Privredna komora Crne Gore organizovala je sastanak 19 crnogorskih kompanija koje su u Mostaru nedavno potpisale ugovore o realizaciji projekata za koje su u okviru prvog poziva projekta EmBRACE (Enhancing MSEs sustainaBle gRowth And CompEtitiveness) odobreni grantovi EU, saopšteno je iz ove ustanove.
Grantove su dobile kompanije: Remid Vis d.o.o., M.A.S. CODE d.o.o, TRONY NETWORK d.o.o, INESKA d.o.o., Montenegro Adventures, Alicorn d.o.o, FINAGATE d.o.o., STATPRO d.o.o., Partner media d.o.o, MoDrone d.o.o., MEDITERA d.o.o., EVC MONTENEGRO, UPBEAT HUB d.o.o., ZIP d.o.o, Brain Code d.o.o, Enterijeri – SNV, SINIBIA d.o.o, VIZIN TRAVEL d.o.o., Infrastruktura d.o.o, navode iz PKCG.
Privrednicima su se obratile predsjednica Privredne komore dr Nina Drakić i ministarka evropskih poslova Maida Gorčević, a predstavnici kompanija su kratko prezentovali njihove projekte i govorili o iskustvu apliciranja za EU sredstva.
Predsjednica Drakić je čestitala privrednicima na rezultatima koje su postigli na prvom pozivu projekta EmBRACE koji je prvi put pružio mogućnost crnogorskim i bosanskohercegovačkim kompanijama da direktno apliciraju za grantove koji otvaraju put za razvoj novih proizvoda i usluga, unapređenje poslovanja i internacionalizaciju.&nbsp;
Ona je istakla da je EmBRACE odlično osmišljen projekat, izražavajući nadu da će, na osnovu rezultata prvog poziva, biti produžen i podržan dodatnim sredstvima, tim prije, jer su crnogorski i projekti partnera iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine zavrijedili polovinu ukupnih sredstava za trogodišnje trajanje projekta, umjesto predviđene trećine.&nbsp;
- Finansiranje 19 projekata u kojima učestvujete, od čega ste u čak šest vodeći partner, predstavljaju odličan rezultat. To je 19 novih ili unaprijeđenih proizvoda i servisa, za koje ćete dobiti podršku u ukupnom iznosu od 1,1 milion eura. Sigurna sam da će uz obavezni dio vašeg učešča, ova podrška biti dovoljna da završite planirane ideje i plasirate ih na naše tržište, a i šire - kazala je Drakić.
Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević &nbsp;istakla je veliki značaj ovakvih projekata za preduzetnike i sva preduzeća iz Crne Gore.&nbsp;
- Ovaj projekat nije samo prilika za vas da realizujete svoje ideje, već i pokazatelj vaše inovativnosti i posvećenosti. Nadam se da će ovo biti samo jedan od prvih događaja koji će poslužiti kao temelj za još mnogo uspješnih projekata koje ćete realizovati u budućnosti, posebno kada postanemo članica Evropske unije - naglasila je ona.
Gorčević je takođe istakla važnost bilateralne saradnje i povezivanja sa preduzećima iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske, koja će doprinijeti boljim ekonomskim rezultatima. Osvrnula se i na značaj evropskih fondova koji će biti dostupni u narednim godinama, te na podršku koju ministarstvo pruža preduzetnicima u Crnoj Gori, bilo da su u pitanju mikro, mala ili velika preduzeća.
- Sigurna sam da će kroz naredne periode evaluacije i izvještavanja biti još mnogo prilika za unapređenje vaših projekata, a Ministarstvo će biti vaš vjerni partner na tom putu - zaključila je ministarka Gorčević, uz uvjerenje da će preduzetnici Crne Gore pružiti primjere dobre prakse koji će biti uzor za druge.
Predstavnici svih firmi koje su dobile ovaj grant istakli su da ovo predstavlja izuzetnu priliku koja im omogućava da unaprijede svoje projekte, prošire tržište i ostvaruju dugoročne ciljeve. Saglasni su da im ovakvi projekti, koji su ključni za mikro i mala preduzeća, omogućavaju da dobiju neophodnu podršku za inovacije, razmjenu iskustava, kao i za povezivanje sa partnerima iz drugih zemalja. Ove firme, koje čine okosnicu crnogorske ekonomije, sada imaju šansu da nađu svoje mesto na širem tržištu, u regionu i Evropi.
Jedan od ključnih faktora uspjeha, naveli su oni, svakako je bila snažna podrška Privredne komore Crne Gore u organizovanju događaja, umrežavanju i pružanju unesebične pomoći tokom cjelokupnog procesa prijave i realizacije projekata. Bez te podrške, ne bismo uspjeli da ostvarimo ovako velike korake u razvoju svojih ideja i poslovanja – poručili su oni.
Sastankom je moderirala direktorica Sektora za projekte u Privrednoj komori, Tanja Radusinović.
Nosilac projekta EmBrace je Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO), a kroz njega se finansira saradnja mikro i malih preduzeća na pograničnom području Hrvatska - Bosna i Hercegovina – Crna Gora u sklopu Interreg VI-A IPA Programa Hrvatska - Bosna i Hercegovina - Crna Gora 2021. – 2027. U sklopu Interreg VI-A programa formiran je Fond za male projekte - mikro i mala preduzeća, kao krajnje korisnike, kako bi se podstakao rast ovog segmenta privrede i podržala njihova tendencija za digitalnom transformacijom.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

