Pripremno ročište po tužbi Neformalne grupe studenata "Kamo śutra" protiv političke partije Demokrtaska Crna Gora i deset njenih funkcionera održano je danas u Osnovnom sudu i sutkinja Milena Brajović odlučila je da na narednom ročištu koje je zakazala za 20. januar sasluša tužioce - Mila Perovića i Marka Vukčevića. Sutkinja Brajović saopštila je da je tužba uredna u smislu odredbi ZPP-a. Zastupnik tuženih, advokat Nikola Angelovski kazao je da je na tužbama faksimil i on je to problematizovao. Na to je zastupnik studenta, advokat Veselin Radulović kazao da taj faksimil koristi na svim tužbama, podnescima i to nikada nije osporavano. - Tužbe su uvijek bile prihvaćene. Preko 10 godina koristim faksimil na svim podnescima, tužbama pred svim sudovima i ZPP ne poznaje zabranu u smislu korištenja faksimila za ove svrhe - kazao je Radulović. Advokat Angelovski predložio je da se od Uprave policije pribave podaci ko je prijavljivao skupove, što je i sutkinja prihvatila. Po mišljenju advokata Radulovića taj prijedlog je sračunat i vodi ka odugovlačenju postupka.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119111124_9ecf97e7fadf7c8541858d754c258b76d6b7fcd5b10be1360e5c01f688bbc4f6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251119111124_9ecf97e7fadf7c8541858d754c258b76d6b7fcd5b10be1360e5c01f688bbc4f6" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Veselin Radulović"><figcaption>Veselin Radulović(Photo: Portal ETV/Marija Žižić)</figcaption></figure>  Neformalna grupa studenata "Kamo śutra" podnijela je tužbu protiv političke partije Demokratske Crne Gore i deset njenih funkcionera zbog pretrpljenih duševnih bolova i povrede prava ličnosti. Traže da tuženi isplate 3.000 eura nematerijalne štete, te da se uklone sporni tekstovi u kojima se studenti targetiraju i povezuju sa kriminalnim klanovima. Nematerijalna šteta u ovom slučaju, kako je objašnjeno u tužbi, nije kompenzacija, već satisfakcija zbog svih problema koje su studentima izazvali uvredljivi i neistiniti navodi Demokrata objavljeni u prethodnom periodu. Dvoje studenata Milo Perović i Marko Vukčević podnijeli su tužbu protiv ministra unutrašnjih poslova iz redova Demokratske Danila Šaranovića, potpredsjednika partije i ministra odbrane Dragana Krapovića, poslanika Borisa Bogdanovića, Zdenke Popović, Nikole Rovčanina, Anđele Vojinović, Duška Stjepovića, Albina Ćemana, Momčila Lekovića i članice Glavnog odbora Mladih Demokrata Milice Rukavine. Tužbu je bila podnijela i Itana Dragojević, ali je nakon nekog vremena povukla. Grupa "Kamo śutra" od početka godine je organizovala proteste i blokade saobraćajnica tražeći smjenu vladinih čelnika za bezbjednost zbog propusta policije u slučaju zločina na Cetinju 1. januara kada je ubijeno 13 osoba, među kojima dvoje djece. Nakon tri mjeseca - u aprilu Grupa "Kamo Śutra" je prestala sa svojim aktivnostima. Advokat Radulović kazao je novinarima nakon održanog ročišta da očekuje da će biti usvojen tužbeni zahtjev jer je javnost mogla da čuje kako ljudi iz Demokrata kvalifikuju mlade ljude bez mrlje u karijeri, povezujući ih sa kriminalnim klanovima. On je kazao da je zastupnik tuženih imao prigovore na besmislene pravne stvari.

Marija Žižić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Perović i Vukčević svejdoče 20. januara, advokat Radulović očekuje da se usvoji tužbeni zahtjev

