Pokret Preokret upozorava, u svjetlu aktuelne bezbjednosne situacije u zemlji, da Crna Gora hitno mora uspostaviti uređen i transparentan sistem upravljanja imigracijama.
Kako navode, u tom procesu nužno moramo razgraničiti interes države da ima očuvanu bezbjednost, održivu imigracionu politiku i da se ne probudi mržnja prema bilo kom pojedincu zbog njegove pripadnosti bilo koje vrste.
- Nužno je biti pribran kako se predrasude ne bi širile po zajednici i kako ne bismo prešli u etiketiranja - smatraju oni.
Ovo nije, smatraju oni, pitanje nacije ni vjere, već pitanje bezbjednosti, povjerenja i vladavine prava.
- Podsjećamo, u proteklom periodu svjedočimo naglom porastu broja stranih državljana koji dobijaju boravak, nekretnine ili državljanstvo, bez dovoljno javne kontrole i institucionalne provjere. Građani imaju pravo da znaju ko ulazi u sistem, pod kojim uslovima, i da budu sigurni da se među one koji žele pošteno da žive i rade ne provuku pojedinci sa kriminalnim ili koruptivnim vezama - stoji u saopštenju Preokreta.
Iz tog razloga je, tvrde oni, neophodno uvesti stroge provjere porijekla kapitala i ličnih podataka, garantovati javnost i digitalnu dostupnost svih odluka o boravku i državljanstvu, ustanoviti međunarodnu saradnju u razmjeni bezbjednosnih podataka te snažiti demokratsku kontrolu nad imigracionim politikama.
- Crna Gora jeste otvorena, ali mora biti uređena država — zemlja koja poštuje različitosti, ali ne toleriše nered. Samo kroz jake institucije možemo zaštititi i građane i one koji časno žele da postanu dio našeg društva - zaključuje se u saopštenju Preokreta.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Preokret: Crna Gora hitno mora uspostaviti uređen i transparentan sistem upravljanja imigracijama

Pokret Preokret podnio je danas Ustavnom sudu inicijativu za ocjenu ustavnosti člana 73 odluke o mjesnim zajednicama Glavnog grada Podgorica koji omogućava da vlast direktno imenuje predsjednike savjeta mjesnih zajednica, čime se poništava pravo građana na neposredan izbor i vraća partijska kontrola nad mjesnim zajednicama.
Podsjećaju da se članom 73 odluke o mjesnim zajednicama propisuje da Odbor za izbor i imenovanja Skupštine Glavnog grada, na prijedlog predsjednika Skupštine, određuje vršioce dužnosti predsjednika Savjeta u mjesnim zajednicama, čime se direktno obesmišljava direktan izbor za organe u mjesnim zajednicama što je trebalo biti jedna od osnovnih namjera ove odluke.
- Ovakvim konačnim tekstom odluke o mjesnim zajednicama i kasnijim postupanjem aktuelne vlasti u Podgorici otvoren je put da mjesne zajednice ponovo budu podređene partijama, a aktivnosti u tom pravcu omogućava član čiju smo ocjenu ustavnosti tražili, odnosno za koji smo predložili Ustavnom sudu da taj član 73 odluke bude stavljen van snage kako bi se konačno počeli sprovoditi neposredni izbori za mjesne zajednice i time spriječilo dalje prolongiranje tog procesa - navodi Preokret.
U obraloženju inicijative za ocjenu ustavnosti, između ostalog, navedeno je da Ustav Crne Gore garantuje pravo na lokalnu samoupravu i učešće građana u upravljanju javnim poslovima, a da se osporenim članom 73 odluke prenosi se izbor predstavnika mjesnih zajednica u nadležnost Skupštine Glavnog grada, čime se uskraćuje pravo građana da neposredno biraju svoje predstavnike u organima mjesne zajednice, što odluku čini nesaglasnom sa zakonom i Ustavom.
U inicijativi se navodi i da posebnu zabrinutost zbog ovakve odredbe člana 73 odluke predstavlja mogućnost uvođenja predstavnika političkih partija u način rada mjesnih zajednica, što je u suprotnosti sa njenom svrhom i načelima samostalnosti i autonomije mjesnih zajednica.

