Penzionisani britanski državni službenik Derek Riči (63) suočava se sa prinudnim povraćajem 28.640 eura preplaćenih penzijskih davanja, koja je primao u prethodnih 11 godina na osnovu pogrešnog obračuna iz 2014. godine, saopštile su nadležne službe.
U pismu upućenom Ričiju, službe su se u martu izvinile "zbog eventualnih neprijatnosti" i obavijestile ga da može da vrati novac putem bankovnog transfera ili u ratama, piše danas Guardian.
Riči je odmah zatražio objašnjenje, koje, kako navodi, nije dobio.
Tri mjeseca nakon toga, Ričiju je zaprijećeno tužbom ukoliko ne počne sa povraćajem.
- Tokom posljednjih 11 godina donosio sam odluke i planove na osnovu brojki koje su mi date, a greška će mi prouzrokovati značajne teškoće - rekao je Riči, kome su nakon greške prepisani ljekovi za depresiju i anksioznost.
Planirao je da se potpuno penzioniše 2027. godine, ali će, kako je naveo, morati da se vrati na posao kako bi otplatio dug.
Riči je jedan od stotina penzionera pogođenih administrativnim greškama u okviru šeme kojom upravlja "MyCSP", koji je 2019. priznao da pokušava da povrati nekoliko miliona eura od više od 2.000 penzionera.
Greške su otkrivene tokom revizije, ali Ričijeve preplate nisu inicijalno uočene, već su se postepeno povećavale sa oko 230 eura godišnje na 4.500 eura.
U oktobru je parlamentarni odbor kritikovao upravljanje penzijskim šemama i predložio da se sistem vrati pod direktnu kontrolu državnih službi.
Trenutno je šema prešla u ruke kompanije "Capita", koja obećava modernizaciju i poboljšanje usluge penzionerima.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Bivši britanski državni službenik greškom primao veću penziju, mora da vrati skoro 30.000 eura

Svi penzioneri, kojima su u posljednje dvije godine bile zamrznute minimalne penzije na 450 eura, u narednoj godini će dobiti redovno povećanje kao i ostali korisnici penzijsko-invalidskog osiguranja, saopšteno je Danu iz Fonda pendzijskog i invalidskog osiguranja.
 - Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja tokom godine usklađuju se tri puta i to 1. januara, 1. maja 1. septembra u skladu sa parametrima o rastu zarada i potrošačkih cijena u četvoromjesečnom periodu. Posljednjim izmjenama Zakona o PIO ova odredba se nije odnosila na korisnike najnižeg iznosa penzije, to jest najniža penzija iz člana 29. Zakona koja iznosi 450 EUR nije se usklađivala u prošloj i ovoj godini - naveli su iz Fonda PIO, na čijem čelu je Vladimir Drobnjak.
 Međutim, kako je ta odredba vremenski ograničena, to znači da će se sva prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, počev od 1. januara naredne godine usklađivati, u skladu sa članom 58. Zakona o PIO.
 Prema statističkim podacima, za septembar ostvareno je pravo na isplatu ukupno 131,82 hiljade korisnika. Od tog broja 128,43 hiljade su korisnici prava na penziju (starosna, invalidska, porodična), a 3,4 hiljade su korisnici ostalih prava (tuđa njega i pomoć, tjelesno oštećenje, naknada invalidima rada i dodatak na spomenicu).
- Prema podacima iz isplatne baze za septembar, broj korisnika koji primaju penziju u iznosu od 450 eura je 48,24 hiljade, dok je za isti mjesec isplaćeno 15,92 hiljade razlika do najnižeg iznosa penzije, to jest do iznosa 450 eura. Iz navedenog proizilazi da 54,54 odsto penzionera prima penziju u iznosu od 450 eura - precizirali su iz Fonda.
 Budžet Fonda PIO je u ovoj godini bio još zavisniji od Vlade u odnosu na prošlu godinu, iz razloga što je krajem prošle godine Vlada donijela odluku da umanji doprinose dodatnih 10,5 odsto.
 - Preliminarni finansijski podaci za period januar-oktobar pokazuju da je Fond za navedeni period ostvario ukupne primitke u ukupnom iznosu od 664,29 miliona eura i veći su 9,37 odsto u odnosu na isti period prošle godine, kada su iznosili 607,38 miliona EUR. Prihodi od doprinosa za deset mjeseci ove godine iznose 281,7 miliona eura i manji su oko 37,3 odsto od prihoda od doprinosa ostvarenih u prošloj godini, koji su iznosili 450,97 miliona eura - naveli su iz Fonda PIO. 
 Opšti prihodi budžeta, odnosno nedostajuća sredstva ili deficit Fonda PIO, nominalno iznosi 382,6 miliona eura, što je skoro 2,5 puta više od deficita u prošloj godini, koji je iznosio 156,41 milion eura. Kumulativno posmatrano, za period januar-oktobar ove godine namjenski prihodi, to jest prihodi od doprinosa iznose 281,7 miliona eura, dok su opšti prihodi budžeta 382,6 miliona eura, što znači da nedostajuća sredstva, to jest deficit Fonda iznosi 382,6 miliona eura ili 57,6 odsto ukupnih izdataka. 
 - Naša procjena je da će se do kraja godine zadržati ovaj odnos - kazali su iz Fonda.
 Budžet Fonda PIO, koji je upućen Ministarstvu finansija, za narednu godinu iznosi 853,64 miliona eura i veći je 70 miliona eura.
 - Projekcija deficita za narednu godinu je na nivou deficita u ovoj godini - kazali su iz Fonda.