PKCG: Projekat EmBRACE pružio mogućnost direktnog apliciranja za grantove koji vode ka razvoju novih proizvoda i usluga, unapređenju poslovanja i internacionalizaciji

Upravljanje otpadom nije samo pitanje ekologije, već i ekonomije, zdravlja i budućnosti, a Crna Gora, kao kandidat za članstvo u Evropskoj uniji (EU), ima jedinstvenu šansu da unaprijedi kvalitet života građana kroz usvajanje najboljih evropskih praksi. 
 
To je poručio ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić na konferenciji „Primjeri i prakse upravljanja otpadom za Crnu Goru - na putu ka EU“. 
 
Konferencija je organizovana u saradnji Privredne komore (PKCG), Ambasade Mađarske i Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera i uz podršku Delegacije EU u Crnoj Gori. 
 
Iz PKCG je saopšteno da je skup organizovan na inicijativu Ambasade Mađarske, u okviru predsjedavanja te države EU, s ciljem razmjene iskustava o primjeni pravila Unije u oblasti upravljanja otpadom i zadataka koja realizuju ministarstva zemalja članica EU. 
 
Ćulafić je kazao da upravljanje otpadom nije samo pitanje ekologije, već i ekonomije, zdravlja i budućnosti. 
 
„Kao kandidat za članstvo u EU, Crna Gora ima jedinstvenu šansu da unaprijedi kvalitet života građana kroz usvajanje najboljih evropskih praksi. Ovo je prilika da modernizujemo naš sistem upravljanja otpadom i postavimo temelje za održivu budućnost“, rekao je Ćulafić. 
 
Kako je naglasio, usklađivanje sa evropskim standardima u toj oblasti prioritet je za Crnu Goru. 
 
Ćulafić je, kako je saopšteno, predstavio napredak Crrne Gore u usklađivanju sa tekovinom EU i ukazao na započeto usvajanje neophodnih zakona i strategija, ali i na izazove poput prevelikog odlaganja na deponije, nedostatka infrastrukture za reciklažu i niske svijesti građana o značaju pravilnog odlaganja otpada. 
 
„Uvođenje modernih sistema za separaciju otpada, izgradnja regionalnih centara za upravljanje otpadom i postrojenja za preradu biootpada samo su neki od koraka koji nas mogu približiti evropskim standardima“, kazao je Ćulafić. 
 
On je dodao da, takođe, razvoj cirkularne ekonomije može otvoriti nova radna mjesta i smanjiti pritisak na prirodne resurse. 
 
Predsjednica PKCG Nina Drakić naglasila je da upravljanje otpadom predstavlja jednu od najvažnijih komponenti održivog razvoja i očuvanja životne sredine, i da je to među najkompleksnijim oblastima za usklađivanje Crne Gore sa evropskim standardima. 
 
„PKCG prepoznaje svoju ključnu ulogu u povezivanju privrednog sektora sa institucijama, ekspertima i međunarodnim partnerima u cilju obezbjeđivanja razvoja koji je u skladu sa principima održivosti i odgovornosti“, navela je Drakić. 
 
Prema njenim riječima, upravljanje otpadom, kao i mnoge druge oblasti održivog razvoja, zahtijeva multidisciplinarni pristup i sinergiju javnog, privatnog i civilnog sektora. 
 
Ambasador EU u Crnoj Gori Johan Satler naglasio je da je Crna Gora u fazi pristupnog procesa kada se najvažnije i dugo očekivane odluke moraju donijeti. 
 
