Grupacija priređivača igara na sreću pri Privrednoj komori Crne Gore predstavila je Program rada za period 2025–2026, koji, kako je saopšteno, predstavlja strateški iskorak u unapređenju rada sektora igara na sreću.
Potpredsjednik Grupacije Miloš Lalević istakao je da usvajanje Programa označava početak snažnijeg institucionalnog pristupa zasnovanog na dijalogu, transparentnosti i profesionalnim standardima.
– Sektor igara na sreću jedan je od najstrože regulisanih u Crnoj Gori. Naš prioritet je jačanje partnerstva sa Ministarstvom finansija, Upravom za igre na sreću, Poreskom upravom, Upravom policije, Centralnom bankom i drugim institucijama – poručio je Lalević, dodajući da se puni efekti zakonskog okvira mogu postići samo putem kontinuirane i stručne saradnje.
On je ukazao da crno tržište igara na sreću ostaje najveći izazov pred državom.
– Nelegalne online platforme, razvoj tehnologija i nedovoljno efikasni kontrolni mehanizmi omogućavaju procvat crnog tržišta, što predstavlja opasnost za javne finansije, bezbjednost korisnika i poštovanje zakona. Snažna institucionalna akcija je ključna – naglasio je Lalević.
Grupacija će, istakao je, nastaviti da promoviše standarde odgovornog priređivanja kroz saradnju sa civilnim sektorom, stručnim organizacijama i lokalnim samoupravama.
– Odgovorno priređivanje nije samo zakonska obaveza, već zajednički društveni interes – kazao je Lalević.
On je najavio i intenziviranje prekogranične saradnje, u cilju jačanja regulatorne transparentnosti i nadzora, te unapređenja borbe protiv nelegalnog tržišta.
– Jedinstven i profesionalan nastup industrije ključan je za efikasno zastupanje interesa legalnih priređivača i jačanje ugleda sektora – poručio je Lalević.
Zaključio je da Grupacija ostaje posvećena transparentnom i odgovornom poslovanju u skladu sa novim zakonskim okvirom.
– Bićemo konstruktivan partner institucijama i pouzdan sagovornik javnosti – zaključio je Lalević.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Lalović: Novi program borba protiv crnog tržišta i jačanje partnerstva sa državom u fokusu

Zatvaranje poglavlja 3, 4 i 6 znači jednostavnije pokretanje firmi, uklanjanje nepotrebnih administrativnih prepreka i veću konkurenciju, ali i više šansi da crnogorski privrednici usluge ponude širom Evropske unije (EU), saopštila je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
- To znači jasnija pravila, manje rizika, stabilniji finansijski sistem i veću predvidivost za investitore. Ovaj proces donosi ujednačena i moderna pravila poslovanja i fer uslove za sve - rekla je Gorčević na otvaranju panel debate u Privrednoj komori (PKCG).
Panel debatu pod nazivom Prilike. Razvoj. Integracija: crnogorska privreda pred novim poglavljima, organizovalo je Ministarstvo evropskih poslova, u partnerstvu sa PKCG, ministarstvima ekonomskog razvojam i finansija i uz podršku Delegacije EU kroz projekat EU4ME, a u susret zatvaranju Poglavlja 3 - Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga, 4 - Sloboda kretanja kapitala i 6 - Privredno pravo.
Gorčević je navela da ova poglavlja predstavljaju set vrlo praktičnih promjena, koje vode ka lakšem, bržem i sigurnijem poslovanju.
- Članstvo u EU neće riješiti sve probleme. Usklađivanje se standardima EU zahtijeva stručni kadar, digitalizaciju, a ponekad i promjene u poslovnoj kulturi - rekla je Gorčević.
Ona je naglasila da sve to vrijedi, jer kompanije koje usklade svoje poslovanje s evropskim pravilima, postaju konkurentnije, ne samo na domaćem, već i na tržištu EU od preko 450 miliona ljudi.
- Zatvaranjem ovih poglavlja pokazujemo da Crna Gora ne usklađuje samo propise, već gradi ekonomiju kompatibilnu sa evropskom i spremnu za ravnopravno učešće na jedinstvenom evropskom tržištu - poručila je Gorčević.
Predsjednica PKCG, Nina Drakić, saopštila je da zatvaranje pregovaračkih poglavlja 3, 4 i 6 nije samo rezultat dugotrajnih i složenih pregovora, već potvrda da Crna Gora napreduje u oblastima presudnim za ekonomski razvoj, investicionu sigurnost i jačanje konkurentnosti privrede.&nbsp;
- Zatvaranjem ovih poglavlja, EU jasno potvrđuje da se Crna Gora približava standardima, pravilima i najboljim praksama jedinstvenog evropskog tržišta. To nijesu samo tehnički kriterijumi - radi se o oblastima koje svakodnevno utiču na rad naših kompanija - kazala je Drakić.
Prema njenim riječima, radi se o procesu koji oslobađa potencijal crnogorskih kompanija da pružaju usluge širom EU, kroz jednostavnije procedure.
- Zatvaranje ovih poglavlja jeste važno dostignuće, ali ne treba zaboraviti da predstavlja i novu obavezu - da nastavimo sa dosljednom i kontinuiranom primjenom preduzetih standarda, sprovođenjem reformi koji će osigurati da usklađeni propisi zažive u praksi - navela je Drakić.
Ona je naglasila da Crna Gora danas šalje jasnu i snažnu poruku – da je spremna, da može i da želi da bude dio evropskog ekonomskog prostora.
- Na nama je da iskoristimo ovu pozitivnu dinamiku i zajedno stvorimo poslovni ambijent u kojem domaća preduzeća, kao i strani investitori, ulažu sa povjerenjem, posluju u stabilnim uslovima i stvaraju vrijednost koja je prepoznata i na domaćem i na širem evropskom tržištu - istakla je Drakić.
Šefica pregovaračke radne grupe za Poglavlje 6, Renata Milutinović, iz Mnistarstva ekonomskog razvoja, kazala je da poglavlja 3 i 6 najvidljivije utiču na poslovni ambijent, mobilnost preduzetnika, kvalitet regulative i nivo zaštite svih učesnika na tržištu.
- Poglavlje 3 otvara crnogorskim kompanijama pristup jedinstvenom evropskom tržištu, gdje preduzetnici mogu pružati usluge u 27 država članica na jednak način kao i domaći pružaoci usluga - rekla je Milutinović.
Crna Gora je u Poglavlju 6 ispunila sva završna mjerila, a Skupština usvojila cijeli set zakonskih rješenja.
- Sve ove reforme ne stvaraju samo zakonski okvir koji je usklađen sa EU. One stvaraju uslove da investitori imaju jasnija pravila, manjak pravne nesigurnosti i veću predvidivost u poslovnom planiranju - dodala je Milutinović.
Time se otvara prostor za veće ulaganje, veći broj projekata i stabilniji poslovni ambijent.&nbsp;
- Poglavlja 3 i 6 imaju zajedničku misiju – da učine crnogorsku privredu otvorenijom i otpornijom, uz jasna i savremena pravila usklađivanja sa najboljom evropskom praksom - smatra Milutinović.
&nbsp;Državna sekretarka u Ministarstvu finansija, Milica Adžić, saopštila je da sloboda kretanja kapitala predstavlja jedan od četiri stuba na kojima počiva jedinstveno tržište EU, dok je privredno pravo ključ za stabilno, predvidivo i transparentno poslovno okruženje.
- Poglavlja 4 i 6 nijesu tek administrativne obaveze. Ona otvaraju nove mogućnosti za investiranje, jačanje konkurentnosti i dublju integraciju Crne Gore u evropski ekonomski sistem - &nbsp;zaključila je Adžić.

