Odvijanje ljetnje turističke sezone s fokusom na opštinu Budva, pripremljenost kupališta, Nacrt zakona o turizmu i ugostiteljstvu koji je na javnoj raspravi, te inicijativa za organizaciju kongresa „Dani turizma”, teme su o kojima je raspravljao Odbor udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore tokom sjednice održane 30. juna u Skupštini opštine Budva.&nbsp;
Sjednicu je vodio predsjednik Odbora Ranko Jovović, a radu su pored privrednika učestvovali predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović, predsjednik lokalnog parlamenta Petar Odžić, direktor Aerodroma Crne Gore Roko Tolić, predstavnici Ministarstva turizma, nacionalne i lokalne turističke organizacije, Nacionalnih parkova Crne Gore, AirMontenegra, kao i eminentni stručnjaci iz ove oblasti Ivo Armenko, Velibor Zolak i Rade Ratković.&nbsp;
Predsjednik OU Ranko Jovović se osvrnuo na posljednje zvanične podatke Monstata koji pokazuju da je u periodu januar-maj 2025. godine u kolektivnom i individualnom ostvareno je 5,5 odsto više dolazaka turista, dok je broj ostvarenih noćenja 7,2 procenata manji u odnosu na isti period 2024. godine.&nbsp;
- Ako se posmatra samo kolektivan smještaj u periodu januar-maj 2025. godine ostvareno je 4,7 odsto više dolazaka turista, dok je broj ostvarenih noćenja 1,7 procenata manji u odnosu na isti period 2024. Prema njegovim riječima, ukoliko se želi očuvati pozicija Crne Gore na turističkoj mapi i održati korak sa konkurencijom u regionu, neophodno je analizirati i naći rješenja za prevazilaženje brojnih hroničnih izazova i dodatno raditi na produženju sezone kroz diverzifikaciju ponude- kazao je Jovović.
On je podsjetio da je turizam za Crnu Goru strateški važna privredna grana, ali da brojni hronični problemi decenijama sputavaju njegov puni razvojni potencijal.&nbsp;
- Strukturne slabosti, kao što su niska iskorišćenost smještajnih kapaciteta, nepovoljna tržišna pozicija na zapadnoevropskim tržištima, zastarjelo zakonodavstvo i nedostatak efikasnog destinacijskog menadžmenta, zahtijevaju širok društveni i stručni konsenzus. Uspješno i kvalitetno upravljanje turističkom destinacijom preduslov je uspješne realizacije turističkih sezona, a sve to zahtijeva jasnu viziju, konkurentnost naše turističke ponude i jačanje saradnje između privatnog i javnog sektora- rekao je Jovović.
Predsjednik Opštine Nikola Jovanović izrazio je zadovoljstvo što se sastanak ponovo održava upravo u Budvi, ističući da to predstavlja primjer dobre saradnje između lokalne samouprave i Privredne komore Crne Gore odnosno sveukupne privrede. On je rekao da je zadovoljan odvijanjem turističke sezone u Budvi, ali i naglasio brojne izazove na terenu, počev od neadekvatne dinamike radova na putu Budva-Tivat.&nbsp;
- Ako se dinamika izvođenja radova ne ubrza, rokovi njihovog završetka neće biti ispoštovani pa možda ni do početka sljedeće ljetnje sezone. Apelujem na Vladu da ubrza dinamiku radova, što je i zaključak sa nedavnog sastanka predsjednika šest primorskih opština. Potrudimo se da sljedeću dočekamo sa završenim infrastrukturnim radovima, na zadovoljstvo turista- rekao je Jovanović, dodajući da je na ovoj saobraćajnici potrebno uvesti rad u drugoj, a možda i u trećoj smjeni .
Takođe je ukazao na problem nepripremljenosti kupališta zbog kašnjenja tendera za njihovo davanje u zakup. Naglasio je da je Opštini Budva na današnji dan, podnijeto dva zahtjeva za saglasnost za otvaranje kupališta upravo zbog tih problema, te je apelovao da se postupci hitno unaprijede, uz puno poštovanje zakona i procedura. Predsjednik Opštine inicirao je povezivanje turističke ponude Budve i sjevera Crne Gore u u objedinjeni turistički proizvod.&nbsp;
Predsjednik Skupštine opštine Budva Petar Odžić upozorio je da stanje u crnogorskom turizmu nije dobro, te da je riječ o privrednoj grani gdje se greške ispravljaju godinama, a vraćanje povjerenja traje mnogo duže od vremena potrebnog da se izgubi.&nbsp;
- Nalazimo se na prekretnici turizma. Potrebno je da se ostavimo politike bar u turizmu, jer ne možemo zbog političkih razlika uništavati jedinu privrednu granu koja nam je vitalna- poručio je on.
Predstavnica Ministarstva turizma Ljiljana Vuksanović govorila je o realizovanim aktivnostima na pripremi sezone, naglašavajući da je njena uspješnost uslovljena dobrom koordinacijom brojnih aktera. Dušanka Pavićević, Nacionalna turistička organizacija, rekla je da prema posljednjem presjeku, u Crnoj Gori boravi 91.354 turista, od čega je u hotelima 36.468 ili dva odsto više nego prethodne godine, a u privatnom smještaju 53.996 turista, što je dva odsto manje. Direktorica Turističke organizacije Budva Ana Vujošević je kazala da, prema posljednjim podacima, u Budvi boravi 30.218 gostiju, od čega je 14.705 u kolektivnom smještaju, gdje su najbrojniji gosti iz Srbije, dok je u privatnom smještaju 14.951 gost, a prednjače Rusi.
&nbsp;- U Budvi je trenutno promet od turizma tri odsto veći nego prethodne godine i možemo očekivati sezonu na prošlogodišnjem nivou ili bolju. Sinergijski je potrebno raditi na osvajanju novih tržišta i uslovima za povećanje broja noćenja- rekla je Vujošević.&nbsp;
Ivo Armenko je ocijenio da turizam ne može bez države. Prema njegovim riječima, Crna Gora je do 1990-ih bila jedna od najorganizovanijih destinacija na Mediteranu, kojom je upravljano s državnog nivoa, te da je bila među najboljim po kvalitetu proizvoda, dužini sezone te ostvarenom prometu.&nbsp;
Danas, navodi on, Crna Gora nema više isti status turističke destinacije na međunarodnom tržištu, te da joj nedostaju investicije prije svega u izgradnju velikih hotela.&nbsp;
Nela Vešović Dubak, kazala je da nacionalni parkovi bilježe 40 odsto više turista.&nbsp;
- Do sada je nacionalne parkove posjetilo oko 300 hiljada gostiju i očekujemo mnogo veći broj tokom daljeg odvijanja sezone- rekla je ona.&nbsp;
Roko Tolić, direktor Aerodroma Crne Gore, smatra da turizam treba da bude natpolitička tema, gdje svi igraju za tim Crna Gora.
&nbsp;- Zajedno možemo postići jako dobre rezultate. Nije bilo uspješnije godine kada se govori o aviodostupnosti Crne Gore od 2024., a osam odsto je bolji rezultat u ovoj godini. Moramo vidjeti kako da unaprijedimo infrastrukturu aerodroma- rekao je Tolić.&nbsp;
Dragan Popović, Air Montenegro, kazao je da je njihova flota bogatija za još jedan avion, te da očekuju da će do kraja ljeta realizovati 18 avio linija. Planovi su da bude objavljen i poziv za PSO destinacije (od javnog interesa).&nbsp;
Nacrt zakona o turizmu i ugostiteljstvu prezentovao je predstavnik Ministarstva turizma, Budimir Ivanović, uz ocjenu da se njime uređuju usluge u turizmu i ugostiteljstvu, mijenjaju odredbe prethodnih koje su bile neprimjenljive i opterećivale su turističku privredu i inspekcijski nadzor.
- Intencija zakona je sporovođenje EU direktiva, suzbijanje biznis barijera, te dobavljanje odobrenja za rad u ovoj oblasti uz načelo efikasnosti i ekonomičnosti, kao i decentralizacija postupanja inspekcijskih organa. Zamolio je privrednike da doprinesu tekstu zakona detaljno obrazloženim sugestijama- kazao je Ivanović.
Dragan Purko Ivančević kritikovao je to što u izradi zakona nije učestvovala privreda.&nbsp;
&nbsp;- Ovo nije nacrt reformskog zakona koji nam je neophodan, jer u njemu nedostaje destinacijski menadžment- kazao je on. Prema njegovim riječima, Crna Gora gubi kvalitet turističkog proizvoda i konkurentnost destinacije „što je najopasnije za život i dalji razvoj turizma“.&nbsp;
Velibor Zolak i sekretarka OU Sanja Marković su istakli potrebu da se u Zakon uključi plan upravljanja destinacijom po uzoru na Hrvatsku.&nbsp;
- Zakon mora da definiše upravljanje destinacijom. Turistička javnost traži da se kvantifikuju pokazatelji održivog razvoja i da svaka destinacija pravi proračun nosivosti kapaciteta- rekao je Zolak.
Rade Ratković je predstavio inicijativu za organizovanje skupa „Dani turizma“, prve konferencije turističkih poslenika Crne Gore, kao platforme za stručan dijalog, razmjenu iskustava, artikulisanje zajedničkih interesa i donošenje konkretnih zaključaka koji bi vodili ka sistemskom i održivom razvoju turizma.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

