Grupacija priređivača igara na sreću pri Privrednoj komori Crne Gore predstavila je Program rada za period 2025–2026, koji, kako je saopšteno, predstavlja strateški iskorak u unapređenju rada sektora igara na sreću.
Potpredsjednik Grupacije Miloš Lalević istakao je da usvajanje Programa označava početak snažnijeg institucionalnog pristupa zasnovanog na dijalogu, transparentnosti i profesionalnim standardima.
– Sektor igara na sreću jedan je od najstrože regulisanih u Crnoj Gori. Naš prioritet je jačanje partnerstva sa Ministarstvom finansija, Upravom za igre na sreću, Poreskom upravom, Upravom policije, Centralnom bankom i drugim institucijama – poručio je Lalević, dodajući da se puni efekti zakonskog okvira mogu postići samo putem kontinuirane i stručne saradnje.
On je ukazao da crno tržište igara na sreću ostaje najveći izazov pred državom.
– Nelegalne online platforme, razvoj tehnologija i nedovoljno efikasni kontrolni mehanizmi omogućavaju procvat crnog tržišta, što predstavlja opasnost za javne finansije, bezbjednost korisnika i poštovanje zakona. Snažna institucionalna akcija je ključna – naglasio je Lalević.
Grupacija će, istakao je, nastaviti da promoviše standarde odgovornog priređivanja kroz saradnju sa civilnim sektorom, stručnim organizacijama i lokalnim samoupravama.
– Odgovorno priređivanje nije samo zakonska obaveza, već zajednički društveni interes – kazao je Lalević.
On je najavio i intenziviranje prekogranične saradnje, u cilju jačanja regulatorne transparentnosti i nadzora, te unapređenja borbe protiv nelegalnog tržišta.
– Jedinstven i profesionalan nastup industrije ključan je za efikasno zastupanje interesa legalnih priređivača i jačanje ugleda sektora – poručio je Lalević.
Zaključio je da Grupacija ostaje posvećena transparentnom i odgovornom poslovanju u skladu sa novim zakonskim okvirom.
– Bićemo konstruktivan partner institucijama i pouzdan sagovornik javnosti – zaključio je Lalević.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Lalović: Novi program borba protiv crnog tržišta i jačanje partnerstva sa državom u fokusu

Zatvaranje poglavlja 3, 4 i 6 znači jednostavnije pokretanje firmi, uklanjanje nepotrebnih administrativnih prepreka i veću konkurenciju, ali i više šansi da crnogorski privrednici usluge ponude širom Evropske unije (EU), saopštila je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
- To znači jasnija pravila, manje rizika, stabilniji finansijski sistem i veću predvidivost za investitore. Ovaj proces donosi ujednačena i moderna pravila poslovanja i fer uslove za sve - rekla je Gorčević na otvaranju panel debate u Privrednoj komori (PKCG).
Panel debatu pod nazivom Prilike. Razvoj. Integracija: crnogorska privreda pred novim poglavljima, organizovalo je Ministarstvo evropskih poslova, u partnerstvu sa PKCG, ministarstvima ekonomskog razvojam i finansija i uz podršku Delegacije EU kroz projekat EU4ME, a u susret zatvaranju Poglavlja 3 - Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga, 4 - Sloboda kretanja kapitala i 6 - Privredno pravo.
Gorčević je navela da ova poglavlja predstavljaju set vrlo praktičnih promjena, koje vode ka lakšem, bržem i sigurnijem poslovanju.
- Članstvo u EU neće riješiti sve probleme. Usklađivanje se standardima EU zahtijeva stručni kadar, digitalizaciju, a ponekad i promjene u poslovnoj kulturi - rekla je Gorčević.
Ona je naglasila da sve to vrijedi, jer kompanije koje usklade svoje poslovanje s evropskim pravilima, postaju konkurentnije, ne samo na domaćem, već i na tržištu EU od preko 450 miliona ljudi.
- Zatvaranjem ovih poglavlja pokazujemo da Crna Gora ne usklađuje samo propise, već gradi ekonomiju kompatibilnu sa evropskom i spremnu za ravnopravno učešće na jedinstvenom evropskom tržištu - poručila je Gorčević.
Predsjednica PKCG, Nina Drakić, saopštila je da zatvaranje pregovaračkih poglavlja 3, 4 i 6 nije samo rezultat dugotrajnih i složenih pregovora, već potvrda da Crna Gora napreduje u oblastima presudnim za ekonomski razvoj, investicionu sigurnost i jačanje konkurentnosti privrede.&nbsp;
- Zatvaranjem ovih poglavlja, EU jasno potvrđuje da se Crna Gora približava standardima, pravilima i najboljim praksama jedinstvenog evropskog tržišta. To nijesu samo tehnički kriterijumi - radi se o oblastima koje svakodnevno utiču na rad naših kompanija - kazala je Drakić.
Prema njenim riječima, radi se o procesu koji oslobađa potencijal crnogorskih kompanija da pružaju usluge širom EU, kroz jednostavnije procedure.
- Zatvaranje ovih poglavlja jeste važno dostignuće, ali ne treba zaboraviti da predstavlja i novu obavezu - da nastavimo sa dosljednom i kontinuiranom primjenom preduzetih standarda, sprovođenjem reformi koji će osigurati da usklađeni propisi zažive u praksi - navela je Drakić.
Ona je naglasila da Crna Gora danas šalje jasnu i snažnu poruku – da je spremna, da može i da želi da bude dio evropskog ekonomskog prostora.
- Na nama je da iskoristimo ovu pozitivnu dinamiku i zajedno stvorimo poslovni ambijent u kojem domaća preduzeća, kao i strani investitori, ulažu sa povjerenjem, posluju u stabilnim uslovima i stvaraju vrijednost koja je prepoznata i na domaćem i na širem evropskom tržištu - istakla je Drakić.
Šefica pregovaračke radne grupe za Poglavlje 6, Renata Milutinović, iz Mnistarstva ekonomskog razvoja, kazala je da poglavlja 3 i 6 najvidljivije utiču na poslovni ambijent, mobilnost preduzetnika, kvalitet regulative i nivo zaštite svih učesnika na tržištu.
- Poglavlje 3 otvara crnogorskim kompanijama pristup jedinstvenom evropskom tržištu, gdje preduzetnici mogu pružati usluge u 27 država članica na jednak način kao i domaći pružaoci usluga - rekla je Milutinović.
Crna Gora je u Poglavlju 6 ispunila sva završna mjerila, a Skupština usvojila cijeli set zakonskih rješenja.
- Sve ove reforme ne stvaraju samo zakonski okvir koji je usklađen sa EU. One stvaraju uslove da investitori imaju jasnija pravila, manjak pravne nesigurnosti i veću predvidivost u poslovnom planiranju - dodala je Milutinović.
Time se otvara prostor za veće ulaganje, veći broj projekata i stabilniji poslovni ambijent.&nbsp;
- Poglavlja 3 i 6 imaju zajedničku misiju – da učine crnogorsku privredu otvorenijom i otpornijom, uz jasna i savremena pravila usklađivanja sa najboljom evropskom praksom - smatra Milutinović.
&nbsp;Državna sekretarka u Ministarstvu finansija, Milica Adžić, saopštila je da sloboda kretanja kapitala predstavlja jedan od četiri stuba na kojima počiva jedinstveno tržište EU, dok je privredno pravo ključ za stabilno, predvidivo i transparentno poslovno okruženje.
- Poglavlja 4 i 6 nijesu tek administrativne obaveze. Ona otvaraju nove mogućnosti za investiranje, jačanje konkurentnosti i dublju integraciju Crne Gore u evropski ekonomski sistem - &nbsp;zaključila je Adžić.