Gorčević: Zatvaranjem poglavlja do većeg tržišta i lakšeg pokretanja biznisa

Crnogorske vinarije nastupile su na međunarodnom vinskom sajmu Wine Vision by Open Balkan u Beogradu, predstavljajući svoju ponudu u okviru zajedničkog štanda Privredne komore Crne Gore (PKCG). Učešće domaćih proizvođača još jednom je potvrdilo snažan napredak crnogorske vinske industrije na regionalnoj sceni.
Savjetnik predsjednice PKCG, Dragoljub Bulatović, kazao je da je zajednički nastup važan korak ka jačanju vidljivosti domaćih proizvođača:
– Privredna komora vidi ovu manifestaciju kao izvanrednu priliku da se naši vinari snažnije pozicioniraju na međunarodnom tržištu. Ekonomsku integraciju smatramo ključem za bolju prepoznatljivost našeg vinarskog nasljeđa. Uvjereni smo da će predstojeći dani potvrditi značaj i reputaciju Wine Vision-a.
Predsjednik Grupacije vinara i vinogradara pri PKCG, Radosav Brnović, naglasio je važnost institucionalne podrške:
– Privredna komora dala je snažan doprinos razvoju vinarstva. Kroz Grupaciju vinara dobili smo platformu za rješavanje brojnih izazova, ali i podršku za nastupe na ovako važnim sajmovima. Crnogorske vinarije imaju veliki potencijal u regionu i upravo ovakvi događaji omogućavaju da ga dodatno potvrdimo.
Enološkinja vinarije Keković Estate, Kristina Roganović, istakla je da zajednički nastup vinara snažno doprinosi promociji crnogorske vinske scene:
– Veliko nam je zadovoljstvo što smo treći put na Wine Vision-u, a prvi put uz PKCG. Zajedno pokazujemo snagu crnogorskog vina – tradiciju, autohtone sorte i ljubav prema vinogradarstvu.
Predstavnik porodične vinarije Đukanović, Dušan Đukanović, naglasio je značaj ovakvih manifestacija za male proizvođače:
– Ovo je izuzetna prilika da se male porodične vinarije predstave široj publici, ostvare kontakte i pokažu kvalitet crnogorskih vina. Ulaganja u vinograde i tehnologiju rastu, ali nam je ovakva podrška ključna da taj rad dođe do tržišta.
Vinarija Patrimonio takođe je imala uspješan nastup. Predstavnik David Mićunović rekao je:
– Naša vina nose duh tradicije iz Čemnice i kvalitet grožđa sa Bobije. Učešće na sajmu nam omogućava da predstavimo svoj rad i učvrstimo poziciju brenda.
Zajednički nastup crnogorskih vinarija na Wine Vision-u još jednom je pokazao da uz podršku Privredne komore Crne Gore domaća vinska industrija ima kapacitet, autentičnost i kvalitet da parira najznačajnijim regionalnim i međunarodnim proizvođačima.

1250x600

1084x550

PKCG: Crnogorske vinarije nastupile na Wine Vision-u i učvrstile svoju poziciju na regionalnoj vinskoj sceni

Privredna komora Crne Gore je u saradnji sa Ministarstvom ekonomskog razvoja 21. novembra organizovala prvi okrugli sto posvećen novom Zakonu o privrednim društvima, čija je puna primjena predviđena od 1. januara 2026. godine.
Događaj je imao za cilj da poslovnoj zajednici predstavi najvažnije elemente reforme korporativnog prava, da objasni razlike u odnosu na raniji zakonski okvir i da omogući otvorenu diskusiju o pitanjima koja se pojavljuju u praksi prije početka primjene propisa, saopštili su iz Privredne komore.
Direktorica Sektora udruženja u PKCG Slavica Pavlović podsjetila je da je prvi Zakon o privrednim društvima donijet 2020. godine i da je tada napravljen važan korak ka modernizaciji korporativnog prava u Crnoj Gori. Međutim, kako je istakla, ubrzani razvoj privrednih odnosa, zahtjevi poslovne zajednice i obaveza usklađivanja sa pravnom tekovinom EU nametnuli su potrebu za donošenjem novog, savremenijeg zakonskog okvira, koji će se primjenjivati od 1. januara 2026. godine i kojim se uvodi sveobuhvatna reforma korporativnog prava.
- Vjerujem da će današnja diskusija, uz učešće predstavnika Ministarstva ekonomskog razvoja i pravnih eksperata, dati jasne odgovore na sve izazove koje novi zakon donosi - poručila je Pavlović.
Renata Milutinović, generalna direktorica Direktorata za industrijski i regionalni razvoj naglasila je da Ministarstvo ostaje otvoreno za dijalog sa privredom o svim pitanjima koja su se pojavila nakon usvajanja ključnih zakona iz oblasti privrednog prava. Kako je navela, komunikacija sa ekonomskom zajednicom bila je planirana još prije usvajanja zakona, imajući u vidu veliki broj novina koje on donosi. Podsjetila je da je zakon prošao javnu raspravu u okviru koje su sve sugestije pažljivo razmotrene, a dio njih i prihvaćen.
- Postoje evropska pravila o kojima se jednostavno ne pregovara, ali smo nastojali da u okviru mogućeg uvažimo potrebe privrede - istakla je Milutinović, dodajući da je današnji skup samo početak kontinuirane komunikacije sa privredom, te da će u narednom periodu biti organizovano još pet tematskih događaja.
Nemanja Radović, član ekspertskog tima koji je radio na Zakonu je u svom izlaganju detaljno predstavio novine koje donosi novi Zakon o privrednim društvima, naglašavajući njegovu suštinsku modernizaciju i usklađivanje sa evropskim standardima, te preciznije regulisanje korporativnog upravljanje, pitanja kapitala i restrukturisanja društava. Posebno je apostrofirao da zakon donosi veću pravnu sigurnost, transparentnost i efikasnost poslovanja.
- Jedan od najvažnijih iskoraka je prenošenje ključnih evropskih direktiva, čime se omogućava potpunija harmonizacija sa EU tržištem i olakšava prekogranično poslovanje. U skladu s tim, uvedene su nove pravne forme kao što su evropsko akcionarsko društvo (SE) i evropsko ekonomsko interesno udruženje (EEIG), a pojam „javnog društva" dodatno je preciziran, omogućujući privrednim društvima iz Crne Gore da posluju po modelima priznatim na EU nivou – naveo je Radović.
Radović je posebno istakao potpuno elektronsko osnivanje društava, uključujući DOO, dijelove društava i strane nerezidente, putem video identifikacije i elektronskih dokumenata. Takođe, regulisan je položaj preduzetnika, omogućeno privremeno obustavljanje djelatnosti i elektronska izrada osnivačkog akta i statuta. U oblasti upravljanja društvima uveden je klasičan one-tier sistem, izvršni direktori su članovi board-a, definisana je odgovornost i trajanje mandata članova organa, institut diskvalifikovanih direktora i obaveze rodne ravnopravnosti u javnim AD.
- Takođe, uvedena su pravila o dugoročnom učešću akcionara i detaljna regulacija korporativnog upravljanja, uključujući obavezne odbore i godišnje izvještavanje. Zakon omogućava prekogranična spajanja i podjele društava, fleksibilnije procedure za DOO, dodatne uplate članova i promjene u pravilima o glasanju i dividendama - piše u saopštenju.
Radović je naglasio da zakon digitalizuje postupke, ubrzava pravni promet i jača korporativno upravljanje, čime se stvara pouzdanije i konkurentnije investiciono okruženje u Crnoj Gori, uz rok od tri mjeseca za usklađivanje sa njegovim odredbama, od dana njegovog stupanja na snagu.
U drugom dijelu okruglog stola detaljno su razmotrena pitanja i dileme privrednika, a na pitanja je odgovarala i Dijana Raičković, ekspertkinja koja je učestvovala u izradi Zakona. Učesnike je, između ostalog, zanimalo niz praktičnih situacija koje će se javiti početkom primjene zakona, uključujući način određivanja modela upravljanja u akcionarskim društvima, tumačenje odredbi o jednodomnom i dvodomnom upravljanju, status i nadležnosti izvršnih i neizvršnih direktora, kao i pitanja u vezi sa mandatom i izborom članova odbora direktora.
- Učesnici su ukazali da su nedoumice naročito izražene u dijelu prelaznih rokova i prakse izbora novih organa upravljanja nakon početka primjene zakona, kao i u vezi sa položajem izvršnih direktora koji su imenovani po ranijem zakonu, a kojima mandat traje i nakon početka važenja novog zakonskog rješenja. Razmatrana su i pitanja o tome na koji način se bira generalni direktor, koja se ovlašćenja prenose na odbor direktora, kako se vrši nadzor nad izvršnim direktorima i na koji se način odlučuje u situacijama u kojima su isti članovi organa istovremeno dio upravljanja i dio nadzorne strukture - navodi se.
Predstavnici Ministarstva naveli su da, iako izvršne direktore formalno bira skupština, predlaganje može biti inicijativa akcionara, dok mandat i odgovornosti ostaju jasno propisani zakonom. Novi zakon eksplicitno ograničava ovlašćenja i propisuje tehničke procedure koje preduzeća moraju sprovesti u roku od dva do tri mjeseca, uključujući izmjene statuta i druge formalnosti. Posebno je naglašeno da su notari obavezni da pregledaju i ovjere statute i akte društava, provjeravajući njihovu usklađenost sa zakonom, čime se dodatno osigurava pravna sigurnost i transparentnost poslovanja.
Privrednike je takođe interesovalo kako funkcioniše skupština društva u slučajevima kada je većinski vlasnik lokalna samouprava. Iz Ministarstva su pojasnili da skupština ostaje najviši organ odlučivanja, dok zakon precizira ulogu odbora direktora i izvršnih organa, čime se osigurava efikasno i transparentno donošenje odluka. Takođe, naveli su da ministarstva kontinuirano organizuju obuke za sve članove odbora, posebno u državnim preduzećima, kako bi se osigurala potpuna usklađenost sa zakonskim standardima i evropskim direktivama.
- Predstavnici Ministarstva kazali su da će pripremiti i objaviti zvanična tumačenja u vezi sa svim postavljenim pitanjima, kako bi se obezbijedila ujednačena primjena zakona na nivou svih privrednih subjekata. Najavljeno je da će u narednim sedmicama biti objavljeni i podzakonski akti i tehnička uputstva za privredu, notare i profesionalne korisnike CRPS-a, te da će se organizovati dodatne konsultacije i radionice u cilju olakšavanja prelaska na novi sistem - zaključili su iz PKCG.