500x500

Sve penzije će biti uvećane od januara

Isplata penzija za oktobar počinje danas, kazali su iz Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja.
Prosječna penzijia bez obračunate ralike za oktobar iznosi 543,01 euro, dok je prosječna isplaćena penzija sa obračuatirn razlikama za oktobar 554,34 eura. 
- Sredstva potrebna za isplatu svih prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja za oktobar su 67,91 miliona eura - navodi se u saopštenju.

Danas isplata penzija, prosječna za oktobar oko 540 eura

Dugogodišnja radnica Komunalne policije u Bijelom Polju, Natalija Natka Sarić, oprostila se od službe na nesvakidašnji i izuzetno emotivan način.
Tokom njenog posljednjeg radnog dana, koji je ujedno bio i njen rođendan, kolege su odlučile da joj prirede iznenađenje koje će, kako kaže, pamtiti čitavog života.
Sarić je, vjerujući da ide na teren po prijavi da djeca nešto pale na gradskom stadionu, pošla na isti gdje je dočekalo iznenađenje. Kada je stigla na lice mjesta, umjesto intervencije, dočekali su je načelnik službe i kolege sa osmijesima, buketom cvijeća i vatrometom, prenosi portal Vijesti iz Bijelog Polja.
- Osjetila sam nalet emocija, nisam mogla da zadržim suze. Nisam očekivala ovako nešto - kazala je Sarić, zahvalivši se kolegama na pažnji i divnom gestu.
Uz vatromet, aplauze i čestitke za ulazak u penzionerske dane, Sarić je emotivno zaključila priču jednog poglavlja, dok joj se otvara novo, iako, kako kaže, još uvijek nije imala želju za penzijom.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDQMd75NjeF-%2F%3Futm_source%3Dig_embed&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Sjajan gest prijatelja i kolega: Bjelopoljku ispratili u penziju uz vatromet i zagrljaje

Fond penzijskog i invalidskog osiguranja Crne Gore obavještava korisnike prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja da će isplata redovnog mjesečnog primanja za septembar početi danas,17. oktobra.
Prosječna penzija bez obračunate razlike, kako je precizirano u saopštenju, za septembar iznosi 543,12 eura, dok prosječna isplaćena penzija sa obračunatim razlikama iznosi 554,85 eura.
- Sredstva potrebna za isplate svih prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja za septembar iznosi 67,82 miliona eura - navodi se u saopštenju Fonda PIO.

Isplata penzija počinje danas, prosječna iznosi oko 540 eura

Upravni odbor Fonda PIO Crne Gore donio je više odluka o usklađivanju penzija koje će biti primijenjene prilikom isplate za septembar, odnosno izvršene u oktobru.
Kako je precizirano u saopštenju, na današnjoj sjednici donijete su odluka o usklađivanju penzije za jedan lični bod od 1. septembr, a 2025. godine, odluka o usklađivanju penzija i novčanih naknada od 1. septembra, kao i odluku o usklađivanju osnova za određivanje novčane naknade za tjelesno oštećenje od 1. septembra.
- Shodno ovim odlukama, penzije i novčane naknade se od 1. septembra usklađuju za 1,98 odsto, dok vrijednost penzije za jedan lični bod iznosi 11,89953 eura, a osnov za određivanje naknade za tjelesno oštećenje 458,09206 eura - precizirano je u saopštenju.

Upravni odbor Fonda PIO usvojio odluke o usklađivanju penzija

Više od 80.000 građana Crne Gore nije zamijenilo ličnu kartu, a to mogu učiniti do kraja ovog mjeseca. Zbog toga su danima ispred područne jedinice za građanske isprave Ministarstva unutrašnjih poslova u Podgorici gužve. Generalni sekretar Udruženja banaka Bratislav Pejaković istakao je za Televiziju E da to stvara višeslojne probleme, zbog čega su tražili i produženje roka od dodatnih šest mjeseci. Iz MUP-a ovu inicijativu nijesu prihvatili. Pejaković je objasnio da je to regulatorni, prije svega, operativni rizik i reputacioni rizik.&nbsp; - Banke su par ekselans, firme koje poštuju zakone, radimo u skladu sa međunarodnim standardima. Sve ovo što se dešava oko nove lične karte je po međunarodnim standardima, ako želimo da budemo članica EU moramo da imamo te elektronske sa čipovima, lične identifikacione dokumente. Već smo imali jedan put odlaganje od 30. marta do 1. oktobra. Inicijativa Udruženja banaka je da se napravi još jedna prolongacija, još šest mjeseci - rekao je Pejaković. Iz Ministarstva unutrašnjih poslova, međutim, kažu drugog produženja roka za zamjenu lične karte neće biti. Banke, kaže Pejaković, moraju postupati po zakonu. Oni koji dođu sa nevažećim dokumentom, odnosno starom ličnom kartom, ne mogu koristiti bankarske usluge. - Banke ne mogu da naprave kompromis. Kompromis je da ako nemate ličnu kartu da imate pasoš kao identifikacioni dokument, mogu da se podižu pare sa bankomata, ali moramo da ispunimo zakonske obaveze. Svi će da tumače na svoj način, moglo je ovako ili ne, sad je situacija takva kakva jeste - hajde da vidimo da nađemo adekvatno rješenje, da li će to biti neki prelazni, da li će biti neki fleksibilniji pristup ukoliko dozvoli regulator da banke ipak imaju prelazni period za nove lične karte, vidjećeno u kom pravcu ide - naveo je Pejaković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250924200932_f59693a6815ce3e7b2caf979f4bb4a66dbb6ca46854d2f49156c524be2946b55.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250924200932_f59693a6815ce3e7b2caf979f4bb4a66dbb6ca46854d2f49156c524be2946b55" data-rendition-name="original" width="1917" height="1066" loading="lazy" alt="Bratislav Pejaković"> <figcaption>Bratislav Pejaković(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  Da preda dokumenta za promjenu lične karte neko čeka satima, a neko tek desetak minuta. Zavisi u koje doba dana dođu. Ima i onih koji se danima vraćaju, jer od gužve ne stignu da sve završe do kraja radnog vremena. Učesnici ankete Televizije E imaju različita iskustva i razloge zbog kojih su čekali sa zamjenom lične karte. - Sad su mjesec ili dvadeset dana pred isticanja roka digli televizijsku hajku da Crna Gora mora da skoči na noge da baš ovo završava pored hiljade drugih problema, sad je ovo najaktuelnije. Sad nama koji smo penzioneri kažu nećete primit penziju sad prvog, za četiri dana. I da sam zakasnio, zar mora tako drastična kazna? Mislim da je ovo sve režirano, namješteno. Već tri dana dolazim, ali to su sve redovi ovakvi, ne može se prići, treba pet sati da stojim ođe u red, ja nemam 20 godina - kazao je jedan građanin Podgorice. Građanka Glavnog grada rekla je za našu Televiziju da ne prati dnevne vijesti". - Sinoć mi banka poslala informaciju da neću moći koristiti žiro račun i jutros zamjena - rekla je ona. Izmjenama zakona usvojenim u martu 2025. godine produžen je rok za zamjenu ličnih karata do 30. septembra, umjesto prvobitnog koji je bio do 30. marta. Prilog novinarke TV E Itane Kaluđerović <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DkdRjn6jGFnU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