Gorčević: Zatvaranjem poglavlja do većeg tržišta i lakšeg pokretanja biznisa

Crnogorske vinarije nastupile su na međunarodnom vinskom sajmu Wine Vision by Open Balkan u Beogradu, predstavljajući svoju ponudu u okviru zajedničkog štanda Privredne komore Crne Gore (PKCG). Učešće domaćih proizvođača još jednom je potvrdilo snažan napredak crnogorske vinske industrije na regionalnoj sceni.
Savjetnik predsjednice PKCG, Dragoljub Bulatović, kazao je da je zajednički nastup važan korak ka jačanju vidljivosti domaćih proizvođača:
– Privredna komora vidi ovu manifestaciju kao izvanrednu priliku da se naši vinari snažnije pozicioniraju na međunarodnom tržištu. Ekonomsku integraciju smatramo ključem za bolju prepoznatljivost našeg vinarskog nasljeđa. Uvjereni smo da će predstojeći dani potvrditi značaj i reputaciju Wine Vision-a.
Predsjednik Grupacije vinara i vinogradara pri PKCG, Radosav Brnović, naglasio je važnost institucionalne podrške:
– Privredna komora dala je snažan doprinos razvoju vinarstva. Kroz Grupaciju vinara dobili smo platformu za rješavanje brojnih izazova, ali i podršku za nastupe na ovako važnim sajmovima. Crnogorske vinarije imaju veliki potencijal u regionu i upravo ovakvi događaji omogućavaju da ga dodatno potvrdimo.
Enološkinja vinarije Keković Estate, Kristina Roganović, istakla je da zajednički nastup vinara snažno doprinosi promociji crnogorske vinske scene:
– Veliko nam je zadovoljstvo što smo treći put na Wine Vision-u, a prvi put uz PKCG. Zajedno pokazujemo snagu crnogorskog vina – tradiciju, autohtone sorte i ljubav prema vinogradarstvu.
Predstavnik porodične vinarije Đukanović, Dušan Đukanović, naglasio je značaj ovakvih manifestacija za male proizvođače:
– Ovo je izuzetna prilika da se male porodične vinarije predstave široj publici, ostvare kontakte i pokažu kvalitet crnogorskih vina. Ulaganja u vinograde i tehnologiju rastu, ali nam je ovakva podrška ključna da taj rad dođe do tržišta.
Vinarija Patrimonio takođe je imala uspješan nastup. Predstavnik David Mićunović rekao je:
– Naša vina nose duh tradicije iz Čemnice i kvalitet grožđa sa Bobije. Učešće na sajmu nam omogućava da predstavimo svoj rad i učvrstimo poziciju brenda.
Zajednički nastup crnogorskih vinarija na Wine Vision-u još jednom je pokazao da uz podršku Privredne komore Crne Gore domaća vinska industrija ima kapacitet, autentičnost i kvalitet da parira najznačajnijim regionalnim i međunarodnim proizvođačima.

1250x600

1084x550

PKCG: Crnogorske vinarije nastupile na Wine Vision-u i učvrstile svoju poziciju na regionalnoj vinskoj sceni

Privredna komora Crne Gore je u saradnji sa Ministarstvom ekonomskog razvoja 21. novembra organizovala prvi okrugli sto posvećen novom Zakonu o privrednim društvima, čija je puna primjena predviđena od 1. januara 2026. godine.
Događaj je imao za cilj da poslovnoj zajednici predstavi najvažnije elemente reforme korporativnog prava, da objasni razlike u odnosu na raniji zakonski okvir i da omogući otvorenu diskusiju o pitanjima koja se pojavljuju u praksi prije početka primjene propisa, saopštili su iz Privredne komore.
Direktorica Sektora udruženja u PKCG Slavica Pavlović podsjetila je da je prvi Zakon o privrednim društvima donijet 2020. godine i da je tada napravljen važan korak ka modernizaciji korporativnog prava u Crnoj Gori. Međutim, kako je istakla, ubrzani razvoj privrednih odnosa, zahtjevi poslovne zajednice i obaveza usklađivanja sa pravnom tekovinom EU nametnuli su potrebu za donošenjem novog, savremenijeg zakonskog okvira, koji će se primjenjivati od 1. januara 2026. godine i kojim se uvodi sveobuhvatna reforma korporativnog prava.
- Vjerujem da će današnja diskusija, uz učešće predstavnika Ministarstva ekonomskog razvoja i pravnih eksperata, dati jasne odgovore na sve izazove koje novi zakon donosi - poručila je Pavlović.
Renata Milutinović, generalna direktorica Direktorata za industrijski i regionalni razvoj naglasila je da Ministarstvo ostaje otvoreno za dijalog sa privredom o svim pitanjima koja su se pojavila nakon usvajanja ključnih zakona iz oblasti privrednog prava. Kako je navela, komunikacija sa ekonomskom zajednicom bila je planirana još prije usvajanja zakona, imajući u vidu veliki broj novina koje on donosi. Podsjetila je da je zakon prošao javnu raspravu u okviru koje su sve sugestije pažljivo razmotrene, a dio njih i prihvaćen.
- Postoje evropska pravila o kojima se jednostavno ne pregovara, ali smo nastojali da u okviru mogućeg uvažimo potrebe privrede - istakla je Milutinović, dodajući da je današnji skup samo početak kontinuirane komunikacije sa privredom, te da će u narednom periodu biti organizovano još pet tematskih događaja.
Nemanja Radović, član ekspertskog tima koji je radio na Zakonu je u svom izlaganju detaljno predstavio novine koje donosi novi Zakon o privrednim društvima, naglašavajući njegovu suštinsku modernizaciju i usklađivanje sa evropskim standardima, te preciznije regulisanje korporativnog upravljanje, pitanja kapitala i restrukturisanja društava. Posebno je apostrofirao da zakon donosi veću pravnu sigurnost, transparentnost i efikasnost poslovanja.
- Jedan od najvažnijih iskoraka je prenošenje ključnih evropskih direktiva, čime se omogućava potpunija harmonizacija sa EU tržištem i olakšava prekogranično poslovanje. U skladu s tim, uvedene su nove pravne forme kao što su evropsko akcionarsko društvo (SE) i evropsko ekonomsko interesno udruženje (EEIG), a pojam „javnog društva" dodatno je preciziran, omogućujući privrednim društvima iz Crne Gore da posluju po modelima priznatim na EU nivou – naveo je Radović.
Radović je posebno istakao potpuno elektronsko osnivanje društava, uključujući DOO, dijelove društava i strane nerezidente, putem video identifikacije i elektronskih dokumenata. Takođe, regulisan je položaj preduzetnika, omogućeno privremeno obustavljanje djelatnosti i elektronska izrada osnivačkog akta i statuta. U oblasti upravljanja društvima uveden je klasičan one-tier sistem, izvršni direktori su članovi board-a, definisana je odgovornost i trajanje mandata članova organa, institut diskvalifikovanih direktora i obaveze rodne ravnopravnosti u javnim AD.
- Takođe, uvedena su pravila o dugoročnom učešću akcionara i detaljna regulacija korporativnog upravljanja, uključujući obavezne odbore i godišnje izvještavanje. Zakon omogućava prekogranična spajanja i podjele društava, fleksibilnije procedure za DOO, dodatne uplate članova i promjene u pravilima o glasanju i dividendama - piše u saopštenju.
Radović je naglasio da zakon digitalizuje postupke, ubrzava pravni promet i jača korporativno upravljanje, čime se stvara pouzdanije i konkurentnije investiciono okruženje u Crnoj Gori, uz rok od tri mjeseca za usklađivanje sa njegovim odredbama, od dana njegovog stupanja na snagu.
U drugom dijelu okruglog stola detaljno su razmotrena pitanja i dileme privrednika, a na pitanja je odgovarala i Dijana Raičković, ekspertkinja koja je učestvovala u izradi Zakona. Učesnike je, između ostalog, zanimalo niz praktičnih situacija koje će se javiti početkom primjene zakona, uključujući način određivanja modela upravljanja u akcionarskim društvima, tumačenje odredbi o jednodomnom i dvodomnom upravljanju, status i nadležnosti izvršnih i neizvršnih direktora, kao i pitanja u vezi sa mandatom i izborom članova odbora direktora.
- Učesnici su ukazali da su nedoumice naročito izražene u dijelu prelaznih rokova i prakse izbora novih organa upravljanja nakon početka primjene zakona, kao i u vezi sa položajem izvršnih direktora koji su imenovani po ranijem zakonu, a kojima mandat traje i nakon početka važenja novog zakonskog rješenja. Razmatrana su i pitanja o tome na koji način se bira generalni direktor, koja se ovlašćenja prenose na odbor direktora, kako se vrši nadzor nad izvršnim direktorima i na koji se način odlučuje u situacijama u kojima su isti članovi organa istovremeno dio upravljanja i dio nadzorne strukture - navodi se.
Predstavnici Ministarstva naveli su da, iako izvršne direktore formalno bira skupština, predlaganje može biti inicijativa akcionara, dok mandat i odgovornosti ostaju jasno propisani zakonom. Novi zakon eksplicitno ograničava ovlašćenja i propisuje tehničke procedure koje preduzeća moraju sprovesti u roku od dva do tri mjeseca, uključujući izmjene statuta i druge formalnosti. Posebno je naglašeno da su notari obavezni da pregledaju i ovjere statute i akte društava, provjeravajući njihovu usklađenost sa zakonom, čime se dodatno osigurava pravna sigurnost i transparentnost poslovanja.
Privrednike je takođe interesovalo kako funkcioniše skupština društva u slučajevima kada je većinski vlasnik lokalna samouprava. Iz Ministarstva su pojasnili da skupština ostaje najviši organ odlučivanja, dok zakon precizira ulogu odbora direktora i izvršnih organa, čime se osigurava efikasno i transparentno donošenje odluka. Takođe, naveli su da ministarstva kontinuirano organizuju obuke za sve članove odbora, posebno u državnim preduzećima, kako bi se osigurala potpuna usklađenost sa zakonskim standardima i evropskim direktivama.
- Predstavnici Ministarstva kazali su da će pripremiti i objaviti zvanična tumačenja u vezi sa svim postavljenim pitanjima, kako bi se obezbijedila ujednačena primjena zakona na nivou svih privrednih subjekata. Najavljeno je da će u narednim sedmicama biti objavljeni i podzakonski akti i tehnička uputstva za privredu, notare i profesionalne korisnike CRPS-a, te da će se organizovati dodatne konsultacije i radionice u cilju olakšavanja prelaska na novi sistem - zaključili su iz PKCG.