PKCG: Predstavljen novi Zakon o privrednim društvima

Ulaganje u kvalitet i standardizaciju temelj je povjerenja i održivog razvoja u Crnoj Gori - poručeno je sa Crnogorskog dana kvaliteta koji je Privredna komora organizovala na temu ,,Mislimo različito, radimo zajedno – unapređujmo kulturu kvaliteta’’.
Cilje je bio da se razmotre načini na koje različiti pristupi, iskustva i perspektive mogu doprinijeti zajedničkom cilju - izgradnji i njegovanju kulture kvaliteta u organizacijama.
- Danas je prilika da se svi podsjetimo da kvalitet nije slučajnost, već rezultat predanosti, znanja i istinske želje da budemo bolji, ne zato što to traže tržišni standardi, već zato što znamo da samo kvalitet stvara trajnu vrijednost – istakao je u uvodnom obraćanju potpredsjednik Privredne komore, Dragan Kujović.
Prema njegovim riječima, Crna Gora, iako mala zemlja i mala ekonomija, pokazuje izvanredno razumijevanje za važnost standarda, mjerljivosti i kontinuiteta.
-Kroz institucije, privredu, akademsku zajednicu i civilni sektor raste svijest da kvalitet nije trošak – već investicija u povjerenje, održivost i budućnost. Taj put nas vodi ka društvu koje cijeni znanje, etiku i odgovornost, društvu u kojem svi želimo da živimo - poručio je Kujović, naglasivši da kvalitet nije samo skup standarda i procedura, već način razmišljanja, rada i života svake uspješne organizacije.
Prof dr Aleksandar Vujović, predsjednik Kooridnacionog odbora za kvalitet u PKCG, istakao je da, u vremenu skorijeg pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, ubrzanog tehnološkog razvoja zasnovanog na vještačkoj inteligenciji i stalnog rasta očekivanja korisnika, kvalitet postaje ključni način razmišljanja i garant održivog razvoja, konkurentnosti i povjerenja. On je ukazao i na to da kvalitet nije samo ispunjavanje standarda, već predstavlja dublju kulturu kontinuiranog unapređenja, inovacija i posvećenosti izvrsnosti u svim segmentima poslovanja.
-Kvalitet nije samo cilj koji postižemo; to je put kojim svakodnevno oblikujemo naše odluke, procese i inovacije. Kvalitet je način razmišljanja, temelj povjerenja i pokretač održivog razvoja. Samo kroz stalno unapređenje, posvećenost izvrsnosti i otvorenost za nova rješenja možemo izgraditi konkurentno društvo koje odgovara potrebama svojih građana i tržišta – poručio je on.
Tokom panela „Mislimo različito, radimo zajedno – Unapređujmo kulturu kvaliteta“, predstavnici ključnih institucija u Crnoj Gori podijelili su svoja razmišljanja o značaju kvaliteta, akreditacije, metrologije i razvijanju kulture kvaliteta u zemlji.
Gordana Bajić, direktorica Zavoda za metrologiju Crne Gore, istakla je da je metrologija osnov kvaliteta.
-Naše društvo može biti uređeno i uspješno samo ukoliko se oslanja na povjerenje, odgovornost i ispravne odluke. Kvalitet u metrologiji omogućava da korisnici naših usluga, bilo da su građani ili privredni subjekti, budu sigurni da su mjerila i mjerni uređaji ispravni i pouzdani – kazala je ona.
Bajić je naglasila da misija Zavoda za metrologiju obuhvata ostvarenje visokog kvaliteta usluga, sticanje povjerenja u sistem mjerenja, razvoj naučne metrologije i uspostavljanje efikasnog metrološkog sistema u Crnoj Gori kroz inovacije i stalno usavršavanje. 
Anita Krulanović, direktorica Akreditacionog tijela Crne Gore, kazala je da akreditacija predstavlja proces potvrđivanja kompetentnosti institucija i osiguravanja kvalitetnih usluga.
-Sertifikati koje izdaje naše akreditaciono tijelo pokazuju da je ocjenjivano tijelo kompetentno, da posjeduje odgovarajuće metode, opremu i stručno osoblje. Na međunarodnom nivou, naši sertifikati su priznati i pouzdani, jer smo uskladili svoj rad sa evropskim i međunarodnim standardima – navela je ona.
Krulanović je posebno istakla da je saradnja sa Privrednom komorom Crne Gore od velikog značaja za širenje misije kvaliteta i promociju standarda u svim sektorima društva.
Neško Šćekić, predstavnik Instituta za standardizaciju je istakao važnost građenja kulture kvaliteta, poručujući da kvalitet nije samo ispunjavanje standarda, već skup karakteristika koji zadovoljava ili prevazilazi očekivanja korisnika.
-Da bismo imali kvalitetnu proizvodnju i usluge, potrebna su snažna tijela, akreditacija, metrologija i standardizacija. Samo na tom temelju možemo razviti pravu kulturu kvaliteta i osigurati da standardi budu primijenjeni odgovorno i efikasno – kazao je on.
Panelisti su poslalii jasnu poruku, a to je da razvoj kulture kvaliteta podrazumijeva stalnu edukaciju, inovacije, primjenu međunarodnih standarda i aktivnu saradnju svih relevantnih institucija, te ukazali na važnost kontinuiranog ulaganja u kvalitet i standardizaciju kao temelje povjerenja i održivog razvoja u Crnoj Gori.
Primjere dobre prakse predstavili su Slavica Jovanović, DLS - Montenegro doo Podgorica i Jovana Marković, specijalistkinja za kvalitet Kompanija One Crna Gora.
Slavica Jovanović govorila je o bezbjednosti hrane koja podrazumijeva sprovođenje svih neophodnih mjera kako hrana ne bi imala štetan uticaj na zdravlje potrošača kada se pravilno pripremi i konzumira, pri čemu je važno jasno razlikovati bezbjednost od pojma sigurnosti hrane.
Jovanović je naglasila da kvalitet hrane zahtijeva dodatne napore koji nadilaze minimalne standarde bezbjednosti, te da se odgovornost za postizanje najviših standarda dijeli među svim akterima u lancu proizvodnje, prerade, skladištenja i distribucije.
-Bezbjednost hrane je odgovornost svih učesnika u proizvodnji i distribuciji, a samo zajedničkim naporima možemo ostvariti najviše standarde kvaliteta i bezbjednosti - zaključila je Jovanović.
Jovana Marković, istakla je da je kvalitet integralni dio identiteta kompanije One i ključ strateškog pristupa u svakodnevnom poslovanju. Prema njenim riječima, One Crna Gora kontinuirano unapređuje iskustvo svojih korisnika kroz primjenu inovacija i posvećeni pristup svakoj usluzi.
Navela je da se vidljivi rezultati implementacije sistema kvaliteta ogledaju u smanjenju broja reklamacija, povećanju efikasnosti komunikacije i unapređenju internih procesa.
-Sistem kvaliteta omogućava organizaciji da posluje dosljedno, predvidivo i efikasno, da blagovremeno prepozna rizike i prilike te njeguje kulturu zajedničke odgovornosti i vrijednosti među zaposlenima i partnerima – poručila je ona.
Skup je moderirala Marga Koković, sekretarka Koordinacionog odbora za kvalitet Privredne komore Crne Gore.

PKCG: Ulaganje u kvalitet i standardizaciju temelj je povjerenja i održivog razvoja u Crnoj Gori