1250x600

1084x550

Više od 80.000 građana nije zamijenilo ličnu kartu, Pejaković: To stvara višeslojne probleme

Pripadnik Žandarmerije Lazar Baćić, kog je kolega udario na protestu ispred zgrade RTS 10. marta ove godine, za šta je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić optužio studente, otišao je u penziju, saznaje Nova.rs.
Lazar Baćić je kobne večeri bio na službenom zadatku u civilu kada je u jednom trenutku uniformisani policajac iz kordona koji je prolazio pored mjesta na kom je Baćić stajao, rukom udario Baćića koji se srušio na zemlju.
Na drugim snimcima sa lica mjesta vidi se kako studenti pokušavaju da mu ukažu pomoć, dok se on, krvavog lica, udaljava sa lica mjesta.
Međutim, iako se na snimku vidi šta se dogodilo, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je ovu priliku iskoristio da optuži studente, rekavši da su upravo oni napali Baćića.
Ovaj slučaj i dalje zvanično istražuje tužilaštvo, a Nova.rs navodi da zbog napada na Baćića do sada niko nije priveden.
Redakcija portala Nova.rs je pokušala da potvrdu informacije o odlasku u penziju dobije i od Baćića, ali on nije odgovorio na pozive i poruke.

Srbija: Penzionisan žandarm kojeg je kolega udario na protestu ispred RTS-a

Član stručne komisije za razmatranje inicijativa i utvrđivanje prijedloga za dodjeljivanje statusa istaknuti kulturni stvaralac, reditelj Branko Baletić, objasnio je kako je odluka da se književniku Milutinu Mićoviću prihvati kandidatura za ovaj prestižan status koji vodi do nacionalne penzije - donesena pod jako čudnim okolnostima.
Baletić je pojasnio da je prva sjednica održana na Cetinju, da se glasalo o Mićovićevoj kandidaturi i da je on dobio svega dva glasa „za“, dok je ostalih šest članova bilo uzdržano. Jedan član nije prisustvovao prvoj sjednici. Međutim, na sljedećoj sjednici u Podgorici, na kojoj je trebalo da se raspravlja da li kandidature Šerba Rastodera i Radovana Radonjića mogu da potpadnu pod oblast „kulturne baštine“, ponovo je aktuelizovana kandidatura Mićovića, a ovoga puta su bili prisutni svi članovi.
„Ja sam bio u Beogradu, pa sam se, nažalost, javio preko video-poziva. Drugi članovi komisije su se skupili i pojedini su kazali „prvo da vidimo ovo oko Mićovića“... Meni je to bilo neprihvatljivo jer smo već glasali i njegova kandidatura je odbačena. Međutim, morali smo da glasamo da li on uopšte ispunjava uslove i onda je bilo pet glasova za i četiri glasa protiv. Radmila Vojvodić, Marko Eraković, Tatjana Krkeljić i ja, nakon što smo nadglasani, izjavili smo da ne želimo da učestvujemo u tome ni na koji način“, rekao je Baletić za Pobjedu.
Pored pomenuta četiri člana komisije, o kandidaturi su odlučivali i Aleksandar Čilikov, Svetlana Dragojević, Isidora Damjanović, Dalibor Elezović i Novica Đurić.
„Uoči glasanja o kandidaturi Mićovića, ja sam rekao da ne samo da nema dovoljno drugih relevantnih domaćih ili međunarodnih nagrada, već da su njegovi tekstovi loši i puni mržnje. Saznajem da su se telefoni bili usijali i da je izvršen veliki pritisak na pojedine članove Savjeta da promijene mišljenje“, tvrdi Baletić.
Pobjeda je, podsjetimo, juče objavila informaciju da je književnik Milutin Mićović, poznat po osporavanju crnogorske nacije, istorije i kulture, na korak od statusa istaknuti kulturni stvaralac i državne penzije koja iznosi od jedne do dvije prosječne zarade. Izvor Pobjede iz stručne komisije objasnio je, podsjetimo, da je na prvoj sjednici bilo dosta nedoumica oko prijave Mićovića jer je „u brojnim folderima poslao gomilu dokumenata i 'nekih ugovora' koje članovi komisije nijesu mogli da rastumače.“
Već na drugoj sjednici, kako je tvrdio izvor Pobjede, Mićović je poslao uredniju prijavu i to je bilo dovoljno komisiji da većinom glasova konstatuje da zadovoljava uslove. Objavili smo, takođe, da su u glasanju uzdržani bili Baletić, Vojvodić i Eraković.
Baletić sada osporava to viđenje našeg izvora i za Pobjedu podsjeća i na član 3 Uredbe o kriterijumima i načinu dodjeljivanja statusa, u kojem se navodi da se ovaj status ne može dodijeliti „umjetniku, odnosno stručnjaku u kulturi koji se nedostojno odnosi prema Crnoj Gori ili njenom državnom, kulturnom ili nacionalnom identitetu“. Po svemu opisanom, Mićović ne može, prema uvjerenju Baletića, dobiti taj status.
„Sve je ovo pritisak Ministarstva kulture i medija koje se uvijek trudi da u sve žirije ili stručne komisije okupi većinu članova na koje iz nekih razloga može da utiče, te da oni koji brane dostojanstvo države, njen identitet i kulturu, kao i profesionalni integritet umjetnika, budu nadglasani. Ključno pitanje je ko je intervenisao i nametnuo preko drugih članova da na drugoj sjednici ponovo tema bude kandidatura Mićovića. Ja još čekam zapisnik, u kojem bi moralo da bude istinito naveden cio tok sjednice, jer članovi komisije taj zapisnik treba i da potpišu“, rekao je Baletić.