PKCG: Zakonom o turizmu urediti destinacijski menadžment

Privredna komora Crne Gore (PKCG) organizovala je 24. juna info dan i prezentaciju projekta Crnogorski evropski digitalno inovacioni hab – MontEDIH.
MontEDIH je, kako je saopšteno iz komore, dio mreže koju čini više od 150 evropskih digitalno inovacionih centara (EDIH).
Riječ je, kako su pojasnili, o projektu od strateške važnosti za digitalnu transformaciju i razvoj inovacija u malim i srednjim preduzećima i javnoj upravi, koji omogućava lakši pristup inovativnim i digitalnim alatima, znanju i ekspertizi iz različitih oblasti, a što će doprinijeti jačanju konkurentnosti, produktivnosti i održivosti crnogorske ekonomije, kao i efikasnosti javne uprave. Kroz MontEDIH, preduzeća i institucije dobijaju priliku da ojačaju svoju otpornost na tržišne izazove, efikasnije koriste resurse i postanu dio evropske digitalne zajednice.
Koordinator projekta je Elektrotehnički fakultet Univerziteta Crne Gore, a njegov konzorcijum čine Privredna komora, Institut savremenih tehnologija Crne Gore, Univerzitet Donja Gorica, Inovaciono preduzetnički centar Tehnopolis – Nikšić, Naučno-tehnološki park Crne Gore, Centar za finansije d.o.o. Podgorica i ICT Cortex.
Predsjednica Privredne komore Crne Gore dr Nina Drakić istakla je prilikom otvaranja skupa da digitalna transformacija donosi brojne mogućnosti, te da Crna Gora, na putu ka punopravnom članstvu u EU, mora biti spremna da iskoristi sve prednosti savremenih tehnologija.
- Upravo je ovaj projekat, usmjeren ka podršci privredi i javnom sektoru na putu njihove digitalne, ali i zelene tranzicije – od izuzetnog značaja - rekla je Drakić.
Ističe da MontEDIH predstavlja i kanal za jačanje saradnje između akademske zajednice, istraživačkog sektora, državne uprave i privrede.
- Sinergija između naučno istraživačkih institucija i privrede, teorije i prakse, biće ključna za stvaranje inovacija koje su primjenljive i tržišno održive - kazala je ona, izražavajući uvjerenje da će aktivnosti MontEDIH-a doprinijeti i daljem razvoju ne samo inovacija, već i inovacione kulture, pomažući mladim, ali već prepoznatljivim, nacionalnim instritucijama inovacione infrastrukture da se dalje razvijaju.
Pozvala je preduzeća, institucije javnog sektora, startapove i druge aktere da se obrate partnerima u projektu, iskažu svoje potrebe i postanu korisnici MontEDIH usluga.
- Naš cilj je da budemo nezaobilazna podrška vašim razvojnim planovima, te da zajedno stvaramo konkurentnije i inovativnije okruženje u Crnoj Gori. Javni poziv koji će uslijediti u narednim danima biće konkretan poziv za iskazivanje interesa po konkretnim uslugama - zaključila je Drakić.
Rektor Univerziteta Crne Gore Vladimir Božović, apostrofirao je značaj uloge ove obrazovne institucije kao koordinatora u projektu MontEDIH, čiji je fokus na primjeni najnaprednijih tehnologija, poput vještačke inteligencije, robotike, Interneta stvari i analitike podataka, a posebno na podršci javnoj upravi, te malim i srednjim preduzećima u strateškim oblastima ekonomskog razvoja.
- Današnjim skupom zvanično otvaramo novo poglavlje u digitalnoj transformaciji Crne Gore. Poglavlje u kom se znanje, tehnologije i inovacije stavljaju u službu naše privrede i javnog sektora i cjelokupnog društva - kazao je rektor Božović.
Prema njegovim riječima, MontEDIH nije samo tehnološka platforma.
- MontEDIH je prostor saradnje u kojoj se brišu granice između nauke i privrede, akademskih ustanova i institucija sistema. Svi servisi koje MontEDIH ponudi biće besplatno dostupni u toku trajanja projekta. U tom duhu, Univerzitet će otvoriti vrata svojih laboratorija i istraživačkih centara svim zainteresovanim akterima iz privrede i javne uprave, kako bismo kroz zajednički rad razvijali, testirali i primjenjivali konkretna rješenja a sve u cilju ubrzanja digitalne transformacije naše zemlje - kazao je Božović, dodajući da mogućnost umrežavanja sa EDIH inovacionim centrima predstavlja neprocjenjivu priliku za rast, učenje i međusobno povezivanje.
Mr Ivana Janković Mijanović, generalna direktorka Direktorata za inovacije i pametnu specijalizaciju u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija, rekla je da digitalna transformacija više nije izbor – ona je preduslov za konkurentnost, otpornost i održivi rast.
- Dok tehnologije oblikuju svijet oko nas, prava promjena nastaje onda kada institucije, znanje i vizija sarađuju. Zato MontEDIH nije samo još jedan evropski projekat – on je snažan izraz partnerskog pristupa koji objedinjuje najbolje iz akademske zajednice, inovacione infrastrukture i privrednog sektora - rekla je Janković Mijanović, naglašavajući da Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija ostaje posvećeno razvoju politika koje afirmišu inovacije kao temelj pametnog rasta i koje sistemski jačaju veze između akademije, privrede i javnog sektora.
Sekretarka Ljubica Popović, naglasila je da Ministarstvo javne uprave u ovom projektu nije samo podrška, već i garant posvećenosti da će do 2027. godine biti obezbjeđena neophodna sredstva i podrška, zajedno sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija.
- Naš zajednički cilj je da kroz ovakve inicijative digitalna transformacija ne ostane samo pojam u strategijama, već da postane opipljiva promjena za građane i privredu. Ministarstvo javne uprave ostaje snažno opredijeljeno za odgovornu i stratešku digitalnu politiku. Smatramo da je digitalna transformacija – ne samo tehnološki, već i suštinski reformski proces, koji mora da uključi sve sektore i sve aktere društva. Projekti poput MontEDIH-a su dokaz da to možemo da radimo zajedno – kao tim - kazala je Popović.
Koordinator Igor Radusinović, Elektrotehnički fakultet, predstavio je projekat MontEDIH. On je kazao da prostor za digitalnu transformaciju postoji ali da često izostaje implementacija zbog izazova kao što su nedostaci znanja, iskustva, sredstava, pristupa tehnologijama.
- MontEDIH je prava adresa za sve one koji imaju ovakve probleme i sve one koji percipiraju da je digitalna transformacija njihovih kompanija ili institucija preko potrebna - kazao je Radusinović.
Prema njegovim riječima, budžet projekta iznosi dva miliona eura. a kofinansiraju ga EU u iznosu od 50 odsto, kroz program Digitalna Evropa, Vlada Crne Gore sufinansira 45 odsto, a partneri pet odsto.
- EDIH predstavlja regionalni centar izvrsnosti posvećen digitalnoj transformaciji javnog sektora i privrede. Riječ je o glavnom evropskom instrumentu koji pokušava da evropski ekositem učini kompetitivnijim u odnosu na SAD i Daleki istok - rekao je Radusinović dodajući da je izgradnja tog ekosistema koji čini 150 EDIH-a predstavlja ključni prioritet programa Digitalna Evropa i EU.
Slavica Tomović, ETF UCG, Nada Rakočević, PKCG, Milena Ljutica, Institut savremenih tehnologija, prof. dr Ramo Šendelj, UDG, Anđela Nikčević, IPC Tehnopolis, Srna Sudar, NTP Crne Gore i Kancelarija za transfer tehnologija, Ilija Mugoša, Centar za finansije i Maja Laušević Odalović, ICT Cortex predstavili su usluge koje partneri na projektu nude zainteresovanim stranama.
Više o uslugama možete vidjeti na sajtu montedih.me. Antun Nadramija predstavio je aktivnosti Hrvatske agencije za malo gospodarstvo i investicije HAMAG-Bicro i primjere dobre prakse u radu EDIH-a.
Moderatorka skupa je bila Tanja Radusinović, direktorica Sektora za projekte Privredne komore Crne Gore i članica projektnog tima MontEDIH Privredne komore Crne Gore.