Žena koja je u sedmom mjesecu rizične trudnoće, krajem oktobra, po nalogu suda, završila u zatvoru u Spužu, jer odbija da kćerku preda bivšem suprugu zato što je, kako tvrdi, on zlostavlja, sada je izložena novom stresu – crnogorske institucije namjerile su se da joj oduzmu pravo starateljstva nad đetetom?! Dok se bori da održi trudnoću i na svijet donese novi život, prisiljena je da vodi još jednu, za nju emotivno razarajuću bitku – sa institucijama i bivšim mužem kako joj ne bi oduzeli dijete?! <h2>NALAZ KOMISIJE</h2> Na adrese nekoliko ustanova uputila je zahtjev za hitno postupanje, odnosno Inicijativu za hitan vanredni inspekcijski nadzor i pokretanje disciplinskog i zakonskog postupka protiv zaposlenih u JU Centar za socijalni rad Podgorica zbog, kako je istakla, pristrasnog, nezakonitog i štetnog nalaza od 30. oktobra ove godine, u predmetu P.br. 2718/25, kojim se ugrožava pravo djeteta i majke, te predlaže ograničenje roditeljskog prava bez zakonskog osnova. - Tražim momentalno ukidanje mišljenja i povlačenja istog - da se meni oduzme dijete od 5 godina koje živi sa mnom od dana rođenja do danas i izuzeće J. M. obzirom da je rođaka supruge mog bivšeg supruga – napisla je u inicijativi. Objasnila je da je 20. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici (sutkinji Jeleni Anđelić) nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M, psihološkinja, J. O, socijalna radnica i I. S, članica komisije, a u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi, te i predlažemo da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251109081124_909a47f2721b1094f76e342d335e105203cac497f8769c2dd97302d6d538d67e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251109081124_909a47f2721b1094f76e342d335e105203cac497f8769c2dd97302d6d538d67e" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="UIKS"> <figcaption>IAKO U RIZIČNOJ TRUDNOĆI PODGORIČANKA UPUĆENA NA IZDRŽAVANJE KAZNE: Zatvor u Spužu(Photo: UIKS)</figcaption> </figure>  U inicijativi dostavljenoj na adrese više institucija, Podgoričanka je kategorična da su potpisnice nalaza i mišljenja prekoračile ovlašćenja i povrijedile član 361 Porodičnog zakona Crne Gore. - Centar za socijalni rad može izraditi nalaz i mišljenje o porodičnim prilikama i interesu djeteta, ali nema zakonsko ovlašćenje da predlaže ograničenje roditeljskog prava ili ocjenjuje podobnost roditelja, to može samo sud na osnovu sudskog vještačenja. U spornom nalazu CSR Podgorica predlaže ograničenje roditeljskog prava majci, čime grubo krši svoje ovlašćenje i direktno utiče na sudsku odluku – kategorična je ona. Ukazuje i na pristrasnost i kontradikciju nalaza, ističući da „u samom tekstu nalaza Centar priznaje da je otac osuđivan (presuda za krivično djelo proganjanje po članu 168a Krivičnog zakonika Crne Gore), kao i da su mu izrečene zaštitne mjere zabrane prilaska majci i djetetu, te da je dijete pokazivalo jasan strah i odbijanje kontakta s ocem (citati: 'dijete pokriva oči rukama', 'odbija komunikaciju', 'plače i ponavlja da ne želi')“. - Uprkos tome, nalaz zaključuje da je majka odgovorna za nemogućnost kontakta i predlaže ograničenje njenog roditeljskog prava što je logički, stručni i pravni apsurd, jer se dijete mora zaštititi, a ne izložiti roditelju koji je već pravosnažno osuđivan zbog nasilja i proganjanja – precizirala je u inicijativi. Upozorila je da su u dokumentu Centra za socijalni rad ignorisani međunarodni standardi zaštite djeteta. - CSR Podgorica je postupao suprotno: članu 3 Konvencije o pravima djeteta (UN) najbolji interes djeteta mora biti primarni cilj; članu 12 Konvencije dijete ima pravo da se njegovo mišljenje uvaži; članu 8 Evropske konvencije o ljudskim pravima zaštita porodičnog života i emocionalnog integriteta; članu 11 Zakona o zaštiti od nasilja u porodici dužnost Centra da reaguje u korist žrtve nasilja i da obezbijedi sigurnost djeteta – naglasila je ona. Kategorična je i da je povrijeđeno njeno pravo majke, kao i proceduralne garancije. - Nije mi omogućeno aktivno učešće u izradi nalaza; nijesu uzeti u obzir medicinski dokazi o mojoj rizičnoj trudnoći i krvarenju; Centar je nezakonito vršio procjenu bez prethodne saglasnosti i prisustva stručnog psihologa za dijete. Ovim se krši član 12 Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti, koji propisuje da korisnik mora biti aktivno uključen u proces procjene – piše u inicijativi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251109081124_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251109081124_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad Podgorica"> <figcaption>SPORNO MIŠLJENJE: Centar za socijalni rad Podgorica(Photo: Centar za socijalni rad Podgorica)</figcaption> </figure>  Ona zahtijeva da Socijalna inspekcija hitno sprovede vanredni nadzor u Centru, izuzme komisiju (J. M, J. O, I. S.) i direktoricu Centra Mariju Nikolić zbog pristrasnosti i nepoštovanja zakona, te da naloži privremenu mjeru zaštite djeteta zabranu forsiranja kontakta sa ocem dok se ne sprovede novo, nezavisno sudsko vještačenje. Traži i da se poništi njihov nalaz kao nezakonit i pristrasan, te pokrene disciplinski i eventualno krivični postupak protiv službenica zbog nesavjesnog rada u službi i povrede profesionalnih standarda. <h2>HAPŠENJE I ZATVOR</h2> Kako smo pisali, mlada Podgoričanka 24. oktobra završila je u zatvoru u Spužu po nalogu sutkinje Osnovnog suda u Podgorici Ine Hrković. U zatvoru je trebalo da provede 15 dana, ali je Ministarstvo pravde, 3. novembra, postupajući po zahtjevu njenog advokata Stefana Jovanovića, naložilo da bude puštena na slobodu zbog trudnoće. Hrković je u maju donijela odluku da mlada Podgoričanka mora predati djevojčicu ocu, u vremenskim periodima kako je to precizirano sudskom presudom. Tom odlukom naložila je i da će biti kažnjenja zatvorskom kaznom u slučaju da ne postupi po odluci. Mlada Podgoričanka protiv sutkinje Hrković podnijela je krivičnu prijavu prije nekoliko dana zbog povrede prava na slobodu i sigurnost iz čl. 25 Ustava Crne Gore i čl. 5 Evropske konvencije o ljudskim pravima, ugrožavanja zdravlja, jer je u rizičnoj trudnoći sa dokumentovanim krvarenjem, te kršenja prava djeteta na zaštitu i stabilnost iz čl. 3 Konvencije o pravima djeteta (UN); U prijavi je istakla i da je „izvršeno institucionalno nasilje nad majkom i djetetom, uz potpuno ignorisanje