Kako je kazao, upravljanje otpadom predstavlja jednu od najtežih, najkompleksnijih i najskupljih oblasti u pregovorima sa EU. 
 
„Riječ je o zaštiti budućih generacija, ali i pitanju nacionalnog ponosa Crne Gore, pošto je odrednica o ekološkoj državi dio njenog Ustava, pa moramo još snažnije raditi kako bi se ovaj cilj ostvario“, rekao je Satler. 
 
On je poručio da je potrebna transformacija u svijesti o upravljanju otpadom, kao ključnom elementu tog transformativnog procesa 
 
Satler je ukazao da je Crna Gora na dobrom putu ka EU i da je potrebno kreirati politiku upravljanja otpadom koja će najbolje odgovarati potrebama zemlje. 
 
„Usvojeni Zakon o upravljanju otpadom je dobar prvi korak ka tom cilju, ali ostaje potreba kompletiranja regulative, pri čemu je od ključne važnosti donošenje novog nacionalnog plana upravljanja otpadom“, rekao je Satler. 
 
Ambasador Mađarske Jozef Neđeši kazao je da ta država, tokom šestomjesečnog predsjedavanja Savjetom EU, pruža Crnoj Gori političku i stručnu pomoć́ kako bi se ubrzao proces integracije, a između ostalog i pri ispunjavanju zahtjeva kompleksnog poglavlja 27. 
 
„Među brojnim propisima o zaštiti životne sredine, zahtjevi za upravljanje otpadom predstavljaju veoma značajne i teške izazove“, naveo je Neđeši. 
 
On je rekao da Crna Gora, kao zemlja koja je bogata prirodnim ljepotama i deklarisano je ekološka država, mora preći na efikasan sistem upravljanja otpadom, kako bi održala sopstveno okruženje i svoj ekonomski model, koji se oslanja na značajnu ulogu turizma. 
 
„Za to je potreban ne samo relevantan regulatorni i institucionalni okvir, već i transformacija svakodnevne prakse“, kazao je Neđeši. 
 
Iz PKCG je saopšteno da su, tokom dva panela konferencije, predstavljeni modeli upravljanja otpadom na nivou opština na primjerima iz Mađarske i Norveške, kao i da je pružen uvid u potencijalno dostupne EU fondove za pokretanje i razvoj preduzeća u vezi sa upravljanjem otpadom. 
 
Konferencija je, kako su naveli, omogućila i prezentovanje iskustva mađarskih i italijanskih preduzeća sa poslovnim operacijama i uspješnim aktivnostima u oblasti upravljanja otpadom.