Sinergija nauke i privrede ključna za stvaranje tržišno održivih inovacija

Privredna komora Crne Gore i Ministarstvo javne uprave organizovali su danas radionicu na temu „Potencijali upotrebe otvorenih podataka“.
Cilj skupa bio je da otvori prostor za dijalog između predstavnika javnog i privatnog sektora o mogućnostima koje otvoreni podaci nude za razvoj inovativnih rješenja, unapređenje poslovanja i kreiranje novih poslovnih modela.
Predsjednica Privredne komore Crne Gore dr Nina Drakić istakla je da otvoreni podaci, kada su strukturirani, dostupni i korišćeni u skladu sa odgovarajućim standardima, predstavljaju neiscrpan izvor vrijednosti, kako za optimizaciju poslovanja tako i za razvoj inovativnih proizvoda i usluga.
- Otvoreni podaci predstavljaju osnovu za razvoj kvalitetnih modela vještačke inteligencije. Bez velikih količina relevantnih, tačnih i raznovrsnih podataka, napredne AI tehnologije ne mogu da funkcionišu efikasno. Zato je važno da prepoznamo otvorene podatke kao stratešku infrastrukturu budućeg razvoja – i javnog i privatnog sektora, a ne kao nusproizvod administracije“, rekla je Drakić.
Privredna komora vidi otvorene podatke kao most između javnih institucija, naučnoistraživačke zajednice i tržišta.
- Želimo da budemo platforma kroz koju će potrebe privrede za konkretnim skupovima podataka biti jasno artikulisane i proslijeđene institucijama, ali i obrnuto, da doprinosimo širenju znanja i primjera dobre prakse u njihovoj upotrebi – poručila je predsjednica.
Ministar javne uprave Marash Dukaj kazao je da, u vremenu ubrzanih tehnoloških promjena i digitalne transformacije, otvoreni podaci predstavljaju ključni resurs koji može podstaći inovacije, unaprijediti poslovanje i osnažiti javno-privatni dijalog.
-Strateški cilj Ministarstva je da javna uprava bude otvorena i efikasna u skladu sa potrebama građana i privrede. U skladu sa tim Portal otvorenih podataka - data.gov.me kontinuirano unapređujemo - poručio je Dukaj.
U okviru događaja bili su predstavljeni i ključni institucionalni resursi, uključujući nacionalni portal otvorenih podataka, te planirane inicijative za podsticanje njihove upotrebe u privredi.
O značaju otvorenih podataka i mogućnostima njihove primjene govorila v.d. generalne direktorice Direktorata za transparentnost, otvorenost i unapređenje javne uprave u Ministarstvu javne uprave, Lidija Ljumović.
- U Ministarstvu javne uprave kultura upravljanja zasnovana je na principima transparentnosti i otvorenosti. Unapređujemo naš rad kroz novi model Zakona o Slobodnom pristupu informacijama, bogatimo ekosistem Otvorenih podataka i jačamo uticaj OGP inicijative u Crnoj Gori - istakla je ona.
U nastavku su Redžep Kolar, glavni administrator portala data.gov.me i mr Vesna Simonović, načelnica Direkcije za razvoj i unapređenje otvorenih podataka i POU predstavili Portal otvorenih podataka.
Redžep je istakao da otvoreni podaci ne treba da se posmatraju kao apstraktna obaveza države ili evropska inicijativa, već kao konkretan alat koji može doprinijeti razvoju privrede.
- Otvoreni podaci su resurs koji može pomoći kompanijama da kreiraju nove proizvode, aplikacije i inovativna rješenja - naglasio je, dodajući da oni donose korist i za javni i za privatni sektor.
Kao primjer, naveo je da se preko portala otvorenih podataka može pristupiti informacijama iz oblasti javnih nabavki, geografskih podataka i analitike iz različitih sektora, kao i da postoji mogućnost automatizovanog preuzimanja i obrade podataka, čime se otvara prostor za kreiranje dodatne vrijednosti.
Simonović je kazala da portal nudi više načina pristupa podacima – od klasičnog preuzimanja, preko API integracija, do tzv. „harvestinga“, odnosno automatskog prenošenja podataka iz institucija koje raspolažu velikim bazama.
- Na ovaj način podaci se ažuriraju dinamički i prikazuju u realnom vremenu, bez potrebe za ručnim unosima“, objasnila je Simonović, dodajući da je portal tehnički savremen i potpuno integrisan sa Evropskim portalom otvorenih podataka, što korisnicima pruža dodatne mogućnosti za razvoj i međunarodnu saradnju.
Na kraju radionice, istaknuto je da otvoreni podaci predstavljaju veliki, još nedovoljno iskorišćen potencijal za privredu. Kroz otvoren dijalog sa predstavnicima kompanija, ukazano je na konkretne izazove s kojima se susreću u praksi, ali i na brojne mogućnosti koje kvalitetni, tačni i dostupni podaci mogu donijeti za razvoj novih proizvoda, usluga i poslovnih modela.
Zaključeno je da je ovakva razmjena mišljenja dragocjena za unapređenje sistema otvorenih podataka, jer je upravo kroz saradnju sa privredom moguće prilagoditi podatke njihovim realnim potrebama, povećati njihovu upotrebljivost i stvoriti dodatnu vrijednost za cjelokupno društvo.
Radionicu su moderirali Nada Rakočević, sekretarka Odbora za ICT u PKCG i Draško Lončar, Ministarstvo javne uprave

Potencijali upotrebe otvorenih podataka

Privredna komora Crne Gore organizovala je sastanak 19 crnogorskih kompanija koje su u Mostaru nedavno potpisale ugovore o realizaciji projekata za koje su u okviru prvog poziva projekta EmBRACE (Enhancing MSEs sustainaBle gRowth And CompEtitiveness) odobreni grantovi EU, saopšteno je iz ove ustanove.
Grantove su dobile kompanije: Remid Vis d.o.o., M.A.S. CODE d.o.o, TRONY NETWORK d.o.o, INESKA d.o.o., Montenegro Adventures, Alicorn d.o.o, FINAGATE d.o.o., STATPRO d.o.o., Partner media d.o.o, MoDrone d.o.o., MEDITERA d.o.o., EVC MONTENEGRO, UPBEAT HUB d.o.o., ZIP d.o.o, Brain Code d.o.o, Enterijeri – SNV, SINIBIA d.o.o, VIZIN TRAVEL d.o.o., Infrastruktura d.o.o, navode iz PKCG.
Privrednicima su se obratile predsjednica Privredne komore dr Nina Drakić i ministarka evropskih poslova Maida Gorčević, a predstavnici kompanija su kratko prezentovali njihove projekte i govorili o iskustvu apliciranja za EU sredstva.
Predsjednica Drakić je čestitala privrednicima na rezultatima koje su postigli na prvom pozivu projekta EmBRACE koji je prvi put pružio mogućnost crnogorskim i bosanskohercegovačkim kompanijama da direktno apliciraju za grantove koji otvaraju put za razvoj novih proizvoda i usluga, unapređenje poslovanja i internacionalizaciju.&nbsp;
Ona je istakla da je EmBRACE odlično osmišljen projekat, izražavajući nadu da će, na osnovu rezultata prvog poziva, biti produžen i podržan dodatnim sredstvima, tim prije, jer su crnogorski i projekti partnera iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine zavrijedili polovinu ukupnih sredstava za trogodišnje trajanje projekta, umjesto predviđene trećine.&nbsp;
- Finansiranje 19 projekata u kojima učestvujete, od čega ste u čak šest vodeći partner, predstavljaju odličan rezultat. To je 19 novih ili unaprijeđenih proizvoda i servisa, za koje ćete dobiti podršku u ukupnom iznosu od 1,1 milion eura. Sigurna sam da će uz obavezni dio vašeg učešča, ova podrška biti dovoljna da završite planirane ideje i plasirate ih na naše tržište, a i šire - kazala je Drakić.
Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević &nbsp;istakla je veliki značaj ovakvih projekata za preduzetnike i sva preduzeća iz Crne Gore.&nbsp;
- Ovaj projekat nije samo prilika za vas da realizujete svoje ideje, već i pokazatelj vaše inovativnosti i posvećenosti. Nadam se da će ovo biti samo jedan od prvih događaja koji će poslužiti kao temelj za još mnogo uspješnih projekata koje ćete realizovati u budućnosti, posebno kada postanemo članica Evropske unije - naglasila je ona.
Gorčević je takođe istakla važnost bilateralne saradnje i povezivanja sa preduzećima iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske, koja će doprinijeti boljim ekonomskim rezultatima. Osvrnula se i na značaj evropskih fondova koji će biti dostupni u narednim godinama, te na podršku koju ministarstvo pruža preduzetnicima u Crnoj Gori, bilo da su u pitanju mikro, mala ili velika preduzeća.
- Sigurna sam da će kroz naredne periode evaluacije i izvještavanja biti još mnogo prilika za unapređenje vaših projekata, a Ministarstvo će biti vaš vjerni partner na tom putu - zaključila je ministarka Gorčević, uz uvjerenje da će preduzetnici Crne Gore pružiti primjere dobre prakse koji će biti uzor za druge.
Predstavnici svih firmi koje su dobile ovaj grant istakli su da ovo predstavlja izuzetnu priliku koja im omogućava da unaprijede svoje projekte, prošire tržište i ostvaruju dugoročne ciljeve. Saglasni su da im ovakvi projekti, koji su ključni za mikro i mala preduzeća, omogućavaju da dobiju neophodnu podršku za inovacije, razmjenu iskustava, kao i za povezivanje sa partnerima iz drugih zemalja. Ove firme, koje čine okosnicu crnogorske ekonomije, sada imaju šansu da nađu svoje mesto na širem tržištu, u regionu i Evropi.
Jedan od ključnih faktora uspjeha, naveli su oni, svakako je bila snažna podrška Privredne komore Crne Gore u organizovanju događaja, umrežavanju i pružanju unesebične pomoći tokom cjelokupnog procesa prijave i realizacije projekata. Bez te podrške, ne bismo uspjeli da ostvarimo ovako velike korake u razvoju svojih ideja i poslovanja – poručili su oni.
Sastankom je moderirala direktorica Sektora za projekte u Privrednoj komori, Tanja Radusinović.
Nosilac projekta EmBrace je Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO), a kroz njega se finansira saradnja mikro i malih preduzeća na pograničnom području Hrvatska - Bosna i Hercegovina – Crna Gora u sklopu Interreg VI-A IPA Programa Hrvatska - Bosna i Hercegovina - Crna Gora 2021. – 2027. U sklopu Interreg VI-A programa formiran je Fond za male projekte - mikro i mala preduzeća, kao krajnje korisnike, kako bi se podstakao rast ovog segmenta privrede i podržala njihova tendencija za digitalnom transformacijom.