Preokret podnio inicijativu za ocjenu ustavnosti kako bi se zaštitilo pravo građana da neposredno biraju organe u mjesnim zajednicama

Vlast u Podgorici, koja se zaklinjala u demokratiju i učešće građana, nastavila je istim putem svojih prethodnika sa namjerom da partijski kontroliše rad mjesnih zajednica čime obesmišljava njihovu suštinu, navodi odbornik Preokreta u Skupštini Glavnog grada Mirza Krnić.
- Umjesto da, kako su sami propisali i izglasali, u roku od 12 mjeseci organizuju izbore za organe mjesnih zajednica, oni su „na mala vrata“ sebi omogućili da cijeli proces pretvore u karikaturu. Odboru za izbor i imenovanja i predsjednici Skupštine data su ogromna ovlašćenja da samovoljno postavljaju vršioce dužnosti predsjednika Savjeta mjesnih zajednica, čime su građane potpuno izbacili iz odlučivanja - navodi Krnić u saopštenju.
Ni rok od 30 dana koji su sami odredili za tu aktivnost, kako kaže, nijesu poštovali, a ni tamo gdje su se građani pisano izjasnili koga žele za predsjednika savjeta, njihova volja nije vrijedna ni papira na kojem je napisana.
- Jasno je da lokalna vlast ne želi participaciju, već partijsku podobnost. Očigledno im je cilj da od mjesnih zajednica naprave partijske ispostave, a ne mjesta gdje ljudi slobodno odlučuju o svom okruženju. Koliko vlast poštuje građane i njihove predstavnike, pokazuje i činjenica da su odbili predlog Preokreta da predsjednici savjeta mjesnih zajednica budu pozivani na sjednice Skupštine Glavnog grada, dok su im za rad odredili 100 eura. Poruka je jasna „niste tu da doprinosite, već da nas slijedite - navodi on u saopštenju.
Preokret ističe da je ovakva praksa ne samo sporna već i opasna po demokratiju.
- Vlast koja se boji građana i njihove riječi pokazuje da je nesigurna u sebe i u ono što radi. Zato ćemo se dosljedno zalagati da se mjesne zajednice vrate građanima, da u njima ljudi odlučuju o prioritetima u svojoj sredini, a ne partijski komesari. S tim u vezi nam predstoji borba da zajedno sa građanima krenemo u oslobađanje mjesnih zajednica od ovog nauma koji je na korist partijskih struktura vlasti, ali štetan po instrumente zaštite interesa zajednice - zaključuje Krnić u saopštenju.

1250x600

Krnić: Vlast u Podgorici želi da kontroliše mjesne zajednice i od njih da napravi partijske ispostave

Vrijeme je da građani i struka preuzmu odbranu prostora, poručio je član pokreta Preokret Nemanja Draganić.
- Crna Gora se ubrzano pretvara u laboratoriju urbanističkog haosa – gdje zgrade niču bez plana, infrastruktura kaska, a prostor se troši kao da je neiscrpan- kazao je draganić.
Umjesto da, kako je naveo, urbanizam bude alat za održivi razvoj, on postaje alibi za legalizaciju stihije i interesa uskog kruga investitora.
- Svjedočimo paradoksu: gradnja generiše infrastrukturu, a infrastruktura povratno izaziva novu gradnju – bez vizije, bez reda, bez obzira na kvalitet života. Kvartovi se šire bez škola, parkova, ambulanti i osnovnih komunalnih sadržaja. Posljedica: rast cijena kvadrata bez realnog rasta vrijednosti, a profit odlazi van zemlje, dok građanima ostaje beton i gužva- ukazuje on.
Da stvar bude još poraznija, dodaje Draganić, ogroman dio novca koji se obrće u sektoru građevine – ne ostaje u Crnoj Gori.
- Sve više radne snage u &nbsp;građevinarstvu dolazi iz inostranstva, a veliki broj firmi angažovanih na velikim projektima su firme u stranom vlasništvu što znači da profit od masovne gradnje, umjesto da se reinvestira u lokalnu privredu, odlazi izvan granica države, dok građani ostaju da se bore sa gužvama, neuređenim kvartovima, lošim putevima i manjkom osnovnih sadržaja- istakao je.
Prema njegovim riječima, ovaj model razvoja nije slučajnost – to je sistemski problem.
- I upravo zato zahtijeva sistemski odgovor. Pozivamo sve urbaniste, arhitekte, ekološke aktiviste, zajednice, NVO i građane da se organizuju i uključe u odbranu javnog interesa- poručio je.
Kako je naglasio, prostor nije roba – to je zajedničko dobro koje određuje kvalitet života generacija koje dolaze.
- Vrijeme je da tražimo: reviziju postojećih urbanističkih planova uz učešće struke i građana, transparentnost u radu lokalnih i državnih institucija koje odlučuju o prostoru, uvođenje striktne obaveze da se stvarno, a ne samo na papiru, planira prije nego što se zida- jasan je on.
Ako prepustimo prostor samo tržištu, navodi Draganić, izgubićemo gradove, prirodu i društveni balans.
- Ako se uključimo – možemo ga još spasiti. Vrijeme je da se dignemo – za prostor, za red, za javni interes- zaključio je.