PKCG: Moderan sistem upravljanja otpadom temelj održive budućnosti

Kvalitetno korporativno upravljanje nezamislivo je bez profesionalnog razvoja članova nadzornih i upravnih odbora, a Crna Gora je jedina država u regionu koja još uvijek nema zakonske propise kojima se utvrđuju jasni kriterijumi za izbor članova upravnih tijela privrednih društava, što predstavlja ozbiljan izazov za razvoj korporativne kulture i privrednog sistema u cjelini. Stoga je neophodno hitno donošenje Zakona o upravljanju privrednim društvima u državnom vlasništvu, kako bi se omogućila jasnija pravila i kriterijumi za imenovanja u upravljačke strukture državnih kompanija.
Ovo je poručeno sa okruglog stola „Modeli unapređenja rada u privrednim društvima u većinskom državnom vlasništvu – Uporedna praksa u regionu“, koji je Privredna komora Crne Gore, u saradnji sa Udruženjem pravnika Crne Gore, organizovala 18. novembra.
Predsjednica Privredne komore dr Nina Drakić, otvarajući skup, naglasila je izuzetnu važnost upravljanja privrednim društvima u većinskom državnom vlasništvu ne samo za privredu, već i za ukupnu društvenu i ekonomsku stabilnost zemlje.
– Privredna društva u većinskom državnom vlasništvu predstavljaju značajan segment naše privrede, a njihova efikasnost i konkurentnost direktno utiču na razvoj tržišta, zapošljavanje, kao i na privlačenje stranih i domaćih investicija. Zbog toga, unapređenje njihovog poslovanja mora biti jedan od ključnih ciljeva naše ekonomske politike – rekla je Drakić.
Prema njenim riječima, u kontekstu globalizacije, ubrzanog tehnološkog napretka i promjena na tržištu, neophodno je da modeli upravljanja u ovim preduzećima budu fleksibilni i inovativni.
– Od ključne je važnosti da se razviju modeli upravljanja koji će omogućiti profesionalizaciju, transparentnost i veću odgovornost u radu – rekla je Drakić, dodajući da je jedan mogućih pristupa je angažovanje menadžera s iskustvom iz privatnog sektora, koji svojim znanjem i vještinama mogu doprinijeti implementaciji boljih poslovnih praksi i povećanju konkurentnosti. Pored toga, važno je ulagati u obuku i razvoj zaposlenih, jer su kompetentni i motivisani kadrovi ključni za ostvarivanje ciljeva svakog preduzeća.
Prof. dr Branislav Radulović, predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore apostrofirao je da je Crna Gora jedina država u regionu koja još uvijek nema zakonske propise kojima se utvrđuju jasni kriterijumi za izbor članova upravnih tijela privrednih društava, istakavši da ovaj nedostatak predstavlja ozbiljan izazov za razvoj korporativne kulture i privrednog sistema u cjelini.
Kao konkretan predlog, ukazao je na hitnu potrebu donošenja Zakona o upravljanju privrednim društvima u državnom vlasništvu, pored već planiranih izmjena Zakona o privrednim društvima i Zakona o Centralnom registru privrednih i drugih subjekata.
– Ovakav zakon, omogućio bi jasnija pravila i kriterijume za imenovanja u upravljačke strukture, čime bi se unaprijedila odgovornost i profesionalizam u državnim kompanijama – kazao je Radulović.
On se osvrnuo na primjere iz regiona, navodeći kako su države poput Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije usvojile posebne zakone ili uredbe kojima se regulišu uslovi za izbor i profesionalno usavršavanje članova nadzornih i upravnih odbora u privrednim društvima s državnim kapitalom, koja po pravilu donosi nadležno ministarstvo, a sprovode nacionalne privredne komore
– Za razliku od ovih primjera, Crna Gora i dalje zaostaje, kako u normativnom smislu, tako i u korporativnoj praksi, zato je potrebno što prije pristupiti izradi i usvajanju Zakona o upravljanju privrednim društvima u državnom vlasništvu – zaključio je Radulović, naglašavajući da je harmonizacija sa standardima Evropske unije ključna za ostvarivanje ekonomskog prosperiteta i privlačenje stranih investicija.
O modelima unapređenja rada i primjeri uspješnih praksi u regionu govorio je ekspert, prof. dr Božo Vukoja, glavni revizor u društvu UHY Revident doo iz Mostara.
On je istakao da je kvalitetno korporativno upravljanje nezamislivo bez profesionalnog razvoja članova nadzornih i upravnih odbora.
– Samo edukovani članovi korporativnih tijela mogu donositi strateške odluke koje su od ključnog značaja za dugoročni prosperitet kompanija- naglasio je on.
Edukativni programi u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, kako je objasnio, usmjereni su na jačanje strateških kompetencija, finansijske pismenosti i razumijevanje pravnih okvira u kojima korporacije djeluju. Cilj ovih programa je ne samo povećanje efikasnosti poslovanja, već i jačanje povjerenja investitora i javnosti u korporativne strukture.
Posebnu pažnju u svom izlaganju posvetio je razvoju praktičnih vještina koje omogućavaju članovima upravljačkih tijela da donose odgovorne odluke u skladu s najboljim praksama korporativnog upravljanja. Naglasio je važnost transparentnosti, odgovornosti i prilagođavanja modernim izazovima, uključujući digitalnu transformaciju i održivo poslovanje.
– Bez kontinuirane edukacije, korporativna tijela ostaju u opasnosti da donose odluke koje nisu u skladu sa dinamikom tržišta i modernim poslovnim standardima -istakao je profesor Vukoja.
Govoreći o iskustvima iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, ukazao je na značaj saradnje između akademske zajednice, privrednih komora i poslovnog sektora u kreiranju i sprovođenju edukativnih programa. On je posebno pohvalio inicijative koje podstiču regionalnu razmjenu znanja i iskustava, ističući da je integracija u međunarodne tokove ključna za unapređenje lokalnih praksi.
Kroz primjere dobre prakse, Vukoja je ilustrovao kako kontinuirana edukacija može unaprijediti korporativnu kulturu i podstaći inovacije unutar preduzeća. Takođe je upozorio na izazove s kojima se suočavaju kompanije koje zanemaruju važnost profesionalnog usavršavanja upravljačkih tijela, uključujući rizik od loših poslovnih odluka, pravnih problema i gubitka konkurentske prednosti.
U zaključku, profesor Vukoja je pozvao na uvođenje sličnih programa edukacije u Crnoj Gori, naglašavajući da je to neophodan korak ka jačanju privredne stabilnosti i otpornosti na izazove globalnog tržišta.
Tokom diskusije koja je uslijedila, učesnici su se saglasili da je neophodna koordinacija svih aktera – zakonodavaca, privrednika, akademske zajednice i civilnog društva – kako bi se usvojili savremeni modeli upravljanja i profesionalizacije u državnim preduzećima. Okrugli sto je takođe otvorio prostor za nove inicijative i regionalnu saradnju, uz jasan cilj, a to je stvaranje efikasnog, transparentnog i odgovornog sistema upravljanja koji doprinosi ekonomskom prosperitetu i razvoju Crne Gore.
Događaju su prisustvovali eminentni stručnjaci iz oblasti korporativnog upravljanja, prava i ekonomije, predstavnici ministarstava, državnih institucija, računovodstvenih i revizorskih kompanija, kao i ambasador Hrvatske u Crnoj Gori, Veselko Grubišić.