Potpuno urušavanje legalnog tržišta igara na sreću i gubitak velikog broja radnih mjesta, glavni su rizici primjene novog zakona koji tretira tu oblast, saopštio je predsjednik Grupacije priređivača igara na sreću Privredne komore (PKCG), Filip Knežević.
On je upozorio da primjena novog zakonskog rješenja može prouzrokovati gubitak velikog broja radnih mjesta zbog administrativno-pravnih, tehničkih i drugih biznis barijera koje se ogledaju u rješenjima kakva se ne mogu naći nigdje u regionu ili EU.
– Priređivači su, nažalost, kasno uključeni u pripremu novog zakona, tačnije tek kada je njegov inicijalni nacrt već bio objavljen, iako su od same najave, pojedinačno i kroz zajedničke inicijative, nudili podršku i saradnju nadležnim organima, kroz učešće u radnim grupama ili nekoj drugoj formi – rekao je Knežević u intervjuu za Glasnik PKCG.
On je naveo da za takvu vrstu saradnje, međutim, nije bilo dovoljno sluha na drugoj strani.
– Kada su, nakon brojnih obraćanja nadležnim i pojačanog interesovanja javnosti i medija, priređivači konačno uključeni u proces, to je u većoj mjeri bilo formalno, jer je i pored opsežnih primjedbi, predloga i sugestija, usvojeno svega nekih 20 odsto i to uglavnom komentara koji nijesu od suštinskog značaja – precizirao je Knežević.
On smatra da su upravo zbog toga određena zakonska rješenja neprimjenjiva, poput onog kojim se regulišu porezi na dobitke od igara na sreću, ali i da ima puno nepoznanica u dijelu primjene zakona, čime se svi učesnici na tržištu dovode u neizvjesnu pravno-formalnu situaciju.
– Nadam se da ćemo, kroz najavljene aktivnosti Grupacije, doprinijeti uspostavljanju kvalitetnijeg dijaloga i sadržajnije saradnje sa nadležnima, kako bi se, uz stručnu podršku i iskustvo priređivača, došlo do adekvatnijih i primjenjivih rješenja, počev od podzakonskih akata koji proizilaze iz novog zakona – poručio je Knežević.
Kada je riječ o ključnim izazovima sektora igara na sreću, on je naveo da se prvi odnosi upravo na implementaciju novog zakona.
– Primjena određenih normi upitna je sa stanovišta ustavnosti. Određene norme su nedovoljno jasne i ostavljaju prostor za proizvoljno tumačenje, dok su neke neprimjenjive zbog nedostatka podzakonskih akata kojima bi se bliže definisali ključni segmenti zakona. Postojeći podzakonski akti, koji su u primjeni do donošenja novih, u određenoj mjeri su u suprotnosti sa zakonom i kao takvi se ne mogu primjenjivati, što dodatno dobija na težini kada se uzme u obzir da je novim zakonom propisano preko 40 osnova za ukidanje odobrenja za priređivanje igara na sreću – saopštio je Knežević.
On je dodao da u ovom trenutku, zbog nedostatka podzakonskih akata, nije moguće otvoriti novi objekat za igre na sreću.
– Drugi ključni izazov je izlazak iz pat-pozicije kada je u pitanju insistiranje resornog Ministarstva i poreskih organa na primjeni nesporno neprimjenjivog Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica u dijelu oporezivanja dobitaka od igara na sreću, u postojećoj formi – rekao je Knežević.
On je naveo da se treći izazov odnosi na razbijanje predrasuda kada su u pitanju igre na sreću, jer obavljanje te djelatnosti u skladu sa zakonima ne predstavlja društveni problem, već uređenu ekonomsku djelatnost koja ima značajan doprinos u pogledu zapošljavanja, budžetskih prihoda i društveno odgovornih aktivnosti.
Grupacija će se, kako je najavio Knežević, truditi da bude konstruktivan partner vlastima u prevenciji svih potencijalno negativnih efekata od igara na sreću po građane.
On je kazao da su prednosti novog zakona iz ugla priređivača minimalne u odnosu na prethodno zakonsko rješenje.
– Jedna od ključnih pogodnosti trebalo bi da bude izdavanje jedinstvenog odobrenja za priređivanje određene vrste igara na sreću u formi upravnog akta na period duži nego što je to bio slučaj sa koncesijama za svaki pojedinačni objekat, ali je ta pogodnost u potpunosti anulirana propisivanjem mogućnosti ukidanja istog po preko 40 osnova. Time se uvodi potpuna pravna nesigurnost, imajući u vidu da se zbog najmanjeg administrativnog, tehničkog ili drugog propusta može izgubiti odobrenje – rekao je Knežević.
On je saopštio da je društveno odgovorno priređivanje i mogućnost samoograničenja i samoisključenja igrača konačno normirano kroz novi zakon, ali da treba istaći da je veći broj priređivača, nezavisno od činjenice da nije postojala zakonska obaveza, učinio igračima dostupnim tehničku mogućnost samoisključenja ili samoograničenja, poštujući opšta načela odgovornog priređivanja.
– Glavni rizici su potpuno urušavanje legalnog tržišta i gubitak velikog broja radnih mjesta. Samo neki od takvih primjera su obavezna registracija igrača za igru na automatima, koja nema jasnu svrhu osim otežavanja funkcionisanja automat klubova, jer se Zakonom o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma jasno definiše kada i na koji način se moraju preduzeti mjere utvrđivanja i provjere identiteta – naveo je Knežević.
Takvo rješenje, prema njegovim riječima, destimuliše igre na sreću kod legalnih priređivača, smanjuje prihode državi, pospješuje sivo i crno tržište i na kraju dovodi do gašenja radnih mjesta i nemogućnosti ubiranja drugih vrsta poreza.
– Ništa manje opterećujuće je vođenje evidencije o svima koji su obavili bilo koju uplatu u kazinima, automat klubovima ili putem interneta ili im je isplaćen bilo koji iznos, odnosno kod igara klađenja evidencije o osobama koje su uplatile 50 eura i više ili im se isplaćuje 300 eura i više, iako se shodno direktivi EU propisuje granica od dvije hiljade eura i više za sprovođenje mjera poznavanja i praćenja stranke – naveo je Knežević.
On je dodao da se Zakonom o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma propisuje prag od 20 eura ili više, čime se priređivačima nameće vođenje višestrukih evidencija koje ne doprinose boljoj kontroli, već se nadležni organ blokira hiperprodukcijom nevažnih informacija.
Knežević je objasnio da se pod vođenjem evidencije ne misli na identifikaciju osobe koja želi da učestvuje u igrama na sreću u smislu utvrđivanja punoljetstva, već vođenje detaljnih evidencija sa ličnim podacima igrača i svim njihovim uplatama i isplatama, bez obzira na iznos.
– Kada se tome dodaju i porezi na dobitke od igara na sreću na način na kojem insistiraju nadležni organi, odnosno na način propisan važećim Zakonom o porezu na dohodak fizičkih lica, koji je u suprotnosti sa praksom u regionu i zemljama EU poput Srbije, BiH, Slovenije, Hrvatske, Švedske, Njemačke, Španije i Francuske, onda je gotovo izvjesno da će igrači pribjegavati igri kod nelegalnih priređivača, što će u konačnom rezultirati značajnim smanjenjem budžetskih prihoda – upozorio je Knežević.
On je kazao da navedene slabosti postojećeg zakonskog rješenja, uz činjenicu da je pristup nelegalnim priređivačima ostao izuzetno otvoren i lako dostupan, jasno ukazuju na rizik od sve bržeg razvoja sivog ili crnog tržišta.
– Ako igrači preko alternativnih sajtova ili korišćenjem VPN-a i drugih tehničkih mogućnosti mogu nesmetano pristupiti platformama nelegalnih online priređivača i obavljati transakcije putem raznih alternativnih načina plaćanja, teško je očekivati da će prolaziti kroz složene administrativne procedure i plaćati poreze čiju osnovicu nije moguće utvrditi kod određenih vrsta igara na sreću – saopštio je Knežević.
On je dodao da posebno zabrinjava to što trenutna rješenja ne omogućavaju umanjenje oporezive osnovice za prethodne gubitke, pa će igrač koji u istom mjesecu ima znatno veće gubitke od ostvarenih dobitaka biti oporezovan iznosom koji ne reflektuje ukupan finansijski rezultat.
– Ne postoje adekvatni mehanizmi zaštite od nelegalnih online priređivača. Kroz licence koje izdaju određene jurisdikcije, globalno prepoznate u ovom svijetu, nelegalni priređivači su prisutni svugdje gdje državne institucije ne uspostave efikasne barijere i instrumente nadzora. Po našem mišljenju, prvi logičan i strateški korak države trebalo je da bude uspostavljanje sigurnog i regulisanog ambijenta za legalne priređivače, jasni tehnički i regulatorni standardi, efikasne kontrole plaćanja, mehanizmi za blokiranje nelegalnih platformi i saradnja sa međunarodnim provajderima platnih usluga – kazao je Knežević.
On smatra da bi povećani nameti od 50 odsto, koji su sada na snazi, mogli biti logičan i održiv korak tek nakon što se uspostavi adekvatan ambijent i omogući funkcionalna odbrana od sivog tržišta.
– U suprotnom, nagla opterećenja na koja industrija nije spremna, samo će podstaći migraciju korisnika na neformalne kanale i dodatno umanjiti fiskalni i društveni efekat regulisane djelatnosti – rekao je Knežević.
On je saopštio da se problem nelegalnih priređivača primarno ogleda u tome što nadležni organi uopšte ne targetiraju one koji su u potpunosti van sistema, već pooštravaju pravila za one koji posluju u skladu sa zakonom.
– Teško je procijeniti udio takvih priređivača, ali suzbijanje tog problema zahtijeva sveobuhvatnije djelovanje, koordinisanu međuresornu saradnju svih relevantnih institucija, uz aktivnu saradnju sa legalnim priređivačima. Jedino tako se mogu identifikovati svi vidovi nelegalnog priređivanja i iznaći adekvatna rješenja za njihovo suzbijanje – poručio je Knežević.
On smatra da postojeće zakonsko rješenje ne prati razvoj tržišta igara na sreću, već ga sprečava i/ili nedovoljno precizno definiše.
– Brzina usluge, kvalitet proizvoda i generalno korisničko iskustvo su ključni elementi industrije igara na sreću, jer je svrha istih zabava, pa se ovako rigidnim zakonskim rješenjima u potpunosti mijenja moderni koncept igara na sreću i ograničava ponuda priređivača – saopštio je Knežević.
Nedovoljno dobre formulacije određenih odredbi zakona stvaraju ozbiljne izazove.
– Industrija igara na sreću u Crnoj Gori posluje u jednom od najstrože regulisanih sektora domaće ekonomije, u kojem su priređivači suočeni sa diskriminatornim propisima, ograničeni neustavnim i neprimjenjivim normama, a sve zbog izostanka konstruktivnog dijaloga i valjane analize uticaja propisa na građane, privredu i javne institucije kojom bi se procijenili ekonomski, socijalni i administrativni efekti predloženih zakonskih rješenja – zaključio je Knežević.