zakonom propisanih procedura“. - Dokumenta koja posjedujem dokaz su da je moj slučaj sproveden mimo zakona, bez naredbe, bez advokata i putem privatne aplikacije (Viber), što predstavlja presedan u sudskoj praksi Crne Gore – istakla je ona, a prijavu je podnijela i protiv policijskih funkcionera i službenika koji su učestvovali u postupku njenog zatvaranja. Naglasila je da je čitav proces sproveden nezakonito, „bez postojanja formalne naredbe o lišenju slobode i bez prisustva advokata, uz direktnu komunikaciju između sudije i policijskih službenika putem Viber aplikacije“. Konstativala je da „komunikacija između suda i policije putem aplikacije Viber nije dozvoljena ni prihvatljiva u službenom postupku, jer ne postoji zakonska osnova ni mogućnost službene autentifikacije takvog akta“. Osim protiv sutkinje Hrković i policijskih funkcionera i službenika, krivčnu prijavu podnijela je i protiv bivšeg supruga i njegove advokatice, kao i službenika Centra za socijalni rad zbog „zloupotrebe službenog položaja, protivpravnog lišenja slobode, povrede prava djeteta, nesavjesnog vršenja službe, lažnog prijavljivanja i drugih krivičnih djela sa prijedlogom hitnih mjera radi sprječavanja daljeg nezakonitog postupanja i obezbjeđenja dokaza“. I u toj prijavi upozorila je na nehumano postupanje institucija prema njenoj djevojčici. - Tokom i nakon lišenja slobode, nastavljeno je izvršenje nad djetetom iako dijete kategorično odbija kontakt sa ocem uz težak emocionalni i fiziološki odgovor (plač, drhtavica, uriniranje), što potvrđuju dopisi CSR (Centar za socijalni rad) od 28.10, 30.10. i 31.10.2025 – piše u prijavi. U prijavi ukazuje i na podatak da je sutkinja Hrković još 7. maja od Centra za socijalni rad zatražila ocjenu da li se stekli uslovi za lišenje njenog roditeljskog prava. <h2>SPORNO VJEŠTAČENJE</h2> Mlada Podgoričanka krivičnu prijavu podnijela je i protiv tima vještaka koje je angažovalo Osnovno državno tužilaštvo u slučaju njene krivične prijave protiv bivšeg supruga, a tereti ih da su svojim nalazom doveli u zabludu tužilaštvo, zbog čega je došlo i do ometanja pravde. Psihijatre N. P. i S. K, te psihološkinju N. Š. Tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Po naredbi tužilaštva u aprilu je sprovedeno psihijatrijsko-psihološko vještačenje njene kćerke, koja je tada imala pet godina i četiri mjeseca, a proces je, kako piše u prijavi, sproveden „bez prisustva zakonskog zastupnika djeteta u toku ključnih faza ispitivanja, uz prisustvo oca ... osobe protiv koje se vodi krivični postupak zbog nasilja nad djetetom i majkom“. - Tokom vještačenja dijete je izloženo stresu i sekundarnoj viktimizaciji, a rezultat je proizvoljan i neprofesionalan nalaz kojim su vještaci svjesno iskrivili činjenice i doveli u zabludu ODT – piše u prijavi. Podsjetila je da je tražila izuzeće ovih vještaka jer je sa njima imala privatne komunikacije „i značajne konflikte“, a zahtijevala je i da se pregledaju snimci „u cilju utvrđivanja činjenica i ponašanja djeteta, što nije učinjeno“. Tim vještaka u mišljenju tvrdi da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke, što, kategorična je ona, predstavlja lažno vještačenje. - Vještaci su, iako su imali obavezu da dijete zaštite od ponovnog kontakta sa osobom protiv koje se vodi postupak, dozvolili prisustvo oca u prostoriji i neposrednu interakciju, što je direktno suprotno pravilima struke i Konvenciji o pravima djeteta (čl. 3/19). Na taj način su postupali grubo nesavjesno, znajući da će takav postupak ugroziti dijete i rezultirati nevalidnim nalazom - napisala je u prijavi, uz konstataciju da su njenoj djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ukazala je i da nalaz ovog tima vještaka ne sadrži obavezne elemente - opis primijenjenih metoda i testova; sirove rezultate: analitičku osnovu zaključaka; podatke o trajanju i uslovima ispitivanja. - Bez tih elemenata, vještačenje je procesno nevažeće i ne može služiti kao dokaz. ...Korišćen je WISC test, iako je dijete mlađe od 6 godina (u momentu vještačenja 5 godina 4 mjeseca) što je metodološki zabranjeno. Nema audio ni video-zapisa vještačenja, iako je riječ o maloljetnom svjedoku (obavezno prema međunarodnim protokolima). U nalazu su korišćeni neetični izrazi poput - emocionalno nezrela, lojalna majci, instruisana, koji nemaju naučnu, ni dijagnostičku osnovu. Zaključak o nedostatku traume suprotan je činjeničnom dijelu nalaza, što ukazuje na namjerno iskrivljavanje podataka – piše u prijavi protiv tima vještaka. Ona zahtijeva da se „naloži novo vještačenje od strane nezavisnih licenciranih stručnjaka koji nijesu iz Podgorice“, uz napomenu da je spremna da snosi njihove troškove. <h2>TUŽBE</h2> Po njenoj prijavi protiv bivšeg supruga zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici u Osnovnom sudu u Podgorici počinje suđenje sjutra, 10. novembra. U slučaju njene druge prijave za isto krivično djelo protiv njega ročište za ispitivanje i ocjenu zakonitosti i opravdanosti optužnice zakazano je za 18. novembar. Prema Instanbulskoj konvenciji (Konvencija o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici) „dijete žrtva i dijete svjedok nasilja nad ženama i nasilja u porodici treba da dobije, prema potrebi, posebne mjere zaštite koje su u najboljem interesu djeteta“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251109081124_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251109081124_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud Podgorica"> <figcaption>BROJNI POSTUPCI: Osnovni sud u Podgorici</figcaption> </figure>  Precizira se i da će zemlje potpisnice Konvencije „preduzeti neophodne zakonodavne odnosno druge mjere kako bi osigurale da ostvarivanje svakog prava na posjetu odnosno starateljstvo ne ugrozi prava i sigurnost žrtve odnosno djece“. Prije nekoliko dana Podgoričanka je na svojim nalozima na društvenim mrežama objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju njene optužbe na račun bivšeg supruga da je tukao njihovu djevojčicu kada je boravila kod njega, zbog čega ona od početka ove godine kategorično odbija da mu preda dijete. Objavila je i više dokumenata. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV. Poručila je da ovo više nije samo njen slučaj, ističući da je „ovo je pitanje kako se u Crnoj Gori tretiraju žene koje prijave nasilje i djeca koja kažu: 'Tata me je tukao'“.