Radulović: Crna Gora jedina nema zakonske propise kojima se utvrđuju kriterijumi za izbor članova upravnih tijela privrednih društava

Ekonomski osnažena Crna Gora će biti zemlja u koju se dolazi a ne iz koje se odlazi. Zato činimo sve da ubrzano unapređujemo standard naših gradana, vodeći pri tom računa da sve reforme daju zamajac ekonomskom rastu, budu podsticajne za privredu i održive kada su u pitanju javne finansije - poručio je premijer Milojko Spajić na međunarodnoj konferenciji o ekonomiji „Montenegro 2024“, u organizaciji Privredne komore Crne Gore koja se danas održava u hotelu Splendid u Budvi.
Tema jednog od najvažnijih ekonomskih događaja u regionu koji već 13. godinu okuplja donosioce odluka, renomirane privrednike, ekonomske eksperte, predstavnike civilnog društva je „Decenija Berlinskog procesa”, a suorganizator je Istočni odbor njemačke privrede koji predstavlja glavnu sponu poslovne zajednice te države sa partnerima u jugoistočnoj Evropi.
Konferenciju je otvorio Spajić, a uvodne rijeći dali su predsjednica PKCG Nina Drakić, zamjenik predsjedavajućeg Istočnog odbora njemačke privrede Philipp Haußmann, predsjednik Asocijacije privrednih komora Evrope (Eurochambres) Vladimir Dlouhy i državni sekretar Saveznog ministarstva za ekonomiju i klimatske akcije Sven Giegold.
Spajić je istakao apsolutnu posvecenost Vlade stvaranju preduslova za jačanje konkurentnosti crnogorske privrede, kroz smanjenje barijera biznis i unapređenje poslovnog ambijenta kako bi naša privreda bila spremna da iskoristi sve benefite kako regionalnog tako i Jedinstvenog tržišta EU.
- Zato su ekonomske reforme koje sprovodimo usmjerene na stvaranje: predvidljive, transparentne i podsticajne poreske politike koja neće biti prepreka već podrška privredi za razvoj, investiranje i podsticanje zaposlenosti. Vladavina prava, ispunjavanje zahtjeva iz evropske agende i razvoj infrastrukture oblasti su koje zahtijevaju poseban napredak kako bi Crna Gora u narednim godinama iskoristila svoj ekonomski potencijal i kako bi Crna Gora bila privlačno mjesto za bavljenje biznisom i za ulaganje.
Prema njegovim riječima, Berlinski proces biće uspješan onda kada narativ o njegovoj budućnosti bude zamijenjen narativom o našem djelovanju unutar Evropske unije.
- Drugim riječima, kada mi svi ovdje okupljeni, preduzetnici i privrednici, budemo govorili o izazovima i trendovima unutar Jedinstvenog tržišta, čiji ćemo u međuvremenu postati punopravni dio - rekao je Spajić, izražavajući nadu da će Konferencija PKCG biti korak bliže tom zacrtanom cilju.
<h2>Most Zapadnog Balkana i EU</h2>
Predsjednica Nina Drakić istakla je važnost Berlinskog procesa za ekonomsko, infrastrukturno i političko povezivanje zemalja Zapadnog Balkana s Evropskom unijom.
- Berlinski proces predstavlja platformu koja nam omogućava da sinergijom radimo na stvaranju stabilnijeg, povezanijeg i prosperitetnijeg Zapadnog Balkana. Zajedničkim naporima možemo obezbijediti da naši građani imaju bolju budućnost, da naše ekonomije budu otpornije na globalne izazove i da region bude bliži Evropskoj uniji - kazala je Drakić.
Ona naglašava ključnu ulogu Berlinskog procesa u jačanju regionalne saradnje, stvaranju povoljnijeg poslovnog ambijenta, unapređenju infrastrukture i povećanju mobilnosti radne snage. Berlinski proces se ističe kao most između Zapadnog Balkana i Evropske unije, koji čini članstvo u EU ponovno realnim ciljem za zemlje regiona.
Naglasila je i značaj zajedničkog regionalnog tržišta pokrenutog 2020. godine kao dio ovog procesa, te njegov doprinos mladima, kroz programe mobilnosti i zapošljavanja.
- Samo zahvaljujući slobodnom kretanju radne snage unutar regiona BDP (regiona) bi se mogao povećati za 1,3% već do 2025. godine. Projekcije ukazuju da bi povoljno i konkurentno okruženje doprinijelo godišnjem povećanju rasta od 2%, te da bi moglo privući do 6,5% više investicija i povećati stopu rasta radnih mjesta do 1% godišnje, uz povećanje produktivnosti malih i srednjih preduzeća 5% do 10 % - rekla je Drakić.
