Obrazloženje oslabađajuće presude u predmetu „Tunel“: „Što se grbo rodi vrijeme ne ispravi“

Sama činjenica što je došlo do kopanja tunela i što je nakon toga on ubrzo zatrpan, čime je onemogućena bilo kakva provjera dokaza i tvrdnji tužilaštva, pa i odbrane i što se pokušavaju naknadno dostaviti dokazi, koji su moli biti pribavljeni ranije, po ocjeni ovog suda u konkretnom predmetu opravdava primjenu izreke Valtazara Bogišiča: „Što se grbo rodi vrijeme ne ispravi“.

Ovo se navodi u zaključku obrazloženja presude Osnovno suda u Podgorici u predmetu „Tunel“ koju je izrekao sudija Borko Lončar. Osam osumnjičenih u ovom predmetu - Katarina Baćović, Marjan Vuljaj, Nikola Milačić, Predrag Mirotić, Vladimir Erić, Veljko Marković, Milan Marković i Dejan Jovanović - oslobođeni su optužbi jer, kako je utvrđeno, nema dokaza da su izvršili krivična djela koja su im stavljena na teret.

Riječ je o ponovljenom postupku, nakon što je Viši sud u Bijelom Polju ranije ukinuo oslobađajuću presudu i predmet vratio na ponovno odlučivanje. Podsjetimo, tunel dug oko 30 metara, koji je vodio od iznajmljenog stana u zgradi u blizini Višeg suda do sudskog depoa, otkriven je 11. septembra 2023. godine. Slučaj je izazvao veliku pažnju javnosti, budući da se u depou Višeg suda čuva dokazni materijal iz brojnih sudskih predmeta.

Jasni dokazi

U dokumentu je istaknuto da „na pretpostavkama i mogućnostima bez jasnih dokaza ne može biti donijeta drugačija odluka“.

Podsjećaju da je rješenjem Osnovnog suda od 10. juna 2024. Eriću ukinut pritvor zbog nedostatka osnovane sumnje, dok je rješenjem Vrhovnog suda od 10. januara iste godine odbijen prijedlog Osnovnog državnog tužilaštva da se Baćović, Milačiću i Vuljaju produži pritvor, a to je odbijeno i u odnosu na okrivljenog Mirotića.

- Još u toj fazi postupka sudovi su odbili da produže pritvor okrivljenima, a nakon čega se nije pribavio ni jedan dokaz koji ide u prilog optužbe – navodi se u obrazloženju presude.

Postupajući sudija, kako se navodi, ostao je pri objavi koju je dao prilikom izricanja prethodne prvostepene presude u cjelosti, bez potrebe da je opet ponavlja. Međutim, ukazano je na određene stvari, imajući u vidu ukidne razloge drugostepenog suda i ponovni postupak, te potrebu suda da postupi po nalozima ukidnog rješenja i dopuni obrazloženje.

Povreda postupka

Prije svega, kako se navodi, u ukidnom rješenju nije naveden razlog zbog koga se ukida prethodna prvostepena odluka, ističući da je Zakonom o krivičnom postupku propisano da se to radi u slučaju „kada je utvrđeno da postoji bitna povreda odredaba krivičnog postupka ili je presuda zasnovana na pogrešno ili nepotpuno utvrđenom činjeničnom stanju“. 

- U drugostepenoj odluci se ne navodi da je prvostepeni suda počinio bitnu povredu odredaba krivičnog postupka, niti se ukazuje na pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje sa pozivom na tu odredbu. Naprotiv, u drugostepenoj odluci se navodi da je prvostepeni sud u zakonito sprovedenom postupku izveo brojne materijalne i personalne dokaze, ali da je odluka suda „preuranjena“ - termin koji se koristi kroz cijelu drugostepenu odluku. Međutim, termin preuranjenosti u pozitivnom krivičnom pravu Crne Gore ne postoji – istaknuto je u obrazloženju. 

Kako su precizirali, u parničnom postupku može se donijeti presuda kojom se tužbeni zahtjev odbija kao preuranjen, ali ne i u krivičnom. 