Knežević: Rizik od urušavanja legalnog tržišta

Privredna komora Crne Gore (PKCG) po prvi put organizuje nastup crnogorskih startapova na zajedničkom štandu na prestižnom međunarodnom tehnološkom događaju Veb Samit 2025, koji se od 10. do 13. novembra održava u Lisabonu. Na zajedničkom štandu predstaviće se devet crnogorskih &nbsp;startapova. &nbsp;
- Zajednički nastup crnogorskih startapova na jednom od vodećih svjetskih tehnoloških konferencija ima za cilj da ojača međunarodnu vidljivost domaće startap scene, unaprijedi saradnju sa investitorima i partnerima iz inostranstva, te podstakne dalji razvoj inovativnih biznisa u Crnoj Gori. Pored nastupa devet startapova na zajedničkom štandu, Privredna komora je organizovala i posjetu još 17 kompanija iz Crne Gore ovom svjetskom tehnološkom događaju - naveli su u Privredno9j komori.
U okviru nacionalnog štanda, devet crnogorskih startapova – Bucketora, GoGrant, Gold Bear Technologies, Limo express, Higem AI, LoRaSi, My turn, Pillbie i Skenify predstaviće širok spektar inovativnih rješenja — od putovanja i turizma do zdravlja, obrazovanja, pametnih mreža i sajber bezbjednosti.
- Zajedničko učešće na Veb Samitu je jedinstvena prilika da naši startapovi pokažu da Crna Gora ima znanje, kreativnost i potencijal da bude prepoznata kao tehnološki inovativna destinacija - istakli su u Privrednoj komori.
Veb Samit okuplja više od 70.000 učesnika iz preko 150 zemalja i smatra se jednim od vodećih svjetskih tehnoloških konferencija - mjesta gdje tehnološki lideri, inovatori, investitori i donosioci odluka razmjenjuju ideje i grade partnerstva.&nbsp;
- Veb Samit pruža i izuzetne mogućnosti za umrežavanje uz brojne sesije, izložbene prostore, panele, investitorske sastanke i dodatne događaje nakon konferencije - naveli su u saopštenju.

Crnogorski startapovi na zajedničkom štandu na Veb samitu u Lisabonu

Počasni konzuli predstavljaju vrijedan resurs Crne Gore – ljude koji razumiju i biznis i kulturu, pomažu kompanijama da pronađu partnere i doprinose razvoju međunarodne saradnje i povjerenja, saopštio je potpredsjednik Privredne komore (PKCG) Pavle D. Radovanović.
On je moderirao panel o ulozi počasnih konzula u snaženju ekonomske diplomatije, u okviru Konferencije o ekonomiji Montenegro 2025 koja je danas počela u hotelu Splendid.
Radovanović je, kako je saopšteno iz PKCG, istakao važnost da se tema ekonomske diplomatije nađe u fokusu konferencije, jer je povezivanje biznisa i diplomatije ključno za jačanje konkurentnosti crnogorskih kompanija i privlačenje investicija.
Prema riječima generalnog direktora Direktorata za ekonomsku i javnu diplomatiju, Radovana Bogojevića, Vlada je ekonomsku diplomatiju uvrstila među svoje prioritete, u cilju promocije investicionih potencijala.
On je naglasio da je jačanje diplomatsko-konzularne mreže, posebno kroz angažman počasnih konzula, važan korak u unapređenju ekonomske diplomatije i međunarodnog položaja Crne Gore.
Govoreći o ekonomskim odnosima između dvije države, počasni konzul Crne Gore u Sloveniji Vojislav Kovač je podsjetio da su slovenačke kompanije prisutne u Crnoj Gori još od početka tranzicije i privatizacije, te da su imale važnu ulogu u razvoju više sektora.
- Slovenačka privreda je snažna i izvozno orijentisana, a njihova preduzeća su se u Crnoj Gori pozicionirala kao ozbiljni i pouzdani partner, te društveno odgovorna preduzeća koja su opravdala naše povjerenje - istakao je Kovač.
Takođe je ukazao i na primjere crnogorskih kompanija koje su posljednjih godina aktivne u Sloveniji, naročito u sektoru inženjeringa i građevinarstva, istakavši da su svojim radom i projektima dokazale da mogu biti konkurentne i na zahtjevnom evropskom tržištu.
Počasni konzul Crne Gore u Azerbejdžanu, Namig Vugar Alijev, istakao je da je u početku bilo teško promovisati Crnu Goru, jer mnogi u Azerbejdžanu nijesu ni znali za nju, ali da je ona danas postala jedna od najtraženijih turističkih destinacija.
- Ove godine imamo čak sedam letova nedjeljno iz Azerbejdžana za Crnu Goru, a upravo turistički interes otvara put novim investicijama - kazao je Alijev, dodajući da sve više azerbejdžanskih biznismena ulaže u crnogorske projekte.
On je naglasio da će i u narednom periodu nastaviti da promovišu Crnu Goru kao destinaciju sa velikim turističkim i investicionim potencijalom.
Počasna konzulica u Letoniji, Helena Ruduša, istakla je da ima privilegiju da povezuje buduće poslovne partnere iz ove dvije zemlje i upoznaje ljude sa Crnom Gorom, njenim biznis ambijentom i turističkom destinacijom.
Prema njenim riječima, od kraja aprila do avgusta ove godine, u Crnoj Gori je zabilježeno 7,83 hiljade noćenja turista iz Letonije, a na aerodrom u Tivtu iz Rige sletjelo je više od pet hiljada putnika.
- Podaci pokazuju da je Crna Gora sve popularnija destinacija, a ja dobijam sve više upita pojedinaca i agencija o tome - kazala je Ruduša dodajući da Letonija može pomoći našoj zemlji na putu ka EU, naročito u oblasti upravljanja otpadom.
Počasni konzul Crne Gore u Turskoj, Naser Alim, naglasio je da dvije zemlje imaju veoma dobre odnose u sferi ekonomije, turizma i politike.
- Turska sve više izlazi sa investicijama u inostranstvo. Takođe Turska radi na sve većoj vidljivosti Crne Gore i vidi se veliki rast investicija. Ove godine obim direktnih investicija iz Turske u Crnu Goru iznosi oko 88 miliona EUR, svake godine taj obim raste tako da svake godine imamo sve veći rast investicija. Jedan razlog tome je bezbjednost i ulazak Crne Gore u NATO savez. Ali prisutnost Turske može da bude još veća - kazao je Alim.
Na konferenciji o ekonomiji posebnu pažnju privukao je segment Biznis iza scene: priče koje inspirišu, a prvi sagovornik Aleksandre Bošković Delagić iz Bild studija bio je osnivač kompanije Zetagradnja, Blagota Radović.
Radović je svoj poslovni put opisao kao vrlo težak i mukotrpan u izazovnim vremenima, ali na pitanje da li bi sve ponovio, nije imao dilemu.
- Moja priroda i želja da stvaram mi ne bi dala da promijenim put u pravcu preduzetništva, ali bih vjerovatno mijenjao neke od koraka. Uvijek me ispunjava stvaranje novog i da osvajam neosvojeno - rekao je Radović.
Prema njegovim riječima, ključni preduslov za svaki uspjeh su ljudi bez kojih se sistemi ne mogu graditi. Međutim, najveći izazov u ekonomijama regiona je upravo deficit radne snage.
- U Crnoj Gori nemamo industrijskog radnika i nedovoljno razvijamo proizvodnju. Moramo da napravimo iskorak u tom pravcu i fokusiramo se na produktivnost - kazao je Radović.
Govoreći o razvoju preduzetništva i građevinske industrije, istakao je da Crna Gora mora izgraditi sistem zasnovan na znanju, radu i odgovornosti, kako bi privreda napredovala i država ubirala prihode od sopstvenog razvoja.
- Moramo postaviti jasna pravila u građevinarstvu, u interesu države i zaštite jedne važne privredne grane. Ako uvedemo sistem koji funkcioniše kao u Evropi, imaćemo ogromne prihodere - rekao je Radović.