PKCG: Predstavljen novi Zakon o privrednim društvima

Ulaganje u kvalitet i standardizaciju temelj je povjerenja i održivog razvoja u Crnoj Gori - poručeno je sa Crnogorskog dana kvaliteta koji je Privredna komora organizovala na temu ,,Mislimo različito, radimo zajedno – unapređujmo kulturu kvaliteta’’.
Cilje je bio da se razmotre načini na koje različiti pristupi, iskustva i perspektive mogu doprinijeti zajedničkom cilju - izgradnji i njegovanju kulture kvaliteta u organizacijama.
- Danas je prilika da se svi podsjetimo da kvalitet nije slučajnost, već rezultat predanosti, znanja i istinske želje da budemo bolji, ne zato što to traže tržišni standardi, već zato što znamo da samo kvalitet stvara trajnu vrijednost – istakao je u uvodnom obraćanju potpredsjednik Privredne komore, Dragan Kujović.
Prema njegovim riječima, Crna Gora, iako mala zemlja i mala ekonomija, pokazuje izvanredno razumijevanje za važnost standarda, mjerljivosti i kontinuiteta.
-Kroz institucije, privredu, akademsku zajednicu i civilni sektor raste svijest da kvalitet nije trošak – već investicija u povjerenje, održivost i budućnost. Taj put nas vodi ka društvu koje cijeni znanje, etiku i odgovornost, društvu u kojem svi želimo da živimo - poručio je Kujović, naglasivši da kvalitet nije samo skup standarda i procedura, već način razmišljanja, rada i života svake uspješne organizacije.
Prof dr Aleksandar Vujović, predsjednik Kooridnacionog odbora za kvalitet u PKCG, istakao je da, u vremenu skorijeg pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, ubrzanog tehnološkog razvoja zasnovanog na vještačkoj inteligenciji i stalnog rasta očekivanja korisnika, kvalitet postaje ključni način razmišljanja i garant održivog razvoja, konkurentnosti i povjerenja. On je ukazao i na to da kvalitet nije samo ispunjavanje standarda, već predstavlja dublju kulturu kontinuiranog unapređenja, inovacija i posvećenosti izvrsnosti u svim segmentima poslovanja.
-Kvalitet nije samo cilj koji postižemo; to je put kojim svakodnevno oblikujemo naše odluke, procese i inovacije. Kvalitet je način razmišljanja, temelj povjerenja i pokretač održivog razvoja. Samo kroz stalno unapređenje, posvećenost izvrsnosti i otvorenost za nova rješenja možemo izgraditi konkurentno društvo koje odgovara potrebama svojih građana i tržišta – poručio je on.
Tokom panela „Mislimo različito, radimo zajedno – Unapređujmo kulturu kvaliteta“, predstavnici ključnih institucija u Crnoj Gori podijelili su svoja razmišljanja o značaju kvaliteta, akreditacije, metrologije i razvijanju kulture kvaliteta u zemlji.
Gordana Bajić, direktorica Zavoda za metrologiju Crne Gore, istakla je da je metrologija osnov kvaliteta.
-Naše društvo može biti uređeno i uspješno samo ukoliko se oslanja na povjerenje, odgovornost i ispravne odluke. Kvalitet u metrologiji omogućava da korisnici naših usluga, bilo da su građani ili privredni subjekti, budu sigurni da su mjerila i mjerni uređaji ispravni i pouzdani – kazala je ona.
Bajić je naglasila da misija Zavoda za metrologiju obuhvata ostvarenje visokog kvaliteta usluga, sticanje povjerenja u sistem mjerenja, razvoj naučne metrologije i uspostavljanje efikasnog metrološkog sistema u Crnoj Gori kroz inovacije i stalno usavršavanje. 
Anita Krulanović, direktorica Akreditacionog tijela Crne Gore, kazala je da akreditacija predstavlja proces potvrđivanja kompetentnosti institucija i osiguravanja kvalitetnih usluga.
-Sertifikati koje izdaje naše akreditaciono tijelo pokazuju da je ocjenjivano tijelo kompetentno, da posjeduje odgovarajuće metode, opremu i stručno osoblje. Na međunarodnom nivou, naši sertifikati su priznati i pouzdani, jer smo uskladili svoj rad sa evropskim i međunarodnim standardima – navela je ona.
Krulanović je posebno istakla da je saradnja sa Privrednom komorom Crne Gore od velikog značaja za širenje misije kvaliteta i promociju standarda u svim sektorima društva.
Neško Šćekić, predstavnik Instituta za standardizaciju je istakao važnost građenja kulture kvaliteta, poručujući da kvalitet nije samo ispunjavanje standarda, već skup karakteristika koji zadovoljava ili prevazilazi očekivanja korisnika.
-Da bismo imali kvalitetnu proizvodnju i usluge, potrebna su snažna tijela, akreditacija, metrologija i standardizacija. Samo na tom temelju možemo razviti pravu kulturu kvaliteta i osigurati da standardi budu primijenjeni odgovorno i efikasno – kazao je on.
Panelisti su poslalii jasnu poruku, a to je da razvoj kulture kvaliteta podrazumijeva stalnu edukaciju, inovacije, primjenu međunarodnih standarda i aktivnu saradnju svih relevantnih institucija, te ukazali na važnost kontinuiranog ulaganja u kvalitet i standardizaciju kao temelje povjerenja i održivog razvoja u Crnoj Gori.
Primjere dobre prakse predstavili su Slavica Jovanović, DLS - Montenegro doo Podgorica i Jovana Marković, specijalistkinja za kvalitet Kompanija One Crna Gora.
Slavica Jovanović govorila je o bezbjednosti hrane koja podrazumijeva sprovođenje svih neophodnih mjera kako hrana ne bi imala štetan uticaj na zdravlje potrošača kada se pravilno pripremi i konzumira, pri čemu je važno jasno razlikovati bezbjednost od pojma sigurnosti hrane.
Jovanović je naglasila da kvalitet hrane zahtijeva dodatne napore koji nadilaze minimalne standarde bezbjednosti, te da se odgovornost za postizanje najviših standarda dijeli među svim akterima u lancu proizvodnje, prerade, skladištenja i distribucije.
-Bezbjednost hrane je odgovornost svih učesnika u proizvodnji i distribuciji, a samo zajedničkim naporima možemo ostvariti najviše standarde kvaliteta i bezbjednosti - zaključila je Jovanović.
Jovana Marković, istakla je da je kvalitet integralni dio identiteta kompanije One i ključ strateškog pristupa u svakodnevnom poslovanju. Prema njenim riječima, One Crna Gora kontinuirano unapređuje iskustvo svojih korisnika kroz primjenu inovacija i posvećeni pristup svakoj usluzi.
Navela je da se vidljivi rezultati implementacije sistema kvaliteta ogledaju u smanjenju broja reklamacija, povećanju efikasnosti komunikacije i unapređenju internih procesa.
-Sistem kvaliteta omogućava organizaciji da posluje dosljedno, predvidivo i efikasno, da blagovremeno prepozna rizike i prilike te njeguje kulturu zajedničke odgovornosti i vrijednosti među zaposlenima i partnerima – poručila je ona.
Skup je moderirala Marga Koković, sekretarka Koordinacionog odbora za kvalitet Privredne komore Crne Gore.

PKCG: Ulaganje u kvalitet i standardizaciju temelj je povjerenja i održivog razvoja u Crnoj Gori