PKCG: Projekat EmBRACE pružio mogućnost direktnog apliciranja za grantove koji vode ka razvoju novih proizvoda i usluga, unapređenju poslovanja i internacionalizaciji

Upravljanje otpadom nije samo pitanje ekologije, već i ekonomije, zdravlja i budućnosti, a Crna Gora, kao kandidat za članstvo u Evropskoj uniji (EU), ima jedinstvenu šansu da unaprijedi kvalitet života građana kroz usvajanje najboljih evropskih praksi. 
 
To je poručio ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić na konferenciji „Primjeri i prakse upravljanja otpadom za Crnu Goru - na putu ka EU“. 
 
Konferencija je organizovana u saradnji Privredne komore (PKCG), Ambasade Mađarske i Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera i uz podršku Delegacije EU u Crnoj Gori. 
 
Iz PKCG je saopšteno da je skup organizovan na inicijativu Ambasade Mađarske, u okviru predsjedavanja te države EU, s ciljem razmjene iskustava o primjeni pravila Unije u oblasti upravljanja otpadom i zadataka koja realizuju ministarstva zemalja članica EU. 
 
Ćulafić je kazao da upravljanje otpadom nije samo pitanje ekologije, već i ekonomije, zdravlja i budućnosti. 
 
„Kao kandidat za članstvo u EU, Crna Gora ima jedinstvenu šansu da unaprijedi kvalitet života građana kroz usvajanje najboljih evropskih praksi. Ovo je prilika da modernizujemo naš sistem upravljanja otpadom i postavimo temelje za održivu budućnost“, rekao je Ćulafić. 
 
Kako je naglasio, usklađivanje sa evropskim standardima u toj oblasti prioritet je za Crnu Goru. 
 
Ćulafić je, kako je saopšteno, predstavio napredak Crrne Gore u usklađivanju sa tekovinom EU i ukazao na započeto usvajanje neophodnih zakona i strategija, ali i na izazove poput prevelikog odlaganja na deponije, nedostatka infrastrukture za reciklažu i niske svijesti građana o značaju pravilnog odlaganja otpada. 
 
„Uvođenje modernih sistema za separaciju otpada, izgradnja regionalnih centara za upravljanje otpadom i postrojenja za preradu biootpada samo su neki od koraka koji nas mogu približiti evropskim standardima“, kazao je Ćulafić. 
 
On je dodao da, takođe, razvoj cirkularne ekonomije može otvoriti nova radna mjesta i smanjiti pritisak na prirodne resurse. 
 
Predsjednica PKCG Nina Drakić naglasila je da upravljanje otpadom predstavlja jednu od najvažnijih komponenti održivog razvoja i očuvanja životne sredine, i da je to među najkompleksnijim oblastima za usklađivanje Crne Gore sa evropskim standardima. 
 
„PKCG prepoznaje svoju ključnu ulogu u povezivanju privrednog sektora sa institucijama, ekspertima i međunarodnim partnerima u cilju obezbjeđivanja razvoja koji je u skladu sa principima održivosti i odgovornosti“, navela je Drakić. 
 
Prema njenim riječima, upravljanje otpadom, kao i mnoge druge oblasti održivog razvoja, zahtijeva multidisciplinarni pristup i sinergiju javnog, privatnog i civilnog sektora. 
 
Ambasador EU u Crnoj Gori Johan Satler naglasio je da je Crna Gora u fazi pristupnog procesa kada se najvažnije i dugo očekivane odluke moraju donijeti. 
 
Kako je kazao, upravljanje otpadom predstavlja jednu od najtežih, najkompleksnijih i najskupljih oblasti u pregovorima sa EU. 
 
„Riječ je o zaštiti budućih generacija, ali i pitanju nacionalnog ponosa Crne Gore, pošto je odrednica o ekološkoj državi dio njenog Ustava, pa moramo još snažnije raditi kako bi se ovaj cilj ostvario“, rekao je Satler. 
 
On je poručio da je potrebna transformacija u svijesti o upravljanju otpadom, kao ključnom elementu tog transformativnog procesa 
 
Satler je ukazao da je Crna Gora na dobrom putu ka EU i da je potrebno kreirati politiku upravljanja otpadom koja će najbolje odgovarati potrebama zemlje. 
 
„Usvojeni Zakon o upravljanju otpadom je dobar prvi korak ka tom cilju, ali ostaje potreba kompletiranja regulative, pri čemu je od ključne važnosti donošenje novog nacionalnog plana upravljanja otpadom“, rekao je Satler. 
 
Ambasador Mađarske Jozef Neđeši kazao je da ta država, tokom šestomjesečnog predsjedavanja Savjetom EU, pruža Crnoj Gori političku i stručnu pomoć́ kako bi se ubrzao proces integracije, a između ostalog i pri ispunjavanju zahtjeva kompleksnog poglavlja 27. 
 
„Među brojnim propisima o zaštiti životne sredine, zahtjevi za upravljanje otpadom predstavljaju veoma značajne i teške izazove“, naveo je Neđeši. 
 
On je rekao da Crna Gora, kao zemlja koja je bogata prirodnim ljepotama i deklarisano je ekološka država, mora preći na efikasan sistem upravljanja otpadom, kako bi održala sopstveno okruženje i svoj ekonomski model, koji se oslanja na značajnu ulogu turizma. 
 
„Za to je potreban ne samo relevantan regulatorni i institucionalni okvir, već i transformacija svakodnevne prakse“, kazao je Neđeši. 
 
Iz PKCG je saopšteno da su, tokom dva panela konferencije, predstavljeni modeli upravljanja otpadom na nivou opština na primjerima iz Mađarske i Norveške, kao i da je pružen uvid u potencijalno dostupne EU fondove za pokretanje i razvoj preduzeća u vezi sa upravljanjem otpadom. 
 
Konferencija je, kako su naveli, omogućila i prezentovanje iskustva mađarskih i italijanskih preduzeća sa poslovnim operacijama i uspješnim aktivnostima u oblasti upravljanja otpadom.

