Pokret Preokret upozorava, u svjetlu aktuelne bezbjednosne situacije u zemlji, da Crna Gora hitno mora uspostaviti uređen i transparentan sistem upravljanja imigracijama.
Kako navode, u tom procesu nužno moramo razgraničiti interes države da ima očuvanu bezbjednost, održivu imigracionu politiku i da se ne probudi mržnja prema bilo kom pojedincu zbog njegove pripadnosti bilo koje vrste.
- Nužno je biti pribran kako se predrasude ne bi širile po zajednici i kako ne bismo prešli u etiketiranja - smatraju oni.
Ovo nije, smatraju oni, pitanje nacije ni vjere, već pitanje bezbjednosti, povjerenja i vladavine prava.
- Podsjećamo, u proteklom periodu svjedočimo naglom porastu broja stranih državljana koji dobijaju boravak, nekretnine ili državljanstvo, bez dovoljno javne kontrole i institucionalne provjere. Građani imaju pravo da znaju ko ulazi u sistem, pod kojim uslovima, i da budu sigurni da se među one koji žele pošteno da žive i rade ne provuku pojedinci sa kriminalnim ili koruptivnim vezama - stoji u saopštenju Preokreta.
Iz tog razloga je, tvrde oni, neophodno uvesti stroge provjere porijekla kapitala i ličnih podataka, garantovati javnost i digitalnu dostupnost svih odluka o boravku i državljanstvu, ustanoviti međunarodnu saradnju u razmjeni bezbjednosnih podataka te snažiti demokratsku kontrolu nad imigracionim politikama.
- Crna Gora jeste otvorena, ali mora biti uređena država — zemlja koja poštuje različitosti, ali ne toleriše nered. Samo kroz jake institucije možemo zaštititi i građane i one koji časno žele da postanu dio našeg društva - zaključuje se u saopštenju Preokreta.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Preokret: Crna Gora hitno mora uspostaviti uređen i transparentan sistem upravljanja imigracijama

Pokret Preokret podnio je danas Ustavnom sudu inicijativu za ocjenu ustavnosti člana 73 odluke o mjesnim zajednicama Glavnog grada Podgorica koji omogućava da vlast direktno imenuje predsjednike savjeta mjesnih zajednica, čime se poništava pravo građana na neposredan izbor i vraća partijska kontrola nad mjesnim zajednicama.
Podsjećaju da se članom 73 odluke o mjesnim zajednicama propisuje da Odbor za izbor i imenovanja Skupštine Glavnog grada, na prijedlog predsjednika Skupštine, određuje vršioce dužnosti predsjednika Savjeta u mjesnim zajednicama, čime se direktno obesmišljava direktan izbor za organe u mjesnim zajednicama što je trebalo biti jedna od osnovnih namjera ove odluke.
- Ovakvim konačnim tekstom odluke o mjesnim zajednicama i kasnijim postupanjem aktuelne vlasti u Podgorici otvoren je put da mjesne zajednice ponovo budu podređene partijama, a aktivnosti u tom pravcu omogućava član čiju smo ocjenu ustavnosti tražili, odnosno za koji smo predložili Ustavnom sudu da taj član 73 odluke bude stavljen van snage kako bi se konačno počeli sprovoditi neposredni izbori za mjesne zajednice i time spriječilo dalje prolongiranje tog procesa - navodi Preokret.
U obraloženju inicijative za ocjenu ustavnosti, između ostalog, navedeno je da Ustav Crne Gore garantuje pravo na lokalnu samoupravu i učešće građana u upravljanju javnim poslovima, a da se osporenim članom 73 odluke prenosi se izbor predstavnika mjesnih zajednica u nadležnost Skupštine Glavnog grada, čime se uskraćuje pravo građana da neposredno biraju svoje predstavnike u organima mjesne zajednice, što odluku čini nesaglasnom sa zakonom i Ustavom.
U inicijativi se navodi i da posebnu zabrinutost zbog ovakve odredbe člana 73 odluke predstavlja mogućnost uvođenja predstavnika političkih partija u način rada mjesnih zajednica, što je u suprotnosti sa njenom svrhom i načelima samostalnosti i autonomije mjesnih zajednica.

Preokret podnio inicijativu za ocjenu ustavnosti kako bi se zaštitilo pravo građana da neposredno biraju organe u mjesnim zajednicama