Potpuno urušavanje legalnog tržišta igara na sreću i gubitak velikog broja radnih mjesta, glavni su rizici primjene novog zakona koji tretira tu oblast, saopštio je predsjednik Grupacije priređivača igara na sreću Privredne komore (PKCG), Filip Knežević.
On je upozorio da primjena novog zakonskog rješenja može prouzrokovati gubitak velikog broja radnih mjesta zbog administrativno-pravnih, tehničkih i drugih biznis barijera koje se ogledaju u rješenjima kakva se ne mogu naći nigdje u regionu ili EU.
– Priređivači su, nažalost, kasno uključeni u pripremu novog zakona, tačnije tek kada je njegov inicijalni nacrt već bio objavljen, iako su od same najave, pojedinačno i kroz zajedničke inicijative, nudili podršku i saradnju nadležnim organima, kroz učešće u radnim grupama ili nekoj drugoj formi – rekao je Knežević u intervjuu za Glasnik PKCG.
On je naveo da za takvu vrstu saradnje, međutim, nije bilo dovoljno sluha na drugoj strani.
– Kada su, nakon brojnih obraćanja nadležnim i pojačanog interesovanja javnosti i medija, priređivači konačno uključeni u proces, to je u većoj mjeri bilo formalno, jer je i pored opsežnih primjedbi, predloga i sugestija, usvojeno svega nekih 20 odsto i to uglavnom komentara koji nijesu od suštinskog značaja – precizirao je Knežević.
On smatra da su upravo zbog toga određena zakonska rješenja neprimjenjiva, poput onog kojim se regulišu porezi na dobitke od igara na sreću, ali i da ima puno nepoznanica u dijelu primjene zakona, čime se svi učesnici na tržištu dovode u neizvjesnu pravno-formalnu situaciju.
– Nadam se da ćemo, kroz najavljene aktivnosti Grupacije, doprinijeti uspostavljanju kvalitetnijeg dijaloga i sadržajnije saradnje sa nadležnima, kako bi se, uz stručnu podršku i iskustvo priređivača, došlo do adekvatnijih i primjenjivih rješenja, počev od podzakonskih akata koji proizilaze iz novog zakona – poručio je Knežević.
Kada je riječ o ključnim izazovima sektora igara na sreću, on je naveo da se prvi odnosi upravo na implementaciju novog zakona.
– Primjena određenih normi upitna je sa stanovišta ustavnosti. Određene norme su nedovoljno jasne i ostavljaju prostor za proizvoljno tumačenje, dok su neke neprimjenjive zbog nedostatka podzakonskih akata kojima bi se bliže definisali ključni segmenti zakona. Postojeći podzakonski akti, koji su u primjeni do donošenja novih, u određenoj mjeri su u suprotnosti sa zakonom i kao takvi se ne mogu primjenjivati, što dodatno dobija na težini kada se uzme u obzir da je novim zakonom propisano preko 40 osnova za ukidanje odobrenja za priređivanje igara na sreću – saopštio je Knežević.
On je dodao da u ovom trenutku, zbog nedostatka podzakonskih akata, nije moguće otvoriti novi objekat za igre na sreću.
– Drugi ključni izazov je izlazak iz pat-pozicije kada je u pitanju insistiranje resornog Ministarstva i poreskih organa na primjeni nesporno neprimjenjivog Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica u dijelu oporezivanja dobitaka od igara na sreću, u postojećoj formi – rekao je Knežević.
On je naveo da se treći izazov odnosi na razbijanje predrasuda kada su u pitanju igre na sreću, jer obavljanje te djelatnosti u skladu sa zakonima ne predstavlja društveni problem, već uređenu ekonomsku djelatnost koja ima značajan doprinos u pogledu zapošljavanja, budžetskih prihoda i društveno odgovornih aktivnosti.
Grupacija će se, kako je najavio Knežević, truditi da bude konstruktivan partner vlastima u prevenciji svih potencijalno negativnih efekata od igara na sreću po građane.
On je kazao da su prednosti novog zakona iz ugla priređivača minimalne u odnosu na prethodno zakonsko rješenje.
– Jedna od ključnih pogodnosti trebalo bi da bude izdavanje jedinstvenog odobrenja za priređivanje određene vrste igara na sreću u formi upravnog akta na period duži nego što je to bio slučaj sa koncesijama za svaki pojedinačni objekat, ali je ta pogodnost u potpunosti anulirana propisivanjem mogućnosti ukidanja istog po preko 40 osnova. Time se uvodi potpuna pravna nesigurnost, imajući u vidu da se zbog najmanjeg administrativnog, tehničkog ili drugog propusta može izgubiti odobrenje – rekao je Knežević.
On je saopštio da je društveno odgovorno priređivanje i mogućnost samoograničenja i samoisključenja igrača konačno normirano kroz novi zakon, ali da treba istaći da je veći broj priređivača, nezavisno od činjenice da nije postojala zakonska obaveza, učinio igračima dostupnim tehničku mogućnost samoisključenja ili samoograničenja, poštujući opšta načela odgovornog priređivanja.
– Glavni rizici su potpuno urušavanje legalnog tržišta i gubitak velikog broja radnih mjesta. Samo neki od takvih primjera su obavezna registracija igrača za igru na automatima, koja nema jasnu svrhu osim otežavanja funkcionisanja automat klubova, jer se Zakonom o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma jasno definiše kada i na koji način se moraju preduzeti mjere utvrđivanja i provjere identiteta – naveo je Knežević.
Takvo rješenje, prema njegovim riječima, destimuliše igre na sreću kod legalnih priređivača, smanjuje prihode državi, pospješuje sivo i crno tržište i na kraju dovodi do gašenja radnih mjesta i nemogućnosti ubiranja drugih vrsta poreza.
– Ništa manje opterećujuće je vođenje evidencije o svima koji su obavili bilo koju uplatu u kazinima, automat klubovima ili putem interneta ili im je isplaćen bilo koji iznos, odnosno kod igara klađenja evidencije o osobama koje su uplatile 50 eura i više ili im se isplaćuje 300 eura i više, iako se shodno direktivi EU propisuje granica od dvije hiljade eura i više za sprovođenje mjera poznavanja i praćenja stranke – naveo je Knežević.
On je dodao da se Zakonom o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma propisuje prag od 20 eura ili više, čime se priređivačima nameće vođenje višestrukih evidencija koje ne doprinose boljoj kontroli, već se nadležni organ blokira hiperprodukcijom nevažnih informacija.
Knežević je objasnio da se pod vođenjem evidencije ne misli na identifikaciju osobe koja želi da učestvuje u igrama na sreću u smislu utvrđivanja punoljetstva, već vođenje detaljnih evidencija sa ličnim podacima igrača i svim njihovim uplatama i isplatama, bez obzira na iznos.
– Kada se tome dodaju i porezi na dobitke od igara na sreću na način na kojem insistiraju nadležni organi, odnosno na način propisan važećim Zakonom o porezu na dohodak fizičkih lica, koji je u suprotnosti sa praksom u regionu i zemljama EU poput Srbije, BiH, Slovenije, Hrvatske, Švedske, Njemačke, Španije i Francuske, onda je gotovo izvjesno da će igrači pribjegavati igri kod nelegalnih priređivača, što će u konačnom rezultirati značajnim smanjenjem budžetskih prihoda – upozorio je Knežević.
On je kazao da navedene slabosti postojećeg zakonskog rješenja, uz činjenicu da je pristup nelegalnim priređivačima ostao izuzetno otvoren i lako dostupan, jasno ukazuju na rizik od sve bržeg razvoja sivog ili crnog tržišta.
– Ako igrači preko alternativnih sajtova ili korišćenjem VPN-a i drugih tehničkih mogućnosti mogu nesmetano pristupiti platformama nelegalnih online priređivača i obavljati transakcije putem raznih alternativnih načina plaćanja, teško je očekivati da će prolaziti kroz složene administrativne procedure i plaćati poreze čiju osnovicu nije moguće utvrditi kod određenih vrsta igara na sreću – saopštio je Knežević.
On je dodao da posebno zabrinjava to što trenutna rješenja ne omogućavaju umanjenje oporezive osnovice za prethodne gubitke, pa će igrač koji u istom mjesecu ima znatno veće gubitke od ostvarenih dobitaka biti oporezovan iznosom koji ne reflektuje ukupan finansijski rezultat.
– Ne postoje adekvatni mehanizmi zaštite od nelegalnih online priređivača. Kroz licence koje izdaju određene jurisdikcije, globalno prepoznate u ovom svijetu, nelegalni priređivači su prisutni svugdje gdje državne institucije ne uspostave efikasne barijere i instrumente nadzora. Po našem mišljenju, prvi logičan i strateški korak države trebalo je da bude uspostavljanje sigurnog i regulisanog ambijenta za legalne priređivače, jasni tehnički i regulatorni standardi, efikasne kontrole plaćanja, mehanizmi za blokiranje nelegalnih platformi i saradnja sa međunarodnim provajderima platnih usluga – kazao je Knežević.
On smatra da bi povećani nameti od 50 odsto, koji su sada na snazi, mogli biti logičan i održiv korak tek nakon što se uspostavi adekvatan ambijent i omogući funkcionalna odbrana od sivog tržišta.
– U suprotnom, nagla opterećenja na koja industrija nije spremna, samo će podstaći migraciju korisnika na neformalne kanale i dodatno umanjiti fiskalni i društveni efekat regulisane djelatnosti – rekao je Knežević.
On je saopštio da se problem nelegalnih priređivača primarno ogleda u tome što nadležni organi uopšte ne targetiraju one koji su u potpunosti van sistema, već pooštravaju pravila za one koji posluju u skladu sa zakonom.
– Teško je procijeniti udio takvih priređivača, ali suzbijanje tog problema zahtijeva sveobuhvatnije djelovanje, koordinisanu međuresornu saradnju svih relevantnih institucija, uz aktivnu saradnju sa legalnim priređivačima. Jedino tako se mogu identifikovati svi vidovi nelegalnog priređivanja i iznaći adekvatna rješenja za njihovo suzbijanje – poručio je Knežević.
On smatra da postojeće zakonsko rješenje ne prati razvoj tržišta igara na sreću, već ga sprečava i/ili nedovoljno precizno definiše.
– Brzina usluge, kvalitet proizvoda i generalno korisničko iskustvo su ključni elementi industrije igara na sreću, jer je svrha istih zabava, pa se ovako rigidnim zakonskim rješenjima u potpunosti mijenja moderni koncept igara na sreću i ograničava ponuda priređivača – saopštio je Knežević.
Nedovoljno dobre formulacije određenih odredbi zakona stvaraju ozbiljne izazove.
– Industrija igara na sreću u Crnoj Gori posluje u jednom od najstrože regulisanih sektora domaće ekonomije, u kojem su priređivači suočeni sa diskriminatornim propisima, ograničeni neustavnim i neprimjenjivim normama, a sve zbog izostanka konstruktivnog dijaloga i valjane analize uticaja propisa na građane, privredu i javne institucije kojom bi se procijenili ekonomski, socijalni i administrativni efekti predloženih zakonskih rješenja – zaključio je Knežević.