Baletić: Mićović nije prošao, ali onda su se „usijali telefoni“

Niti je voda ostala po staroj cijeni, niti su prosječne penzije 600 eura od 1. januara. Ovo je epilog obećanja premijera Milojka Spajića iz novembra 2024.
Iako je premijer Spajić u novembru 2024. godine kategorično tvrdio da neće dozvoliti poskupljenje vode tamo gdje Pokret Evropa sad (PES) ima vlast, Podgoričani su od 1. januara 2025. suočeni upravo s tim – voda je poskupjela za čak 40 odsto.
Spajić je tada poručio da “neće dozvoliti ni povećanje cijena vode gdje god je PES u lokalnoj vlasti, ni u Podgorici, ni u Danilovgradu, ni bilo gdje drugo”, tvrdeći da vodovodi treba sami da riješe probleme izazvane prethodnim kolektivnim ugovorima, i da građani neće snositi teret tih grešaka.
Međutim, upravo u Podgorici, gdje PES ima gradonačelnika, a prethodno je grad vodila takođe predstavnica PES-a, cijena kubika vode povećana je za 15 centi. To je u direktnoj suprotnosti sa premijerovom najavom i predstavlja još jedan primjer raskoraka između političkih obećanja i konkretnih rezultata.
Uz ovo, ostaje i pitanje penzija. Spajić je najavio da će od januara 2025. prosječna penzija biti “skoro 600 eura”. Ipak, u junu 2025. – pola godine kasnije – prosječna penzija u Crnoj Gori iznosi 548 eura. Dakle, ni ovo obećanje nije ispunjeno, a građani s pravom postavljaju pitanje: kada će najavljeno “skoro” postati realnost?
Ovakve izjave i naknadna demantovanja kroz praksu pokazuju ozbiljan nedostatak političke odgovornosti. Kada vlast izričito obeća da neće dozvoliti poskupljenja osnovnih usluga – poput vode – i to se ipak desi, riječ je o narušavanju povjerenja građana.
S druge strane, penzije, koje direktno utiču na kvalitet života starije populacije, ostaju ispod psihološke granice od 600 eura. Time se obesmišljava retorika “ekonomskog preporoda” kojom se PES predstavlja kao motor promjena.
U svjetlu ovih činjenica, javnosti ostaje da procijeni: da li se aktuelna vlast više bavi populizmom i medijskim nastupima nego stvarnim ispunjavanjem sopstvenih obećanja? I što je važnije – ko snosi odgovornost kada najavljeno ne postane ostvareno?

Miraš Dušević

Cijena vode porasla, penzije ostale ispod obećanja – šta se dešava sa politikom Milojka Spajića?

Generalni sekretar NATO Mark Rute pozvao je saveznike da pojačaju odbrambene napore kako bi sprečili rat koji vodi Rusija, a koji bi mogao biti "razmjera rata prošlih generacija", prenio je Rojters.
U govoru u Berlinu, Rute je rekao da previše saveznika vojnog saveza ne osjeća hitnost ruske prijetnje u Evropi i da treba brzo povećati izdatke i proizvodnju za odbranu kako bi sprečili rat razmjera onog koji su vidjele prošle generacije.
- Mi smo sljedeća meta Rusije. Bojim se da je previše njih tiho samozadovoljno. Previše njih ne osjeća hitnost. I previše njih vjeruje da je vrijeme na našoj strani. Nije. Vrijeme za akciju je sada - rekao je Rute.
Generalni sekretar NATO-a je rekao da je sukob na vratima Evrope.
- Rusija je vratila rat u Evropu. I moramo da budemo spremni - dodao je on.
Rute je naveo da bi Rusija mogla da bude spremna da upotrijebi vojnu silu protiv NATO-a u roku od pet godina.