Vlast u Podgorici, koja se zaklinjala u demokratiju i učešće građana, nastavila je istim putem svojih prethodnika sa namjerom da partijski kontroliše rad mjesnih zajednica čime obesmišljava njihovu suštinu, navodi odbornik Preokreta u Skupštini Glavnog grada Mirza Krnić.
- Umjesto da, kako su sami propisali i izglasali, u roku od 12 mjeseci organizuju izbore za organe mjesnih zajednica, oni su „na mala vrata“ sebi omogućili da cijeli proces pretvore u karikaturu. Odboru za izbor i imenovanja i predsjednici Skupštine data su ogromna ovlašćenja da samovoljno postavljaju vršioce dužnosti predsjednika Savjeta mjesnih zajednica, čime su građane potpuno izbacili iz odlučivanja - navodi Krnić u saopštenju.
Ni rok od 30 dana koji su sami odredili za tu aktivnost, kako kaže, nijesu poštovali, a ni tamo gdje su se građani pisano izjasnili koga žele za predsjednika savjeta, njihova volja nije vrijedna ni papira na kojem je napisana.
- Jasno je da lokalna vlast ne želi participaciju, već partijsku podobnost. Očigledno im je cilj da od mjesnih zajednica naprave partijske ispostave, a ne mjesta gdje ljudi slobodno odlučuju o svom okruženju. Koliko vlast poštuje građane i njihove predstavnike, pokazuje i činjenica da su odbili predlog Preokreta da predsjednici savjeta mjesnih zajednica budu pozivani na sjednice Skupštine Glavnog grada, dok su im za rad odredili 100 eura. Poruka je jasna „niste tu da doprinosite, već da nas slijedite - navodi on u saopštenju.
Preokret ističe da je ovakva praksa ne samo sporna već i opasna po demokratiju.
- Vlast koja se boji građana i njihove riječi pokazuje da je nesigurna u sebe i u ono što radi. Zato ćemo se dosljedno zalagati da se mjesne zajednice vrate građanima, da u njima ljudi odlučuju o prioritetima u svojoj sredini, a ne partijski komesari. S tim u vezi nam predstoji borba da zajedno sa građanima krenemo u oslobađanje mjesnih zajednica od ovog nauma koji je na korist partijskih struktura vlasti, ali štetan po instrumente zaštite interesa zajednice - zaključuje Krnić u saopštenju.

1250x600

Krnić: Vlast u Podgorici želi da kontroliše mjesne zajednice i od njih da napravi partijske ispostave

Vrijeme je da građani i struka preuzmu odbranu prostora, poručio je član pokreta Preokret Nemanja Draganić.
- Crna Gora se ubrzano pretvara u laboratoriju urbanističkog haosa – gdje zgrade niču bez plana, infrastruktura kaska, a prostor se troši kao da je neiscrpan- kazao je draganić.
Umjesto da, kako je naveo, urbanizam bude alat za održivi razvoj, on postaje alibi za legalizaciju stihije i interesa uskog kruga investitora.
- Svjedočimo paradoksu: gradnja generiše infrastrukturu, a infrastruktura povratno izaziva novu gradnju – bez vizije, bez reda, bez obzira na kvalitet života. Kvartovi se šire bez škola, parkova, ambulanti i osnovnih komunalnih sadržaja. Posljedica: rast cijena kvadrata bez realnog rasta vrijednosti, a profit odlazi van zemlje, dok građanima ostaje beton i gužva- ukazuje on.
Da stvar bude još poraznija, dodaje Draganić, ogroman dio novca koji se obrće u sektoru građevine – ne ostaje u Crnoj Gori.
- Sve više radne snage u &nbsp;građevinarstvu dolazi iz inostranstva, a veliki broj firmi angažovanih na velikim projektima su firme u stranom vlasništvu što znači da profit od masovne gradnje, umjesto da se reinvestira u lokalnu privredu, odlazi izvan granica države, dok građani ostaju da se bore sa gužvama, neuređenim kvartovima, lošim putevima i manjkom osnovnih sadržaja- istakao je.
Prema njegovim riječima, ovaj model razvoja nije slučajnost – to je sistemski problem.
- I upravo zato zahtijeva sistemski odgovor. Pozivamo sve urbaniste, arhitekte, ekološke aktiviste, zajednice, NVO i građane da se organizuju i uključe u odbranu javnog interesa- poručio je.
Kako je naglasio, prostor nije roba – to je zajedničko dobro koje određuje kvalitet života generacija koje dolaze.
- Vrijeme je da tražimo: reviziju postojećih urbanističkih planova uz učešće struke i građana, transparentnost u radu lokalnih i državnih institucija koje odlučuju o prostoru, uvođenje striktne obaveze da se stvarno, a ne samo na papiru, planira prije nego što se zida- jasan je on.
Ako prepustimo prostor samo tržištu, navodi Draganić, izgubićemo gradove, prirodu i društveni balans.
- Ako se uključimo – možemo ga još spasiti. Vrijeme je da se dignemo – za prostor, za red, za javni interes- zaključio je.