Kaćuša Krsmanović

Država prijeti ženi u sedmom mjesecu rizične trudnoće oduzimanjem roditeljskog prava

Početak suđenja Danilu Mandiću, sinovcu Andrije Mandića predsjednika Skupštine, počinje 4. novembra pred Osnovnim sudom - potvrđeno je Portalu ETV iz te institucije.
Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
Ovaj predmet spojen je sa predmetom koji je protiv njega formiran i zbog krivičnog djela oduzimanje vozila.
Danilo Mandić je stricu Andriji Mandiću bio privatno - nelegalnog obezbjeđenje.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

Danilo Mandić pred sudom 4. novembra

Viši sud u Podgorici potvrdio je presudu Osnovnog suda u Podgorici iz 2019. godine, kojom je poništena kao nezakonita odluka Skupštine Crne Gore o razrješenju Irene Radović sa dužnosti viceguvernerke Centralne banke Crne Gore, saopštili su advokati Goran Rodić i Siniša Gazivoda.
- Time je odluka o razrješenju Radović pravosnažno poništena nakon više od sedam godina trajanja postupka pred sudovima - ističe se u saopštenju.
Advokati podsjećaju da je još na početku postupka 2018. godine Vrhovni sud Crne Gore odlučio da se odluka o razrješenju može preispitivati pred sudom i utvrdio nadležnost redovnih sudova.&nbsp;
- Nakon što je Osnovni sud u Podgorici početkom 2019. godine presudio da je razrješenje Radović bilo neutemeljeno i nezakonito, tokom odlučivanja po žalbi Vrhovni sud Crne Gore donio je načelni pravni stav nezabilježen u uporednoj sudskoj praksi. Shodno tom načelnom pravnom stavu, iako osnovne odredbe Ustava Crne Gore propisuju da odnos tri grane vlasti počiva na međusobnoj ravnoteži i kontroli, Vrhovni sud je zauzeo stav da sudovi neće vršiti takvu kontrolu nad Skupštinom Crne Gore, osim kada im se to izričito zakonom propiše - stoji u saopštenju Rodića i Gazivode.
Na bazi takvog načelnog pravnog stava, za koji sve okolnosti upućuju na, kako su kazali, zaključak da je donijet upravo kako se ovaj predmet ne bi pravosnažno okončao u korist Irene Radović, Viši sud u Podgorici vratio je Osnovnom sudu predmet na ponovno odlučivanje.&nbsp;
- Postupajuća sutkinja Osnovnog suda u Podgorici u ponovnom postupku držala se samo Ustava i zakona pa je tokom 2019. godine ponovo presudila da je razrješenje Radović bilo neutemeljeno i nezakonito. Odlučujući po žalbi Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore protiv te presude Viši sud u Podgorici je primijenom načelnog pravnog stava Vrhovnog suda ukinuo presudu Osnovnog suda i odbacio tužbu odbijajući da preispituje zakonitost odluke Skupštine Crne Gore - naveli su oni.&nbsp;
Nakon što je Vrhovni sud potvrdio ovakav pristup, advokati navode da su se obratili Ustavnom sudu Crne Gore koji je odlukom iz decembra 2023. godine utvrdio da je Ireni Radović ovakvim postupanjem crnogorskih sudova povrijeđeno osnovno ljudsko pravo - pravo na pristup sudu.&nbsp;
- U daljem toku postupka Vrhovni sud je ukinuo raniju odluku Višeg suda u Podgorici, da bi sada Viši sud konačno odbio žalbu Zaštitnika, čime je presuda o poništaju razrješenja postala pravosnažna. U presudi kojom je potvrdio da je razrješenje bilo nezakonito Viši sud je izričito potvrdio kao pravilne zaključke Osnovnog suda iz 2019. godine, da je prekršena procedura, da Radović nije data mogućnost da se izjasni o razlozima za razrješenje, da je tadašnji Savjet CBCG primijenio pogrešne zakonske odredbe i da to Skupština Crne Gore nije smjela prihvatiti ali i najvažnije da su razlozi za razrješenje samo “mehanički” navedeni, neodređeni, paušalno dati, nekonkretizovani i bez ijednog pravno relevatnog dokaza. Zbog nezakonitog postupanja tadašnjeg Savjeta CBCG i Skupštine Crne Gore u posebnom postupku ostvarivaće se pravo na naknadu štete - zaključuje se u saopštenju.

Portal ETV

Poništena odluka o razrješenju Radović sa dužnosti viceguvernerke CBCG

Osnovni sud u Podgorici djelimično je usvojio tužbu Predraga Šćepanovića iz Podgorice, protojereja eparhije crnogorsko-primorske Crkve Srbije (SPC), pa se „država Crna Gora obavezuje da mu isplati 3.000 eura” zbog tekstova na portalu „Udar” jer „sud nalazi da je takvim objavama Šćepanoviću povrijeđeno pravo na čast, na ugled, dostojanstvo i psihički integritet”.
Na „Udaru” (udar.me) 29. avgusta 2020. objavljeno je za Šćepanovića da je, sa još dvojicom kolega „glavni za plaćanje birača! Pozivaju da se glasa i za listu ‘Crno na bijelo’ (Abazović), ako neće za Krivokapića (DF) i Bečića (Demokrate)!”
Prema Šćepanovićevoj tužbi, „takvom objavom podsticala se mržnja i diskriminacija” protiv njega, „a objava je i dalje u internet prostoru Crne Gore”. 
 
Kako prenose ovdašnji prorežimski mediji, „tokom dokaznog postupka sud je našao da su navodi tužbe djelimično opravdani”.
- Pošto država u svojoj evidenciji nije izvršila upis ovog medija, jer osnivač nije ni podnio prijavu, a nema dokaza da je država osnivač ovog medija, njezina odgovornost na neevidentiranje po uvjerenju suda ne može biti objektivna, odnosno zasnovana na stvorenom riziku, već isključivo subjektivna, zasnovana na krivici - navedeno je u odluci.
U nekoliko ranijih procesa, tužeći državu Crne Gore zbog „Udara” (portala koji je bezmalo prije pet godina ugašen), po presudama naplatiće se iz državnog budžeta (novcem svih poreskih obveznika): Ljubiša aka Metodije Ostojić, tvrdi da nije saradnik Bezbednosno-informativne agencije (BIA) kodnoga imena „Ikona” — 10.000 eura; Gojko Perović, tvrdi da nije saradnik BIA kodnoga imena „Cuca” — 3.000 eura; Jovan Plamenac, tvrdi da nije saradnik BIA kodnoga imena „Lisica“— 3.000 eura…
I Miajlo Backović tvrdi da nije saradnik BIA (kodnoga imena „Padobranac”). On u postupku u kojem je tužio državu Crnu Goru traži 5.000 eura.