Počasni konzuli vrijedan resurs Crne Gore

Konferencija FINNO 2025 pod nazivom Digitalno. Zeleno. Održivo /Digital. Green. Sustainable/, u organizaciji Privredne komore (PKCG), održaće se sjutra u hotelu Splendid u Bečićima.&nbsp;
Konferenciju, pored PKCG, organizuju i njeni partneri iz crnogorskog konzorcijuma MontEENegro – Ministarstvo za regionalni razvoj i saradnja sa NVO, Mašinski fakultet Univerziteta Crne Gore i Biznis start up centar Bar.&nbsp;
- Ovaj regionalni događaj okupiće ključne aktere inovacionog ekosistema, kreatore politika, predstavnike malih i srednjih preduzeća, osnivače start up-ova, istraživače, organizacije za podršku biznisu, kao i partnere iz mreže Enterprise Europe Network (EEN) iz zemalja Zapadnog Balkana i šire evropske regije - navodi se u saopštenju.
Konferenciju će otvoriti predsjednica PKCG, Nina Drakić, voditeljka programa Enterprise Europe Network u Evropskoj komisiji Muriel De Grande, ministar regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama Ernad Suljević, dekan Mašinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore Radoje Vujadinović i voditeljka globalnog inovacionog tima u Evropskom institute za inovacije i tehnologije, Marta Kaczmarek.
- FINNO je regionalna inicijativa posvećena jačanju inovacija, konkurentnosti malih i srednjih preduzeća i njihovom pristupu evropskim mrežama i fondovima u jugoistočnoj Evropi. Ova inicijativa razvijena je u okviru Enterprise Europe Network-a, najveće svjetske poslovne mreže koja djeluje u više od 60 zemalja svijeta, a Crna Gora je njen član od osnivanja 2008. godine - navodi se u saopštenju.
Konferencija FINNO 2025 ima za cilj da istraži transformativni potencijal digitalne i zelene tranzicije i njihov značaj za održivi razvoj malih i srednjih preduzeća.
- Program događaja strukturiran je kroz četiri tematska panela sa učešćem međunarodnih govornika i predstavnika regionalnih institucija i organizacija - rekli su iz PKCG.
Prvi panel, pod nazivom Digitalna transformacija MSP – Izazovi i rješenja, fokusiraće se na digitalne alate, inovacije zasnovane na vještačkoj inteligenciji i uticaj novih tehnologija na poslovne modele i produktivnost.&nbsp;
U okviru drugog panela biće razmatrana uloga EEN mreže u jačanju inovacionih ekosistema kroz saradničke mreže, regionalna partnerstva, istraživačke institucije i pružanje specijalizovanih EEN usluga.&nbsp;
Treći panel, Sinergija evropskih projekata - Povezivanje Horizon, Interreg, EIT, Digital Europe i EEN mreže, predstaviće primjere dobre prakse u povezivanju nacionalnih i evropskih programa sa ciljem podrške internacionalizaciji, razvoju inovacija i jačanju konkurentnosti.&nbsp;
Na posljednjem panelu tema će biti Zelena tranzicija i cirkularna ekonomija, sa fokusom na potencijale i iskustva preduzeća koja razvijaju održive poslovne modele i inicijative koje doprinose zelenoj transformaciji regiona.
Nakon panel diskusija biće predstavljen Zapadnobalkanski hub cirkularne ekonomije, koji vodi Institut za istraživanje u životnoj sredini, građevinarstvo i energiju iz Sjeverne Makedonije, u okviru Reconomy projekta kojeg finansira švedska agencija SIDA putem organizacije Helvetas.
&nbsp;Na završetku konferencije Drakić i De Grande uručiće nagrade za cirkularnu ekonomiju u sedam kategorija, čime će biti istaknuti najbolji primjeri održivog poslovanja i inovativnih pristupa resursnoj efikasnosti.
&nbsp;- Učesnici konferencije FINNO 2025 imaće priliku da se povežu sa partnerima iz regiona i Evrope - malim i srednjim preduzećima, startapovima, inovacionim centrima i istraživačkim organizacijama - kroz poslovne susrete (B2B) koji će biti organizovani u okviru Konferencije o ekonomiji Montenegro 2025, koja se održava naredna dva dana na istom mjestu - dodaje se u saopštenju.
FINNO predstavlja regionalnu inicijativu za jačanje inovacija, konkurentnosti malih i srednjih preduzeća i njihovog pristupa evropskim mrežama i fondovima u jugoistočnoj Evropi, dok MontEENegro kao crnogorski konzorcijum EEN mreže pruža podršku preduzećima kroz inovacije, partnerstva, internacionalizaciju i pristup finansiranju.

Sjutra regionalna konferencija FINNO

Održana sjednica Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore u hotelu Bianca u Kolašinu okupila je brojne privrednike, predstavnike lokalne samouprave i državnih institucija. Fokus sastanka bili su razvoj turističkih potencijala sjevera, infrastrukturni projekti Opštine Kolašin i pripreme za zimsku sezonu.
Predsjednik Odbora Ranko Jovović istakao je da su prihodi od turizma u prvoj polovini 2025. godine iznosili 427,6 miliona eura, što je blagi pad u odnosu na prethodne godine. Ipak, planinska mjesta bilježe rast noćenja od 14%, dok su posjete Nacionalnim parkovima porasle za 32%, što potvrđuje rast interesovanja za sjever Crne Gore.
Potpredsjednik Opštine Vasilije Ivanović poručio je da Kolašin realizuje višemilionske projekte koji će unaprijediti turističku ponudu – među njima izgradnja nove gondole, sportske zone i infrastrukturni radovi koji bi, kako je istakao, „vratili Kolašin na mapu gradova pogodnih za sportske pripreme i cjelogodišnji turizam“.
Direktorica TO Kolašin Zorica Milašinović ocijenila je ljetnju sezonu izuzetno uspješnom, uz rast broja posjetilaca i bogat program manifestacija, te najavila spremnost grada za predstojeću zimsku sezonu.
Predstavnici državnih institucija i privrede složili su se da su stabilno vodosnabdijevanje, vještačko osnježavanje, parking i saobraćajna infrastruktura prioriteti bez kojih Kolašin ne može ostvariti puni turistički potencijal. Direktor Skijališta Kolašin 1600 Bojan Medenica naglasio je da su ski-centri „osovina razvoja grada“ i najavio uvođenje automata za prodaju ski-pasova, uz potrebu državne podrške za nesmetan početak sezone 1. decembra.
Predstavnici Ministarstva turizma, NTO-a i Nacionalnih parkova Crne Gore najavili su nove projekte, digitalne alate i promotivne kampanje, uz poruku da će sjever Crne Gore u narednom periodu imati sve značajniju ulogu u ukupnoj turističkoj strategiji zemlje.

PKCG: Neophodna hitna priprema skijališta

Izraelska vojska saopštila je večeras da je ubila dva muškarca na okupiranoj Zapadnoj obali poslije pokušaja napada automobilom koji je ciljao vojnike stacionirane na kontrolnom punktu.
Jedan od dvojice ubijenih muškaraca nije bio umiješan u napad, saopštila je vojska bez navođenja dodatnih detalja, prenijeli su francuski mediji.
Palestinsko Ministarstvo zdravlja, sa sjedištem u Ramali, identifikovalo je dvojicu ubijenih Palestinaca kao Ahmada Halila Al-Radžabija (17) i Zijada Džabaru Abu Davuda (55).

Izraelska vojska ubila dva Palestinca, jedan od dvojice ubijenih nije bio umiješan u napad

Predsjednik Benina Patris Talon izjavio je da su vlada i oružane snage ove afričke države spriječile pokušaj državnog udara koji je izvela grupa vojnika, poručivši da će odgovorni biti kažnjeni.
Talon je rekao da je "brza mobilizacija lolajnih snaga omogućila da se avanturisti zaustave" i dodao da "izdaja neće ostati nekažnjena", prenio je Rojters.
Portparol vlade Vilfrid Leandre Ungbedži ranije je saopštio da je do sada uhapšeno 14 osoba u vezi sa pokušajem puča, bez navođenja detalja.
- Oružane snage Benina i njihovo rukovodstvo ostali su vjerni zakletvi i posvećeni republici - izjavio je ministar unutrašnjih poslova Alasan Seidu u obraćanju na državnoj televiziji, nekoliko sati nakon što je grupa vojnika objavila da je zbacila predsjednika te zemlje Patrisu Talona.
Savjetnik predsjednika potvrdio je za BiBiSi (BBC) da se Talon nalazi na bezbjednoj lokaciji. Ranije danas, grupa vojnika u zapadnoafričkoj državi Benin koja sebe naziva Vojni komitet za obnovu, pod komandom potpukovnika Paskala Tigrija, saopštila je da je preuzela nacionalnu televizijsku stanicu i da je predsjednik Patris Talon smijenjen sa funkcije, a sve državne institucije raspuštene.
Situacija u najvećem gradu Kotou još je nejasna, nakon što su se tokom popodneva čule snažne eksplozije, za koje se smatra da su posljedica vazdušnih udara.
Podaci o praćenju letova pokazuju da su tri aviona iz susjedne Nigerije ušla u beninski vazdušni prostor, a potom se dva vratila u Lagos.
U isto vrijeme, francuski vojni avion kružio je iznad Kotoua, a francuska je demantovala navode da je Talon potražio utočište u ambasadi te zemlje.
Talon, 67, saveznik Zapada, trebalo bi da se povuče sljedeće godine po isteku drugog mandata, a izbori su zakazani za april.
Poznat kao "kralj pamuka", na vlast je došao 2016. godine i obećao da neće tražiti treći mandat. Kao svog nasljednika podržao je ministra finansija Romualda Vadagnija.
Uprkos ekonomskom rastu, Talonova administracija kritikovana je zbog ograničavanja političke konkurencije. U oktobru, izborna komisija zabranila je kandidaturu glavnog opozicionog kandidata.
Ekonomska zajednica država zapadne Afrike (ECOWAS) i Afrička unija (AU) osudili su pokušaj udara, a predsjednik Komisije AU Mahmud Ali Jusuf ponovio je "nultu toleranciju prema neustavnom mijenjanju vlasti".
Benin se posljednjih godina suočava i sa porastom džihadističkih aktivnosti, pošto se grupe povezane sa Islamskom državom i Al kaidom šire ka jugu, navodi BiBiSi. Benin, bivša francuska kolonija, važila je za jednu od stabilnijih demokratija u Africi.
Zemlja je jedan od najvećih afričkih proizvođača pamuka, ali spada među najsiromašnije države svijeta.

