Perić: Građani ne smiju biti taoci bilo čije političke namjere, Preokret neće ići u predizborne koalicije sa etabliranim partijama

Lider Pokreta Preokret, Srđan Perić krajem juna je, u sklopu dogovora opozicije i dijela vladajuće većine, izabran za predsjednika Skupštine Glavnog grada kako bi se izbjeglo uvođenje prinudne uprave u Podgorici. 

U intervjuu za Portal Analitika kaže da ga je, nakon stupanja na dužnost iznenadio položaj Skupštine u sistemu Glavnog grada, te da je očekivao brojniju službu.

Cilj mu je, kaže, da Skupština bude otvorenija za potrebe građana kao i da postane istinsko mjesto političke odgovornosti.

- Prvo moramo uspostaviti princip odgovornosti, javnosti i kontrole, a onda na tome graditi efikasniji sistem - čak i u ograničenim vremenskim okvirima - jasan je Perić.

Gradonačelnik nije iznad Skupštine

Kakvo stanje ste zatekli nakon stupanja na dužnost?

Perić: Iz javnih nastupa predstavnika vlasti tada smo slušali da je Skupština u ogromnom zaostatku i da na usvajanje čeka oko 120 akata. Međutim, kada sam preuzeo funkciju, “na stolu” su me sačekali samo Izvještaj o radu gradonačelnika i predlog odluke o stavljanju van snage Odluke koja se odnosila na razmjenu zemljišta za kamenolom u Kučima.

Ono što me je institucionalno zateklo me nije iznenadilo, a to je potcijenjen položaj Skupštine u sistemu Glavnog grada. Ona je godinama obesnaživana pred izvršnom vlašću. Bez obzira na to ko je gradonačelnik, napravljen je sistem u kojem Skupština prečesto služi kao poligon za dizanje ruku i potvrđivanje odluka koje se prethodno kreiraju u izvršnoj vlasti.

Tako se odgovornost izvršne vlasti pokušava prebaciti na odbornike, dok se njena sama politička odgovornost razvodnjava. A Skupština treba da bude suprotno od toga. Ona mora biti mjesto rasprave, kontrole i političke odgovornosti. Gradonačelnik nije iznad Skupštine, kao što ni Skupština nije iznad građana. Svi bismo trebali biti istog sistema odgovornosti prema njima.

U administrativnom smislu, zatekao sam i službu koja je malobrojna i kojoj nisu obezbijeđeni resursi primjereni značaju posla koji obavlja. Mogu reći da je ostvarena početna dobra komunikacija i mislim da je primjereno reći da je moj utisak da oni svoj posao rade odgovorno. 

Problem je u sistemu koji ne daje dovoljno resursa da bi Skupština mogla biti otvorena i dostupna građanima u mjeri u kojoj bi morala biti. Ovo je posebno važno zbog činjenica da ono što bude usvojeno u predstavničkom tijelu se reflektuje i na kvalitet servisa koji bi trebalo da služi građanima, ali i na njegovo ukupno koštanje. 

Još važnije, ona bi trebalo da bude prostor za glas građana, ali i zaustavljanje bilo čije samovolje koja bi direktno ili indirektno mogla dovesti do toga da pojedinačni interes nadvalada onaj opšti.

Neophodno uspostaviti sistem odgovornosti i raditi na efikasnosti

Šta ste označili kao prioritete u radu tokom prvih 100 dana? 

Perić: Prvi cilj koji se ispunjava jeste da iz političke borbe građani dobijaju rukovodstvo koje više mora čuti njihove potrebe. Uzajamna kontrola bi trebalo da dovede do smanjenja rizika od loših odluka, ali i da učini sistem otvoreniji za građane, jer je njihov glas sada značajniji - a svi se borimo sa većom motivacijom za njihovo povjerenje. To je dobra strana koju demokratija može donijeti.

Osnovna intencija je bila sprečavanje prinudne uprave i u tome se uspjelo izborom predsjednika Skupštine. Model rada koji smo predstavili, a koji se dobija u takvim okolnostima nije bio spisak lijepih želja, već namjera da se promijeni način na koji Skupština funkcioniše. Drugim riječima, on počiva na ideji da se iz političke krize zahvati što više korisnog za građane. Od toga ne odustajemo.

Nekoliko stvari smo već pokrenuli: uvedene su konsultacije sa građanima, obrazovana je Komisija za izradu izmjena i dopuna poslovnika, te Komisija sa sprovođenje Odluke o mjesnim zajednicama - a na osnovu čijih predloga bismo trebali da učinimo da se Skupština dodatno otvorila za njih, da svaka građanska inicijativa bude prohodnija prema predstavničkom tijelu, te da se stvore uslovi da se konačno sprovedu neposredni izbori u mjesnim zajednicama. 