Zaključuje da ni jedna zemlja Zapadnog Balkana nema rezerve prema Berlinskom procesu.
- To, po mom sudu, jedino i može obezbijediti uspješnost u trajanju ove inicijative sve dok i posljednju zapadnobalkansku članicu ne dovede do cilja - kazala je ona.
<h2>Zakoni nijesu korisni ako se ne primjenjuju na pravi način</h2>
Philipp Haußmann, izvršni direktor kompanije Ernst Klett AD i zamjenik predsjedavajućeg Istočnog odbora njemačke privrede ukazao je na važnost Berlinskog procesa za zemlje Zapadnog Balkana.
- Naša asocijacija podržava ovaj proces od samog početka. Nužno je nastaviti konstruktivan dijalog sa svim društevnim, ekonomskim i političkim akterima regiona. Duboko smo uvjereni da regionalna saradnja ima ključnu ulogu za ekonomski prosperitet Zapadnog Balkana. Vladavina prava je ključna za preduzeća u regionu, kao i transparentni upravni procesi. Važna je implementacija - zakoni nisu korisni ako se ne primjenjuju na pravi način. Takođe, važno je ostati na putu EU integracija i evropske saradnje - naveo je Haußmann .
On je napomenuo da na svim nivoima kao veliki problem ostaje nedostatka kvalifikovane radne snage.
- Da bismo spriječili odliv kadrova moramo imati dobre obrazovne i zdravstvene sisteme i dobre ekološke uslove kako bi građani ostali u zemlji - dodao je Haußmann.
<h2>Potrebno ispuniti brojne uslove</h2>
Vladimir Dlouhy izrazio je u ime Eurochambresa posebno zadovoljstvo što se ova konferencija održava tokom obilježavanja decenije Berlinskog procesa.
- Berlinski proces predstavlja najvažniji institucionalni okvir koji okuplja zemlje Zapadnog Balkana i otvara vrata vašem pristupanju EU, i drago mi je što vaša Komora snažno podržava te procese - istakao je on.
Prema njegovim riječima, ekonomski rast Crne Gore u proteklih 20 godina bio je izuzetan, međutim, smatra on, još treba mnogo toga da se uradi, ali ističe da je Eurochambers tu da pruži snažnu podršku.
- Uvijek smo cijenili novo liderstvo koje u proširenju EU vidi jedan od najvažnijih ciljeva. Komesarka za proširenje koja dolazi iz Slovenije biće još jedan dodatni način da se otvore vrata EU za ovaj Region. Ali, prije toga, potrebno je ispuniti brojne uslove, kao što su vladavina prava, borba protiv korupcije, konkurentnost - poručio je on.
Naglasio je da je od velike važnosti iskoristititi sve prilike koje dolaze iz EU podrške digitalizaciji i Zelenom planu, te da su kvalifikacije i vještine danas od ključnog značaja, posebno u svijetlu nedostajuće kvalifikovane radne snage u EU.
– Zemlje Zapadnog Balkana trebaju da daju dodatni impuls našim aktivnostima. Eurochambers je predvodnik u procesu proširenja EU i mi vam možemo pomoći na tom putu, ali molimo i vas da nas podržite pred Briselom u borbi protiv prekomjerne regulacije. Iskreno se nadam da ćete prije ili kasnije postati snažna članica Evropske unije – zaključio je Doulhy.
<h2>Napredak regiona u evropskom procesu</h2>
Sven Giegold u ime Savezne njemačke vlade kazao je da Konferencija omogućava platformu za diskusiju o brojnim ključnim pitanjima važnim za budućnost Zapadnog Balkana i bez sumnje će doprinijeti napretku regiona u evropskom procesu.
- Teme koje konferencija pokriva, kao što su radna snaga, razvoj, zelena i digitalna transformacija, perspektive Zapadnog Balkana ključne su za oblikovanje budućnosti regiona i EU i pomoći će u njihovom pozicioniranju kao konkurentijeg „igrača“ u globalnoj ekonomiji - rekao je Giegold.
Prema njegovim riječima, investicije - posebno u obnovljivu energiju, digitalizacija i obrazovanje su ključni faktori jačanja ekonomije i povećanja konkurentnosti.
- Tranzicija ka zelenoj, klimatski neutralnoj ekonomiji nije samo izazov već i velika prilika za region da pospješi inovacije i održivi rast. Napredak u ovim oblastima je takođe neophodan preduslov za budućnost regiona u EU - kazao je on.
Naglašava krucijalnim da zaživi institut zajedničkog tržišta, te da se inicijative poput CEFTE dosljedno primjenjuju.
- Ne možemo dozvoliti bilateralnim konfliktima da sputavaju napredak regionalnog napretka ka EU - kazao je on.