PKCG: Moderan sistem upravljanja otpadom temelj održive budućnosti

Kvalitetno korporativno upravljanje nezamislivo je bez profesionalnog razvoja članova nadzornih i upravnih odbora, a Crna Gora je jedina država u regionu koja još uvijek nema zakonske propise kojima se utvrđuju jasni kriterijumi za izbor članova upravnih tijela privrednih društava, što predstavlja ozbiljan izazov za razvoj korporativne kulture i privrednog sistema u cjelini. Stoga je neophodno hitno donošenje Zakona o upravljanju privrednim društvima u državnom vlasništvu, kako bi se omogućila jasnija pravila i kriterijumi za imenovanja u upravljačke strukture državnih kompanija.
Ovo je poručeno sa okruglog stola „Modeli unapređenja rada u privrednim društvima u većinskom državnom vlasništvu – Uporedna praksa u regionu“, koji je Privredna komora Crne Gore, u saradnji sa Udruženjem pravnika Crne Gore, organizovala 18. novembra.
Predsjednica Privredne komore dr Nina Drakić, otvarajući skup, naglasila je izuzetnu važnost upravljanja privrednim društvima u većinskom državnom vlasništvu ne samo za privredu, već i za ukupnu društvenu i ekonomsku stabilnost zemlje.
– Privredna društva u većinskom državnom vlasništvu predstavljaju značajan segment naše privrede, a njihova efikasnost i konkurentnost direktno utiču na razvoj tržišta, zapošljavanje, kao i na privlačenje stranih i domaćih investicija. Zbog toga, unapređenje njihovog poslovanja mora biti jedan od ključnih ciljeva naše ekonomske politike – rekla je Drakić.
Prema njenim riječima, u kontekstu globalizacije, ubrzanog tehnološkog napretka i promjena na tržištu, neophodno je da modeli upravljanja u ovim preduzećima budu fleksibilni i inovativni.
– Od ključne je važnosti da se razviju modeli upravljanja koji će omogućiti profesionalizaciju, transparentnost i veću odgovornost u radu – rekla je Drakić, dodajući da je jedan mogućih pristupa je angažovanje menadžera s iskustvom iz privatnog sektora, koji svojim znanjem i vještinama mogu doprinijeti implementaciji boljih poslovnih praksi i povećanju konkurentnosti. Pored toga, važno je ulagati u obuku i razvoj zaposlenih, jer su kompetentni i motivisani kadrovi ključni za ostvarivanje ciljeva svakog preduzeća.
Prof. dr Branislav Radulović, predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore apostrofirao je da je Crna Gora jedina država u regionu koja još uvijek nema zakonske propise kojima se utvrđuju jasni kriterijumi za izbor članova upravnih tijela privrednih društava, istakavši da ovaj nedostatak predstavlja ozbiljan izazov za razvoj korporativne kulture i privrednog sistema u cjelini.
Kao konkretan predlog, ukazao je na hitnu potrebu donošenja Zakona o upravljanju privrednim društvima u državnom vlasništvu, pored već planiranih izmjena Zakona o privrednim društvima i Zakona o Centralnom registru privrednih i drugih subjekata.
– Ovakav zakon, omogućio bi jasnija pravila i kriterijume za imenovanja u upravljačke strukture, čime bi se unaprijedila odgovornost i profesionalizam u državnim kompanijama – kazao je Radulović.
On se osvrnuo na primjere iz regiona, navodeći kako su države poput Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije usvojile posebne zakone ili uredbe kojima se regulišu uslovi za izbor i profesionalno usavršavanje članova nadzornih i upravnih odbora u privrednim društvima s državnim kapitalom, koja po pravilu donosi nadležno ministarstvo, a sprovode nacionalne privredne komore
– Za razliku od ovih primjera, Crna Gora i dalje zaostaje, kako u normativnom smislu, tako i u korporativnoj praksi, zato je potrebno što prije pristupiti izradi i usvajanju Zakona o upravljanju privrednim društvima u državnom vlasništvu – zaključio je Radulović, naglašavajući da je harmonizacija sa standardima Evropske unije ključna za ostvarivanje ekonomskog prosperiteta i privlačenje stranih investicija.
O modelima unapređenja rada i primjeri uspješnih praksi u regionu govorio je ekspert, prof. dr Božo Vukoja, glavni revizor u društvu UHY Revident doo iz Mostara.
On je istakao da je kvalitetno korporativno upravljanje nezamislivo bez profesionalnog razvoja članova nadzornih i upravnih odbora.
– Samo edukovani članovi korporativnih tijela mogu donositi strateške odluke koje su od ključnog značaja za dugoročni prosperitet kompanija- naglasio je on.
Edukativni programi u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, kako je objasnio, usmjereni su na jačanje strateških kompetencija, finansijske pismenosti i razumijevanje pravnih okvira u kojima korporacije djeluju. Cilj ovih programa je ne samo povećanje efikasnosti poslovanja, već i jačanje povjerenja investitora i javnosti u korporativne strukture.
Posebnu pažnju u svom izlaganju posvetio je razvoju praktičnih vještina koje omogućavaju članovima upravljačkih tijela da donose odgovorne odluke u skladu s najboljim praksama korporativnog upravljanja. Naglasio je važnost transparentnosti, odgovornosti i prilagođavanja modernim izazovima, uključujući digitalnu transformaciju i održivo poslovanje.
– Bez kontinuirane edukacije, korporativna tijela ostaju u opasnosti da donose odluke koje nisu u skladu sa dinamikom tržišta i modernim poslovnim standardima -istakao je profesor Vukoja.
Govoreći o iskustvima iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, ukazao je na značaj saradnje između akademske zajednice, privrednih komora i poslovnog sektora u kreiranju i sprovođenju edukativnih programa. On je posebno pohvalio inicijative koje podstiču regionalnu razmjenu znanja i iskustava, ističući da je integracija u međunarodne tokove ključna za unapređenje lokalnih praksi.
Kroz primjere dobre prakse, Vukoja je ilustrovao kako kontinuirana edukacija može unaprijediti korporativnu kulturu i podstaći inovacije unutar preduzeća. Takođe je upozorio na izazove s kojima se suočavaju kompanije koje zanemaruju važnost profesionalnog usavršavanja upravljačkih tijela, uključujući rizik od loših poslovnih odluka, pravnih problema i gubitka konkurentske prednosti.
U zaključku, profesor Vukoja je pozvao na uvođenje sličnih programa edukacije u Crnoj Gori, naglašavajući da je to neophodan korak ka jačanju privredne stabilnosti i otpornosti na izazove globalnog tržišta.
Tokom diskusije koja je uslijedila, učesnici su se saglasili da je neophodna koordinacija svih aktera – zakonodavaca, privrednika, akademske zajednice i civilnog društva – kako bi se usvojili savremeni modeli upravljanja i profesionalizacije u državnim preduzećima. Okrugli sto je takođe otvorio prostor za nove inicijative i regionalnu saradnju, uz jasan cilj, a to je stvaranje efikasnog, transparentnog i odgovornog sistema upravljanja koji doprinosi ekonomskom prosperitetu i razvoju Crne Gore.
Događaju su prisustvovali eminentni stručnjaci iz oblasti korporativnog upravljanja, prava i ekonomije, predstavnici ministarstava, državnih institucija, računovodstvenih i revizorskih kompanija, kao i ambasador Hrvatske u Crnoj Gori, Veselko Grubišić.

Radulović: Crna Gora jedina nema zakonske propise kojima se utvrđuju kriterijumi za izbor članova upravnih tijela privrednih društava

Ekonomski osnažena Crna Gora će biti zemlja u koju se dolazi a ne iz koje se odlazi. Zato činimo sve da ubrzano unapređujemo standard naših gradana, vodeći pri tom računa da sve reforme daju zamajac ekonomskom rastu, budu podsticajne za privredu i održive kada su u pitanju javne finansije - poručio je premijer Milojko Spajić na međunarodnoj konferenciji o ekonomiji „Montenegro 2024“, u organizaciji Privredne komore Crne Gore koja se danas održava u hotelu Splendid u Budvi.
Tema jednog od najvažnijih ekonomskih događaja u regionu koji već 13. godinu okuplja donosioce odluka, renomirane privrednike, ekonomske eksperte, predstavnike civilnog društva je „Decenija Berlinskog procesa”, a suorganizator je Istočni odbor njemačke privrede koji predstavlja glavnu sponu poslovne zajednice te države sa partnerima u jugoistočnoj Evropi.
Konferenciju je otvorio Spajić, a uvodne rijeći dali su predsjednica PKCG Nina Drakić, zamjenik predsjedavajućeg Istočnog odbora njemačke privrede Philipp Haußmann, predsjednik Asocijacije privrednih komora Evrope (Eurochambres) Vladimir Dlouhy i državni sekretar Saveznog ministarstva za ekonomiju i klimatske akcije Sven Giegold.
Spajić je istakao apsolutnu posvecenost Vlade stvaranju preduslova za jačanje konkurentnosti crnogorske privrede, kroz smanjenje barijera biznis i unapređenje poslovnog ambijenta kako bi naša privreda bila spremna da iskoristi sve benefite kako regionalnog tako i Jedinstvenog tržišta EU.
- Zato su ekonomske reforme koje sprovodimo usmjerene na stvaranje: predvidljive, transparentne i podsticajne poreske politike koja neće biti prepreka već podrška privredi za razvoj, investiranje i podsticanje zaposlenosti. Vladavina prava, ispunjavanje zahtjeva iz evropske agende i razvoj infrastrukture oblasti su koje zahtijevaju poseban napredak kako bi Crna Gora u narednim godinama iskoristila svoj ekonomski potencijal i kako bi Crna Gora bila privlačno mjesto za bavljenje biznisom i za ulaganje.
Prema njegovim riječima, Berlinski proces biće uspješan onda kada narativ o njegovoj budućnosti bude zamijenjen narativom o našem djelovanju unutar Evropske unije.
- Drugim riječima, kada mi svi ovdje okupljeni, preduzetnici i privrednici, budemo govorili o izazovima i trendovima unutar Jedinstvenog tržišta, čiji ćemo u međuvremenu postati punopravni dio - rekao je Spajić, izražavajući nadu da će Konferencija PKCG biti korak bliže tom zacrtanom cilju.
<h2>Most Zapadnog Balkana i EU</h2>
Predsjednica Nina Drakić istakla je važnost Berlinskog procesa za ekonomsko, infrastrukturno i političko povezivanje zemalja Zapadnog Balkana s Evropskom unijom.
- Berlinski proces predstavlja platformu koja nam omogućava da sinergijom radimo na stvaranju stabilnijeg, povezanijeg i prosperitetnijeg Zapadnog Balkana. Zajedničkim naporima možemo obezbijediti da naši građani imaju bolju budućnost, da naše ekonomije budu otpornije na globalne izazove i da region bude bliži Evropskoj uniji - kazala je Drakić.
Ona naglašava ključnu ulogu Berlinskog procesa u jačanju regionalne saradnje, stvaranju povoljnijeg poslovnog ambijenta, unapređenju infrastrukture i povećanju mobilnosti radne snage. Berlinski proces se ističe kao most između Zapadnog Balkana i Evropske unije, koji čini članstvo u EU ponovno realnim ciljem za zemlje regiona.
Naglasila je i značaj zajedničkog regionalnog tržišta pokrenutog 2020. godine kao dio ovog procesa, te njegov doprinos mladima, kroz programe mobilnosti i zapošljavanja.
- Samo zahvaljujući slobodnom kretanju radne snage unutar regiona BDP (regiona) bi se mogao povećati za 1,3% već do 2025. godine. Projekcije ukazuju da bi povoljno i konkurentno okruženje doprinijelo godišnjem povećanju rasta od 2%, te da bi moglo privući do 6,5% više investicija i povećati stopu rasta radnih mjesta do 1% godišnje, uz povećanje produktivnosti malih i srednjih preduzeća 5% do 10 % - rekla je Drakić.
Zaključuje da ni jedna zemlja Zapadnog Balkana nema rezerve prema Berlinskom procesu.
- To, po mom sudu, jedino i može obezbijediti uspješnost u trajanju ove inicijative sve dok i posljednju zapadnobalkansku članicu ne dovede do cilja - kazala je ona.
<h2>Zakoni nijesu korisni ako se ne primjenjuju na pravi način</h2>
Philipp Haußmann, izvršni direktor kompanije Ernst Klett AD i zamjenik predsjedavajućeg Istočnog odbora njemačke privrede ukazao je na važnost Berlinskog procesa za zemlje Zapadnog Balkana.
- Naša asocijacija podržava ovaj proces od samog početka. Nužno je nastaviti konstruktivan dijalog sa svim društevnim, ekonomskim i političkim akterima regiona. Duboko smo uvjereni da regionalna saradnja ima ključnu ulogu za ekonomski prosperitet Zapadnog Balkana. Vladavina prava je ključna za preduzeća u regionu, kao i transparentni upravni procesi. Važna je implementacija - zakoni nisu korisni ako se ne primjenjuju na pravi način. Takođe, važno je ostati na putu EU integracija i evropske saradnje - naveo je Haußmann .
On je napomenuo da na svim nivoima kao veliki problem ostaje nedostatka kvalifikovane radne snage.
- Da bismo spriječili odliv kadrova moramo imati dobre obrazovne i zdravstvene sisteme i dobre ekološke uslove kako bi građani ostali u zemlji - dodao je Haußmann.
<h2>Potrebno ispuniti brojne uslove</h2>
Vladimir Dlouhy izrazio je u ime Eurochambresa posebno zadovoljstvo što se ova konferencija održava tokom obilježavanja decenije Berlinskog procesa.
- Berlinski proces predstavlja najvažniji institucionalni okvir koji okuplja zemlje Zapadnog Balkana i otvara vrata vašem pristupanju EU, i drago mi je što vaša Komora snažno podržava te procese - istakao je on.
Prema njegovim riječima, ekonomski rast Crne Gore u proteklih 20 godina bio je izuzetan, međutim, smatra on, još treba mnogo toga da se uradi, ali ističe da je Eurochambers tu da pruži snažnu podršku.
- Uvijek smo cijenili novo liderstvo koje u proširenju EU vidi jedan od najvažnijih ciljeva. Komesarka za proširenje koja dolazi iz Slovenije biće još jedan dodatni način da se otvore vrata EU za ovaj Region. Ali, prije toga, potrebno je ispuniti brojne uslove, kao što su vladavina prava, borba protiv korupcije, konkurentnost - poručio je on.
Naglasio je da je od velike važnosti iskoristititi sve prilike koje dolaze iz EU podrške digitalizaciji i Zelenom planu, te da su kvalifikacije i vještine danas od ključnog značaja, posebno u svijetlu nedostajuće kvalifikovane radne snage u EU.
– Zemlje Zapadnog Balkana trebaju da daju dodatni impuls našim aktivnostima. Eurochambers je predvodnik u procesu proširenja EU i mi vam možemo pomoći na tom putu, ali molimo i vas da nas podržite pred Briselom u borbi protiv prekomjerne regulacije. Iskreno se nadam da ćete prije ili kasnije postati snažna članica Evropske unije – zaključio je Doulhy.
<h2>Napredak regiona u evropskom procesu</h2>
Sven Giegold u ime Savezne njemačke vlade kazao je da Konferencija omogućava platformu za diskusiju o brojnim ključnim pitanjima važnim za budućnost Zapadnog Balkana i bez sumnje će doprinijeti napretku regiona u evropskom procesu.
- Teme koje konferencija pokriva, kao što su radna snaga, razvoj, zelena i digitalna transformacija, perspektive Zapadnog Balkana ključne su za oblikovanje budućnosti regiona i EU i pomoći će u njihovom pozicioniranju kao konkurentijeg „igrača“ u globalnoj ekonomiji - rekao je Giegold.
Prema njegovim riječima, investicije - posebno u obnovljivu energiju, digitalizacija i obrazovanje su ključni faktori jačanja ekonomije i povećanja konkurentnosti.
- Tranzicija ka zelenoj, klimatski neutralnoj ekonomiji nije samo izazov već i velika prilika za region da pospješi inovacije i održivi rast. Napredak u ovim oblastima je takođe neophodan preduslov za budućnost regiona u EU - kazao je on.
Naglašava krucijalnim da zaživi institut zajedničkog tržišta, te da se inicijative poput CEFTE dosljedno primjenjuju.
- Ne možemo dozvoliti bilateralnim konfliktima da sputavaju napredak regionalnog napretka ka EU - kazao je on.