I još jedna stvar: nema ekskluziviteta ko može pokrenuti koju inicijativu - tako imamo primjer i da je obrazovana Komisija za praćenje realizacije projekta Velje Brdo, koja uvjeren sam može sa aspekta Glavnog grada ponuditi vrlo zanimljivu informaciju.

Na redu su odluke koje treba da doprinesu efikasnijem i racionalnijem funkcionisanju sistema Glavnog grada, ali je važno da to ne bude samo pitanje efikasnosti. Efikasnost bez principa može čak proizvesti i loš rezultat. Zato prvo moramo uspostaviti princip odgovornosti, javnosti i kontrole, a onda na tome graditi efikasniji sistem - čak i u ograničenim vremenskim okvirima. 

U isto vrijeme je važno ne kreirati nerealna očekivanja u odnosu na ono što nisu nadležnosti Skupštine. Ipak, ono što jeste u našoj nadležnosti: od otvorenosti rada, preko snaženja kontrolnih mehanizma, te donošenja odluka koji će doprinijeti efikasnijoj, pa ako hoćete i pravednijoj lokalnoj samoupravi je od velike važnosti da bude pokrenuto.

Demokratija počinje onda kada ste spremni da čujete i ono što vam nije prijatno

U rad Skupštine Glavnog grada uveli ste do sada nepoznatu praksu – konsultacije sa građanima. Kakve su reakcije Vaših saradnika, građana i, na kraju, političkih oponenata? Ima li opstrukcija ove ideje?

Perić: Ništa ne počinje niti se završava sa bilo kim, pa ni sa mnom. Naš problem je što često ne nadograđujemo dobre prakse, već uporno ponavljamo loše. I ranije je postojala praksa da čelnici Glavnog grada obrazlože medijima tačke dnevnog reda i budu otvoreni za pitanja i pojašnjenja. 

Mi smo sada napravili korak dalje i otvorili prostor da građani, stručna i laička javnost, civilni sektor, predstavnici mjesnih zajednica, odbornici i gradska uprava razgovaraju prije nego što se o nekoj odluci glasa. Lokalna vlast se za sada odlučila za strategiju da bojkotuje i, korak dalje, osporava taj model. Ne mislim da će pred građanima biti jednostavno dugoročno braniti taj odnos - ali u konačnom, to je njihova odluka. Uzgred, reakcija vlasti me zato nije iznenadila. 

Kada vlast u otvorenosti vidi problem, onda je jasno da problem nije u otvorenosti, nego u shvatanju vlasti. Reakcije su sa adresa povezanih sa vlastima išle od omalovažavanja učesnika, preko pokušaja da se diskredituju kroz njima bliske medije, pa do priča o partijskim afilijacijama. To je zapravo stara matrica: ako ne možete osporiti ono što je neko rekao, pokušajte osporiti osobu koja je to rekla. 

Građani ne moraju imati partijsku knjižicu ili mogu imati bilo koju, to ne umanjuje njihovo pravo da imaju mišljenje o odlukama koje se donose o njihovom gradu. Skupština postoji zbog njih i mora biti mjesto u kojem se njihovo mišljenje može iznijeti.

Ono što je moguće i najvažnije: čule su se vrlo konkretne i konstruktivne primjedbe i sugestije. Vjerujem da je svako ko ih je čuo mogao od toga imati koristi. Ne mislim da je demokratija razgovor samo onda kada su svi saglasni sa vama. Demokratija počinje upravo onda kada ste spremni da čujete i ono što vam nije prijatno.

Mujović već pola godine nema podršku, odbija sva demokratska rješenja za tu situaciju

Jedna od prvih odluka koje ste donijeli ticala se objavljivanja Izvještaja o radu gradonačelnika Saše Mujovića. Pomenuti izvještaj nije dobio podršku odbornika. Šta bi trebalo da budu naredni potezi Skupštine Glavnog grada? Hoće li se ići na inicijativu za smjenu gradonačelnika? 

Perić: Gradonačelnik je više od pola godine bez podrške u podgoričkom parlamentu. Međutim, čini se da on razumije da ga to ne obavezuje ni na šta osim na oštriju retoriku i lične napade na one koji nisu dio njegovog političkog kruga. A u demokratiji je pravilo sasvim jednostavno - kada izgubite podršku, imate tri politički legitimne mogućnosti: pokušate da je ponovo zadobijete, podnesete ostavku ili idete na nove izbore. 

Pošto su odbijene sve tri opcije, ostalo je jedino da spriječimo prinudnu upravu koja je na štetu građana i skupštinskim odlukama omogućimo da sistem Glavnog grada bude funkcionalan.