Draganić: Crna Gora se ubrzano pretvara u laboratoriju urbanističkog haosa

Prije dva mjeseca, Podgorica je dobila Odluku o mjesnim zajednicama koja je predviđala neposredne izbore za mjesne zajednice i veće učešće građana, saopšteno je iz Preokreta.
- Ipak, amandman gradonačelnika, zamišljen kao tehnički, doveo je do nastavka stare prakse samovolje – sada čak i unaprijeđene. Partijskozauzimanje mjesnih zajednica biće još drastičnije - ocjenjuje Mirza Krnić, odbornik Preokreta.
Preokret je, kako navodi, na inicijativu građana inicirao da legitimni i od strana građana podržani kandidati vode mjesne zajednice i u prelaznom periodu, ali su od rukovodstva Skupštine saznali da to nije moguće.
- Tako dolazimu u situaciju da će rukovodstvo Skupštine Glavnog grada samo predložiti 40 kadrova za vršioce dužnosti predsjednika mjesnih zajednica, bez izbora, bez roka trajanja mandata i bez javne rasprave. U tom procesu Odbor za izbor i imenovanja postaje alat za legalizaciju partijsko porobljavanje mjesnih zajednica - ističe Krnić.
Prava promjena, kako kaže, ne dolazi zamjenom imena i tabli, već raskidom sa starim navikama.
- Sve drugo je obmana. Umjesto demokratije, dobijamo još dublju partitokratiju – sa novim potpisom - zaključuje Krnić.

Krnić: U Podgorici fingiraju demokratiju a produbljuju partitokratiju

Preokret Bijelo Polje pokreće inicijativu za uređenje “divljih” prelaza preko željezničke pruge koji su spontano nastali na više lokacija u našem gradu. Iako je kretanje prugom zvanično zabranjeno, brojni prelazi koriste se kao prečice koje odražavaju realne potrebe građana, kazao je predstavnik te partije Dino Ramović.&nbsp; - Ovi spontano uspostavljeni prelazi predstavljaju važne putanje za stanovnike i zato ih treba ozvaničiti i urediti. Uređenje tih prelaza podrazumijeva postavljanje ravnih pragova preko šina kako bi se olakšao prolazak osobama sa invaliditetom, roditeljima sa dječijim kolicima, biciklistima i svima koji svakodnevno koriste ove pravce - navodi Ramović.&nbsp; Uz to, kako navodi Ramović, biće obezbijeđena odgovarajuća horizontalna, vertikalna, svjetlosna i zvučna signalizacija, a postaviće se i zaštitne ograde koje će usmjeravati kretanje preko prelaza i sprječavati opasno prelaženje mimo obilježenog puta. - Potrebno je da bude planirano da se u blizini tih prelaza izgrade taksi i autobuska stajališta kako bi se dodatno unaprijedila pristupačnost i olakšala orijentacija građana kroz davanje zvaničnih imena ovim prelazima - navodi Ramović.&nbsp; Ovaj projekat uređenja prelaza dio je, kako kaže Ramović, šireg plana Preokreta za razvoj saobraćaja u Bijelom Polju.&nbsp; - Kojim želimo stvoriti održiv, pristupačan i moderan sistem javnog prevoza. Naš cilj je da zajedno doprinesemo većoj sigurnosti i kvalitetu života u Bijelom Polju. Pozivamo sve zainteresovane strane – građane, stručnjake, organizacije i institucije – da se uključe u dalje planiranje i realizaciju ovog projekta - navodi Ramović.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250611120640_0c1e2c50f2c1ba186b7d1323e4b1e1f41f6d444c908903e8567877c01627e072.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250611120640_0c1e2c50f2c1ba186b7d1323e4b1e1f41f6d444c908903e8567877c01627e072" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Željeznička pruga "> </figure>