Rute upozorio saveznike da mogu da budu sljedecća meta Rusije: Sukob je na vratima Evrope

Poseban je osjećaj obradovati djecu koja praznike dočekuju u bolnici, kazao je fitnes instruktor i humanitarac Balša Zajić gostujući u emisiji Srećan dan na Televiziji E. Ističe da se na njihovim licima “ogleda sreća, ali je i prisutna zahvalnost i pozitivna reakcija od roditelja, iako nikad nijesu znali ko je osoba koja dijeli poklone”.
Zajić podsjeća da je prošle godine organizovao najveći humanitarni sportski događaj za djecu oboljelu od raka u Evropi, tokom kojeg je prikupljeno 20.000 eura. Taj uspjeh, kaže, predstavljao je “neopisiv osjećaj”.
Ove godine humanitarni program biće održan u decembru, a tačan datum i vrijeme biće naknadno objavljeni na društvenim mrežama. Tada će, dodaje Zajić, biti organizovana i dodjela poklona djeci kojoj je to najpotrebnije.
- Što se tiče Dječje bolnice to će biti baš 31. decembra preko dana, obići ćemo svaku kliniku i svako dijete koje te večeri bude čekalo novogodišnje praznike u postelji imaće poklon od strane Djeda Mraza - rekao je Zajić.
On podsjeća da je prethodne godine paketiće sakupio uz pomoć nekoliko prijatelja, dok će ove godine svi koji žele moći da doniraju novac za paketiće.
- Ako sakupljena cifra premaši broj od pedesetak paketića koji je nama potreban onda ćemo ići u neku drugu instituciju gdje ćemo podijeliti te paketiće. Ja sam tu taj koji će u odjelu Djeda Mraza i tri dana obići i 200 mališana - zaključio je Zajić.

Zajić: Svako dijete koje bude čekalo novogodišnje praznike u bolničkoj postelji imaće poklon od Djeda Mraza

Kako je Crna Gora osvojila srce Olega Stepanova, Rusa koji radi kao vatrogasac u Baru, a u slobodno vrijeme učestvuje u svim ekološkim akcijama, kako bi Crna Gora bila ljepše mjesto za život svih građana – to je centralna tema emisije E-uživo, na Televiziji E. 
Osim Stepanova, gošća je i Ivana Đoković, iz NVO Kompas. Ona će govoriti o projektima koje realizuju u saradnji sa strancima koji žive u Crnoj Gori.
Gošća emisije je i Ana Lipovina, iz Prijestonice. Tema razgovora je Novogodišnja priča, koja će okupiti brojne regionalne zvijezde, ali dati prostor i lokalnim umjetnicima, koji će se predstaviti brojnim posjetiocima koji će posjetiti Cetinje tokom praznika.
Panelisti emisije E-uživo komentarisaće poruke za koje stručnjaci tvrde da pokazuju nezainteresovanost druge strane za komunikaciju, ali i postupke kojima, kako tvrde stručnjaci, odrasli nesvjesno povrjeđuju svoje roditelje.
Emisiju pratite od 16 do 18 sati, na Televiziji E.

E-uživo: Kako je Crna Gora osvojila srce Rusa koji radi kao vatrogasac u Baru...

Ambasador Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler, predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, organizacije civilnog društva Ljuta kamilica, Čista Gora, Expeditio, Ozelenimo Crnu Goru i druge partnerske organizacije, lokalna udruženja, djeca i ekološki aktivisti učestvovali su danas u velikoj akciji čišćenja prostora tvrđave Grabovac u Grbaljskom Polju u okviru nacionalne kampanje za zaštitu životne sredine „Čuvaj da te čuva”.&nbsp; Aktivnost je realizovana uz pomoć Javnog komunalnog preduzeća Kotor kako bi se prostor pripremio za postavljanje sistema video-nadzora, informativnih tabli i zasjenjenih vidikovaca sa odmorištima, čime se doprinosi dugoročnom očuvanju ovog vrijednog lokaliteta. Ova akcija, zajedno sa obilaskom više saniranih i prioritetnih lokacija u prisustvu ambasadora Satlera i predstavnika Uprave policije, kao i infrastrukturnim mjerama koje sprovodi Opština Kotor, predstavlja njen doprinos nacionalnoj kampanji „Čuvaj da te čuva“.&nbsp; U fokusu aktivnosti je unapređenje uslova životne sredine i rješavanje dugotrajnog izazova neadekvatnog upravljanja otpadom, koji, pored uticaja na prirodu, zemljište i zdravlje stanovništva, oblikuje i kulturni pejzaž Kotora, prostora sa važnim elementima evropskog istorijskog nasljeđa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251211141256_c8cec7e8a7f5581fbad2744dc18374ab526a5373de490d4898fdbe35894bd24d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251211141256_c8cec7e8a7f5581fbad2744dc18374ab526a5373de490d4898fdbe35894bd24d" data-rendition-name="original" width="1280" height="854" loading="lazy" alt="događaj u kotoru"> </figure>  - Današnje aktivnosti na terenu omogućile su sveobuhvatniji uvid u stanje i dinamiku sanacije degradiranih lokacija. Takva procjena predstavlja važan preduslov za djelotvorno planiranje i sprovođenje narednih koraka u okviru nadležnosti lokalnih i državnih institucija. U tom kontekstu, istaknuto je da uspješno sprječavanje nelegalnog odlaganja otpada zahtijeva kontinuiranu primjenu postojećih propisa, kao i koordinisan angažman svih relevantnih aktera — institucija, lokalne samouprave i građana. Na taj način osigurava se održivi efekat već sprovedenih aktivnosti i smanjuje rizik od ponovnog narušavanja saniranih područja - saopšteno je iz Evropske kuće. Ova posjeta predstavlja šestu veliku akciju čišćenja u okviru kampanje u proteklih šest mjeseci. - Rezultati kampanje postaju sve vidljiviji, od sanacije brojnih ekoloških crnih tačaka i postavljanja infrastrukture koja sprječava njihovo ponovno ugrožavanje, do jačanja svijesti o odgovornom upravljanju prostorom - navedeno je u saopštenju Evropske kuće.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121115120_49bfadaa2217bbb8df2eec13a37791d2f0c4d467475f9a8d305e39041dcb88da.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025121115120_49bfadaa2217bbb8df2eec13a37791d2f0c4d467475f9a8d305e39041dcb88da" data-rendition-name="original" width="1280" height="854" loading="lazy" alt="Satler i Jokić"> </figure>  Kako su rekli, kampanja okuplja sve veći broj institucija, opština, organizacija civilnog društva, privatnih kompanija i građana, povezujući praktične aktivnosti, institucionalnu posvećenost i angažman zajednice.&nbsp; - Na taj način stvaraju se uslovi za dugoročna rješenja u oblasti zaštite životne sredine, uz istovremenu podršku ispunjavanju obaveza Crne Gore u procesu pristupanja Evropskoj uniji. Tokom posjete Kotoru, ambasador Satler obišao je i EU info point u okviru projekta „Zajednice za EU“, koji uz podršku Evropske unije djeluje na jačanju informisanosti i uključivanja građana u evropske procese.