Spajić: Crna Gora će biti zemlja u koju se dolazi a ne odlazi

Vatrogascima ni noćas nema odmora. Iako su tokom dana požari u Piperima i Kučima stavljeni pod kontrolu, u večernjim satima vatra se ponovo razbuktala, i to na velikom području Kuča, saopšteno je iz Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada.
Kako se navodi, požar se primakao objektima, a vatrogasci ulažu napore da odbrane kuće.
- Situacija je veoma teška, primaklo se kućama. Kritično je od Kakaricke gore i Doljana pa u velikom dijelu Kuča. Vatra prijeti objektima u mjestima Fundina, Bezjovo, Kupusi, Ubli, Medun i Vrbica - kazao je za Portal Analitika komandir Službe zaštite i spašavanja Nikola Bojanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FTzZYceCda4w&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Na terenu su, osim vatrogasaca, angažovani i pripadnici Vojske Crne Gore. Iz Službe su apelovali na građane da pozivom na broj 123 prijave tačnu lokaciju na kojoj se vatra primiče objektima, jer to značajno olakšava intervenciju.
- Zahvaćena je ogromna površina, a prijavom tačne lokacije građani nam pomažu da brže reagujemo - naveo je Bojanović.
Dodaje se da duva vjetar, ali da je slabijeg intenziteta nego juče, što donekle olakšava borbu sa vatrenom stihijom.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F4VqJBDUanbU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

(VIDEO) Noć bez predaha: Požar u Kučima ponovo buknuo i prijeti kućama

Na &nbsp;Bulevaru Džordža Vašingtona večeras je došlo do saobraćajne nezgode u kojem je učestvovalo putničko vozilo i motociklista.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FF5bkOFVFoT4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Kako se može vidjeti na snimku Portala ETV, jedna osoba sjedi na asfaltu, ali je teško procijeniti stepen povreda.
Iz OKC nije bilo informacija o ovom udesu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fe0iSN3l-55c&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

(VIDEO) Udes na Bulevaru Džordža Vašingtona

Predsjednik Demokratske partije socijalista Danijel Živković uputio je izraze saučešća porodici pripadnika Vojske Crne Gore Dejana Božovića, koji je danas, obavljajući vojničku dužnost i štiteći građane od požara, tragično izgubio život.
- Država Crna Gora i društvo u cjelini moraju trajno pamtiti njegovu današnju žrtvu kao primjer časnog odnosa prema domovini i pronaći način da brinu o njegovoj porodici i četvoro djece koji su ostali bez svog stamenog oslonca - napisao je Živković.
U objavi je naveo da Božoviću pripada „vječna slava“.

Živković: Crna Gora mora trajno pamtiti žrtvu Dejana Božovića

Na Trgu Nikole Pašića u Vrbasu oko 20 časova počeo je protest studenata i građana, koji je od pristalica Srpske napredne stranke razdvajao policijski kordon. Prema navodima reportera N1, incidenti su izbili oko 21.40, kada su iz pravca okupljenih pristalica SNS-a prema građanima poletjele flaše, kamenice, pirotehnika i drugi predmeti.
Incident je započeo kada su dvojica mladića prošla policijski kordon i prišla učesnicima protesta. Kada su policajci pokušali da ih udalje, iz grupe okupljenih naprednjaka počela je da se baca pirotehnika – vatrometi, baklje, petarde, kao i kamenice i tzv. topovski udari. Među okupljenima na protestu bilo je i roditelja sa djecom, navodi N1.
Tokom cijelog događaja policija nije razbila skup pristalica SNS-a, već je zadržavala liniju između dvije grupe.
Gotovo istovremeno, identičan napad zabilježen je i u Bačkoj Palanci, gdje su pristalice naprednjaka na sličan način gađale građane okupljene na protestu.