Šćepanoviću 3.000 eura iz budžeta Crne Gore, tvrdi da nije plaćao glasače DF-a, Abazovića i Bečića

Sindikat medija Crne Gore (SMCG) pozdravlja prvostepenu presudu Osnovnog suda u Podgorici kojom se poništava kao nezakonita odluka o otkazu predsjedniku sindikalne organizacije u RTV Podgorica Milanu Nikčeviću.
Nikčević je, kako podsjećaju, tužio RTV Podgorica nakon što je u martu ove godine otpušten zbog, kako je disciplinska komisija navela, teže povrede radne discipline, odnosno “zloupotrebe službenog položaja ili prekoračenja ovlašćenja”. Tokom trajanja disciplinskog postupka Nikčevič je bio suspendovan i zarada mu je bila smanjena za 50 odsto.
- Rukovodstvo RTV Podgorica, odnosno izvršni direktor Vladimir Otašević, teretilo je Nikčevića da je “zloupotrijebio službeni položaj ili prekoračio ovlašćenja” jer je na osnovu usmenog odobrenja, mjesečno (a ukupno duže od godinu) sipao po 100 litara goriva u svoje privatno vozilo na račun tog lokalnog javnog emitera i pritom redovno obavještavao finansijsku službu o tom činu. Upravo to naglašava sudija Osnovnog suda Boško Bašović u presudi u kojoj konstatuje da ne postoji osnov za izrečenu mjeru disciplinskog postupka, jer RTV Podgorica kao tužena strana nije uspjela da dokaže umišljaj - ističu iz Sindikata medija.&nbsp;
A da je Nikčević imao usmeno odobrenje direktora ukazuje, kako je objašnjeno u presudi, to što je on dva puta mjesečno službi za finansije poslodavca dostavljao fiskalne račune o utrošenom gorivu, koji sadrže pored ostalog i njegovo ime i prezime.
- Ovo upućuje na zaključak suda da je tuženi bio upoznat da je tužilac cijeli sporni period koristio usluge točenja goriva u svoje privatno vozilo, radi odlaska i dolaska na posao, na relaciji Nikšić - Podgorica, jer se ne radi o periodu od mjesec, već o periodu od barem godinu - navode iz Sindikata medija.&nbsp;
Stoga su, kako dodaju, cijenjeni kao neosnovani navodi tuženog da je tužilac postupao umišljajno, odnosno da je kod njega postojala svijest da radi nešto što nema pravo, imajući u vidu njegovu transparentnost u postupanju.
- Zbog čega sud smatra da u konkretnom slučaju tužilac ne može biti odgovoran za zloupotrebu položaja ili prekoračenje ovlašćenja, imajući u vidu da se povrede radne obaveze mogu izvršiti isključivo sa umišljajem - navodi se u presudi, prenosi Sindikat medija.
Od početka disciplinskog postupka su, kako dodaju, ukazivali na činjenicu da je disciplinski postupak protiv Nikčevića montiran i da je u pitanju antiskindikalna diskriminacija usmjerena na predsjednika sindikalne organizacije koji je meta Vladimira Otaševića od kada je došao na mjesto izvršnog direktora RTV Podgorica.&nbsp;
- Nikčeviću je dva puta mijenjano radno mjesto, odnosno profesionalno je degradiran, a već je vođen jedan disciplinski postupak. Rukovodstvo SMCG je tokom trajanja najnovijeg disciplinskog postupka iniciralo sastanak sa Otaševićem i on je odbio da okonča montirani postupak (a da jeste takav potvrđuje i presuda suda) i insistirao je na kažnjavanju sindikalnog predstavnika - ističu u saopštenju.&nbsp;
Iz Sindikata medija su rekli da su ukazivali i Otaševiću, ali i članovima i predsjednici Savjeta tog lokalnog javnog emitera, na dvostruke aršine.
- I zbog svega toga tražili smo od Savjeta da razrijesi Otaševića koji je otvoreno progonio Nikčevića. Upozorili smo Savjet da će presuda biti upravo ovakva, da će se Nikčević vratiti na posao i da će mu biti nadoknađena šteta i to u toku trajanja njihovog mandata u Savjetu. Savjet je odbio da razriješi Otaševića - navode u saopštenju.
Sud takođe ukazuje da se ni u prijedlogu za pokretanje disciplinskog postupka ni u samoj odluci ne navodi koja je to ovlašćenja Nikčević imao, pa ih je prekoračio, što mu se stavlja na teret.
- Sud je imao zamjerke i na samo određenje povrede radne obaveze, jer se Nikčević tereti alternativno za dvije različite povrede, što je nedopustivo - zloupotreba službenog položaja ili prekoračenje ovlašćenja - ističu iz Sindikata medija
Nikčević je, kako dodaju, tražio i donošenje privremene mjere koja bi mu omogućila da se vrati na posao do okončanja sudskog postupka ali je sud taj zahtjev odbio.
- Presudom se podgorički lokalni javni emiter obavezuje da u roku od osam dana od pravosnažnosti vrati Nikčevića na posao, kao i na plaćanje sudskih troškova od 375 eura - precizirali su iz Sindikata medija.

Sindikat medija: Pozdravljamo prvostepenu presudu Osnovnog suda kojom se poništava nezakonit otkaz Nikčeviću u RTV Podgorica