Draganić: Crna Gora se ubrzano pretvara u laboratoriju urbanističkog haosa

Prije dva mjeseca, Podgorica je dobila Odluku o mjesnim zajednicama koja je predviđala neposredne izbore za mjesne zajednice i veće učešće građana, saopšteno je iz Preokreta.
- Ipak, amandman gradonačelnika, zamišljen kao tehnički, doveo je do nastavka stare prakse samovolje – sada čak i unaprijeđene. Partijskozauzimanje mjesnih zajednica biće još drastičnije - ocjenjuje Mirza Krnić, odbornik Preokreta.
Preokret je, kako navodi, na inicijativu građana inicirao da legitimni i od strana građana podržani kandidati vode mjesne zajednice i u prelaznom periodu, ali su od rukovodstva Skupštine saznali da to nije moguće.
- Tako dolazimu u situaciju da će rukovodstvo Skupštine Glavnog grada samo predložiti 40 kadrova za vršioce dužnosti predsjednika mjesnih zajednica, bez izbora, bez roka trajanja mandata i bez javne rasprave. U tom procesu Odbor za izbor i imenovanja postaje alat za legalizaciju partijsko porobljavanje mjesnih zajednica - ističe Krnić.
Prava promjena, kako kaže, ne dolazi zamjenom imena i tabli, već raskidom sa starim navikama.
- Sve drugo je obmana. Umjesto demokratije, dobijamo još dublju partitokratiju – sa novim potpisom - zaključuje Krnić.

Krnić: U Podgorici fingiraju demokratiju a produbljuju partitokratiju

Preokret Bijelo Polje pokreće inicijativu za uređenje “divljih” prelaza preko željezničke pruge koji su spontano nastali na više lokacija u našem gradu. Iako je kretanje prugom zvanično zabranjeno, brojni prelazi koriste se kao prečice koje odražavaju realne potrebe građana, kazao je predstavnik te partije Dino Ramović.&nbsp; - Ovi spontano uspostavljeni prelazi predstavljaju važne putanje za stanovnike i zato ih treba ozvaničiti i urediti. Uređenje tih prelaza podrazumijeva postavljanje ravnih pragova preko šina kako bi se olakšao prolazak osobama sa invaliditetom, roditeljima sa dječijim kolicima, biciklistima i svima koji svakodnevno koriste ove pravce - navodi Ramović.&nbsp; Uz to, kako navodi Ramović, biće obezbijeđena odgovarajuća horizontalna, vertikalna, svjetlosna i zvučna signalizacija, a postaviće se i zaštitne ograde koje će usmjeravati kretanje preko prelaza i sprječavati opasno prelaženje mimo obilježenog puta. - Potrebno je da bude planirano da se u blizini tih prelaza izgrade taksi i autobuska stajališta kako bi se dodatno unaprijedila pristupačnost i olakšala orijentacija građana kroz davanje zvaničnih imena ovim prelazima - navodi Ramović.&nbsp; Ovaj projekat uređenja prelaza dio je, kako kaže Ramović, šireg plana Preokreta za razvoj saobraćaja u Bijelom Polju.&nbsp; - Kojim želimo stvoriti održiv, pristupačan i moderan sistem javnog prevoza. Naš cilj je da zajedno doprinesemo većoj sigurnosti i kvalitetu života u Bijelom Polju. Pozivamo sve zainteresovane strane – građane, stručnjake, organizacije i institucije – da se uključe u dalje planiranje i realizaciju ovog projekta - navodi Ramović.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250611120640_0c1e2c50f2c1ba186b7d1323e4b1e1f41f6d444c908903e8567877c01627e072.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250611120640_0c1e2c50f2c1ba186b7d1323e4b1e1f41f6d444c908903e8567877c01627e072" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Željeznička pruga "> </figure>

Ramović: Potrebno urediti "divlje" prelaze preko željezničke pruge

Pokret Preokret predao je amandmane na Budžet Glavnog grada kojima traži više novca za biciklističke staze i stručno usavršavanje, saopštili su iz ovog političkog subjetka.
- Preokret je tražio bude dodijeljeno dodatnih 100.000 eura za izgradnju biciklističkih koridora. Predloženi su mogući koridori: izgradnja biciklističkog koridora od Bloka V do City kvarta kroz univerzitetski kampus ili neki od koridora koji bi povezivao pojedina naselja sa centrom grada biciklističkom infrastrukurom (Masline, Stari Aerodrom, Zagorič, Donja i Gornja Gorica)- navodi se u saopštenju Preokreta.
Ističu da izgradnja biciklističkih koridora predstavlja jedan od nužnih koraka u građenu drugačije saobraćajne kulture.
- Naime, Podgorica ima problem izrazitih saobraćajnih gužvi i da bi se to dugoročno mijenalo nužno je stvarati pretpostavke da se stimulišu oblici prevoza koji ne podrazumijevaju samo motorna prevozna srestva. S tim u vezi izrada predemetnih novih biciklističkih koridora predstavlja u prvom koraku simboličku mjeru dogoročnog poboljašanja saobraćaja, ali i stvaranje pretpostavki za kvalitetniji i zdraviji život građana Podgorice. Iz tog razloga predlažem u ovom amandmanu navedenu izmjenu- kaže se u saopštenju.
Za stručno usavršavanja zaposlenih Preokret traži da se umjesto 61.800 eura opredijeli iznos od 123.600 eura.
- Hronično zapostavljanje razvoja ljudskih resursa je nerijetko uzrokovalo to da za posljedicu da se primjećuje manjak kompetencije i odsustvo nadograđavanja znanja u određeneom broju slučajeva, zbog čega nerijetko u aktivnostima za koje je odgovorna uprava Glavnog grada, posebno onih koji imaju administrativnu kompenentu i komponentu poznavanja procedura u konačnom, imamo odlaganje ili neostvarivanje određene planirane aktivnosti- smatraju u Preokretu.
Kao što se, naglašavaju, ulaže u materijalnu infrastrukturu, tako valja ulagati i u onu koju zapravo čine znanje, sposobnost i kompetencija zaposlenih kako bi usluga koje pružaju bila na višem nivou, a čime bi se onamo gdje je ono uočeno otklanjalo nepoznavanjanje materije ili manjak poznavanja procedure, uz podrazumijevanu nadogradnju već stečenih znanja i vještina, a čime mogu biti prevenirane odlaganja i onemogućavanje ne samo redovnih aktivnosti već i aktivnosti iz oblasti kapitalnih investicija koje su bazirane na ljudskom resursu (od usko proceduralnih stavki do tenderskih aktivnosti).
- Usvajanjem ovog amandmana otpočela bi praksa adekvatnijeg ulaganje u razvoj ljudskih resursa gradskih službi, javnih ustanova i ukupnog sistema lokalne samopurave na teritoriji Glavnog grada- zaključuju u Preokretu.