Knežević: Rizik od urušavanja legalnog tržišta

Privredna komora Crne Gore (PKCG) po prvi put organizuje nastup crnogorskih startapova na zajedničkom štandu na prestižnom međunarodnom tehnološkom događaju Veb Samit 2025, koji se od 10. do 13. novembra održava u Lisabonu. Na zajedničkom štandu predstaviće se devet crnogorskih &nbsp;startapova. &nbsp;
- Zajednički nastup crnogorskih startapova na jednom od vodećih svjetskih tehnoloških konferencija ima za cilj da ojača međunarodnu vidljivost domaće startap scene, unaprijedi saradnju sa investitorima i partnerima iz inostranstva, te podstakne dalji razvoj inovativnih biznisa u Crnoj Gori. Pored nastupa devet startapova na zajedničkom štandu, Privredna komora je organizovala i posjetu još 17 kompanija iz Crne Gore ovom svjetskom tehnološkom događaju - naveli su u Privredno9j komori.
U okviru nacionalnog štanda, devet crnogorskih startapova – Bucketora, GoGrant, Gold Bear Technologies, Limo express, Higem AI, LoRaSi, My turn, Pillbie i Skenify predstaviće širok spektar inovativnih rješenja — od putovanja i turizma do zdravlja, obrazovanja, pametnih mreža i sajber bezbjednosti.
- Zajedničko učešće na Veb Samitu je jedinstvena prilika da naši startapovi pokažu da Crna Gora ima znanje, kreativnost i potencijal da bude prepoznata kao tehnološki inovativna destinacija - istakli su u Privrednoj komori.
Veb Samit okuplja više od 70.000 učesnika iz preko 150 zemalja i smatra se jednim od vodećih svjetskih tehnoloških konferencija - mjesta gdje tehnološki lideri, inovatori, investitori i donosioci odluka razmjenjuju ideje i grade partnerstva.&nbsp;
- Veb Samit pruža i izuzetne mogućnosti za umrežavanje uz brojne sesije, izložbene prostore, panele, investitorske sastanke i dodatne događaje nakon konferencije - naveli su u saopštenju.

Crnogorski startapovi na zajedničkom štandu na Veb samitu u Lisabonu

Počasni konzuli predstavljaju vrijedan resurs Crne Gore – ljude koji razumiju i biznis i kulturu, pomažu kompanijama da pronađu partnere i doprinose razvoju međunarodne saradnje i povjerenja, saopštio je potpredsjednik Privredne komore (PKCG) Pavle D. Radovanović.
On je moderirao panel o ulozi počasnih konzula u snaženju ekonomske diplomatije, u okviru Konferencije o ekonomiji Montenegro 2025 koja je danas počela u hotelu Splendid.
Radovanović je, kako je saopšteno iz PKCG, istakao važnost da se tema ekonomske diplomatije nađe u fokusu konferencije, jer je povezivanje biznisa i diplomatije ključno za jačanje konkurentnosti crnogorskih kompanija i privlačenje investicija.
Prema riječima generalnog direktora Direktorata za ekonomsku i javnu diplomatiju, Radovana Bogojevića, Vlada je ekonomsku diplomatiju uvrstila među svoje prioritete, u cilju promocije investicionih potencijala.
On je naglasio da je jačanje diplomatsko-konzularne mreže, posebno kroz angažman počasnih konzula, važan korak u unapređenju ekonomske diplomatije i međunarodnog položaja Crne Gore.
Govoreći o ekonomskim odnosima između dvije države, počasni konzul Crne Gore u Sloveniji Vojislav Kovač je podsjetio da su slovenačke kompanije prisutne u Crnoj Gori još od početka tranzicije i privatizacije, te da su imale važnu ulogu u razvoju više sektora.
- Slovenačka privreda je snažna i izvozno orijentisana, a njihova preduzeća su se u Crnoj Gori pozicionirala kao ozbiljni i pouzdani partner, te društveno odgovorna preduzeća koja su opravdala naše povjerenje - istakao je Kovač.
Takođe je ukazao i na primjere crnogorskih kompanija koje su posljednjih godina aktivne u Sloveniji, naročito u sektoru inženjeringa i građevinarstva, istakavši da su svojim radom i projektima dokazale da mogu biti konkurentne i na zahtjevnom evropskom tržištu.
Počasni konzul Crne Gore u Azerbejdžanu, Namig Vugar Alijev, istakao je da je u početku bilo teško promovisati Crnu Goru, jer mnogi u Azerbejdžanu nijesu ni znali za nju, ali da je ona danas postala jedna od najtraženijih turističkih destinacija.
- Ove godine imamo čak sedam letova nedjeljno iz Azerbejdžana za Crnu Goru, a upravo turistički interes otvara put novim investicijama - kazao je Alijev, dodajući da sve više azerbejdžanskih biznismena ulaže u crnogorske projekte.
On je naglasio da će i u narednom periodu nastaviti da promovišu Crnu Goru kao destinaciju sa velikim turističkim i investicionim potencijalom.
Počasna konzulica u Letoniji, Helena Ruduša, istakla je da ima privilegiju da povezuje buduće poslovne partnere iz ove dvije zemlje i upoznaje ljude sa Crnom Gorom, njenim biznis ambijentom i turističkom destinacijom.
Prema njenim riječima, od kraja aprila do avgusta ove godine, u Crnoj Gori je zabilježeno 7,83 hiljade noćenja turista iz Letonije, a na aerodrom u Tivtu iz Rige sletjelo je više od pet hiljada putnika.
- Podaci pokazuju da je Crna Gora sve popularnija destinacija, a ja dobijam sve više upita pojedinaca i agencija o tome - kazala je Ruduša dodajući da Letonija može pomoći našoj zemlji na putu ka EU, naročito u oblasti upravljanja otpadom.
Počasni konzul Crne Gore u Turskoj, Naser Alim, naglasio je da dvije zemlje imaju veoma dobre odnose u sferi ekonomije, turizma i politike.
- Turska sve više izlazi sa investicijama u inostranstvo. Takođe Turska radi na sve većoj vidljivosti Crne Gore i vidi se veliki rast investicija. Ove godine obim direktnih investicija iz Turske u Crnu Goru iznosi oko 88 miliona EUR, svake godine taj obim raste tako da svake godine imamo sve veći rast investicija. Jedan razlog tome je bezbjednost i ulazak Crne Gore u NATO savez. Ali prisutnost Turske može da bude još veća - kazao je Alim.
Na konferenciji o ekonomiji posebnu pažnju privukao je segment Biznis iza scene: priče koje inspirišu, a prvi sagovornik Aleksandre Bošković Delagić iz Bild studija bio je osnivač kompanije Zetagradnja, Blagota Radović.
Radović je svoj poslovni put opisao kao vrlo težak i mukotrpan u izazovnim vremenima, ali na pitanje da li bi sve ponovio, nije imao dilemu.
- Moja priroda i želja da stvaram mi ne bi dala da promijenim put u pravcu preduzetništva, ali bih vjerovatno mijenjao neke od koraka. Uvijek me ispunjava stvaranje novog i da osvajam neosvojeno - rekao je Radović.
Prema njegovim riječima, ključni preduslov za svaki uspjeh su ljudi bez kojih se sistemi ne mogu graditi. Međutim, najveći izazov u ekonomijama regiona je upravo deficit radne snage.
- U Crnoj Gori nemamo industrijskog radnika i nedovoljno razvijamo proizvodnju. Moramo da napravimo iskorak u tom pravcu i fokusiramo se na produktivnost - kazao je Radović.
Govoreći o razvoju preduzetništva i građevinske industrije, istakao je da Crna Gora mora izgraditi sistem zasnovan na znanju, radu i odgovornosti, kako bi privreda napredovala i država ubirala prihode od sopstvenog razvoja.
- Moramo postaviti jasna pravila u građevinarstvu, u interesu države i zaštite jedne važne privredne grane. Ako uvedemo sistem koji funkcioniše kao u Evropi, imaćemo ogromne prihodere - rekao je Radović.