Spajić: Crna Gora će biti zemlja u koju se dolazi a ne odlazi

Almatim Mukamedžanov, suprug kazahstanske aktivistkinje i borkinje protiv porodičnog nasilja i seksualnog zlostavljanja Dine Smailove koja je večeras uhapšena u Budvi, saopštio je Portalu ETV da će o njenoj sudbini sjutra ujutru odlučivati Viši sud.
- Puno se toga desilo u jednom danu, teško je to opisati - poručio je Mukamedžanov u kratkoj izjavi za Portal ETV.
Smailova je uhapšena po prethodnoj molbi za ekstradiciju Kazahstana. O tome bi, kako je precizirao Mukamedžanov, u Višem sudu trebalo da se odrede sjutra oko devet i po ujutru.
Oni su osnovali Fondaciju NeMolchiKZ (Ne - ćutanju), koja promoviše prava i slobode žena, djece, rodnu ravnopravnost i bori se protiv diskriminacije i nekažnjivosti moćnika i nasilnika u Kazahstanu.
BatyrJamal Kazahstan objavio je video poruku Smailove u kojoj &nbsp;saopštava da ne razumije zbog čega je uhapšena i dovedena u podgoričku policiju.
- Ne razumijem zbog čega sam uhapšena. Mogli su me jednostavno odvesti na sud, ali baš do jutra žele da me zadrže.
Prijatelji, molim za vašu podršku. Ne znam kako će se sve ovo završiti, ali se nadam da me neće izručiti - navela je ona.

Mukamedžanov: O sudbini moje supruge sjutra ujutru odlučuje Viši sud

Albanija je danas otvorila klaster o unutrašnjem tržištu u pristupnim pregovorima s Evropskom unijom.
Na četvrtoj međuvladinoj konferenciji Albanija-EU otvoren je klaster 2 koji obuhvata poglavlja 1 (sloboda kretanja robe), 2 (sloboda kretanje radnika), 3 (pravo poslovnih nastanjivanja i sloboda pružanja usluga), 4 (sloboda kretanja kapitala), 6 (pravo privrednih društava), 7 (intelektualna svojina), 8 (konkrencija), 9 (finansijske usluge) i 28 (zaštita potrošača i zdravlja).
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos izjavila je na konferenciji za novinare da je plan da do kraja godine budu otvoreni svi klasteri, a da sljedeće godine počne zatvaranje poglavlja.
- Dok se carine i protekcionizam vraćaju u drugim djelovima svijeta, mi rušimo barijere u trgovini - rekla je Kos dodajući da će to značiti više ekonomskih mogućnosti za kompanije u Albaniji i EU i više prosperiteta za sve.
Radoslav Sikorski, ministar spoljnih poslova Poljske koja je predsjedavajuća Savjetu EU, rekao je da proširenje ostaje u srži prioriteta EU.
- Ovaj konkretan napredak odražava našu snažnu posvećenost našim partnerima na Zapadnom Balkanu, regionu koji je ključan za stabilnost i bezbjednost Evropske unije - rekao je Sikorski.
Albanija je u decembru 2024. otvorila klaster 6 (spoljni odnosi) a u oktobru te godine klaster 1 (osnove).