Pokret Preokret predao amandmane na Budžet Glavnog grada: Traže adekvatnije ulaganje u razvoj ljudskih resursa gradskih službi, javnih ustanova i ukupnog sistema lokalne samopurave

Problem, kako kaže zaštitinica životinja i članica Preokreta Tamara Tomić, napuštenih životinja se ne rješava iz fotelja.&nbsp;
- Ne rješava se obukama, ne rješava se projektima, ne rješava se savjetnicima. Jednako tako, ne rješava se bez sastanka sa volonterima. Problem napuštenih životinja se rješava svakodnevnim izlaskom na teren, oštrim kaznama i osnivanjem gradske službe kojoj će to biti jedini posao- poručila je Tomić.
Još jedan od, kako kaže Tomić, niza teorijskih sastanaka o problemu napuštenih životinja je održan u kancelariji potpredjednice Glavnog grada Nađe Ljiljanić.
- Još jedan teferič što bi rekli Podgoričani, a značio je nekada i priču radi priče. Opet priča o skloništu na vrelima Ribničkim koji je u moru crnila jedina relativno svijetla tačka kada je briga o napuštenim i zlostavljanjim životinjama riječ. Problem se ne rješava u azilu, azil je krajnja tačka. On ima organizaciju, ima ljude ima odgovorno lice koje ako ne vrši dušnost podliježe sankcijama- naglašava Tomić.
Problem Podgorice i čitave Crne Gore nije, ističe Tomić, kako napraviti bolji i veći azil, već su stvarni problem ulica i neodgovorni vlasnik.
- Zašto ne prošetate potpredsjednice &nbsp;Ljiljanić ulicama svoga grada kako ga zovete, zašto ne odete na željezničku stanicu, Konik i Vrela ribnička pa zađete u ulice i poljane. Na sastanak koji obećavate da će biti sa volonterima mora biti svaki makar i usamljeni čovjek koji pomazi ili nahrani biće u nevolji, radna grupa moraju biti svi, da vam prenesu u kakvim mukama svakodnevno nalazimo životinje, da vam kažu da od svih tih edukacija i projekata za ovo vrijeme ozbiljnog napretka u rješavanju ovog problema nije bilo. Jedino ćemo naučiti ako ljudi shvate da će biti kažnjeni ako su neodgovorni vlasnici, čime ćete napuniti gradsku kasu koja se svake godine prazni u stotinama hiljada eura radi ujeda pasa lutalica koji svi imaju gazde naravno, ali to niko ne može dokazati ako nemaju čip- ističe Tomić.&nbsp;
Ali ni to, poručuje Tomić, ne treba da je posao Ljiljanić.
- Već da gradske službe organizujete da izađu na ulice i kaznom edukuju ljude da poštuju zakon koji je jasno propisao kazne onome ko ne vodi brigu o životinjama, navodi zaštitinica životninja. Problem napuštenih životinja je gorući problem i on se ne gasi planovima i edukacijama jednako kao ni kada gori brdo Gorica već kaznama u suprotnom se samo potpiruje. Nužno je uputiti i javni poziv za izlazak veterinarskih ambulanti u mjesne zajednice počevši od istih Vrela Ribničkih, jer da ste prošli tuda, ali ne zagledani u papire već u okolinu vidjeli bi na desetine životinja samo glavnom ulicom. I nemojte slušati priče da trebaju godine i godine, jer za 3 godine udruženom akcijom postaćemo grad za primjer kakav i treba da bude Glavni grad države koja treba da postane ravnopravna članica Evropske Unije- zaključuje Tomić.