(FOTO) „Čuvaj da te čuva” u Kotoru

Sud za prekršaje u Podgorici je odgovorio na pitanje M portala i Televizije E koga je sve Uprava policije procesuirala zbog protesta održanog pred vilom Gorica 8. jula ove godine. Evo njihovog odgovora:
Povodom mail -a upućenog ovom sudu dana 10.12.2025.godine, a nakon što smo izvršili provjeru kroz službenu evidenciju koja se vodi kod Suda za prekršaje u Podgorici, obavještavamo Vas da je Uprava policije, Odjeljenje bezbjednosti Podgorica, podnijela Sudu za prekršaje u Podgorici 35 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, a vezano za događaj koji se dogodio dana 08.07.2025.godine u Podgorici i to :
1.Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15311/25-19 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
2. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15312/25-42 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
3. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15314/25-36 protiv N. I. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
4. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15315/25-19 protiv J. F. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
5. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15316/25-48 protiv K. V. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
6. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15317/25-2 protiv D. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
7. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15318/25-44 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
8. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15319/25-36 protiv P. M. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
9. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15320/25-19 protiv LJ. A. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
10. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15321/25-45 protiv R. D. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
11. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15323/25-2 protiv Đ. M. zbog prekršaja iz čl. 11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
12. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15324/25-48 protiv T. R. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
13. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15325/25-44 protiv M. B. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
14. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15326/25-42 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
15. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15327/25-50 protiv R. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
16. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15328/25-49 protiv L. V. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
17. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15329/25-19 protiv G. M. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
18. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15330/25-47 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
19. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15331/25-42 protiv V. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
20. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15332/25-45 protiv N. P. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
21. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15333/25-43 protiv V. LJ. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
22. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15334/25-43 protiv Š. B. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
23. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15335/25-36 protiv D. L. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
24. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15336/25-36 protiv S. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
25. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15337/25-4 protiv K. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore. 

26. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15338/25-50 protiv M. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
27. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15339/25-49 protiv H. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
28. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15340/25-4 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
29. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15341/25-4 protiv K. I. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
30. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15342/25-19 protiv R. A. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
31. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15343/25-47 protiv L. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
32. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15344/25-50 protiv Š. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
33. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15345/25-42 protiv Š. E. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
34. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15346/25-44 protiv I. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
35. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15347/25-2 protiv H. O. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
Ukazujemo da Sud u javnim saopštenjima i medijskim obraćanjima koristi samo inicijale kada su u pitanju imena i prezimena okrivljenih, jer je takav način saopštavanja u skladu sa važećim zakonskim propisima i standardima izvještavanja, a kako bi se izbjeglo prejudiciranje krivice i osigurala objektivnost u informisanju javnosti.