Inače, zbog takvog ponašanja koje odbija da ide uobičajenom demokratskom praksom imamo gomilu preventivnih napada gdje se stvara atmosfera u kojoj bi se ne smjena, već propitivanja bilo čijeg kvaliteta rada doživjelo kao neviđena politička jeres. Dakle, niti je smijenjen gradonačlenik, niti je podnesena inicijativa za njegovu smjenu, a sve je to bilo predstavljano kao maltene da se već dogodilo.

Pošto nema podršku, neće da podnese ostavku i vlast kojoj on pripada nije htjela ni na izbore, neka onda gradonačlenik radi posao u najboljem interesu građana u skladu sa njihovim potrebama i odlukama koje donosi Skupština. Dodajem da je neuobičajeno da to opstruira zapravo izvršna vlast - ali izgleda da su to porođajne muke demokratije.

Institucije da poštuju procedure, javnost i Skupštinu

Inicijativa Savjeta NB „Radosav Ljumović“ o promjeni imena te ustanove izazvala je burne reakcije javnosti. Inicirali ste smjenu tri od pet članova Savjeta. Koliko je ona utemeljena u zakonu, s obzirom na to da je Savjet kolektivno tijelo? Kakvu odluku očekujete povodom ove inicijative?

Perić: Bilo je i ranije prakse da se kod kolektivnih tijela ne razrješavaju nužno svi članovi istovremeno, tako da ćemo vidjeti kakav će biti konačan rezultat. Ali mislim da je važno da se vratimo na suštinu, a ne da cijelu priču svodimo na ideološku ravan, iako je svima jasno da je upravo ona izazvala najveći dio reakcija.

Moja namjera je bila vrlo jasna: oni koji su pokrenuli jednu važnu institucionalnu inicijativu mimo konsultacija sa javnošću i mimo procedura koje su morale prethoditi takvom potezu da bi bio punovažan moraju snositi odgovornost za način na koji su to uradili.

Ne može se biti član Savjeta javne ustanove, ignorisati građane i Skupštinu - i pokrenuti inicijativu o kojoj šira javnost saznaje tek nekoliko mjeseci kasnije. To nije pitanje toga da li neko podržava ili ne podržava promjenu imena. O tome možemo imati potpuno različite stavove. Pitanje je da li institucija poštuje proceduru, javnost i svoju odgovornost.

Ako neko smatra da je promjena imena dobra, neka to obrazloži javnosti i neka pokrene postupak na način koji je predviđen. Ali ne možemo imati javne institucije koje djeluju kao da su u odnosu na javnost zatvorene, a onda očekivati da građani prihvate njihove odluke kao legitimne. 

Ako je potrebno da kroz ovakve situacije naučimo gdje su granice institucionalne odgovornosti i šta je prihvatljivo a šta nije, onda ćemo ići tim putem. Ne zbog ideologije, već zbog principa.

Da postoji koalicija, gradonačelnik bi već bio smijenjen

Politički oponenti u Skupštini Glavnog grada spočitavaju Vam da radite za DPS jer ste od te partije, između ostalih, dobili podršku za izbor na mjesto predsjednika Skupštine. Kako gledate na to?

Perić: Teze o saradnji ili koaliciji su potpuno deplasirane i jasno je da predstavljaju prije svega politički pokušaj da se opravda sopstveno ponašanje od strane vlasti. Najlakše je političku odluku osporiti tako što ćete onog ko je donio predstaviti da ima neku skrivenu namjeru. Da se radi o koaliciji gradonačelnik bi već bio smijenjen, bila bi ekipirana nova gradska uprava i bila bi preuzeta kompletna izvršna vlast. To se nije desilo. Ponavljam: mi nismo pravili koaliciju, niti smo ušli u izvršnu vlast.

Po građane je loše da se prihvati logika da bi politika trebalo biti samo priča ko je s kim ili ko nije s kim, bez obzira da li je to tačno ili nije. Tom linijom bismo došli do toga da bi se političari vrtjeli sami oko sebe, a da rješavanje problema zajednice uopšte nije tema. Podsjetiću vas da smo svi mi imali neka predizborna obećanja koja su se bazirala na kritici i/ili rješenju - to je bio noseći dio svih kampanja.

Da zaključim: cijeli taj interpretativni okvir se plasira iz razloga da se prikrije stvarna namjera uvođenja prinudne uprave i onemogući bilo kakva objektivna ocjena bilo čijeg rada iz izvršne vlasti. Tako da tu imamo posla sa medijskom strategijom kompromitovanja onog ko bi trebao biti kontrolor procesa kako bi se zapravo obezbijedila sopstvena pozicija i utvrdila nekažnjivost vlasti kao princip - bilo da je riječ o političkoj ili nekoj drugoj.