Tomić: Problem napuštenih životinja se ne rješava iz fotelja već svakodnevnim izlaskom na teren i oštrim kaznama

Demokratska partija socijalista (DPS) sjutra ujutru će, kao najjača partija nakon podgoričkih izbora, pozvati na razgovore za formiranje vlasti sve partije koje su proevropski i prograđanski orjentisane, a u Podgorici su osvojile mandate.
To je Portalu ETV potvrđeno iz DPS-a.
Poziv će biti upućen koaliciji „Za bolju Podgoricu“ - koju čine Pokret za Podgoricu Jakova Milatovića i Građanski pokret URA; Evropskom savezu - tj. Socijaldemokratama (SD), Socijaldemokratskoj partiji (SDP) i Liberalnoj partiji, Stranci evropskog progresa (SEP) bivšeg premijera Duška Markovića i Pokretu Preokret.
Izborna komisija Glavnog grada proglasila je sinoć konačne rezultate lokalnih izbora u Podgorici održanih 29. septembra, nakon što je Ustavni sud odbio žalbe na navodne nepravilnosti na izborima.
DPS je na izborima osvojio 19 mandata, koalicija Pokreta Evropa sad (PES) i Demokratske Crne Gore 14, koalicija Za budućnost Podgorice 13, lista „Za bolju Podgoricu - Jakov Milatović“ šest, Evropski savez tri i Stranka evropskog progresa i Pokret Preokret po dva mandata.

DPS će ujutru zvanično pozvati proevropski orjentisane partije na razgovor o formiranju vlasti u Podgorici

Glas za Preokret je glas protiv prakse političkih korporacija koji kao sve druge poslovne koproracije je klasičan politički biznis i kao svaki takav biznis on mora da obesmisli konkrenciju, kazao je nosilac liste Preokret – Ovako više ne može, Srđan Perić. Izborna lista Preokret – Ovako više ne može - Srđan Perić je sinoć održala, završnu konvenciju kod pogoričke Banje (novi most). Perić je na skupu objašnjavao poziciju Preokreta u smislu da je to koncept protestnog glasa gdje bi saučestvovanje u dilovima političkih korporacija značilo zapravo izdaju tog glasa koji prositiče iz uvjerenja da ovako više ne može i da se mora podvući crta.&nbsp; Perić je tom prilikom isticao važnost istrajnosti dok se ne zaustavi obezvrjeđivanje života i glasa građana koje je otpočelo partijskim zapošljavanjem, a okončava se političkom konstrukcijom u kojoj je nevažno koga ćete glasati jer biste uvijek dobijali istu vlast.&nbsp; On je istakao da ta borba prethodi ustanovljanu funckionalnosti sistema i da tada mogu krenuti i razvojni projekti, a da do tada imamo posla sa ljudima koji žele da neprestano vladaju i da se etabliraju kao trajna politčk klasa. Na skupu su govorili i kandidati i kandidatkinje za odobrnike Nebojša Marković, Snežana Babović, Aleksa Bigović, Nemanja Draganić, Vera Banović, Tamara Tomić, Nikola Zekić, Dragan Sošić, Mirza Krnić, te nosilac liste Srđan Perić. Prisutnima su se obratili i Darko Zarubica, član kordinacionog odbora iz Danilovgrada, Vuk Iković odbornik Preorketa u Skupštini Opštine Danilovgrad, te &nbsp;Radislav Vojvodić iz Bara i Dino Ramović iz Bijelog Polja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240927060956_862cfdc049a307480e5fa75a27bad408ee9565891fd6be10b9cd7ea00a3c582e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240927060956_862cfdc049a307480e5fa75a27bad408ee9565891fd6be10b9cd7ea00a3c582e" data-rendition-name="original" width="4898" height="3265" loading="lazy" alt="Sa završne konvencije Pokreta Preokret"> <figcaption>Sa završne konvencije Pokreta Preokret(Photo: Pokret Preokret)www.jaredic.com</figcaption> </figure>  Marković je govorio o borbi protiv partitokratije i podjeli na politčke biznismene i obespravljene građane. Snežana Babović je istakla potrebu za dostajstvenim životom koji politka mora da obezbijedi.&nbsp; Aleksa Bigović je govorio o borbi za preduzetne mlade ljude, dok je Tamara Tomić govorila o zaštiti životinja.&nbsp; Nikola Zekić je govorio o sveopštem anarhičnom stanju koje vlada po osnovu prava osoba sa invaliditetom u našem gradu i zemlji i potrebi da se više ne bude pasivan na ovom polju.&nbsp; Darko Zarubica je govorio o osnovnim postulatima Preokreta, dok je Vuk Iković govorio o buntu i promjenama, te daljem širenju Preokreta, ali i snazi &nbsp;odlučnosti u iskazu da ovako više ne može što je po njegovim riječima ključ preokreta za Podgoricu i Crnu Goru.&nbsp; Radislav Vojvodić je govorio o podržavanju profesionalnog i kredibilnog kadra, a Dragan Sošić o razočarenju u nastale promjene prije svega na poljima neznanja i nerada.&nbsp; Dino Ramović je govorio o značaju aktivizma u političkom djelovanju, dok je Mirza Krnić saopštavao stavove o riješenosti Preokreta da ide do kraja politčke borbe koja preokreće politički sistem. Preokret nastupa pod rednim brojem pet na predstojećim podgoričkim izborima.

