorica i NVU Sportski veterani Morača, dok će zahvalnicu za medijsku promociju aktivnosti Sekretarijata za sport dobiti RTV Podgorica i Nina Danilović (TV Prva).
Specijalnu nagradu u godini velikog jubileja, 100. rođendana kluba, dobiće Fudbalski klub Budućnost.
Sekretarijat za sport posthumno će dodijeliti plaketu porodici zaslužnog sportskog radnika za doprinos razvoju sporta u Titogradu (Podgorici) - legendarnom igraču i treneru FK Budućnost Savu Macu Rogošiću.
Svečana ceremonija dodjele priznanja najuspješnijim sportistima i sportskim radnicima u godini na izmaku biće upriličena 22. decembra u Hotelu VOCO u 12 sati.

Čađenović sportista Podgorice, Budućnost Bemax i Tekvondo S3 najbolji klubovi, Stanišić najbolji trener

Dobitnica Nobelove nagrade za mir 2023. Narges Mohamadi uhapšena je u Iranu, saopštili su danas njeni simpatizeri.
Fondacija koja nosi njeno ime saopštila je da je Mohamadi uhapšena na komemoraciji jednom advokatu za ljudska prava koji je nedavno nađen mrtav.
Iran se za sada nije oglašavao o ovom hapšenju.
Međutim, pristalice Mohamadijeve mjesecima su upozoravale da postoji rizik da ona ponovo bude uhapšena, nakon što je puštena iz zatvora u decembru 2024. godine iz medicinskih razloga.
Iako je na slobodi trebala da bude samo tri sedmice, ostala je duže, vjerovatno zato što su aktivisti i države Zapada vršili pritisak na Iran da ona ostane na slobodi.
Mohamadi je i dalje nastavila svoj aktivizam javnim protestima i gostovanjima u stranim medijima, uključujući demonstracije ispred teheranskog zatvora Evin, gdje je bila držana.

Dobitnica Nobelove nagrade za mir uhapšena u Iranu

Predsjednik Skupšine Andrija Mandić prirediće u ponedjeljak prijem povodom 120 godina od donošenja Ustava za Knjaževinu Crnu Goru, saopšteno je iz parlamenta.
Prijem će, kako je najavljeno, biti organizovan u hotelu Hilton, nakon čega će svečanost biti nastavljena prigodnim programom.
Iz Skupštine su rekli da će u okviru obilježavanja jubileja, parlament prirediti i okrugli sto u utorak u vili Gorica.

Mandić u ponedjeljak organizuje prijem povodom 120 godina od donošenja Ustava Knjaževine Crne Gore

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Knežević: Iz punih usta mogu da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore; Huter: Podgorica je glavni grad, a predsjednik nije Vučić već Milatović

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Alen Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, juče se oglasio na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 67.5144%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvideo-dario-u-sarajevu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Portal ETV objavio je informaciju nakon što nam se obratilo više Pljevljaka, ogorčeni Vranešovim prisustvom na svečanoj večeri, zbog njegove nacionalističke, šovinističke politike koju propagira, a dostavljen nam je i snimak sa tog druženja. - Udruženje Pljevljaka u Sarajevu postoji više od trideset godina i okuplja ljude rođene u Pljevljima koji danas žive u Sarajevu, kao i naše sugrađane koji su porijeklom iz Pljevalja. Naš cilj je isključivo njegovanje tradicije i međusobnih veza. Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9" data-rendition-name="original" width="728" height="1599" loading="lazy" alt="Objava Alena Sulejmanovića"> <figcaption>Objava Alena Sulejmanovića(Photo: Fejsbuk - stop kadar)</figcaption> </figure>  Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je Sulejmanović. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu na društvenoj mređi Instagram pohvalio se sam Vraneš objavom 6. decembra. Objavio je fotografiju i napisao da je u Sarajevu na poziv Sulejmanovića. A na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša, kako smo objavili, potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“. Vraneš je, podsjetili smo u tekstu 8. decembra, prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. kada je bio zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Aktuelni predsjednik Opštine Pljevlja nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. Podsjetili smo da Vraneš predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.&nbsp; Opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja nedavno je finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...&nbsp; Od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića. Na Instagramu je imao i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“, a u jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...

Tag: poljoprivreda