Predsjednik Benina: Spriječen pokušaj državnog udara, svi učesnici biće kažnjeni

Švajcarski skijaš Mark Odermat pobjednik je veleslaloma koji je za Svjetski kup vožen večeras u američkom Biver Kriku.
On je bio vodeći i nakon prve vožnje, a do pobjede došao je u ukupnom vremenu dva minuta, 20 sekundi i 59 stotinki.
To je četvorostrukom osvajaču Velikog kristalnog globusa 49. pobjeda u Svjetskom kupu u karijeri, a 28. u veleslalomu.
Ove sezone ima veleslalomski trijumf u Zeldenu, na otvaranju sezone, a pobijedio je i u superveleslalomu u Koper Mauntinu i spustu u Biver Kriku.
Sa 23 stotinke zaostatka kao drugoplasirani završio je Italijan Aleks Vinacer, dok je treći bio Norvežanin Henrik Kristofersensa 34 stotinke slabijim vremenom od pobjednika.
Na četvrtom mjestu završio je Norvežanin Henrik Breinštajner, peti je bio Lukas Braten Pineiro, a šesti Amerikanac Rimer Radamuš.
Odermat i Breinštajner dijele čelnu poziciju u plasmanu vozača sa po 200 bodova.
Kristofersen je treći sa 176 bodova.
Odermat zauzima i čelnu poziciju u generalnom plasmanu Svjetskog kupa sa 445 bodova.
Austrijanac Vinsent Krihmajer je drugi sa 227, dok devet bodova manje ima trećeplasirani Kristofersen.

Odermat nastavio dominaciju u Biver Kriku

Porodica Zaima Azemovića će, povodom manifestacije "Dani Zaima Azemovića 2025" koja se održava od 12. do 16. decembra, predati inicijativu da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime ovog književnika, prosvjetitelja i hroničara duha Sandžaka (1935-2015).
Inicijativa će, kako navode u saopštenju, biti uručena predsjedniku Opštine Rožaje Rahmanu Husoviću i predsjedniku Skupštine Opštine Rožaje Almiru Avdiću.
&nbsp;- Ovaj prijedlog potpisalo je više od 100 istaknutih intelektualaca, pisaca, profesora, umjetnika i kulturnih stvaralaca iz Crne Gore i regiona, pripadnika bošnjačkog, crnogorskog, hrvatskog, albanskog i srpskog naroda, što pokazuje da je djelo Zaima Azemovića prepoznato kao zajedničko kulturno dobro koje nadilazi etničke i vjerske granice - ističu u saopštenju.
&nbsp;Za njihovu porodicu, ali i za cijelu zajednicu Rožaja, ova inicijativa, kako dodaju, ima duboko simboličko značenje.
- Zain Azemović je bio čovjek knjige, učitelj generacija, sakupljač narodnog govora i čuvar sjećanja jednog kraja. Svojim radom je svjedočio duhu multikulturalne Crne Gore, društva u kojem se različitosti ne doživljavaju kao prepreka, nego kao bogatstvo koje oblikuje zajednički identitet. Njegova riječ je spajala, ne dijelila. Njegova knjiga je bila snažno vezana za sve. Njegova misija bila je da čuva ono što nas zbližava &nbsp;jezik, pamćenje, priču, tradiciju i ljudsku mjeru - naglasili su u saopštenju.
Zato vjeruje da je Narodna biblioteka Rožaje, kao dom pisane riječi, najprirodnije mjesto da ponese ime čovjeka koji je cijelog života služio knjizi, znanju Rožajama i Crnoj Gori.&nbsp;
- Ovaj čin ne predstavlja odavanje poštovanja prema jednom stvaraocu predstavlja i poruku mladima da se vrijednosti koje su oblikovale Crnu Goru znanje, dijalog, multikulturalizam i poštovanje prema drugome moraju čuvati i njegovati - navodi se u saopštenju.
Porodica Azemović se, kako dodaju, iskreno zahvaljuje svim potpisnicima inicijative, kao i svima koji su doprinijeli da se lik i djelo Zaima Azemovića sačuvaju u kolektivnom pamćenju njihovog grada i našeg naroda.&nbsp;
- Njegove knjige ostaju naš zajednički stub identiteta i poštovanja a biblioteka koja bi nosila njegovo ime dobila bi na još većem značaju - zaključili su u saopštenju.&nbsp;

Predložiće da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime književnika Zaima Azemovića

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Mještani Botuna su sa današnjeg masovnom protesta pod sloganom “Protiv kolektora – da Zeta živi” poručili da neće odustati od borbe protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u njihovom naselju, ističući da brane svoje domove, zdravlje i životnu sredinu, ali naglašavajući da su i dalje spremni na dijalog ukoliko postoji prostor za kompromis. Poručili su i da će svi reći NE ovom projektu na referendumu zakazanom za 14. decembar. Okupljeni su protest počeli minutom ćutanja preminulom komšiji Zoranu Vukčeviću koji je bio uz njih, kako su poručili organizatori, do zadnjeg trena. Na skupu su bili istaknuti transparenti, poput "Budućnost u kopačkama, a ne sa maskama! FK Cijevna", "Nećemo kolektor"... Okupljenima se obratila mlada Botunjanka Milica Stojanović koja je kazala da Botun nije neuspjeli eksperiment i boli ih što ovo mjesto svi hoće da iskoriste. Kako je kazala, godinama žive sa strahom od bazena crvenog mulja, a izgleda da to nije bilo dovoljno, nego žele da im nametnu još jedan teret i brigu i izvor straha - kolektor, prenosi Portal RTCG. - Pitamo zašto baš ovdje i zašto opet Zeta. Jesu li naši životi manje važni. Danas moramo biti glasni, jer ako budemo ćutali, Botun više neće imati ko da brani - poručila je ona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Njena vršnjakinja Anja Kažić je takođe naglasila da su godinama patili zbog industrije u ovom selu koji mladima truje živote i budućnost i poručila da neće dozvoliti kolektor i spalionicu u Botunu. Duško Stijepović je pozdravio i stanovnike drugih djelova Podgorice koji su došli da im daju podršku. - Mi nemamo nazad kud, uložili smo napor i ulažemo naše živote da istrajemo u ovoj borbi protiv krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija. Ima prostora još da neko izađe i kaže da može da se nađe kompromis, a do tada se nećemo pomjeriti ni pedalj odavde i davaćemo pasivni otpor - kazao je Stijepović. Slavko Vukčević je pitao da li je postrojenje koje planiraju da grade u Botunu isto kao ono pored kojeg je živio premijer Milojko Spajić u Japanu, prenosi Dan. - Siguran sam da će Botunjani pobijediti i ostaviti mladima primjer kako se čuva životna sredina - kazao je Vukčević. Očekuje da uz pomoć poslanika DNP-a Milana Kneževića i SNP-a Slađane Kaluđerović zaustave ovaj projekat i ostave dobar primjer mlađim generacijama kako se čuva životna sredine. On je pozvao sve da izađu na referendum 14. decembra i glasaju protiv ovog postrojenja na ovoj lokaciji. Mihailo Ćetković je kazao da se oko pitanja kolektora ujedinila cijela Crna Gora i poručio gradonačelniku Saši Mujoviću da su mještani ovog kraja "tvrd orah". - Mi smo podnijeli veliku žrtvu, a vi gradite kolektor gdje nikoga ne ugrožava- kazao je Ćetković. Protestu, pored lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića, prisustvovali su predsjednici Opštine i Skupštine opštine Zeta, potpredsjednik Vlade Mihailo Asanović i Aleksandar Kojičić, bivši lider SNP-a i član DNP-a Predrag Bulatović... <h2>Asanović: Ovaj zagađivač gori od KAP-a</h2> Prvi čovjek Zete Mihailo Asanović poručio je da od borbe neće odustati. - Tvrdim da je ovaj zagađivač gori od KAP-a. Ako vide korist od spalionice, dozvoliće mulj i iz Evrope da se doprema ovdje - tvrdi Asanović, prenosi Dan. On je poručio gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću da mu ne šalje posrednike koji bi trebalo da ga ubijede da je projekat kolektora dobar. - Nude nam radna mjesta, ne želimo da zarađujemo na muci ovog naroda. Nudim Mujoviću da nam prevede zemlju, Ćemovsko polje, jer imamo firme koje bi tamo otvorile ne 50 radnih mjesta, nego mnogo više - kazao je Asanović i dodao da je 14. decembra ne glasaju za političke partije već za Zetu. - Zeta nam je jedina partija, pošaljimo poruku da se sa narodom ne mogu igrati - kazao je Asanović. Branko Novaković iz SNP-a Zeta pozvao je sve koji vjeruju u snagu zajedničke odluke da izađu na referendum. - Botun nije sredstvo za eksperiment, Botun je dom- kazao je on. Mještanin Jagoš Bećirović rekao je razočaran i da ga boli nebriga prema građanima. - Tužan sam što se iznad života stavlja novac.Ne ubijajte projektima, preko naših života se sticao novac, urazumite se. Pustite da liječimo ovu sredinu, država se brani brigom - poručio je Bećirović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: Srđa Boljević/Dan)</figcaption> </figure>  <h2>Krstović: Pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju</h2> Odbornik Demokrata Luka Krstović kazao je da pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju. - Napredovaćemo svakog dana sve više. Na referendum svi slobodno da izađemo, a nakon toga, ako treba i skupština ovdje da se održi - rekao je Krstović. Predsjednik SO Zeta Aleksandar Kojičić rekao je da su bili protiv izgradnje kolektora 40 godina i nada se da borbu oko postrojenja neće ostaviti mladim generacijama. - Hrabrosti i ljubavi imamo da se borimo za našu Zetu - poručio je on. Miroslav Brajović iz Nove srpske demokratije poručio je da današnji skup nije zbog ličnih ili partijskih interesa. - Tu smo samo da sačuvamo Botun. Spajiću je pružena šansa da učini nešto za Zetu - rekao je on i poručio premijeru da "prekine sa cirkusom i naredi da se postrojenje gradi u Podgorici". - Kakvu obavezu ima ja, sa mojom Zetom, prema svima vama, ako vi nemate obavezu prema referendumu?- pitao je. Svetozar Ulićević iz Prave Crne Gore pozvao je stanovnike Zete da izađu na referendum. - Izađimo na birališta, ne da biramo, jer nam ništa nije ponuđeno, nego da kažemo ne - rekao je Ulićević. <h2>"Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila"</h2> Kako su Botunjani naveli u pozivu za današnji skup, ovo je dan kada se pokazuje snaga naroda, jedinstvo komšija i ljubav prema mjestu u kojem žive. - Naš dom, naša voda, naša zemlja, naša budućnost. Niko je neće čuvati ako to ne učinimo mi - poručili su. Trenutak je, kako navode, kada stoje zajedno i kada se njihov glas čuje najjače. - Tada svako od nas znači. Zato pozivamo sve građane Botuna i cijele Zete da se okupe u što većem broju. Da zajedno i glasno poručimo: Ne damo rijeku, ne damo zemlju, ne damo život. Dođi ti. Dođi sa porodicom. Povedi komšije i prijatelje. Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila - naveli su u pozivu na protest. Mještani Botuna su 14. novembra podigli šator u ovom naselju u znak protesta protiv početka gradnje postrojenja dok se ne održi referendum u Zeti 14. decembra. Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište. Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja, a na teren su izveli i mehanizaciju. Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti. Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta. – Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on. Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost. Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić. – Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić. Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.