Preokret: Dati vrijednost životu i glasu

M.N. ranjen je danas u pucnjavi koja se dogodila oko 14.40 sati kada je došlo do upotrebe vatrenog oružja u mjestu Bajkovina, Opština Herceg Novi, saopšteno je iz Uprave policije (UP).&nbsp;
Kako je navedeno, povrijeđeni je transportovan u medicinsku ustanovu radi zbrinjavanja.&nbsp;
- Prema informacijama kojima u ovom momentu raspolažemo, njegovo trenutno zdravstveno stanje je stabilno. O događaju je obaviješten državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici - ističu iz UP.&nbsp;
Policijski službenici preduzimaju operativno – taktične mjere i radnje.&nbsp;
- Izvršena je blokada užeg i šireg lica mjesta. Preduzimaju se intenzivne aktivnosti radi identifikovanja i lociranja lica koje je izvršilo ovo krivično djelo i rasvjetljavanja događaja - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

U Herceg Novom ranjena jedna osoba: Policija traga za počiniocem

Savjet za građansku kontrolu rada policije je nakon 11 mjeseci objavio <a href="https://www.hraction.org/wp-content/uploads/2025/12/Zakljkucak-Savjeta-o-primjeni-policijskih-ovlascenja-povodom-masovnog-ubistva-na-Cetinju-2025.pdf" target="_blank">zaključke razmatranja predstavke</a> Akcije za ljudska prava (HRA) i Centra za ženska prava (CŽP), podnijete 24. januara 2025, kojom je traženo utvrđivanje činjeničnog stanja i ocjena primjene policijskih ovlašćenja prilikom reagovanja na masovni zločin na Cetinju, koji se dogodio 1. januara 2025. godine, navedeno je u saopštenju.&nbsp;
HRA i CŽP, kako istakli, podržavaju sve zaključke i preporuke Savjeta, pridružuju se zahtjevu da premijer osnuje komisiju koja bi imala na raspolaganju sve potrebne informacije za ispitivanje uzroka zbog kojih je došlo do dva masovna ubistva na Cetinju i koja bi sačinila odgovarajuće preporuke za sve državne organe za sprečavanje ponavljanja sličnih tragičnih događaja.
- Činjenice koje je Savjet utvrdio pokazuju da su se ponovile iste ili slične greške uprkos iskustvu masovnog ubistva na Cetinju, na Medovini 2022. godine. Dvije i po godine kasnije, u januaru 2025, na Cetinju je bio isti, nedovoljan broj policajaca, njih 11, od kojih svi nijesu ni učestvovali u potrazi za ubicom. Uređaj za registrovanje poziva u policiji (registrofon) i dalje je bilježio pozive sa zakašnjenjem - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Dok, kako pojšnjavaju, izvršiocu masakra 2022. godine dozvola za nošenje oružja nije na vrijeme oduzeta, iako je pravosnažno osuđen za nasilničko ponašanje, drugi masovni ubica iz 2025. nije blagovremeno procesuiran za nelegalno držanje oružja nakon što je ono kod njega pronađeno.&nbsp;
- Od oduzimanja nelegalnog oružja (2022. godine) do podizanja optužnog predloga (2024. godine) proteklo je gotovo 14 mjeseci. Zato se pridružujemo pozivu Savjeta da Vrhovno državno tužilaštvo, ali i Tužilački savjet ispitaju postupanje nadležnog državnog tužioca u tom slučaju. U odnosu na oba masovna ubistva, javnost nije upoznata sa rezultatima djelovanja Državnog tužilaštva, pa očekujemo da se i ono povodom toga konačno oglasi odgovarajućim saopštenjem - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Iako je Uprava policije sarađivala sa Savjetom za građansku kontrolu rada policije, Savjetu do kraja nijesu dostavljena sva tražena dokumenta, a sa dostavljanjem potrebnih dokumenata je i odugovlačeno. Sve to je, u krajnjem, dovelo do toga da je skoro godinu dana proteklo dok se nije došlo do procjene primjene policijskih ovlašćenja, koja i nije potpuna.
Poručuju i da očekuju da Uprava policije ubuduće revnosno dostavlja dokumentaciju Savjetu za građansku kontrolu rada policije, kako bi to tijelo brže moglo da obavlja svoju funkciju i doprinosi neophodnim reformama.