Ramović: Potrebno urediti "divlje" prelaze preko željezničke pruge

Pokret Preokret predao je amandmane na Budžet Glavnog grada kojima traži više novca za biciklističke staze i stručno usavršavanje, saopštili su iz ovog političkog subjetka.
- Preokret je tražio bude dodijeljeno dodatnih 100.000 eura za izgradnju biciklističkih koridora. Predloženi su mogući koridori: izgradnja biciklističkog koridora od Bloka V do City kvarta kroz univerzitetski kampus ili neki od koridora koji bi povezivao pojedina naselja sa centrom grada biciklističkom infrastrukurom (Masline, Stari Aerodrom, Zagorič, Donja i Gornja Gorica)- navodi se u saopštenju Preokreta.
Ističu da izgradnja biciklističkih koridora predstavlja jedan od nužnih koraka u građenu drugačije saobraćajne kulture.
- Naime, Podgorica ima problem izrazitih saobraćajnih gužvi i da bi se to dugoročno mijenalo nužno je stvarati pretpostavke da se stimulišu oblici prevoza koji ne podrazumijevaju samo motorna prevozna srestva. S tim u vezi izrada predemetnih novih biciklističkih koridora predstavlja u prvom koraku simboličku mjeru dogoročnog poboljašanja saobraćaja, ali i stvaranje pretpostavki za kvalitetniji i zdraviji život građana Podgorice. Iz tog razloga predlažem u ovom amandmanu navedenu izmjenu- kaže se u saopštenju.
Za stručno usavršavanja zaposlenih Preokret traži da se umjesto 61.800 eura opredijeli iznos od 123.600 eura.
- Hronično zapostavljanje razvoja ljudskih resursa je nerijetko uzrokovalo to da za posljedicu da se primjećuje manjak kompetencije i odsustvo nadograđavanja znanja u određeneom broju slučajeva, zbog čega nerijetko u aktivnostima za koje je odgovorna uprava Glavnog grada, posebno onih koji imaju administrativnu kompenentu i komponentu poznavanja procedura u konačnom, imamo odlaganje ili neostvarivanje određene planirane aktivnosti- smatraju u Preokretu.
Kao što se, naglašavaju, ulaže u materijalnu infrastrukturu, tako valja ulagati i u onu koju zapravo čine znanje, sposobnost i kompetencija zaposlenih kako bi usluga koje pružaju bila na višem nivou, a čime bi se onamo gdje je ono uočeno otklanjalo nepoznavanjanje materije ili manjak poznavanja procedure, uz podrazumijevanu nadogradnju već stečenih znanja i vještina, a čime mogu biti prevenirane odlaganja i onemogućavanje ne samo redovnih aktivnosti već i aktivnosti iz oblasti kapitalnih investicija koje su bazirane na ljudskom resursu (od usko proceduralnih stavki do tenderskih aktivnosti).
- Usvajanjem ovog amandmana otpočela bi praksa adekvatnijeg ulaganje u razvoj ljudskih resursa gradskih službi, javnih ustanova i ukupnog sistema lokalne samopurave na teritoriji Glavnog grada- zaključuju u Preokretu.

Pokret Preokret predao amandmane na Budžet Glavnog grada: Traže adekvatnije ulaganje u razvoj ljudskih resursa gradskih službi, javnih ustanova i ukupnog sistema lokalne samopurave

Problem, kako kaže zaštitinica životinja i članica Preokreta Tamara Tomić, napuštenih životinja se ne rješava iz fotelja.&nbsp;
- Ne rješava se obukama, ne rješava se projektima, ne rješava se savjetnicima. Jednako tako, ne rješava se bez sastanka sa volonterima. Problem napuštenih životinja se rješava svakodnevnim izlaskom na teren, oštrim kaznama i osnivanjem gradske službe kojoj će to biti jedini posao- poručila je Tomić.
Još jedan od, kako kaže Tomić, niza teorijskih sastanaka o problemu napuštenih životinja je održan u kancelariji potpredjednice Glavnog grada Nađe Ljiljanić.
- Još jedan teferič što bi rekli Podgoričani, a značio je nekada i priču radi priče. Opet priča o skloništu na vrelima Ribničkim koji je u moru crnila jedina relativno svijetla tačka kada je briga o napuštenim i zlostavljanjim životinjama riječ. Problem se ne rješava u azilu, azil je krajnja tačka. On ima organizaciju, ima ljude ima odgovorno lice koje ako ne vrši dušnost podliježe sankcijama- naglašava Tomić.
Problem Podgorice i čitave Crne Gore nije, ističe Tomić, kako napraviti bolji i veći azil, već su stvarni problem ulica i neodgovorni vlasnik.
- Zašto ne prošetate potpredsjednice &nbsp;Ljiljanić ulicama svoga grada kako ga zovete, zašto ne odete na željezničku stanicu, Konik i Vrela ribnička pa zađete u ulice i poljane. Na sastanak koji obećavate da će biti sa volonterima mora biti svaki makar i usamljeni čovjek koji pomazi ili nahrani biće u nevolji, radna grupa moraju biti svi, da vam prenesu u kakvim mukama svakodnevno nalazimo životinje, da vam kažu da od svih tih edukacija i projekata za ovo vrijeme ozbiljnog napretka u rješavanju ovog problema nije bilo. Jedino ćemo naučiti ako ljudi shvate da će biti kažnjeni ako su neodgovorni vlasnici, čime ćete napuniti gradsku kasu koja se svake godine prazni u stotinama hiljada eura radi ujeda pasa lutalica koji svi imaju gazde naravno, ali to niko ne može dokazati ako nemaju čip- ističe Tomić.&nbsp;
Ali ni to, poručuje Tomić, ne treba da je posao Ljiljanić.
- Već da gradske službe organizujete da izađu na ulice i kaznom edukuju ljude da poštuju zakon koji je jasno propisao kazne onome ko ne vodi brigu o životinjama, navodi zaštitinica životninja. Problem napuštenih životinja je gorući problem i on se ne gasi planovima i edukacijama jednako kao ni kada gori brdo Gorica već kaznama u suprotnom se samo potpiruje. Nužno je uputiti i javni poziv za izlazak veterinarskih ambulanti u mjesne zajednice počevši od istih Vrela Ribničkih, jer da ste prošli tuda, ali ne zagledani u papire već u okolinu vidjeli bi na desetine životinja samo glavnom ulicom. I nemojte slušati priče da trebaju godine i godine, jer za 3 godine udruženom akcijom postaćemo grad za primjer kakav i treba da bude Glavni grad države koja treba da postane ravnopravna članica Evropske Unije- zaključuje Tomić.