Botunjani poručuju da neće odstupiti: "Protiv smo krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija, još ima mjesta za kompromis"

Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac u razgovoru za portal ETV govori o važnim temama: &nbsp;životu građana i odlazak mladih, dugu opštine i finansijskoj disciplini, značaju auto-puta, situaciji oko spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, sudbini Autobuske stanice, ali govori i o kapitalnim projektima koji mijenjaju urbanu sliku grada. <h2>Stabilizacija tržišta rada i povratak mladih</h2> Portal ETV: Kako danas žive građani Berana? Da li napuštaju grad ili ostaju na svojim ognjištima? Koliko je trenutno nezaposlenih? LUTOVAC: Građani Berana žive u sredini koja se ubrzano mijenja. Posljednjih godinu dana bilježimo stabilizaciju tržišta rada i smanjenje broja nezaposlenih, prije svega zahvaljujući novim projektima, investicijama i rastu privatnog sektora. Istina je da dio mladih odlazi radi školovanja i profesionalnog napretka, ali jednako tako vidimo i povratak ljudi koji žele da rade i žive u Beranama. Naš posao je da stvorimo uslove da se ovdje ostaje — kroz bolju infrastrukturu, stabilne servise i otvaranje novih radnih mjesta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Berane"> <figcaption>Berane(Photo: Montenegro Tourist Service)</figcaption> </figure>  <h2>Auto-put otvara novu razvojnu fazu</h2> Portal ETV: Šta će Beranama donijeti izgradnja dionice auto-puta? Da li to otvara vrata daljem razvoju i na koji način? LUTOVAC: Auto-put je strateška šansa. Saobraćajno povezivanje znači bržu komunikaciju sa Podgoricom, aerodromima i tržištima, što je preduslov za razvoj privrede, turizma i logistike. Veća dostupnost čini Berane atraktivnijim investitorima, a građanima pruža bolje uslove za život. To je početak jedne nove razvojne faze našeg grada. <h2>Finansijska disciplina i stabilno poslovanje</h2> Portal ETV: Koliki je dug Opštine Berane? Prema kome postoji dug i kako se on servisira? LUTOVAC: Opština Berane redovno izvršava sve obaveze i servisira postojeće dugove u skladu sa zakonom i usvojenom dinamikom. Prioritet nam je finansijska stabilnost i uredno poslovanje, zbog čega smo strogo disciplinovani kada je u pitanju javna potrošnja. Dugovanja iz ranijih godina uglavnom se odnose na poreze i doprinose, a tekuće obaveze se izmiruju redovno. Dug je ostao na nivou sa početka godine — malo iznad 18 miliona eura — a očekujemo zakonsko rješenje koje će omogućiti njegovo osjetno smanjenje. Takođe, uvećali smo imovinu Opštine za više od milion eura. <h2>Opština nema veze sa spomenikom Đurišiću</h2> Portal ETV: Berane su nedavno postale epicentar dešavanja zbog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Kako se tumači takva epizoda i da li ste Vi odgovorni za nemile događaje koji su uslijedili? LUTOVAC: Opština Berane je institucija koja poštuje zakon i Ustav Crne Gore. Svi događaji koji su se desili bili su van institucionalnog okvira, a lokalna uprava nije bila involvirana u aktivnosti te vrste. Naša pozicija je jasna: grad mora ostati prostor stabilnosti, suživota i razvoja. Fokusirani smo na projekte i na kvalitetan život građana, a ne na teme koje dijele društvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić"> <figcaption>Spomenik Pavlu Đurišiću(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>Autobuska stanica ostaje na istoj lokaciji — slijedi rekonstrukcija</h2> Portal ETV: Najavili ste rješavanje problema Autobuske stanice. Šta je do sada urađeno? LUTOVAC: Opština Berane je već preduzela niz konkretnih aktivnosti. U toku je izrada dokumentacije za osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati stanicom. Izvršeno je statičko ispitivanje prenosačkog dijela objekta, koje je pokazalo da konstrukcija nije stabilna, pa je taj dio uklonjen. Trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za njegovu rekonstrukciju. Sprovode se sve neophodne administrativne procedure, a donijeta je odluka da Autobuska stanica ostaje na postojećoj lokaciji, uz faznu sanaciju i unapređenje prostora. <h2>Kapitalni projekti</h2> Portal ETV: Na kojim razvojnim projektima radite? Šta novo planirate za građane? LUTOVAC: Opština Berane realizuje i priprema čitav niz kapitalnih projekata koji će unaprijediti saobraćaj, komunalnu infrastrukturu i kvalitet života građana. <h3>Veliki projekti za 2026. godinu:</h3> <ul> <li>Rekonstrukcija Luške ulice – 5,5 miliona eura</li> <li>Izgradnja gradske pijace – 5 miliona eura</li> <li>Rekonstrukcija magistralnog puta kroz Budimlju – preko 1 milion eura</li> <li>Izgradnja ulice koja povezuje zaobilaznicu i IDEA market – iz kapitalnog budžeta Opštine</li> </ul> Radovi planirani i započeti u 2025. godini: <ul> <li>Nastavak izgradnje obilaznice i regulacija rijeke Makve – 3,5 miliona eura</li> <li>Dapsićko–Polički vodovod i vodovod Zagrad – oko 1 milion eura</li> </ul> U pripremi: <ul> <li>javna garaža,</li> <li>rekonstrukcija ulica u Novom naselju,</li> <li>nove investicije za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija.</li> </ul> Sve ove aktivnosti dio su šire strategije modernizacije grada, a cilj je da građane Berana u narednom periodu obradujemo novim, vidljivim i kvalitetnim rezultatima.

Tag: pkcg