Počasni konzuli vrijedan resurs Crne Gore

Konferencija FINNO 2025 pod nazivom Digitalno. Zeleno. Održivo /Digital. Green. Sustainable/, u organizaciji Privredne komore (PKCG), održaće se sjutra u hotelu Splendid u Bečićima.&nbsp;
Konferenciju, pored PKCG, organizuju i njeni partneri iz crnogorskog konzorcijuma MontEENegro – Ministarstvo za regionalni razvoj i saradnja sa NVO, Mašinski fakultet Univerziteta Crne Gore i Biznis start up centar Bar.&nbsp;
- Ovaj regionalni događaj okupiće ključne aktere inovacionog ekosistema, kreatore politika, predstavnike malih i srednjih preduzeća, osnivače start up-ova, istraživače, organizacije za podršku biznisu, kao i partnere iz mreže Enterprise Europe Network (EEN) iz zemalja Zapadnog Balkana i šire evropske regije - navodi se u saopštenju.
Konferenciju će otvoriti predsjednica PKCG, Nina Drakić, voditeljka programa Enterprise Europe Network u Evropskoj komisiji Muriel De Grande, ministar regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama Ernad Suljević, dekan Mašinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore Radoje Vujadinović i voditeljka globalnog inovacionog tima u Evropskom institute za inovacije i tehnologije, Marta Kaczmarek.
- FINNO je regionalna inicijativa posvećena jačanju inovacija, konkurentnosti malih i srednjih preduzeća i njihovom pristupu evropskim mrežama i fondovima u jugoistočnoj Evropi. Ova inicijativa razvijena je u okviru Enterprise Europe Network-a, najveće svjetske poslovne mreže koja djeluje u više od 60 zemalja svijeta, a Crna Gora je njen član od osnivanja 2008. godine - navodi se u saopštenju.
Konferencija FINNO 2025 ima za cilj da istraži transformativni potencijal digitalne i zelene tranzicije i njihov značaj za održivi razvoj malih i srednjih preduzeća.
- Program događaja strukturiran je kroz četiri tematska panela sa učešćem međunarodnih govornika i predstavnika regionalnih institucija i organizacija - rekli su iz PKCG.
Prvi panel, pod nazivom Digitalna transformacija MSP – Izazovi i rješenja, fokusiraće se na digitalne alate, inovacije zasnovane na vještačkoj inteligenciji i uticaj novih tehnologija na poslovne modele i produktivnost.&nbsp;
U okviru drugog panela biće razmatrana uloga EEN mreže u jačanju inovacionih ekosistema kroz saradničke mreže, regionalna partnerstva, istraživačke institucije i pružanje specijalizovanih EEN usluga.&nbsp;
Treći panel, Sinergija evropskih projekata - Povezivanje Horizon, Interreg, EIT, Digital Europe i EEN mreže, predstaviće primjere dobre prakse u povezivanju nacionalnih i evropskih programa sa ciljem podrške internacionalizaciji, razvoju inovacija i jačanju konkurentnosti.&nbsp;
Na posljednjem panelu tema će biti Zelena tranzicija i cirkularna ekonomija, sa fokusom na potencijale i iskustva preduzeća koja razvijaju održive poslovne modele i inicijative koje doprinose zelenoj transformaciji regiona.
Nakon panel diskusija biće predstavljen Zapadnobalkanski hub cirkularne ekonomije, koji vodi Institut za istraživanje u životnoj sredini, građevinarstvo i energiju iz Sjeverne Makedonije, u okviru Reconomy projekta kojeg finansira švedska agencija SIDA putem organizacije Helvetas.
&nbsp;Na završetku konferencije Drakić i De Grande uručiće nagrade za cirkularnu ekonomiju u sedam kategorija, čime će biti istaknuti najbolji primjeri održivog poslovanja i inovativnih pristupa resursnoj efikasnosti.
&nbsp;- Učesnici konferencije FINNO 2025 imaće priliku da se povežu sa partnerima iz regiona i Evrope - malim i srednjim preduzećima, startapovima, inovacionim centrima i istraživačkim organizacijama - kroz poslovne susrete (B2B) koji će biti organizovani u okviru Konferencije o ekonomiji Montenegro 2025, koja se održava naredna dva dana na istom mjestu - dodaje se u saopštenju.
FINNO predstavlja regionalnu inicijativu za jačanje inovacija, konkurentnosti malih i srednjih preduzeća i njihovog pristupa evropskim mrežama i fondovima u jugoistočnoj Evropi, dok MontEENegro kao crnogorski konzorcijum EEN mreže pruža podršku preduzećima kroz inovacije, partnerstva, internacionalizaciju i pristup finansiranju.

Sjutra regionalna konferencija FINNO

Održana sjednica Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore u hotelu Bianca u Kolašinu okupila je brojne privrednike, predstavnike lokalne samouprave i državnih institucija. Fokus sastanka bili su razvoj turističkih potencijala sjevera, infrastrukturni projekti Opštine Kolašin i pripreme za zimsku sezonu.
Predsjednik Odbora Ranko Jovović istakao je da su prihodi od turizma u prvoj polovini 2025. godine iznosili 427,6 miliona eura, što je blagi pad u odnosu na prethodne godine. Ipak, planinska mjesta bilježe rast noćenja od 14%, dok su posjete Nacionalnim parkovima porasle za 32%, što potvrđuje rast interesovanja za sjever Crne Gore.
Potpredsjednik Opštine Vasilije Ivanović poručio je da Kolašin realizuje višemilionske projekte koji će unaprijediti turističku ponudu – među njima izgradnja nove gondole, sportske zone i infrastrukturni radovi koji bi, kako je istakao, „vratili Kolašin na mapu gradova pogodnih za sportske pripreme i cjelogodišnji turizam“.
Direktorica TO Kolašin Zorica Milašinović ocijenila je ljetnju sezonu izuzetno uspješnom, uz rast broja posjetilaca i bogat program manifestacija, te najavila spremnost grada za predstojeću zimsku sezonu.
Predstavnici državnih institucija i privrede složili su se da su stabilno vodosnabdijevanje, vještačko osnježavanje, parking i saobraćajna infrastruktura prioriteti bez kojih Kolašin ne može ostvariti puni turistički potencijal. Direktor Skijališta Kolašin 1600 Bojan Medenica naglasio je da su ski-centri „osovina razvoja grada“ i najavio uvođenje automata za prodaju ski-pasova, uz potrebu državne podrške za nesmetan početak sezone 1. decembra.
Predstavnici Ministarstva turizma, NTO-a i Nacionalnih parkova Crne Gore najavili su nove projekte, digitalne alate i promotivne kampanje, uz poruku da će sjever Crne Gore u narednom periodu imati sve značajniju ulogu u ukupnoj turističkoj strategiji zemlje.