Tomić: Problem napuštenih životinja se ne rješava iz fotelja već svakodnevnim izlaskom na teren i oštrim kaznama

Demokratska partija socijalista (DPS) sjutra ujutru će, kao najjača partija nakon podgoričkih izbora, pozvati na razgovore za formiranje vlasti sve partije koje su proevropski i prograđanski orjentisane, a u Podgorici su osvojile mandate.
To je Portalu ETV potvrđeno iz DPS-a.
Poziv će biti upućen koaliciji „Za bolju Podgoricu“ - koju čine Pokret za Podgoricu Jakova Milatovića i Građanski pokret URA; Evropskom savezu - tj. Socijaldemokratama (SD), Socijaldemokratskoj partiji (SDP) i Liberalnoj partiji, Stranci evropskog progresa (SEP) bivšeg premijera Duška Markovića i Pokretu Preokret.
Izborna komisija Glavnog grada proglasila je sinoć konačne rezultate lokalnih izbora u Podgorici održanih 29. septembra, nakon što je Ustavni sud odbio žalbe na navodne nepravilnosti na izborima.
DPS je na izborima osvojio 19 mandata, koalicija Pokreta Evropa sad (PES) i Demokratske Crne Gore 14, koalicija Za budućnost Podgorice 13, lista „Za bolju Podgoricu - Jakov Milatović“ šest, Evropski savez tri i Stranka evropskog progresa i Pokret Preokret po dva mandata.

DPS će ujutru zvanično pozvati proevropski orjentisane partije na razgovor o formiranju vlasti u Podgorici