- Od <a href="https://www.hraction.org/wp-content/uploads/2025/01/HRA-I-CZP-Predstavka-pdf_aabdb81b-a73f-4580-a358-96d59b59ffaa.pdf" target="_blank">pet pitanja na koja su CŽP i HRA zatražile odgovore</a>, Savjet nije dao mišljenje o razlozima kojima je policija opravdala dugotrajnu potragu za ubicom na Cetinju (od 5 i po časova), niti je pouzdano utvrđeno kako je on došao do nelegalnog oružja i municije. U odnosu na prvo pitanje, ko je sve, kada, i na koji način obavijestio policiju o ubistvima 1. januara na Cetinju i kakvo je bilo postupanje službenika policije povodom navedenih prijava, u zaključku Savjeta se navodi da je evidentirano 15 poziva upućenih između 17.26 i 17.58 časova, kao i ukupan broj od 108 poziva primljenih na dan ubistva nakon 17.26h. Konstatuje se da su izuzeti svi snimci prije, tokom i nakon masovnog zločina i da su dostavljeni podaci o kretanju policije - navode. Kad je riječ o registrovanju prijema poziva policiji (tzv. registrofonu), konstatovano je da uređaj odstupa 56 sekundi u odnosu na realno vrijeme, odnosno, da se pozivi zbog toga neprecizno bilježe. Podsjećamo da je &nbsp;nakon masovnog zločina u Medovini 12. avgusta 2022, takođe utvrđeno da ovaj uređaj odstupa 4 minuta i 35 sekundi u odnosu na realno vrijeme. Neophodno je utvrditi razloge za hroničnu nepreciznost uređaja i objaviti da li sada bilježi tačno vrijeme ili ne? &nbsp;- pojašnjavaju u saopštenju.&nbsp;
Navode i da podržavaju preporuku Savjeta da kada postoje primjedbe na policijsko postupanje i javno objavi sadržaj poziva prema 122 i sadržaj razgovora sa službenicima dežurnih službi UP. To bi zaista doprinijelo većoj transparentnosti, povjerenju javnosti i rješavanju uočenih problema u radu te javne službe.
U odgovoru na pitanje o broju operativnih službenika policije u vrijeme ubistava na Cetinju, Savjet &nbsp;jasno konstatuje da broj policijskih službenika na Cetinju 1. januara u vrijeme izvršenja masovnog zločina (11), nije bio dovoljan “kako bi se početno adekvatno odgovorilo događaju.” Na pitanje šta je urađeno da se unaprijedi bezbjednosna situacija na Cetinju nakon 2022. godine, Savjet je utvrdio da je organizacija rada policije “značajno poboljšana”, ali da je 1. januara 2025, između 17 i 18 časova, nastao organizacioni “prazni prostor” između smjena, što je dovelo do nedovoljne početne spremnosti policije da odgovori na izvršenje krivičnog djela.
Smatraju, naglašavaju, nedopustivim da je u bilo kom vremenskom periodu taj grad čuvalo samo 11 policajaca.
- U odnosu na to da Uprava policije pet i po sati nije uspjela da na Cetinju pronađe i liši slobode izvršioca masovnog ubistva, Savjet nije cijenio je li taj period bio predug, već su navedeni odgovori UP o radnjama koje su u tom vremenu preduzimane.Nije utvrđeno kako je izvršilac krivičnog djela došao do nelegalnog oružja i municije. Savjet je naveo da je pištolj najvjerovatnije u ilegalnom posjedu pripadao njegovom pokojnom stricu, čija kuća se nalazila u blizini porodične kuće izvršioca. Državno tužilaštvo je vještačilo i oružje i telefon izvršioca, ali rezultati tih analiza do danas nijesu objavljeni, niti su bili dostupni Savjetu, već se nalaze u državnom tužilaštvu. Pozivamo Državno tužilaštvo da o njihovim nalazima obavijeste javnost - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Podsjetili su na svoje <a href="https://womensrightscenter.org/dopis-predsjedniku-vlade-milojku-spajicu/" target="_blank">ranije zahtjeve</a> koji se odnose na efikasniju kontrolu nabavke oružja, izdavanja i revizije dozvola za držanje oružja, načinu držanja i pristupa &nbsp;oružju, &nbsp;uključujući pojačanu kontrolu nad postupcima izdavanja članskih karata i potvrda &nbsp;streljačkih klubova i uvodjenje visokih poreza na posjedovanje i držanje oružja. Pridružujemo se i insistiranju Savjeta na hitnom donošenju novog Zakona o oružju, jačanju administrativnih kapaciteta, efikasnijoj kontroli legalnog i ilegalnog naoružanja i proaktivnom oduzimanju oružja od osoba koje pokazuju rizično ponašanje, posebno onih koje su prijavljivane zbog nasilja, kao i činjenicu da podržavaju inicijativu žrtava za tzv. “Markov i Mašanov zakon”, uz preporuku da se Ministarstvo unutrašnjih poslova uključi u direktan dijalog s porodicama.
- U odnosu na posljednje pitanje, navedeno je da protiv izvršioca masovnog zločina nisu postojale prijave zbog nasilja u porodici. Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju je 26. juna 2025. godine na osnovu izvještaja Unutrašnje kontrole od 20. juna 2025. godina formiralo predmet radi ispitivanja postupanja policije povodom masovnog ubistva od 1. januara 2025. Pozivamo ODT da informiše javnost o toku i statusu ovog predmeta. HRA i CŽP će nastojati da prate sprovođenje preporuka Savjeta, u interesu pravde, istine, sigurnosti i dostojanstva svih građana i porodica žrtava, koje godinama zahtjevaju odlučan odgovor države na masovna ubistva na Cetinju - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