PKCG: Neophodna hitna priprema skijališta

Pojedini od 12 milijardera, ne računajući Donalda Trampa, imali su funkcije u njegovoj administraciji ove godine, a prema analizi Vašington posta ukupno, njihovo bogatstvo iznosi 390,6 milijardi dolara zaključno sa martom, prenosi Danas.
Iako su prethodne administracije uključivale ultra-bogate ljude, bogatstvo ove grupe veće je čak i od prvog Trampovog mandata, koji je ranije bio najbogatiji u istoriji SAD.
Isključujući Elona Maska, koji je 2024. godine uložio više od 294 miliona dolara u donacije za podršku Trampu i drugim republikancima, milijarderi u Trampovoj administraciji, zajedno sa svojim supružnicima, dali su više od 52 miliona dolara Trampu i Republikanskom nacionalnom odboru samo u izbornoj kampanji 2024. godine.
„Članovi Trampovog tima su patriotski autsajderi“, napisala je portparolka Bijele kuće Liz Huston u saopštenju, „sa decenijama uspješnog iskustva u privatnom sektoru, koji sada s ponosom služe našoj zemlji“.
Evo ko su oni:
Donald Tramp, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država
Neto vrijednost: 5,1 milijarda dolara
Kada je Donald Tramp 2017. prvi put položio zakletvu za predsjednika, Forbs je procijenio da njegova vrijednost iznosi oko 3,5 milijardi dolara, pri čemu je njegov neto imetak pao jzbog smanjenih profita od nekretnina u Midtown Menhetnu.
Od tada je njegova neto vrijednost porasla na više od 5 milijardi dolara – uglavnom zahvaljujući poduhvatima van sektora nekretnina, poput ulaganja u kriptovalute i njegovu društvenu mrežu Truth Social.
Hauard Lutnik, sekretar Ministarstva trgovine
Neto vrijednost: 3,2 milijarde dolara
Sekretar trgovine u Trampovoj administraciji dugo je bio izvršni direktor finansijske firme Cantor Fitzgerald. On i njegova supruga nisu doprinosili Trampovoj kampanji 2016, ali su dali 550.000 dolara za Trampa, pro-Tramp Političke akcione komitete i Republikanski nacionalni odbor za izbore 2020.
U izbornoj kampanji 2024. godine dao je 8,8 miliona dolara, a Tramp ga je imenovao za kopredsjednika svoje tranzicije. Ove godine, prema podacima Bijele kuće, porodica Lutnik doprinijela je projektu izgradnje bal sale u Bijeloj kući.
Linda Mekmahon, sekretarka Ministarstva obrazovanja
Neto vrijednost: tri milijarde dolara
Sekretarka obrazovanja Linda Mekmahon i njen suprug, bivši predsjednik World Wrestling Entertainment Vins Mekmahon, zaradili su milijarde transformišući WWE u gigant. Mekmahonovi su se razveli kako je nedavno advokat Linde Mekmahon rekao za Vašington post. Ona vodi Ministarstvo obrazovanja, koje je Tramp obećao da će ukinuti iako je priznala da bi za to bila potrebna akcija Kongresa.
Ipak, preduzela je korake ka rasturanju te agencije.
Mekmahon je služila oko godinu dana u školskom odboru savezne države Konektikat prije nego što je odstupila da bi neuspješno kandidovala za Senat 2010, a zatim ponovo 2012.
Njena podrška Trampu donijela joj je dodatnu medijsku pažnju. Ona i njen suprug dali su više od 47 miliona dolara Trampu, proTramp Akcionim komitetima i Republikanskom nacionalnom odboru od 2015. godine.
Ona je bila administrator Male Administracije za biznis u prvom mandatu Trampa, predsjedavala proTramp super Akcionim komitetom 2020. i bila kopredsjednica Trampove tranzicije prošle godine.
Stiv Vitkof, pomoćnik predsjednika i specijalni izaslanik za mirovne misije
Neto vrijednost: dvije milijarde dolara
Prije 39 godina, Donald Tramp je zaboravio novčanik u jednoj prodavnici u Njujorku, a Stiv Vitkof mu je kupio sendvič. Sada je Vitkof, advokat koji je postao milijarder i magnat nekretnina, Trampov specijalni izaslanik za mirovne misije.
Bio je uključen u dogovor o primirju između Hamasa i Izraela, pregovore oko rata u Ukrajini i bar jednu razmjenu zatvorenika.
Veći dio Vitkofovog bogatstva dolazi od njegove kompanije za razvoj nekretnina, prema Forbsu. Kada je firma za kriptovalute World Liberty Financial u oktobru 2024. objavila korporativni dokument, navela je da porodice Tramp i Vitkof imaju finansijske interese u tom poduhvatu.
Vitkof je doprinio najmanje 200.000 dolara Trampu, proTramp Akcionim komitetima i Republikanskom nacionalnom odboru u svakoj izbornoj kampanji od 2016. Najviše je dao 2020. – 930.000 dolara. Kao znak dugotrajne veze porodice sa predsjednikom, Vitkofov sin Zak je prošle godine svog sina imenovao po Trampu.
Keli Lefler, administrator, Mala administracija za biznis
Neto vrijednost: 1,3 milijarde dolara
Keli Lefler i njen suprug Džef Sprečer radili su zajedno u Intercontinental Exchange (ICE), finansijskoj firmi koju je Sprečer osnovao i vodi. Tokom dvije decenije od kada je kompanija izašla na berzu 2005, ICE je kupio Njujoršku berzu, a Lefler je postala američka senatorka.
Kada je jedno mjesto u Senatu Džordžije ostalo upražnjeno krajem 2019, republikanski guverner Brajan Kemp imenovao je Lefler za senatorku, iako ona nije bila Trampov izbor za tu poziciju. Na toj funkciji bila je oko godinu dana.
Lefler i Sprečer dali su manje od 100.000 dolara Trampu, proTramp Akcionim komitetima i Republikanskoj stranci 2016; taj iznos je skočio na 1,9 miliona dolara 2020. i 7,1 milion 2024. Sprečer je dao milion dolara za Trampovu inauguraciju 2025, a par je zajedno dao pet miliona dolara proTramp Akcionom komitetu u junu. Takođe su doprinijeli projektu bal sale Bijele kuće ove godine.
Elon Mask, vodio Odsjek za efikasnost vlade (dao ostavku krajem maja)
Neto vrijednost: 342 milijarde dolara
Mask, najbogatiji čovjek na svijetu, potrošio je 294 miliona dolara da podrži Trampa i druge republikance tokom izborne kampanje 2024. Mjesecima je imao poziciju u Bijeloj kući u okviru Odsjeka za efikasnost vlade (DOGE). Njegovo vreme kao „posebnog vladinog zaposlenog“ završilo je nakon javnog sukoba sa Trampom, kada je Mask kritikovao predsjednikove velike poreze i imigracione zakone.
Mask i Tramp izgleda da su ponovo u komunikaciji, ali nije jasno da li će i dalje trošiti ogromne sume da podrži republikance.
Džo Gebia, glavni dizajner (Chief Design Officer)
Neto vrijednost: 8,3 milijarde dolara
Suosnivač Airbnba, Džo Gebia, prvi put je ušao u Trampovu administraciju kroz DOGE, gdje je radio na modernizaciji saveznog penzionog sistema. Sada je glavni dizajner američke vlade, pozicija koju je Tramp kreirao u avgustu i odmah izabrao Gebia. Kako je rekao Gebia njegov cilj je „da današnje vladine usluge učini što prijatnijim za korišćenje, poput Apple prodavnice: prelijepo dizajnirano, sa odličnim korisničkim iskustvom, vođeno modernim softverom“.
Njegova politička opredjeljenja su se mijenjala tokom godina. Na X platformi, pred Trampovu inauguraciju 2025, Gebia je napisao pismo svom „mlađem ja“ da je prvi put glasao za Ala Gora 2000, ali da „demokrate za koje si glasao cijelog života više nisu ista stranka“.
Iako je prethodno davao priloge demokratama, Gebia je rekao da je istražio i zaključio da Tramp „nije fašista odlučan da uništi demokratiju“.
Antonio Gracias, Volonter, DOGE (napustio u julu)
Neto vrijednost: 2,2 milijarde dolara
Osnivač i izvršni direktor Valor Equity Partners, Gracias je dugogodišnji saveznik Maska koji je radio sa njim u DOGE, gdje je kao „poseban vladin zaposleni“ proučavao Socijalno osiguranje. Ove godine pojavio se sa Maskom na događaju u stilu gradskog foruma u Viskonsinu, gdje su dvojica milijardera iznijeli netačne tvrdnje o Socijalnom osiguranju.
Gracias je bio rani investitor u Teslu i takođe je ulagao u SpaceX. Dao je milion dolara pro-Tramp super Akcionom komitetu nekoliko dana prije inauguracije ove godine, a takođe je dao milion dolara Maskovom America Akcionom komitetu.
Istorijski, Gracias je davao priloge demokratama, uključujući Baraka Obamu, Hilari Klinton, Džo Bajdena i senatora Adama Šifa.
Tilman Fertita, ambasador u Italiji i San Marinu
Neto vrijednost: 11,3 milijarde dolara
Restorater Tilman Fertita možda je jedina zvijezda rijaliti televizije na ovoj listi — pored Trampa. Bio je zvijezda CNBC-ove emisije „Billion Dollar Buyer“ od 2016. do 2018. Većina njegovog bogatstva dolazi iz Fertitta Entertainment, koja posjeduje Landry’s, Golden Nugget hotele i kazina, kao i NBA tim Houston Rockets.
Tokom prve Trampove administracije, Fertita je posjetio Bijelu kuću tokom pandemije koronavirusa da lobira za „dodavanje kategorije“ u Paycheck Protection Program za „veće privatne restoratore“.
Fertita i njegova supruga dali su oko milion dolara Trampu, proTramp Akcionom komitetu i Republikanskom nacionalnom komitetu za izbore 2024. Takođe je dao milion dolara za Trampovu inauguraciju 17. decembra, četiri dana prije nego što je Tramp objavio njegovu nominaciju za ambasadora.
Melinda Hildebrand, ambasadorka u Kostariki
Neto vrijednost: 7,7 milijardi dolara
Melinda „Mindi“ Hildebrand, udata za osnivača naftne kompanije Hilcorp Energy, Džefrija Hildebranda, bila je predsjednica Hildebrand Foundation, porodične fondacije sa više od 130 miliona dolara imovine krajem 2024.
Hildebrandi su uticajni u Teksasu, gdje je Džefri bio u Texas Parks and Wildlife Commission, Upravnom odboru University of Texas System i posebnom savjetodavnom tijelu guvernera Grega Abota za 2020. – Strike Force to Open Texas.
Dali su ukupno milion dolara za Trampovu inauguraciju 11. decembra dok je Tramp nominaciju objavio u februaru.
Stiv Feinberg, zamjenik sekretara, Ministarstvo odbrane
Neto vrijednost: 5 milijardi dolara
Stiv Feinberg je suosnivač Cerberus Capital Management, privatnog investicionog giganta. Njegova finansijska izjava, koju je morao podnijeti zbog etičkih pravila, bila je duga preko 1.800 strana, duža od bilo kog drugog milijardera nominovanog za funkciju u Trampovoj administraciji.
Feinberg je zamjenik sekretara odbrane, drugi najviši civilni položaj u Pentagonu. Nije davao značajne priloge Trampu pred izbore 2024, ali je on i njegova supruga ranije dali podršku predsedniku i njegovim saveznicima, ukupno 2,1 milion dolara 2016. i 1,7 miliona dolara 2020. za Trampa, pro-Tramp odbore i Republikansku partiju.
Voren Stivens, ambasador u Britaniji
Neto vrijednost: 3,4 milijarde dolara
Voren Stivens je vodio Stephens Inc., finansijsku firmu koju je osnovao njegov ujak, a kasnije vodio njegov otac.
Stivens je imao istoriju davanja priloga i protivnicima Trampa i pro-Tramp odborima. Tako je 2016. dao 2,5 miliona dolara za anti-Tramp odbor.
Ali 2020. on i njegova supruga dali su pet miliona dolara za Trampa, pro-Tramp odbore i Republikansku partiju, taj iznos je porastao na 8,6 miliona dolara 2024. Stivens i njegova supruga dali su 2,9 miliona dolara pro-Niki Hejli odboru od juna 2023. do januara 2024.
Donacije proTramp nastavljene su i nakon Trampove pobjede 2024. Stivens je dao četiri miliona dolara za Trampovu inauguraciju 2. decembra, istog dana kada je Tramp objavio njegov izbor za ambasadora u Ujedinjenom Kraljevstvu. Tog istog dana, Stivens je dao i milion dolara Trampovom super Akcionom komitetu.
Pol Etkins, predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti i berzu (SEC)
Neto vrijednost: 1,2 milijarde dolara
Advokat Pol Etkins, čija supruga Sara Hampris Etkins potiče od osnivača kompanije za krovove Tamko, sada vodi SEC, agenciju koja štiti investitore i prati tržišta.
Etkins je prethodno služio kao republikanski komesar SEC-a pod predsjednikom Džordžom Bušom. Etkins je izjavio da ubrzava Trampov predlog koji mijenja obaveznu učestalost finansijskih izvještaja kompanija sa kvartalnih na polugodišnje.
Prije nego što ga je Tramp nominovao, Etkins je savjetovao firme poput ExxonMobila i Bank of America. Smatra se prijateljskim prema industriji kriptovaluta u odnosu na svog prethodnika, Garija Genslera. Dao je 2.700 dolara za proTramp odbor 2016, a on i supruga dali su nešto više od 100.000 dolara za Trampa, proTramp odbore i Republikansku partiju 2020. i 2024. godine.