Glas za Preokret je glas protiv prakse političkih korporacija koji kao sve druge poslovne koproracije je klasičan politički biznis i kao svaki takav biznis on mora da obesmisli konkrenciju, kazao je nosilac liste Preokret – Ovako više ne može, Srđan Perić. Izborna lista Preokret – Ovako više ne može - Srđan Perić je sinoć održala, završnu konvenciju kod pogoričke Banje (novi most). Perić je na skupu objašnjavao poziciju Preokreta u smislu da je to koncept protestnog glasa gdje bi saučestvovanje u dilovima političkih korporacija značilo zapravo izdaju tog glasa koji prositiče iz uvjerenja da ovako više ne može i da se mora podvući crta.&nbsp; Perić je tom prilikom isticao važnost istrajnosti dok se ne zaustavi obezvrjeđivanje života i glasa građana koje je otpočelo partijskim zapošljavanjem, a okončava se političkom konstrukcijom u kojoj je nevažno koga ćete glasati jer biste uvijek dobijali istu vlast.&nbsp; On je istakao da ta borba prethodi ustanovljanu funckionalnosti sistema i da tada mogu krenuti i razvojni projekti, a da do tada imamo posla sa ljudima koji žele da neprestano vladaju i da se etabliraju kao trajna politčk klasa. Na skupu su govorili i kandidati i kandidatkinje za odobrnike Nebojša Marković, Snežana Babović, Aleksa Bigović, Nemanja Draganić, Vera Banović, Tamara Tomić, Nikola Zekić, Dragan Sošić, Mirza Krnić, te nosilac liste Srđan Perić. Prisutnima su se obratili i Darko Zarubica, član kordinacionog odbora iz Danilovgrada, Vuk Iković odbornik Preorketa u Skupštini Opštine Danilovgrad, te &nbsp;Radislav Vojvodić iz Bara i Dino Ramović iz Bijelog Polja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240927060956_862cfdc049a307480e5fa75a27bad408ee9565891fd6be10b9cd7ea00a3c582e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240927060956_862cfdc049a307480e5fa75a27bad408ee9565891fd6be10b9cd7ea00a3c582e" data-rendition-name="original" width="4898" height="3265" loading="lazy" alt="Sa završne konvencije Pokreta Preokret"> <figcaption>Sa završne konvencije Pokreta Preokret(Photo: Pokret Preokret)www.jaredic.com</figcaption> </figure>  Marković je govorio o borbi protiv partitokratije i podjeli na politčke biznismene i obespravljene građane. Snežana Babović je istakla potrebu za dostajstvenim životom koji politka mora da obezbijedi.&nbsp; Aleksa Bigović je govorio o borbi za preduzetne mlade ljude, dok je Tamara Tomić govorila o zaštiti životinja.&nbsp; Nikola Zekić je govorio o sveopštem anarhičnom stanju koje vlada po osnovu prava osoba sa invaliditetom u našem gradu i zemlji i potrebi da se više ne bude pasivan na ovom polju.&nbsp; Darko Zarubica je govorio o osnovnim postulatima Preokreta, dok je Vuk Iković govorio o buntu i promjenama, te daljem širenju Preokreta, ali i snazi &nbsp;odlučnosti u iskazu da ovako više ne može što je po njegovim riječima ključ preokreta za Podgoricu i Crnu Goru.&nbsp; Radislav Vojvodić je govorio o podržavanju profesionalnog i kredibilnog kadra, a Dragan Sošić o razočarenju u nastale promjene prije svega na poljima neznanja i nerada.&nbsp; Dino Ramović je govorio o značaju aktivizma u političkom djelovanju, dok je Mirza Krnić saopštavao stavove o riješenosti Preokreta da ide do kraja politčke borbe koja preokreće politički sistem. Preokret nastupa pod rednim brojem pet na predstojećim podgoričkim izborima.

Preokret: Dati vrijednost životu i glasu

Moje mimoilaženje sa stavovima bivše partije trajalo je mjesecima unazad, a mogu reći i godinama - poručio je Nikola Janović koji je juče podnio ostavku u Demokratskoj partiji socijalista (DPS).
Na pres konferenciji je rekao da nije želio da paradira sa razlikama.
- Moji stavovi uvijek su bili jasni. Vremenom nijesam primijetio da su se razlike u tim stavovima smanjivale, pa sam smatrao da je vrijeme da se raziđemo i da svako ide svojim putem - istakao je Janović.
Ostavku je, kaže, dostavio organima stranke.
- I dao mogućnost raspolaganja mjestima u odborima gdje me je DPS birao. Nastaviću dalji politički rad kao nezavisni opozicioni poslanik - naveo je Janović.&nbsp;
Smatra da je važno da sve ono što su bile njegove vrijednosti i principi za koje se borio. Za to će se, poručuje, i dalje zalagati.
- Moje stavove imate mogućnost da čujete u javnom prostoru. Crna Gora je danas u velikom problemu, razapeta je na nacionalizam, a sa druge strane postoji letargija i pasivnost kod svih nas u opoziciji. Država truli iznutra u ekonomskom, društvenom i vrjednosnom smislu. Zato smatram da, kao nezavisni poslanik treba da se borim za vrijednosti na kojima počiva Crna Gora, da treba da pokažemo drugačiju politiku - naveo je on.
Svi na crnogorskoj političkoj sceni, cijeni on, pričaju isto.
- Mora da se pokaže više ljudskog integriteta. Smtram da treba da se okrećemo mladim ljudima, ne treba da ih opterećujemo istrošenim pričama što je bilo prije 10, 20, 30 godina. Želim da ih ohrabrim da svako ko može da doprinese - treba da radimo zajedno - istakao je Janović.
Želi, kaže, da Crna Gora bude što bolja.
- Svjestan sam da će biti raznih špekulacija i teorija zavjere, da li sam sa ovim ili onim, jedina konstanta je da sam svoj i da sam pokazao u DPS-u i sada i u budućnosti da razmišljam svojom glavom i da nijesam ničiji - decidan je Janović.
Tako će se, kaže, ponašati i u budućnosti.
- Jasno je da neko vrijeme postoji mimoilaženje, sve što sam rekao o tome šta bi i kako trebalo sam rekao kad sam bio u DPS-u. Iz ličnog dostojanstva ne želim da govorim u negativnom kontekstu, želim da nastavim drugim putem i da bude drugačije. Samim tim što ću nastaviti kao nezavisni poslanik govori o tome da imam namjeru da se bavim politikom - rekao je Janović.
Ne može, naglašava, reći u kom fotmatu će biti njegov rad u budućnosti.
- To zavisi od okolnosti - dodao je on.
Građanska, antifašistička, evropska Crna Gora su, poručuje, vrijednosti koje brani.
- To je najvažnije što je državi potrebno - naveo je Janović.
Na pitanja o tajmingu ostavke je rekao da nije čovjek prijeke naravi i nestrpljiv.
- Imam dovoljno političkog iskustva da dam vremena. Kad sam procijenio da naše mimoilaženje nije manje - odlučio sam se na ovaj potez - rekao je on.
Bez obzira o kojoj se partiji radi svjedoci smo, jasan je Janović, da postoji partijsko zapošljavanje ko god je na vlasti.
- To je problem sa kojim moramo da se borimo, generalno mora da se politka vodi na drugi način i da bude bazirana na ljudskom integritetu. Važno je da se takvu ljudi uključuju, koji i nijesu iz politike, i da gradimo bolju državu - rekao je on.
Komentarišući reakcije nekih poslanika Pokreta Evropa sad (PES), Janović je rekao da ga je život naučio da bude oprezan sa pohvalama, te da nije posebno obraćao pažnju na to.
Na pitanje da li se njegovi razlozi poklapaju sa onim koje je navela Drita Lola kad je napuštala partiju, Janović je rekao da sve što je imao da kaže je govorio dok je bio u DPS-u.
- Sad kada više nijesam, to nije više ni tema - zaključio je Janović.