Uzalud konvencije, zakoni, Ustav koji je decidiran - majka i dijete uživaju posebnu zaštitu. Strah i stres, emocionalnu bol juče su u dva navrata doživjele majka i dijete, petogodišnja djevojčica zbog nesposobnosti crnogorskih institucija da postupaju sa izraženim senzibilitetom i na način primjeren đetetu u slučajevima koji se tiču porodičnih odnosa. Podgoričanka koja odbija da bivšem suprugu preda njihovu kćerku, u vremenskim intervalima kako je to naloženo sudskom odlukom, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavlja i ona odbija da ide kod njega, a zbog čega je pokrenula i sudski spor zbog nasilja nad đetetom, juče je podnijela krivičnu prijavu policiji protiv sudskog izvršitelja Dragoljuba Kaluđerovića koji je, piše u prijavi, pokušao nasilno da uđe u njen stan, u pratnji izvršne sutkinje Ine Hrković i socijalne radnice, kako bi joj uzeli kćerku i odveli je kod oca. - Molim policiju i nadležne organe da me zaštite, a pomenuta lica adekvatno sankcionišu. Takođe, od suda zahtijevam da Dragoljubu, odnosno izvršitelju izreknu zabranu prilaska odnosno da istom onemoguće dalje postupanje u mom predmetu. Uz prijavu dostavljam ljekarsku dokumentaciju – ističe se u prijavi. Oko podne su pozvonili i kada je otvorila vrata stana saopštili su joj da spakuje kćerku i da im je odmah preda. - Odbila sam to i tražila im nalog koji mi nijesu dali, kao i da pozovu policiju. Nakon ovoga pokušala sam da zatvorim vrata do dolaska policije, ali me Dragoljub u tome sprječava tako što podmeće nogu pod moja vrata i ne dozvoljava mi da ih zatvorim, nakon čega ih jako gura rukom i tada me istim udara u predjelu lijeve ruke – piše u prijavi policiji, kao i da je izvršitelj ušao u hodnik i odbijao da izađe.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250725060744_b2cdeae0450445f84158cb7c3b2be5e03638f4aca9b933f2ec7930f3f0f561a5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250725060744_b2cdeae0450445f84158cb7c3b2be5e03638f4aca9b933f2ec7930f3f0f561a5" data-rendition-name="original" width="1000" height="569" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"><figcaption>TEŠKE OPTUŽBE NA RAČUN SUDIJA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Antena M)</figcaption></figure>  Usljed stresa, kako je istakla u prijavi, osjetila jak bol u stomaku, a u petom je mjesecu rizične trudnoće i prokrvarila je, zbog čega se morala javiti ginekologu. Čiji izvještaj je dostavila policiji. Sutkinja Hrković je, kako piše, ušla u stan i pitala djevojčicu da li želi da vidi oca, na šta je ona odgovorila „da ne želi i da je on tuče“. U prijavi je napisala da je popodne sa kćerkom pošla u Centra za socijalni rad, kako je od nje tražila sutkinja, te da djevojčica kada je ugledala „oca doživljava stres i počinje plakati“, nakon čega je sutkinja dozvolila da se vrate kući. - Zatečena sam onim što smo kćerka i ja doživjele. Izvršitelj Kaluđerović je bio toliko nasilan. Stavio je nogu na prag vrata, gurnuo ih i djelimično ušao u stan – uprkos tome što sam trudna i izričito rekla da se ne slažem s ulaskom. Nije htio da se skloni sa vrata i gurao ih je da ih ja, iako imam pravo na to, ne zatvorim. Tom prilikom sam zadobila i udarac u ruku, a sama situacija nasilnog ponašanja i prekoračenja ovlašćenja su prouzrokovali kontrakcije i krvarenje u ionako već rizičnoj trudnoći o kojoj su oni odavno obavješteni – ogorčena je sagovornica Portala ETV. Smatra i da su „nezvani gosti“ stavili saksiju na kameru na ulaznim vratima, vjerovatno prije nego su pozvonili, što je, kaže, tek kasnije primijetila. Kategorična je da njena kćerka odbija kontakt s ocem, ističući da je juče u Centru za socijalni rad, kada ga je ugledala, doživjela „težak emocionalni ispad - plakala je, vrištala, tresla se i na kraju i urinirala, pokazujući jasan strah od njega“. Naša sagovornica je ogorčena odnosom institucija u njenom slučaju i dodatnu traumu joj, kako kaže, izaziva odgovor sutkinje, na pitanje do kada će trudnu da je maltretiraju, a koja joj je rekla da mora da sprovodi izvršenje i da će biti još gore po nju. - Ignorisanje emocionalnog stanja djeteta i nastavak postupanja uprkos njenoj traumi predstavlja kršenje Konvencije o pravima djeteta, ali i člana 8 Evropske konvencije o ljudskim pravima, koji štiti pravo na porodični život. Dokle će organi u Crnoj Gori zloupotrebljavati službeni položaj i sprovoditi nasilje nad nama, štiteći lice za koje postoji osnovana sumnja da je nasilan i pored toliko presuda i toliko aktivnih postupaka za nasilje? Dokle će institucije ignorisati patnju i traumu petogodišnje djevojčice – ogorčena je mlada Podgoričanka. Ona je pozvala institucije - zaštitnika ljudskih prava, Vrhovni sud, Ministarstvo pravde, Delegaciju EU, Ombudsmana za djecu, nevladine organizacije da reaguju. - Da se zaustavi institucionalno nasilje koje trpimo moja kćerka i ja – poručila je ona. Sagovornica Portala ETV tvrdi da njen bivši suprug ima „dobre veze u vlasti i u sudu“, a što, prema njenim riječima potvrđuje i činjenica da su se iz predmeta pred Osnovnim sudom u Podgorici, a koji se odnose na njihov slučaj, povukla već dvojica sudija, odnosno tražili su izuzeće jer su u prijateljskim odnosima sa njim. Kako smo ranije pisali, mlada Podgoričanka odbija da preda djevojčicu ocu nakon što joj je poslije jednog vikenda koji je provela sa njim kćerka rekla da je otac tukao, što je, kako kaže, potvrđeno i medicinskom dokumentacijom. Ona zahtijeva da njihov budući kontakt bude isključivo pod nadzorom.

Izvršna sutkinja, sudski izvršitelj i socijalna radnica pokušali nasilno da odvedu dijete od majke

Suđenje optuženima u slučaju Tunel odgođeno je za 17. septembar jer sudu nijesu dostavljeni dokazi koje su tražili iz Loznice i Kotora.
Sudija Borko Lončar dao je dva termina - 17. i 25. septembar - za kada je planirano sprovođenje dokaza i završne riječi.
Dokaze koje sud očekuje odnose se na izdavanje ličnih dokumenata za optuženog Vladimira Erića u Loznici. Erić je u odbrani naveo da u tom periodu kada mu se stavlja na teret obijanje sudskog depoa on je bio u Loznici i da to može da potvrde iz policije u tom gradu jer je tražio izdavanje ličnih dokumenata jer ih je izgubio.
Njegov advokat Stefan Jovanović je na jednom od ranijih ročišta priložio izjašnjenje iz policije u Loznici da je Erić 8. septembra prijavio nestanak pasoša i da je tog dana bio u policiji da traži da mu izdaju novu putnu ispravu.
Drugi dokaz koji sud očekuje odnosi se na izdavanje falsifikovane lične karte za optuženu Katarinu Baćović.
Na optužnici je osam osoba koje se terete da su u julu 2023. postali članovi grupe koja je odgovorna za obijanje i pljačku depoa Višeg suda 11. septembra.
Optuženi su srpski državljani Veljko i Milan Marković, Dejan Jovanović, Vladimir Erić, zatim crnogorski državljani Marjan Vuljaj, Predrag Mirotić, Nikola Milačić i Katarina Baćović.
Prema navodim optužnog akta, iz depoa je nestalo 19 komada vatrenog oružja, 11 telefona i manje količine kokaina, heroina i marihune.