Sukobi u Vrbasu i Bačkoj Palanci: Na građane bačena pirotehnika, flaše i kamenice

Povampirene velikosrpske i četničke falange nemaju problem sa razumom i logikom. Razuma kod njih manjka od samog starta, jer da se javlja makar u česticama, ne bi danas novočetnici jednako voleli saradnike nacista (četnike, JVuO) i potomke dela onih koji su nacizmu stali nogom za vrat (Ruse, odnosno Putina).&nbsp;
Na logici tek padaju. Tvrde da su poštovaoci "prvog gerilskog antifašističkog pokreta u Evropi", misleći na formacije Draže Mihailovića. I dok su Mihailovićeve četničke formacije imale bar neke dve istorijski potvrđene bitke protiv nacista, pre nego što su postale njihova verna pomoćna vojska i koljači civila, današnji simpatizeri pokreta DM ne vide contradictio in adjecto čak ni u činjenici da sebe nazivaju antifašističkim pokretom, a podižu spomenik fašisti koga je odlikovao Adolf Hitler.
Ta bi zbrka u glavama pojedinaca bila lako rešiva na nivou Toponica ili Kovin u Srbiji, odnosno Dobrota u Crnoj Gori, da nosioci političke vlasti u ove dve države ne igraju "stiskavac" upravo s baštinicima tih retrogradnih ideja. Trljkajući se znojavim telima s dlakavim četništvom u ritmu "drma mi se na šubari cveće", političari u stvari plešu s najprimitivnijim i najzaostalijim, shodno tome i najkrvoločnijim, delom biračkog tela.&nbsp;
Tim trulim kompromisom trenutno obezbeđuju sebi glasove, ali istovremeno guraju obe države u živi pesak velikosrpskog šovinizma, iz koga se u ranijim, ne tako davnim prilikama, izlazilo teškom mukom i uz velike žrtve. I kako sada vidimo - samo privremeno.
No, pisali smo već o minornom intelektualnom i moralnom kapacitetu ljudi koji su se, u tranzicionom periodu i usled prirodnog nezadovoljstva nedovoljnim napretkom dvaju država pod demokratskim vlastima, dočepali političke vlasti. Njihov je učinak - u Srbiji od 2012, a u Crnoj Gori od 2020. - merljiv vekovima: države su civilizacijski i ekonomski vratili u XVIII, a građane mentalno i logički u XIII vek.
Danas ćemo se pozabaviti njihovim drugim trulim kompromisom, erotski vrućim plesom s organizacijom koja je poslednjih godina pedantno očistila svoje redove od svih progresivnih, slobodnomislećih i zdravorazumskih ljudi. Onom koja upravo ovih dana u Beogradu završava javni inkvizitorski obračun s poslednjom dvojicom teologa koji su se usudili da je kritikuju: s Vukašinom Milićevićem i Blagojem Pantelićem. Dakle, pozabavićemo se organizacijom koja sebe naziva "Srpska pravoslavna crkva", dočim je u međucrkvenoj komunikaciji to Crkva Srbije.
Iako je već od početka devedesetih SPC korisno poslužila balkanskom kasapinu Slobodanu Miloševiću u nastojanju da ratom i etničkim čišćenjem zadrži "sve Srbe u jednoj državi", ta je crkva tek od demokratskih promena 2000. godine postala zaista država u državi. Ne samo da ne plaća nikakav porez na svoju razgranatu privrednu delatnost, nego država pokriva doprinose sveštenika za penziono i zdravstveno osiguranje. Najzad, malo-malo Vlada opredeli neka sredstva za gradnju ili renoviranje hramova, izdaju se i obavezne doplatne poštanske markice, a stižu i bogate donacije iz inostranstva, najviše od ruske države i crkve.
<h2>ĆAR ZA VAJDU</h2>
Kako neki čitalac ovakvog pisanja uvek kaže ono čuveno "da, ali", da ga predupredimo: slične privilegije u Srbiji imaju i ostale verske zajednice. Ipak, slika davanja i uticaja biće potpuna tek kada kažemo da se po popisu 2022. u Srbiji čak 81,1 odsto građana izjasnilo kao pravoslavac, dok sve ostale verske zajednice i ateisti i agnostici zajedno čine preostalih 18,9 procenata.&nbsp;
Doduše, u praksi, većina deklarativnih vernika ne ponaša se kao vernik, pa crkve zvrje prazne. SPC zato od ideje da živi od parohijala, a ne od državnih davanja i oprosta troškova, beži kao đavo od krsta. I tu da bacimo dodatno svetlo podsećanjem na činjenicu da je u deset godina koje su prethodile tom popisu, u Srbiji izgrađeno oko hiljadu crkava, i samo 13 škola.
Dakle, davanjima pravoslavnoj crkvi, političari obezbeđuju njenu podršku, a s obzirom na razgranatost crkvenog sistema i veliki uticaj u narodu, to je možda i investicija s najbržim povratom u poslovnom okruženju. Iako je Ustavom crkva odvojena od države, normalizuje se neformalni političko-crkveni brak iz interesa, i tako sveštenstvo podržava galantnost trenutne vladajuće političke opcije, podržavajući njenu politiku.
U praksi, bar u Srbiji, popovi SPC postali su vrhovni autoritet za sve. Od abortusa do dogmatizovanog Kosova, od vaspitanja dece do nacionalnih pitanja koja su, od 2012. posebno, izgrađena na velikosrpskom šovinizmu i težnji za hegemonijom. Iako bi državne institucije morale da budu laičke, svaki državni organ ili opština imaju slavu, vojska se koristi u verskim ceremonijama, vreme se meri po verskom kalendaru, politički funkcioneri pokazuju svoju religioznost u svakoj situaciji, nema manifestacije kojoj vrh crkve nije gost, a redovno se ide kod patrijarha po duhovni savet.&nbsp;
U Crnoj Gori, opet, svedoci smo posebnog apsurda. Crkva koja zvanično ne priznaje postojanje čitavog jednog naroda (što sadrži i elemente krivičnog dela), koja teritoriju Crne Gore tretira kao teritoriju Srbije, aktivno učestvuje u političkom životu, "komanduje" političkim strankama i njihovim liderima, javno demonstrirajući prezir prema svakom obliku državne vlasti i državnim simbolima Crne Gore. Nema bolje ilustracije za to od odnosa Ljubiše Ostojića - Metodija prema podizanju spomenika ratnom zločincu i saradniku okupatora, kojom je prilikom intonirana i himna strane države, Srbije. Tim stavom, on nije samo bacio pod noge i hrišćanstvo i moral, on je bacio pod noge državu, i tu, u stvari, dolazimo do suštine problema.
Ne postoji, niti u modernom demokratskom društvu sme da postoji, verska ili bilo kakva druga organizacija, koja je "starija" od države. Ne po godini osnivanja, koja je nebitna, već po statusu. Ono šta je ključno je da je država po svojoj suštini zajednica svih njenih građana, dok je crkva - kao i svaka druga uža organizacija (udruženje, klub, savez...) - zajednica tek jednog dela stanovnika države. I u tom je smislu država "starija": zakoni države (moraju da) se primenjuju (i) na crkve i na vernike, crkveni "zakoni" važe samo interno, za one koji su "članovi" crkve i time njene "zakone" prihvataju.
Ne postoji, i ne sme da postoji, nekakav "temeljni ugovor" ili bilo kakav drugi akt ili dokument, koji pripadnicima jedne organizacije (verske, ili bilo koje druge), daje veća prava i manje obaveza nego ostalim građanima. Odnosno, ako tako šta postoji, Ustavni sud mora da reaguje i obezbedi jednakost svih pred Ustavom.
<h2>ISKAČE OSIGURAČ</h2>
Naravno, treba imati u vidu i činjenicu da su svojim ustavima i Srbija i Crna Gora definisane kao sekularne, odnosno, da je crkva odvojena od države. Otuda je u obe zemlje nedopustivo - a da je demokratske i parlamentarne svesti bilo bi i politički kažnjivo - svako koketiranje političara sa religijskom (ili najzad i bilo kojom drugom) organizacijom, kojim se jedan deo društva favorizuje. Jer, političar - posebno onaj na vlasti - obavlja funkciju od javnog interesa i predstavlja i zastupa jednako sve građane, a ne samo svoje simpatizere i ne samo vernike "svoje" crkve. Vera je, kao i kod svakog drugog građanina, njegova privatna, intimna stvar. I ona, u stvari, ostaje na vratima verskog hrama i privatnog doma.
Treba li, najzad, uopšte naglašavati da religijska pravila dotiču samo vernike i da ni u kom obliku i ni na koji način ne smeju da postanu uobičajena za celo društvo, a nekmoli opšteobavezna? Treba li pominjati da crkvi nije mesto u politici, ni u kom obliku ili formi?
Srbija i Crna Gora, na žalost, prečesto i previše se manifestuju kao prepolitička društva. Lično konjukturno i opšte moderno u ove dve države su izgleda uobičajeni motivi delovanja. Interes države i nacije je uvek u senci lukrativnog. Kako se svojevremeno pohrlilo u kom-partiju zarad vajde, sada se trči u religiju zbog ćara. Vera i versko se potežu u cilju jačanja nacionalizma i pravdanja nepočinstava koja se rade, ili tek planiraju.
Pravo verništvo i "snaga vere" u obe države bi se lako izmerili ukidanjem državnih sredstava verskim organizacijama (sem za verske objekte pod zaštitom države, kad važe posebna pravila) i uvođenjem parohijala. Što će reći: ako si član crkve, to članstvo moraš da platiš; koliko članova, toliki je i crkveni guber.&nbsp;
Do tog momenta je, međutim, još dalek put. Na njemu se crkva pruža onoliko koliko joj politika, vođena sopstvenim sebičnim ili na drugom mestu isplaniranim interesima, dopušta. Nekad uspe da "ukoči", svesna sopstvenih religijskih i moralnih normi, ali u poslednje vreme sve češće "iskače osigurač". A to onda nije samo unutarcrkveno pitanje, to je pitanje dalekosežnih i krupnih posledica.
Crkva mora da se vrati u pravni poredak i u okvire suštine sopstvenog postojanja. Ako to nije moguće, zabrana delovanja - bar tamo gde nije u matičnoj državi, plus ispitivanje poslovanja, odgovornost za narušavanje zakonom zaštićenih verskih objekata, pa čak i krivično gonjenje crkvenih velikodostojnika, uprkos odredbama nekakvih ugovora, uopšte nisu nerealna opcija.