Janović: Moje mimoilaženje sa DPS-om trajalo mjesecima i godinama, jedina konstanta je da sam svoj

Sve što treba da znate o PES-u je da podržava Darija Vraneša - poručio je lider Socijaldemokratske partije (SDP) i jedan od predstavnika Evropskog saveza Ivan Vujović.
Ne sumnja, kaže, da će i nakon novog "izliva gadosti", ovog puta prema g-đi Tadić Mijović koji je za svaku osudu, nastaviti i dalje da ga snažno podržavaju.&nbsp;
- Ne bi Vraneš bio tu đe je, ne bi odvajao Pljevlja od Crne Gore, niti svakodnevno širio mržnju, da nije onih koji su ga svojim glasovima postavili na mjesto predsjednika opštine - naveo j eon.
Ukazao je i na ćutanje nadležnih.
- Tako da, dok PES i Demokrate služe Vranešu, dok Tužilaštvo godinama ćuti ili izviđa u prazno njegov šovinizam i antiustavno djelovanje, nastaviće još jače i žešće ova vojvodina uzdanica. Kad nema države fašizam maršira! - zaključio je Vujović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fivanvujovi3%2Fstatus%2F1996894279021547995%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vujović: Sve što treba da znate o PES-u je da podržava Vraneša, fašizam maršira kad nema države