HRA i CŽP: Odlučno spriječiti ponavljanje istih grešaka

Papa Lav pozvao je danas italijanske obavještajne službe da izbjegavaju klevetanje javnih ličnosti i novinara, navodeći da zloupotreba povjerljivih podataka može narušiti demokratiju i povjerenje javnosti.
Njegov apel dolazi u trenutku pojačanog nadzora nad italijanskim sigurnosnim agencijama nakon nedavnih skandala vezanih za nadzor, špijunski softver i navodno hakovanje telefona novinara i aktivista za ljudska prava.
Govoreći na ceremoniji povodom stogodišnjice italijanske špijunske službe, papa je pohvalio njen doprinos zaštiti nacionalne sigurnosti, uključujući i Vatikan, ali naglasio da mora biti vođena zakonima i etikom.
- Potrebno je strogo nadzirati kako povjerljive informacije ne bi bile korištene za zastrašivanje, manipulaciju, ucjenu ili diskreditaciju političara, novinara ili drugih aktera u civilnom društvu - rekao je papa Lav.
Takođe je dodao da špijuni treba da budu oprezni prema „primamljivim iskušenjima na koja ih posao izlaže“.

Papa poziva italijanske špijune da ne klevetaju političare i novinare

Policija je u Ulcinju kod H.Dž. je pronašla i oduzela dva pištolja marke ČZ, 129 komada municije, vazdušna puška, startni pištolj, i dva optička nišana, saopšteno je iz Uprave policije (UP).&nbsp;
- Vršeći pojačane aktivnosti na sprečavanju nasilja i zloupotrebe vatrenog oružja, policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Ulcinj su danas, uz angažovanje službenih pasa Stanice granične policije u Ulcinju, a shodno naredbi suda, izvršili pretres stana koji koristi H.Dž - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Za oduzeto oružje i municiju, kako navode iz UP, &nbsp;imenovani nije posjedovao odgovarajuću dokumentaciju.
- Po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Ulcinju, protiv H.Dž. je u odnosu na pronađeno vatreno oružje i municiju podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i ekplozivnih materija, dok su u odnosu na pronađenu vazdušnu pušku i startni pištolj ovom licu izdati prekršajni nalozi iz Zakona o oružju - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Ulcinj: Oduzeta tri pištolja, vazdušna puška i municija – jedna osoba će odgovarati krivično i prekršajno

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Knežević: Iz punih usta mogu da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore; Huter: Podgorica je glavni grad, a predsjednik nije Vučić već Milatović

Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Alen Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, juče se oglasio na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 67.5144%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvideo-dario-u-sarajevu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Portal ETV objavio je informaciju nakon što nam se obratilo više Pljevljaka, ogorčeni Vranešovim prisustvom na svečanoj večeri, zbog njegove nacionalističke, šovinističke politike koju propagira, a dostavljen nam je i snimak sa tog druženja. - Udruženje Pljevljaka u Sarajevu postoji više od trideset godina i okuplja ljude rođene u Pljevljima koji danas žive u Sarajevu, kao i naše sugrađane koji su porijeklom iz Pljevalja. Naš cilj je isključivo njegovanje tradicije i međusobnih veza. Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9" data-rendition-name="original" width="728" height="1599" loading="lazy" alt="Objava Alena Sulejmanovića"> <figcaption>Objava Alena Sulejmanovića(Photo: Fejsbuk - stop kadar)</figcaption> </figure>  Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je Sulejmanović. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu na društvenoj mređi Instagram pohvalio se sam Vraneš objavom 6. decembra. Objavio je fotografiju i napisao da je u Sarajevu na poziv Sulejmanovića. A na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša, kako smo objavili, potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“. Vraneš je, podsjetili smo u tekstu 8. decembra, prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. kada je bio zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Aktuelni predsjednik Opštine Pljevlja nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. Podsjetili smo da Vraneš predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.&nbsp; Opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja nedavno je finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...&nbsp; Od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića. Na Instagramu je imao i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“, a u jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...

Sulejmanović: Vraneš nije pozvan lično, njegov dolazak moguća najava promjene političkih stavova

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Tag: pokret-preokret