Vrele igre pod mantijom

U piperskom naselju Đurkovići buknuo je danas požar velikih razmjera, a na licu mjesta su, pored vatrogasnih kola, i dvije Bemax cistijerne koje stalno dopremaju vodu.&nbsp; U jednu cistijernu može da stane 22 kubika vode. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FX_KThiBPHQI%3Fsi%3DNpbmJXuzX1k9ZqJM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FARvl8zV5ipc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Video: TAMARA KLIKOVAC </div> &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FgREl-KFy8aM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Video: TAMARA KLIKOVAC </div> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FB336uL9N-5w&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Video: Tamara Klikovac </div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081118088_fea20e983423b3e0049c86176de9ef8c4690be05eb8fa487a224cdb132d37c99.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025081118088_fea20e983423b3e0049c86176de9ef8c4690be05eb8fa487a224cdb132d37c99" data-rendition-name="original" width="1600" height="1100" loading="lazy" alt="Punjenje cistijerne "> <figcaption>Punjenje cistijerne (Photo: Tamara Klikovac )</figcaption> </figure>

(VIDEO) Bemax cistijerne dopremaju vodu kako bi se ugasio požar u Piperima

Porodice tragično stradalih i ranjenih u dva stravična masakra na Cetinju 12. avgusta 2022. u Medovini i 1. januara 2025 u kojima je svirepo ubijeno 23 ljudi, među kojima četvoro djece, zahtijevaju smjenu načelnika Regionalnog centra bezbjednosti "Centar" koji Gorana Jokića, ali i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića zbog izostanka punog institucionalnog odgovora na ove zločine, sankcionisanja odgovornih i preuzimanja mjera da se ovakve tragedije ponove. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DmvcomuZ9IoE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Porodice su se danas sa građanima u 15 sati okupili kod spomenika Lovćenska vila na Cetinju, odakle su se zaputili u Medovinu gdje su zapalili svijeće i odali poštu stradalima. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fgur2e-ILFiY%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Sa tog mjesta su ponovo zatraženi odgovori i odgovornost, istina i pravda.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081215084_c60afb0eb343fc191ad9e13f244e233527a28a085b1ffba6528eeda0705ef9ef.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025081215084_c60afb0eb343fc191ad9e13f244e233527a28a085b1ffba6528eeda0705ef9ef" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Sa okupljanja na Cetinju"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250812150812_a0d378496fd522f0a1882f93de1f6823fcdbe5a1f7a468afb8586c9178e7df43.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250812150812_a0d378496fd522f0a1882f93de1f6823fcdbe5a1f7a468afb8586c9178e7df43" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Medovina, 12. 08. 2025."> <figcaption>Medovina, 12. 08. 2025.(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250812150816_a59790ffdec0e3554f24ec7c1965ba705d4475955c827e3c4ce32e0cab55f109.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250812150816_a59790ffdec0e3554f24ec7c1965ba705d4475955c827e3c4ce32e0cab55f109" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Medovina, 12. 08. 2025."> <figcaption>Medovina, 12. 08. 2025.(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Pročitan je niz zahtjeva, među kojima je da predstavnike porodica stradalih u najkraćem roku prime predsjednik države Jakov Milatović i premijer Milojko Spajić u cilju punog sagledavanja nepostojanja odgovornih i propusta u radu policijske službe. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DscbVSDADX3M&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Nakon održanih sastanaka sa predsjednicima države i Vlade i potpunije prezentacije zahtjeva i njihove javno izražene spremnosti da se usvoje spremni smo "reducirati" vrijeme trajanja protesta na Kruševom ždrijelu na sat vremena, a po ispunjenju zahtjeva obustaviti blokade. U protivnom, ako i ovog puta nađemo na institucionalni "zid ćutanja" vrijeme naših blokada će biti povećano na tri sata - pročitala je zahtjeve Vesna Pejović, koja je u Medovini izgubila kćerku i dva unuka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250812150824_17600509fa30050ec2fdd05ea5e7cf36c4fae0733f1025d076213d7ecb2d2df3.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250812150824_17600509fa30050ec2fdd05ea5e7cf36c4fae0733f1025d076213d7ecb2d2df3" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Vesna Pejović"> <figcaption>Vesna Pejović(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Zatražila je političku odgovornost ministra unutrašnjih poslova u vidu njegove smjene, kao čin jasnog pokazivanja predsjednika Vlade da su životi 23 crnogorska građanina vrednija "političke odgovornosti" od nesretno i nepametno urađene značke jednog boda. - Jokić je najkorumpiraniji policajac i zaprška u svakoj čorbi - istakla je Pejović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsmmC8NY0Hjg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Očekuje i da direktor Uprave policije Lazar Šćepanović hitno smijeni direktora policije Jokića koga smatraju direktno odgovornim za neprofesionalno i neuspješno postupanje policije, posebno u slučaju tragedije u Medovini 2022. godine. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dkk9E_EB987Q&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Jedan od zahtjeva je i usvajanje "Markovog i Mašanovog zakona", uz prethodnu saradnju sa stručnim asocijacijama i istaknutim pravnicima, a kako bi se rigoroznije propisala politika izdavanja i nošenja oružja. Porodice traže i efikasniji rad tužilaštva u procesuiranju odgovornih i sudova u vezi sa pokrenutim postpcima. Pejović se u ime porodica zahvalila svim strkovnim organizacijama, nevladinim organizacijama koje su ih podržale i dale snagu da istraju u svojoj borbi. - Zahvaljujemo i onima koji su "odćutali" i ostali kućama sa porukom da se mi borimo i za bezbjednost njih i njihove djece, jer tragedija ne bira naciju, vjeru i političko uvjerenje - naglasila je ona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250812150812_cb426f09861e88d85c5a04a39da2d869c5718f9815b6c28db0eee54b6db1abbb.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20250812150812_cb426f09861e88d85c5a04a39da2d869c5718f9815b6c28db0eee54b6db1abbb" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Medovina, 12. 08. 2025."> <figcaption>Medovina, 12. 08. 2025.(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Tri godine od prvog svirepog zločina, koliko traje muk institucija, ignorisanje porodica stradalih i prepuštanje zaboravu poručuju da svoje najmilije neće zaboraviti i da neće odustati.&nbsp; - Mi niti možemo ni hoćemo odustati i zaboraviti jer bi to bio ponovljeni zločin nad žrtvama i čin njihove najteže izdaje. Pokažimo da smo društvo solidarnosti, empatije i institucionalne odgovornosti. Pamtimo, ne zaboravljamo, ne tražimo osvetu, borimo se da dobijemo punu istinu i da odgovorni odgovaraju i da učinimo sve da ovakvi zločini nika više ne ponove - zaključila je Pejović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081215080_2ced6c22af6665de72583e16b4a57d0a22eaae9dfcfcc48094ff0ee51c51c524.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="2025081215080_2ced6c22af6665de72583e16b4a57d0a22eaae9dfcfcc48094ff0ee51c51c524" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup na Cetinju"> <figcaption>Sa skupa na Cetinju, 12.8.2025.(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Nakon što su zapalili svijeće u Medovini, građani su simbolično pustili u nebo bijele balone. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DMa8mfA54cNo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(FOTO/VIDEO) Porodice žrtava traže hitnu smjenu Jokića i Šaranovića, od sastanka sa premijerom i predsjednikom zavisi dužina trajanja blokada

Dok država gori, dok se vojnici i vatrogasci nadljudskim naporima bore da spasu imovinu i živote, Crna Gora pita jedno: gdje je trojac koji bi trebalo da vodi brigu o njenoj bezbjednosti?
Gdje je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović? Gdje je ministar odbrane Dragan Krapović? Gdje je koordinator bezbjednosnih službi i potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić?
Da li odmaraju u hladovini neke egzotične destinacije? Ili su možda previše zauzeti fotošop kampanjama i partijskim kalkulacijama da bi se obratili narodu? Da li je moguće da ih ni buktinja koja guta cijela sela ne može izvući iz komfora političke letargije?
Zašto je Šaranović čekao s pozivom za NATO pomoć dok su ljudi gasili vatru golim rukama? Gdje je Krapović – da li komanduje odbranom države, ili čeka da neko drugi preuzme odgovornost? I šta tačno radi Bečić, osim što se krije iza parole “sve je pod kontrolom”?
Nema ih. Nema ih dok Crna Gora gori. Nema ih kad se borimo za dah pod gustim dimom. Nema ih ni na razglednicama. 
Zapravo, ovo je obrazac njihovog (ne)djelovanja. Sjetimo se masakra za koje niko nije odgovarao. Sjetimo se klanova koji su preuzeli ulice. Sjetimo se ovih godina bez odgovornosti. I opet se pitamo – zar je neko očekivao drugačije?
Možda Krapović trenutno poručuje nove značke, inspirisan hrvatskim kanaderom. Možda Šaranović bira naočare za sljedeće televizijsko javljanje. Možda Bečić i Bogdanović smišljaju novi slogan – “Demokrate: Za narod kad vatra utihne.”
Imaju li vremena za Crnu Goru? Nikad ga nijesu imali. Ali izgleda da političko vrijeme polako ističe – njima.

Tag: pkcg