Slučaj Tunel: Za 17. septembar odgođeno suđenje, čekaju se dokazi iz Loznice i Kotora

Suđenje osmorici Cetinjana, optuženih za krivična djela “napad na službeno lice u vršenju službene radnje” i “sprječavanje službenog lica u vršenju službene radnje“, odgođeno je danas pred Osnovnim sudom na Cetinju za 10. septembar, prenosi Cetinjski list.
Suđenje je pomjereno jer se nisu pojavili policijski službenici koji treba da budu saslušani kao svjedoci. U optužnici su kao oštećeni navedeni policajci: Ljumović Vlajko, Petrović Boban, Marinović Miloš, Radulović Ratko, Leković Vladimir, Beloica Bojan, Dragović Pavle i Pajović Darko.
Ranije su saslušani Cetinjani optuženi u ovom postupku i svi su negirali krivicu, navodeći da je optužni predlog politički instruiran.
Njima se sudi zbog događaja koji su se odvili ispred Sportskog centra na Cetinju, u martu 2023. godine, uoči promotivnog skupa tadašnjeg predsjedničkog kandidata Jakova Milatovića, koji je bio zakazan unutar tog prostora.
Zakon za ova krivična djela predviđa kaznu zatvora do pet godina.

Odgođeno suđenje Cetinjanima, policajci se nijesu pojavili

Goran Mićković osuđen je na pet mjeseci zatvora zbog napada na novinarku RTCG Dušku Pejović.
Presudu je izrekla sutkinja Osnovnog suda u Podgorici Dragana Lubarda.
Optuženom se stavljalo na teret ugrožavanje sigurnosti.
Optuženom je izrečeno pet mjeseci zatvora, prekvalifikovan je optužni prijedlog na stav 1 i produžen pritvor.
Ta kvalifikacija se odnosi na to da je Mićković osuđen zbog napada na Pejović &nbsp;kao građanku, a ne zbog posla koji obavlja.

Mićkoviću zbog napada na Pejović pet mjeseci zatvora

Koliko je funkcionerima i funkcionerkama „postavgustovskih vlasti“ teško da se odvoje od „fotelja“ pokazuje i primjer bivše direktorice Muzeja i galerija Budve Anastazije Đurašković, koja je zaključala kancelariju i odbila da preda ključ, kako bi spriječila novoimenovanu vršiteljku dužnosti direktorice Ivanu Ćupić da preuzme funkciju?! Đurašković je, čak, na društvenoj mreži Fejsbuk u srijedu pozvala Budvane na protest da je podrže?! - Gdje ste Budvani da branite kulturu grada – napisla je ona, pored ostalog. Budvani se, ipak, nijesu odazvali, pa je Ćupić, nakon što je u srijedu provela nekoliko sati u hodniku ustanove čekajući da joj se omogući pristup radnom mjestu, tek juče, ipak, uspjela da uđe u svoju kancelariju. Prema informacijama Portala ETV, angažovan je bravar, formirana je i petočlana komisija da isprati otključavanje vrata, a ovom činu prisustvovala je i većina zapošljenih, kao i članovi Savjeta ustanove i kancelarija je otključana. Brava je zamijenjena, tako da bi Ćupić jutros trebalo do radnog mjesta da dođe bez problema. Čitav slučaj prijavljen je policiji, a tužilaštvo će u narednim danima odlučiti da li je u postupcima Đurašković bilo elemenata na osnovu kojih mogu pokrenuti postupak protiv nje. Međutim, nije upitno samo odbijanje Đurašković da oslobodi „direktorsku fotelju“, već je veoma sporna i njena pozicija direktorice u prethodnih četiri godine i duže. Ona je na čelo Muzeja i galerija Budve imenovana u avgustu 2017. na četvorogodišnji mandat, ali je ostala i narednih četiri godine i koji mjesec duže.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"><figcaption>DUŽE OD ČETIRI GODINE BEZ RJEŠENJA UPRAVLJALA USTANOVOM: Lucija Đurašković</figcaption></figure>  Novi konkurs nije raspisivan, niti je ona, prema dostupnim informacijama, sve to vrijeme imala bilo kakvo rješenje za tu funkciju. Zbog toga se otvara pitanje validnosti svih akata koje je potpisivala u prethodnih četiri godine i tri mjeseca. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko želi. Upitno je i kako Đurašković može dobiti rješenje o razrješenju kada nije ponovo imenovana nakon što joj je istekao mandat. Prema nezvaničnim informacijama, Đurašković prijeti krivičnim prijavama. Predsjednica Savjeta Muzeja i galerija Branka Čvorović najavila je juče u izjavi za Pobjedu da će to tijelo danas održati sjednicu, ali nije komentarisala hoće li se raspravljati o statusu Đurašković, kojoj su, kako je kazala, po kuriru, dostavljene odluke o njenom razrješenju i imenovanju Ćupić. - Ona je četiri godine i dva-tri mjeseca preko radila, a da nije imenovana za direktoricu, niti za vršiteljku dužnosti. Za ovaj period od četiri godine ona nijedan Savjet, koji je bio imenovan u skladu sa rezultatima na izborima, nije upisivala u Centralni registar privrednih subjekata, jer je tako mogla da radi kako je radila. Ovo je prvi Savjet koji nije odustao. Mi smo stvarno istrajali zato što smo sto posto sigurni da ispravno postupamo, jer može da vam se sviđa odabir nekoga ili ne, ali morate da poštujete odluku lokalnog parlamenta - kazala je Čvorović Pobjedi.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Branka Čvorović"><figcaption>ODLUKE ZAKONITE: Branka Čvorović(Photo: RTV Budva)</figcaption></figure>  Rekla je i da je Đurašković bilo ponuđeno da prihvati Savjet, a da je oni imenuju za vršioca dužnosti na šest mjeseci, jer u februaru naredne godine ide u penziju. - Ona je to odbila. Predsjednik opštine joj je nudio da nastavi da prima platu od 2.500 eura, koliko iznose njena sadašnja primanja, do odlaska u penziju i da se dogovore o otpremnini iako ona na nju nema pravo, jer joj je 2021. godine istekao zvanični direktorski mandat. Ona je i to odbila. Predsjedniku opštine je rekla da njoj ne treba novac, već da hoće moć - kazala je Čvorović. S druge strane, Đurašković je ovom mediju rekla da osporava sve odluke, kako je istakla, nezakonitog Savjeta. - Sve je nezakonito, počevši od Savjeta koji je nezakonito imenovan - kazala je ona. Nova direktorica Muzeja i galerija Budve Ivana Ćupić juče nije željela da komentariše događaje u ustanovi i ponašanje Đurašković. Prije nekoliko dana za naš Portal je rekla da da joj je velika čast, ali i odgovornost „voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju“. - Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve - kazala je ona. Poručila je da želi da zajedno izgrade „snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji“.