Evo spiska osoba koje je Uprava policije procesuirala zbog protesta

Čast mi je bila što sam bio kod Vile Gorica sa hiljadama onih koji brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji, a oni koji procesuiraju ljude koji mirnim protestom iskazuju svoj stav su baš mnogo glupi - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, komunikolog Miodrag Strugar.
On je među 35 lica koja će biti procesuirana zbog protesta uoči dodjele Trinaeatojulske nagrade, a taj poziv od policije je, kako kaže, za njega velika čast. 
Podsjeća i da niko nije procesuiran zbog izlivanja spomenika četničkom komandantu, zbog pisanja i uzvikivanja parola ,,Ubij Turčina”, zbog prekida projekcije filma na albanskom jeziku i još mnogo primjera kojima crnogorska javnost svakodnevno svjedoči. 
- Čast mi je bilo biti na tom mjestu i biti sa tim ljudima, kao što mi je čast što sam među više hiljada ljudi koji žele da brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji. Moja osjećanja su bila pomiješana, bio sam srećan, radostan zbog toga što mi je potvrdila i moja majka sa kojom sam bio u tom trenutku koja mi je rekla ,,bravo sine, srećna sam što si na pravoj strani”, a ona ima 83 godine i to je sa jedne strane - ponos. Sa druge strane nijesam se mogao oteti čuđenju, znao sam da su bahati, znao sam da su spremni na sve, ali nijesam znao da su glupi, a ovim pokazaju da su baš mnogo glupi kad procesuiraju ljude koji iskazuju svoj stav prema nečemu, pa i prema bilo čemu. Da ne pričamo o tome ko je i na koji način dobio nagradu. Oni procesuiraju nas koji ne pristajemo da nam četnička ideologija bude vladajuća ideologija i da se i ova generacija i buduće generacije u Crnoj Gori obrazuju ili da su dio četničke ideologije koju oni očigledno žele da uspostave - rekao je Strugar. 
Podsjeća da je analizirao rad Demokrata koji drže bezbjednosni sektor, te ukazivao da koriste Gebelsove principe propagande, pokušavajući da ih primijene, ali nije bio, kako dodaje, u pravu da su to samo Demokrate, nego svi oni koji čine trenutnu crnogorsku vlast.
-Da nijesu svi onda bi im neko rekao nešto, ili ima šefa i nad šefom, ili bi se neko ogradio i rekao da to nije u redu. Vlast očigledno želi da uguši prvo kritičku misao, kritičku riječ, svaku vrstu pobune i misle da će nekoga da prepadnu. Oni znaju da nas neće prepasti, znaju da nas neće umiriti, da će uvijek naići na otpor, ali ono što oni pokušavaju je da pokažu svima u Crnoj Gori, svakome da pokažu da ako dignu glas protiv njih iz vlasti, ili protiv toga što ta vlast čini ili ne čini, a trebalo bi da čini, da će proći kao ovog puta nas 35, juče Boban Batrićević zbog nekog teksta, prekjuče neko drugi zbog neke misli ili teksta, u svakom slučaju vidimo da su spremni na sve i naravno da će im se ta spremnost obiti o glavu - poručio je Strugar.
Ukazuje da je prije tri dana izdato saopštenje u kome se pominju samo troje od 35 koji će biti procesuirani, poslanik DPS-a Oskar Huter, građanska aktivistkinja i članica Savjeta za građansku kontrolu policije i jedna mlađa žena, što je, kako kaže, prava slika Demokrata.
- Demokrate su počele tako što su imale tizer kampanju, a to je kampanja kad nešto malo otkrijete ali ne kažete sve i oni to nastavljaju i sad dok su na vlasti. Vjerovatno to na Megatrendu uče, ja ne znam gdje 15 godina neko studira pa misli da to tako treba, oni umjesto informišu građane, da informišu javnost, da su procesuirali nekih 35 ljudi zbog čega su ih procesuirali, da navedu osnov za to procesuiranje i da daju saopštenje u kome će dati sve te podatke, pa makar i sa inicijalima, kao što su to danas iz Suda za prekršaj uradili, oni idu sa tizer kampanjom. Zašto Aida Petrović, zato što je u Savjetu za građansku kontrolu policije, njima smeta kontrola policije, zato Aida Petrović. Zašto Oskar Huter, zato što je poslanik jedne opozicione partije, vrlo aktivan poslanik i vrlo dobar opozicioni poslanik, nijesu svi takvi, pa žele da naprave da je to bio partijski skup, a ne građanski skup i vrlo oni ciljano idu, komunikaciono. Naravno da griješe, ali to samo pokazuje ko su i kakvi su i na šta su sve spremni, jer da nije to tako oni bi odmah izašli sa cijelim saopštenjem sa svim podacima, sa inicijalima, informisali javnost da nešto rade, a ovaj način, hiljade ljudi je razmišljalo je li među tih 35 - naglasio je Strugar.
Smatra da su ciljano izabrali 35 osoba, jer se radi o osobama koje javno nastupaju, koje su prepoznatljive u javnosti, koje mogu da imaju uticaja, ali da u djelovanju tih osoba nije bilo elemenata kažnjivosti. 
- Bio sam na mnogo protesta, još kao mlad devedesetih godina, sami početak devedesetih i kasnije na protestima gdje su možda mogli naći elemente nekog kažnjivog djela, ovdje zaista nije bilo nego smo protestovali protiv toga da se najveća crnogorska nagrada dodijeli nekome ko to prvo ne zaslužuje zbog toga što je nepostojeće djelo za koje je dobio književnu nagradu i drugo zato što su to napravili da bi promovisali četničku ideologiju i negaciju Crne Gore. Njihov cilj je da obesmisle ne samo kulturu crnogorsku, ne samo sve one vrijednosti crnogorske, nego i postojanje Crne Gore same - rekao je Strugar. 
Prisjeća se da je tog dana i sam isprskan biber sprejem, kao i mnogi drugi učesnici protesta, od kojih su neki morali potražiti ljekarsku pomoć, a kao svijetli primjer navodi policajca koji mu je rekao da bi volio da je na suprotnoj strani. 
- Policajac mi je dao savjet da ne diram rukama oči, da će mi biti gore, pa sam mu rekao da imam iskustva i sa suzavcem, da znam to, malo smo se šalili i taj policajac mi je rekao ,,meni je posao da budem ovdje, a volio bih da sam sa druge strane”, to je moje iskustvo. Bilo je jako brutalnih, bez ikakvog razloga su počeli da nas prskaju i da pokušavaju da izazovu incident, to su oni radili - zaključio je Strugar.