Premijer Milojko Spajić nedavno je kazao da će u decembru biti stotinu zakona u Skupštini i da će biti mnogo imenovanja. Ova najava otvara i pitanje da li građani treba da brinu, s obzirom da nam odluke o tome da li nešto treba usvojiti ili ne, donose poslanici koji, reklo bi se, nekada glasaju po dogovoru. - Oni prolaze odbore, i u dosta situacija radi se o malim izmjenama zakona. Nije to neka prezahtjevna materija, čak i za nas u Crnoj Gori koji možda nismo istorijski prepoznati kao veliki radnici. Za kratko vrijeme toliko je posla urađeno, pokazujemo da postoji neka nova radna etika u Crnoj Gori - istakao je Spajić. Ono što se nameće kao pitanje jeste da li se radi o novoj radnoj etici ili moranju da se izglasaju određena zakonska rješenja zbog zatvaranja poglavlja i usklađivanja sa EU. Zakoni, kako je i najavljeno, pristižu u Skupštinu a poslanici će se izjašnjavati o njima. Iako premijer smatra da se ne radi o prezahtjevnoj materiji, zakoni su nerijetko obimno štivo koje treba pomno pročitati. "Svi, svi, što radi ovaj Dejan" To kako poslanici glasaju o pojedinim zakonskim rješenjima, raznoraznim izvještajima, iz onoga što građani mogu da vide i čuju, budi sumnju uopšte u informisanost o tome šta se pred njima nalazi. Tako smo nedavno, i to ne po prvi put, imali situaciju gdje predsjednik Skupštine ponavlja glasanje sugerišući maltene poslanicima kako treba da se izjasne. Naime, na sjednici Skupštine održanoj krajem novembra glasalo se između ostalog za Finansijski izvještaj sa izvještajem o radu Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti za 2024. godinu. Ono što je interesantno je trenutak u kojem generalni sekretar Skupštine Boban Stanišić daje "znak" Mandiću da za to svi glasaju. Međutim, izgleda da nije dobro iskomunicirano sa ostalim poslanicima, pa kako je bilo uzdržanih u njihovim redovima, ponovilo se glasanje. U jednom trenutku se čak čuje kako Stanišić govori Mandiću - "Svi, svi, što radi ovaj Dejan", a iz pregleda glasanja i rasporeda sjedjenja, može se zaključiti da se to odnosi na poslanika NSD-a Dejana Đurovića koji je bio uzdržan pri prvom glasanju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205091220_140fabc80a9e3b7f4a7cd32a16abbac252bbb443484eff2edc50ad35a1d8b74e.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205091220_140fabc80a9e3b7f4a7cd32a16abbac252bbb443484eff2edc50ad35a1d8b74e" data-rendition-name="original" width="954" height="475" loading="lazy" alt="Glasanje"></figure>  Brže bolje je Mandić prekinuo glasanje i ponovio ga, ali uz pojašenjenje poslanicima za šta se izjašnjavaju, sugerišući tako i kako bi trebalo da glasaju. - Izvinjavam se, odlučuje se većinom glasova prisutnih poslanika. Ponavljam glasanje. Odbor za ekonomiju, finansije i budžet, kao matični odbor, predložio je zaključak koji se prihvata - Finansijski izvještaj sa izvještajem o radu Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti za 2024. godinu. Stavljam na glasanje predlog zaključka odbora. Mi treba da se izjasnimo o predlogu zaključka odbora koji je dobio potrebnu većinu na odboru - rekao je Mandić. Nakon Mandićevih riječi glasalo se ponovo, ukupno je glasalo 62 poslanika i sada su svi bili za, te je prihvaćen pomenuti izvještaj. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEptn2Hd86Yg&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Takođe, nije nepoznato da smo često u Skupštini slušali opaske da svi poslanici ne bi čak umjeli nabrojati sve resore najglomaznije Vlade - sa 25 ministarstava i sedam potpredsjednika. A neki od zakona koji su već u proceduri su: Predlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o radu, Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima Predlog zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanju, Predlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, Predlog zakona o slobodnom pristupu informacijama... Sve pomenuto budi opravdanu brigu o tome kako će se odnijeti, jer nesumnjivo je mnogo posla i materijala ispred crnogorskih poslanika.

VIDEO - Da li građani treba da brinu? Stotinu zakona i pitanje – znaju li svi poslanici šta glasaju

Suđenje Nikoli Raičeviću i Miliću Raleviću, koji se terete za krivično djelo prinuda na štetu fotoreportera Vijesti Borisa Pejovića i Pobjede Steva Vasiljevića danas je odgođeno u Osnovnom sudu u Beranama, zbog nepojavljivanja okrivljenog Ralevića.
Do incidenta je došlo u avgustu, u selu Gornje Zaostro blizu Berana, prilikom uklanjanja spomenika četničkom vojvodi i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, kada je više desetina ljudi koji su prisustvovali događaju napalo Pejovića i Vasiljevića.
Osim Raičevića, zaseban postupak u beranskom Osnovnom sudu vodi se i protiv Danka Femića za isto krivično djelo, kao i u Sudu za prekršaje protiv još pet osoba. Raičeviću i Femiću se na teret stavlja kvalifikovani oblik krivičnog djela prinuda, koji podrazumijeva strože kazne ukoliko su napadnuti medijski radnici, i koji je na inicijativu Sindikata medija Crne Gore (SMCG) i Akcije za ljudska prava uvršten u Krivični zakonik 2022. godine.
Kako je saopšteno iz Sindikata medija, sudija Ivan Došljak je na današnjem ročištu kazao da je u sud juče stigao dopis od Milića u kojem navodi da zbog neodložne porodične obaveze nije u mogućnosti da prisustvuje, pa da zbog toga neće moći da održi današnji pretres.
Pretres je odložen za 12. decembar, a Raleviću će poziv biti upućen preko policije, kako bi se obezbijedilo njegovo prisustvo.

Slučaj napada na fotoreportere: Odgođeno suđenje zbog nepojavljivanja Ralevića

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: pokret-preokret