Ćupić preuzela kancelariju, Đurašković prijeti prijavama

Kirije su odavno otišle u nebo, a podstanari su primorani da se odriču osnovnih životnih potreba kako bi obezbijedili krov nad glavom za sebe i svoju porodicu. Problem postaje sve ozbiljniji, dok država i nadležni i dalje ćute. Podstanari su praktično nevidljivi, kao da nijesu dio društva. Ako uzmemo za primjer četvoročlanu porodicu koja plaća kiriju od 600 eura, a dvoje zaposlenih donosi kući dvije plate – jednu od 600, a drugu od 800 eura – dolazimo do poraznog podatka da ta porodica živi sa svega 800 eura mjesečno. To znači samo jedno: preživljavanje. Kada se tome doda svakodnevni rast cijena u Crnoj Gori, slika postaje još dramatičnija. Ovo je samo jedan od primjera, a situacija na terenu pokazuje da ima i mnogo težih slučajeva, sa još manjim primanjima, gdje je svakodnevna borba pravi izazov. Da ne govorimo o samohranim roditeljima i njihovoj podstanarskoj borbi sa surovim uslovima. Šta je sa onima koji primaju samo socijalna davanja, onima koji zarađuju ispod minimalca, gdje radi samo jedan roditelj, ali i mnogim drugim ugroženim kategorijama koje svakog mjeseca plaćaju krov nad glavom? Zašto njihov glas niko od nadležnih ne čuje? Da je situacija alarmantna, potvrđuje za Portal ETV i Dragan Živković iz Udruženja podstanara Crne Gore.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250414080436_88f1f645452a4353963dcf5d1a000967e3b46757265dab3a791d5d52b4ac5105.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250414080436_88f1f645452a4353963dcf5d1a000967e3b46757265dab3a791d5d52b4ac5105" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Dragan Živković"><figcaption>Dragan Živković(Photo: RTCG)</figcaption></figure>  Na pitanje Portala ETV da li je vlast do sada uradila bilo šta kako bi poboljšala položaj podstanara, odgovor je kratak i jasan – i, nažalost, negativan. „Do sada, nažalost, državne institucije nijesu preduzele suštinske mjere koje bi poboljšale položaj podstanara. Nemamo zakon o zakupu stanova, nemamo strategiju stanovanja, niti sistemsku kontrolu tržišta kirija. Većina problema ostavljena je bez institucionalnog odgovora.“ Kako kaže, pojedine opštine – poput Budve – pokazale su volju da naprave iskorak kroz subvencije, što je za pohvalu, ali to su izuzeci, a ne pravilo. Potrebna je državna stambena politika, a ne sporadične i nesistemske mjere. Na pitanje jesu li podstanari zbog finansijske situacije ozbiljno ugroženi, Živković odgovara bez dileme: apsolutno – podstanari su danas jedna od najugroženijih grupa u Crnoj Gori. „Cijene kirija su porasle i do 60 odsto, pa veliki broj porodica daje polovinu ili više svojih prihoda samo na stanarinu. To dovodi do prezaduženosti, odricanja od osnovnih potreba, a u nekim slučajevima i do iseljavanja iz zemlje". Dodaje da se može reći da je podstanarstvo postalo egzistencijalni problem, a ne samo ekonomski izazov. „Zbog toga hitno tražimo donošenje zakona i uvođenje mehanizama koji će obezbijediti priuštivo i sigurno stanovanje“, istakao je Živković za Portal ETV. Vjeruje se da u Crnoj Gori ima više od 30.000 podstanarskih porodica.

Za državu nevidljivi, egzistencijalno ugroženi – podstanarska muka je pregolema

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Tramp u narednim sedmicama predstaviti prelazak na drugu fazu svog mirovnog plana za Gazu, prenosi Channel 12, pozivajući se na visoke američke zvaničnike koji tvrde da postoji vidljiv napredak u procesu.
Prema informacijama ove mreže, Trampova objava mogla bi uslijediti prije božićnih praznika, nakon čega se očekuje sastanak predsjednika SAD-a i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašingtonu.
Zvaničnici navode da SAD i posrednici trenutno razgovaraju s Hamasom o mogućem sporazumu koji bi ovu grupu naveo da se odrekne vlasti u Gazi i započne proces razoružanja – ključnim tačkama druge faze koje su ostale neriješene od stupanja na snagu primirja u oktobru.
Prema nacrtu sporazuma, Hamas bi se najprije odrekao teškog naoružanja, poput projektila i raketa, a kasnije i lakšeg naoružanja. Prihvatanje sporazuma bio bi uslov za primjenu druge faze plana, uključujući povlačenje IDF-a izvan postojeće Žute linije.
Jedan visoki američki zvaničnik za Channel 12 poručio je: "U narednim sedmicama doći ćemo do trenutka istine. Hamas će morati odlučiti hoće li se odreći svoje vladavine i početi razoružavati u zamjenu za povlačenje IDF-a ili će odbiti i suočiti se s posljedicama."
Druga faza plana, koju ni Izrael ni Hamas još nisu potpisali, predviđa formiranje Odbora za mir na čelu s Trampom koji bi nadgledao upravljanje Gazom, uz uspostavu Međunarodnih stabilizacijskih snaga zaduženih za sigurnost Pojasa.

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: osnovni-sud-u-podgorici