Strugar: Znao sam da su bahati i da su spremni na sve, ali nijesam znao da su glupi

Moj suprug Duško Roganović ni jedan euro nije dao mojoj porodici, niti bi moj otac penzionisani policijski funkcioner Duško Koprivica koji je živio časno i pošteno prihvatio da prenosi novac i zakopva ga u dvorištu porodične kuće - kazala je Bojana Roganović u Višem sudu u postupku koje SDT pokrenulo protiv četiri člana njene porodice tereteći ih za pranje novca.
Na optužnici je njen otac Duško, majka Radosava, brat Strahinja i suprug Duško Roganović koji je nedostupan crnogorskim vlasnika a, prema evidenciji policije, slovi sa visokorangiranog člana kavačke kriminalne grupe i potražuje se za učešće u ubistvu.
Koprivice i Roganović se, prema navodima optužnice, terete da su oprali 964.850 eura.
Bojana Roganović je pred sudskim vijećem kojim predsjedava sudija Nikola Boričić kazala da neće iskoristiti zakonsko pravo da ne svjedoči, jer su optuženi njeni najbliži srodnici.
- Spremna sam danas da dam iskaz. Sa mojim suprugom Duškom Roganovićem upoznala sam se 2016. godine. Moj otac je tražio da ga upozna i on je bio protiv te veze &nbsp;- ispričala je Bojana Roganovića.
Objasnila je da je njen suprug bio osuđen zbog ubistva, ali da je to bio "splet nesrećnih okolnosti" i željela je da ga porodica gleda njenim očima.&nbsp;
Ona je dodala da je nakon dva mjeseca veze odlučila da se preseli u Herceg Novi i dva mjeseca su živjeli u stanu, da bi nakon toga Duškov otac Niko Roganović poklonio im kuću na Savini i dao im novac da je renoviraju.
- Niko Roganović nam je dao finansijsku potporu i samo je tražio od nas da se fokusiramo na miran život, osnujemo porodicu i da nam ništa neće faliti - ispričala je Roganović.
U aprilu 2017. godine ispod auta Duška Roganovića je postavljena eksplozivna naprava i on je tada teško povrijeđen, amputurane su mu obje noge.
- Nakon toga njegov otac Niko podredio je svoj život oporavku svog sina i rekao da će dati sav novac za liječenje. Dva mjeseca u Beogradu je trajala borba za Duškov život - kazala je Bojana Roganović.
Nakon dva mjeseca od kada je Duško stigao u Herceg Novi sa liječenja, kako je navela, ubijen mu je otac.
Njenom tadašnjem &nbsp;momku, sada suprugu, nije padalo na pamet da se bavi kriminalom, bio je u bolovima od povreda sa druge strene otac mu je ubijen i to je teško podni.
Njenom suprugu osim oca, ubijen je rođeni brat Šćepan i brat od strica Valdimir Roganović.
- Tri godine policija je često dolazila kod njenog supruga da bi vidjeli da li ima neka saznanja o ubistvima njegovih najbližih - ispričala je Bojana Roganović.
U detaljnom iskazu navela je i da su dobili dijete u februaru 2021. i da je sredinom te godine njen suprug Duško Roganović otišao na liječenje u Austriju sa svojim dokumentima i to preko podgoričkog aerodrom.
- Da se krio ne bi išao na Aerodrom. Moj suprug nije imao kriminalni novac, jer je on jedini nasljednik. Moj svekar nam je ostavio dosta novca - kazala je Roganović.
Ona je na pitanje tužiteljke Tanje Čolan Deretić odgovorila da je liječenje njenog supruga plaćeno preko računa jer je njegov brat Šćepan imao građevinsku firmu.
Roganović je bila kategorična da njen suprug nije koristio tzv. štek stanove, niti se krio i sve vrijeme je bio u kući na Savini. Ona je navela i da misli da njen suprug nije koristio skaj aplikaciju.
- Ja nikada mog oca nijesam pitala vezano za supruga da nešto interveniše u policiji ili bilo što da pita za njega. Na to nijesam smjela ni pomisliti - kazala je svjedokinja.
Na pitanje branioca porodice Koprivice, advokata Danila Mićovića kazala je da Niko Roganović i njena svekrva Branka su 30 - 40 godina svojim radom stekli piceriju, ribarnicu, hotel, brod, stanove...
-Živjeli su skromno, moj svekar nije bio rasipnik - istakala je Roganović.
Ona je navela da njen suprug Duško Roganović ništa nije radio - ni nezakonite, niti zakonite poslove jer je bio loše zbog gubitka oca i braće a i imao je velike bolove i njegov oporavak je bio težak.
Bojana Roganović je rekla da u Nikšiću njena porodica ima kuću u kojoj živi i dva objekta sa apartmanima.
- Sve je pokriveno kamerama i nemogućebje bilo kopati po dvorištu nešto jer kuće gledaju na dvorište. Sve je &nbsp;pokriveno kamerama &nbsp;- naglasila je Roganović.
U optužnici protiv Koprivica i Roganovića navodi se da su se u oktobru 2019. godine pa nadalje udružili radi pranja novca. Kako se osnovano sumnja, Roganović je znao da novac potiče od kriminala i on je dao instrukcije Koprivicama kako da ga „prenose“.

Bojana Roganović: Moj suprug Duško nije imao kriminalni novac, njegova porodica je imala hotel, ribarnicu, stanove, lokale, brod i to su stekli svojim radom

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Tag: penzija