Albanija otvorila novi klaster u pregovorima s EU

Trener košarkaša Partizana Željko Obradović izjavio je da je glavni razlog za poraz njegove ekipe na večerašnjoj utakmici ABA lige protiv Budućnosti iz Podgorice nedovoljno pametna igra njegovih igrača tokom „najvažnijih trenutaka“ meča.
– Želim da čestitam ekipi Budućnosti na zasluženoj pobjedi. Igrali su sa dobrom energijom, koristili su sve slabosti u našoj igri. Moja ekipa se borila, ali nijesmo igrali dovoljno pametni u najvažnijim trenucima. Imali smo dosta prilika da se vratimo u utakmicu. Jesmo popravili odbranu u drugom poluvremenu, ali to ovog puta nije bilo dovoljno – naveo je Obradović na konferenciji za novinare.
Obradović je rekao da su njegovi igrači najgore odigrali drugu četvrtinu večerašnje utakmice, u kojoj je Budućnost bila bolja 22:13.
– Drugu četvrtinu smo odigrali najgore na ovoj utakmici. Najvažnija stvar je koncentracija igrača, u odbrani smo bili apsolutno dekoncentrisani u toj četvrtini, dok smo u napadu prodavali lopte i igrali nerezonski. Izuzetno smo slabo šutirali za tri poena. Ekipa je u drugom poluvremenu radila i borila se. U trenucima kad je trebalo da se vratimo nismo odigrali kako treba i to je razlog našeg poraza – rekao je Obradović.
Najefikasniji u ekipi Partizana bio je Karlik Džouns sa 23 poena, dok su preostala dva dvocifrena strelca crno-belih bili Brendon Dejvis sa 13 poena i kapiten Vanja Marinković sa 11 poena.
– Karlik uvek pokušava da doprinese timu, pre svega kvalitetom koji ima. Potrebno je više igrača da se uključi, to večeras nijesmo imali. Nijesmo imali uspjeh u Evroligi, ostaje nam još ovo takmičenje i na nama je da radimo sve da izgledamo bolje – rekao je Obradović.

Obradović: Nijesmo igrali dovoljno pametno u najvažnijim trenucima

Košarkaši Budućnost Volija pobijedili su večeras u ,,Morači" Partizan 81:77, u utakmici 27. kola regionalne ABA lige.
Budućnost, koja je dobila i prvi međusobni duel u Beogradu 97:90, upisala je 24. trijumf i osamila se na prvom mjestu na tabeli. Trijumfom u velikom derbiju napravila je veliki korak ka prvom mjestu pred plej-of.
U fantastičnom ambijentu domaćin je još jednom nadigrao evroligaša, sjajnom odbranom kontrilisao je napad Beograđana i tokom cijele utakmice ,,plavi" su imali prednost, koja je bila u nekoliko navrata &nbsp;i dvocifrena.
Partizan u većem dijelu nije imao rješenje protiv sjajne odbrane Podgoričana i od kraja prve četvrtine jurio je rezultat.
Najbliži preokretu bio je početkom posljednjeg dijela, kod rezultata 68:62 imao je dva napada i otvorena šuta, ali nije uspio ih realizuje.
Budućnost je u 19. minutu prvi put stekla dvocifrenu prednost (41:31), dok je u 25. minutu razlika iznosila 13 poena (55:42).
Najefikasniji u pobjedničkom timu bio je Mekinli Rajt sa 17, Džuan Morgan je ubacio 14, a dvocifren je bio i Jogi Ferel sa 11 poena. Sjajnom odbranom istakao se Đorše Jovanović koji je imao čak sedam skokova.&nbsp;
U ekipi Partizana najbolji je bio plej Karlik Džons sa 23 koša.
Budućnost Voli će u narednom kolu, 19. aprila, igrati u Novom Mestu sa Krkom. Pobjedom u tom duelu praktično bi osigurali prvo mjesto pred plej off.&nbsp;

Budućnost pobijedila Partizan, ,,plavi" na korak od prvog mjesta pred plej off ABA lige

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Tag: pkcg