Najbogatija Bijela kuća u istoriji: Trampova administracija ima 12 milijardera

Policijski službenici Regionalnog centra granične policije „Sjever“ uhapsili su A.Z. (30) iz Novog Pazara, državljanina Republike Srbije, za kojim je bila raspisana međunarodna potjernica NCB Interpol Štokholm.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, A.Z. je kontrolisan na graničnom prelazu Dračenovac, na ulazu u Crnu Goru, prilikom upravljanja vozilom marke „Mercedes“. Provjerom identiteta kroz elektronske evidencije, kao i u saradnji sa NCB Interpolom Podgorica, utvrđeno je da se imenovani potražuje radi izdržavanja kazne zatvora u Švedskoj.
Prema navodima policije, A.Z. se tereti za više krivičnih djela, među kojima su primanje ukradene robe, krađa, teška nezakonita vožnja, vožnja u alkoholisanom stanju, prekršaji u vezi sa opojnim drogama, prijetnja javnom službeniku, nasilnički otpor i pokušaj krađe.
Osumnjičeni je lišen slobode i predat službenicima Odjeljenja bezbjednosti Rožaje, a u zakonskom roku biće priveden sudiji za istragu Višeg suda u Bijelom Polju, radi odlučivanja o određivanju ekstradicionog pritvora.

Uhapšen državljanin Srbije kojeg potražuje Švedska

Uprava za saobraćaj završila je projekat unapređenja saobraćajne signalizacije na najprometnijim raskrsnicama na mreži državnih puteva u Crnoj Gori, čime su stvoreni uslovi za bezbjednije i sigurnije odvijanje saobraćaja, uz značajno povećanje broja informacija dostupnih učesnicima u saobraćaju.
- Projektom je obuhvaćena modernizacija i unapređenje signalizacije i opreme na 20 raskrsnica, što je uključivalo: potpunu obnovu vertikalne signalizacije, postavljanje novih predraskrsničnih informativnih tabli, obnovu horizontalne signalizacije, unapređenje sistema pasivne bezbjednosti. Sve aktivnosti imale su za cilj podizanje nivoa bezbjednosti u zoni raskrsnica - saopštili su iz Uprave za saobraćaj.
Radovi su realizovani u 13 crnogorskih opština: Pljevlja, Žabljak, Šavnik, Nikšić, Kolašin, Plužine, Budva, Kotor, Berane, Andrijevica, Plav, Rožaje i Ulcinj.
Ukupna vrijednost izvedenih radova iznosi 476.550,98 eura sa PDV-om.
- Uprava za saobraćaj ostaje posvećena podizanju nivoa bezbjednosti na državnoj putnoj mreži, a planiran je i nastavak projekta u narednom periodu, s ciljem daljeg unapređenja saobraćajne signalizacije i opreme na raskrsnicama širom Crne Gore - navodi se u saopštenju.

Uprava za saobraćaj: Unaprijeđena saobraćajna signalizacija na 20 ključnih raskrsnica

Ministri ekologije, održivog i razvoja sjevera, Damjan Ćulafić i finansija Novica Vuković, saopštili su da je postignut konačan dogovor između Vlade i Opštine Ulcinj o formiranju upravljača jednim od najvrednijih resursa u zemlji – Parkom prirode Ulcinjska solana.
“Nakon intenzivnog i složenog procesa i višemjesečnih razgovora sa predstavnicima Opštine Ulcinj, postignut je dogovor o osnivanju zajedničkog privrednog društva pod nazivom Ulcinjska Solana”, navodi se u zajedničkom saopštenju dva Ministarstva.
Tim činom postavljaju se, kako se dodaje, temelji za dugoročno upravljanje jednim od najvrjednijih ekosistema u Crnoj Gori i pravi se ključan iskorak ka zatvaranju Poglavlja 27, posebno u oblasti zaštite prirode. Time se Crna Gora dodatno približava članstvu u Evropskoj uniji, ispunjavajući standarde najzahtjevnijeg pregovaračkog poglavlja.
Ministri su naglasili da je Ulcinjska solana područje od izuzetne ekološke važnosti, međunarodno priznato kao močvara od globalnog značaja, park prirode i dio Ramsar liste najvažnijih svjetskih močvarnih područja.
“Kao jedna od deset najvećih i najmlađih solana na Mediteranu, ona je nezamjenjivo stanište za brojne vrste ptica, uključujući mnoge globalno ugrožene. Naše opredjeljenje da Solanu zaštitimo, obnovimo i razvijamo u skladu sa najvišim ekološkim standardima predstavlja i zakonsku obavezu i moralnu dužnost prema budućim generacijama”, poručio je Ćulafić.
Vuković je naveo da formiranjem tog javno privrednog društvo obezbijediće stabilno upravljanje, planski razvoj i održivu valorizaciju prostora.
“Definisali smo osnivačke udjele, udio Vlade iznosi 60 odsto, dok je udio Opštine Ulcinj 40 odsto. Ukupan osnivački kapital iznosi četiri miliona EUR i biće sukcesivno uplaćivan tokom narednih pet godina”, rekao je Vuković.
Oni su kazali da tim dogovorom šalju jasnu poruku, a to je da Crna Gora bira put održivog razvoja i očuvanja prirode kao temelja evropskog identiteta.
“Zahvaljujemo svim institucijama, ekspertima i partnerima koji su doprinijeli ovom procesu, posebno Delegaciji EU u Crnoj Gori, Opštini Ulcinj, kao i brojnim organizacijama i pojedincima koji su godinama ukazivali na značaj zaštite Solane. Zajedničkim radom postižemo rezultate od nacionalnog i međunarodnog značaja”, zaključili su ministri.

Vlada i Opština Ulcinj gazdovaće Solanom

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića Danila Mandića, optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.
– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.
Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.
Majka okrivljenog, Ljiljana Mandić, takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.
Oštećeni Aris Turković naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.
– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.
Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:
– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.
Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.
– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.
Naveo je da je konobarica te večeri bila Mina Vujković.
Tužilac Ivan Bojanić prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.
Turkovićev advokat, Damir Lekić, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
Oštećeni Darko Perović zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.
– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.
I pored upozorenja sutkinje Ivane Becić da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.
– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.
Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.
Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
Jelena Gajević, vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma Mina Vujković.
– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.
Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.
– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.
– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.
Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.
Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
Svjedočio je i Mihailo Čađenović, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
Advokat oštećenih Damir Lekić kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;
- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;
Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.
- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;

Tag: pkcg