Činjenice su, međutim, prilično jednostavne: već na prvoj sjednici nakon mog izbora Preokret je glasao različito od obje strane u parlamentu. Svaki politički subjekt zadržao je prepoznatljivost, a odbornici su glasali u skladu sa savješću, odnosno političkim odlukama svojih organizacija.

Preokret će samostalno na sve izbore 

S obzirom na to da nas očekuju i parlamentarni i lokalni izbori 2027. godine, vidi li Preokret u strankama opozicije – DPS-u, Evropskom savezu, SEP-u – potencijalne koalicione partnere?

Perić: Preokret neće praviti predizborne koalicione saveze sa etabliranim političkim partijama. Uoči izbora jasno ćemo saopštiti za šta tražimo podršku, kakvu politiku nudimo i ko nam može biti partner nakon izbora. Podsjetiću da smo i u predizbornoj kampanji insistirali na našoj vanblokovskoj poziciji. Upravo sa te pozicije smo tražili podršku za model kojim je spriječeno uvođenje prinudne uprave.

Nakon narednih izbora naša pozicija će biti proaktivnija, ali će sve što budemo radili biti unaprijed jasno objašnjeno građanima. Ne želimo da građani nakon izbora saznaju šta smo zapravo namjeravali. Oni to treba da znaju prije nego što nam daju glas.

Kako vidite trenutni položaj DNP-a na političkoj sceni Glavnog grada, a kako na državnom nivou?

Perić: Nastojim da objasnim i promovišem ulogu Preokreta, a ne da određujem političku poziciju drugih subjekata. Vjerujem da nije potrebno posebno objašnjavati da je naša ideološka i strateška pozicija prilično udaljena od pozicija DNP-a.

Ovdje valja istaći da postoji jedna važna razlika između državne i lokalne politike. U Podgorici se nije vodila državna politika. Ovdje se našao način da se onemogući uvođenje prinudne uprave, jer bi ona sama po sebi ukinula parlamentarni život na lokalnom nivou, otvorila prostor za koruptivni ambijent i lakše pokretanje mehanizama kojima bi se institucije dodatno obesnažile. 

Zato smo imali situaciju da različiti politički akteri, koji se međusobno razlikuju gotovo po svim ključnim pitanjima, podrže isti model koji je, u konačnom, osmišljen da onemogući štetu koju bi plaćali građani.

To nije koalicija. To je saglasnost oko jednog institucionalnog minimuma: da građani ne smiju biti taoci bilo čije i bilo kakve političke namjere - i da se Skupština ne smije raspuštati samo zato što vlast kad izgubi većinu neće da ide na izbore.

Otvaramo prostor za ljude koji imaju znanje, iskustvo i spremnost da učestvuju u promjeni sistema

Hoće li Pokret Preokret učestvovati i na parlamentarnim i na lokalnim izborima? 

Perić: Preokret se priprema za samostalan nastup i na parlamentarnim i na lokalnim izborima, uz mogućnost da određene grupe građana budu dio platforme iza koje će stajati Preokret. 

Želimo da otvorimo prostor za ljude koji imaju znanje, iskustvo i spremnost da učestvuju u promjeni sistema, a kojima su bliske naše postavke. Prema tome, kada je riječ o predizbornim koalicijama sa etabliranim političkim subjektima, uvažavajući i njihove i naše političke pozicije, takva saradnja nije planirana.

Ne mijenjamo suštinu naše politike, mijenja se nivo odgovornosti na kojem je dokazujemo

Hoćete li mijenjati nešto u političkoj platformi koju nudite biračima, s obzirom na to da sada nastupate sa pozicije predsjednika Skupštine Glavnog grada koja nosi realno mjerljive rezultate o kojima građani mogu donijeti konkretan sud?

Perić: Ne mislim da zbog funkcije treba mijenjati politiku. Upravo suprotno. Funkcije su potrebne da bismo sprovodili politiku za koju se zalažemo, a ne da bismo zbog funkcija mijenjali svoju politiku. Ono što će biti drugačije jeste to što sada građanima možemo pokazati ne samo šta govorimo, već i kako se ponašamo kada dobijemo institucionalnu odgovornost. To je važna razlika.

Možemo govoriti o otvorenosti institucija, ali sada možemo pokazati da smo otvorili Skupštinu za građane. Možemo govoriti o drugačijoj političkoj kulturi, ali sada imamo priliku da tu kulturu svakodnevno demonstriramo.

Zato ne mijenjamo suštinu naše politike. Ono što se mijenja jeste nivo odgovornosti na kojem je dokazujemo. I upravo tu vidim najveću vrijednost narednih izbora: građani neće birati samo između programa, nego će moći da uporede ono što im je ko obećavao sa onim što je zaista radio kada je dobio priliku da na bilo koji način i na bilo kojoj ravni odlučuje.