Dokazivanje krivice

Dodaju i da, pored ostalog, drugostepeni sud problematizuje ocjenu odbrane optužene Baćović, te da su „okolnosti slučaja morale kod prosječno pažljive osobe da stvore utisak da se ne radi o legalnom poslovanju, te da njena odgovornost ne zavisi od poznavanja svih pojedinosti izvršenja, već od svijesti da svojim radnjama učestvuje u ralizaciji protivpravnog plana“.

- Međutim, njoj se stavlja na teret da je izvršila tri krivična djela - kriminalno udruživanje, teška krađa i falsifikovanje isprave. Sva tri krivična djela jedino je moguće izvršiti sa umišljajem, što znači da je morala biti svjesna svojih djela, te da je morala biti svjesna zabranjenosti istih. Sama činjenica da optužena nije poznavala pojedinosti događaja, da nije bila svjesna navodnog kriminalnog plana, niti teške krađe, oslabađa je krivične odgovornosti zbog nedostatka dokaza za suprotne tvrdnje u pravcu umišljaja – piše u obrazloženju. 

Drugostepeni sud, kako dodaju, navodi da optužena Baćović ne negira većinu odlučnih činjenica, ali da ih objašnjava tvrdnjom da nije znala stvarnu svrhu, koje objašnjenje nije potkrijepljeno objektivnim dokazima. 

- Međutim, jedno od vladajućih načela krivičnog postupka jeste dokazivanje optužbe, odnosno poštovanje pretpostavke nevinosti, koja ne obavezuje optuženu da dokazuje svoju nevinost, već tužioca da dokaže krivicu. Ako nedostaju dokazi u tom pravcu, sud je dužan da primijeni načelo in dubio pro reo, odnosno da tumači svaku činjenicu u korist optuženog – kategoričan je Osnovni sud u Podgorici.

Pretpostavke

Drugostepeni sud je, dodaju, u odnosu na Milačiča naveo da, iz odbrane optužene Baćović, proizilazi da je optuženi Milačić organizovao, usmjeravao i koordinirao radnje koje je ona preduzimala. 

- Prema optužnici, on nije organizator kriminalnog udruživanje već nepoznato lice, dok se odbrana jednog optuženog ne može koristiti kao jedini dokaz protiv drugog optuženog, bez drugih dokaza. Pri tome, prema odbrani optužene Baćović ne proizilazi da je stan u Njegoševnoj zakupljen za potrebe bilo kakve organizacije niti kupanja tunela, već je svijest i volja optužene Baćović bila da zakupljuje stan radi prodavnice vjenčanica gdje se njen umišljaj za preduzimanje bilo kakve dalje radnje tu završava – istaknuto je u obrazloženju.

Dodaju da u spisima predmeta ne postoji ni jedna činjenica koja direktno dokazuje njegovo učešće u događajima. 

- Postoji samo odbrana optužene Baćović da ju je angažovao radi zakupa stana u Njegoševoj 12, navodeći da će tu da se otvori salon za vjenčanice, da je tražio od nje da se preruši, da joj je obećao novčanu naknadu, da je dobila od njega posebni telefon, da je od njega u tom telefonu dobila fotografiju lične karte sa lažnim imenom na kojoj je njena slika sa perikom, te da nakon zaključenja ugovora o zakupu nije više angažovao optuženu Baćović za bilo šta u vezi sa događajem – piše u dokumentu. 

Zato, kako dodaju, svaka pretpostavka daljih radnji bez konkretnih dokaza ne može poslužiti sudu da izvede suprotno stanovište, bez obzira na to koliko to bilo logično i životno na šta ukazuje drugostepeni sud. 

- Donošenje osuđujućih odluka ne može biti zasnovano na pretpostavkama i životnom zaključivanju bez konkretnih dokaza – kategorični su iz Osnovnog suda u Podgorici.

Utvrđivanje identiteta 

U obrazloženju navode i da su u odnosu na Mirotića,  kako se prostim uvidom u video snimke nije moglo utvrditi koje registarske oznake posjeduje vozilo za koje se sumnja da usmjerava kombi zelene boje do Botuna, niti se moglo utvrditi ko je vozač, niti koliko osoba ima unutra, angažovali su vještake digitalnih dokaza i kompjuterske forenzike. 

Ovo vještačenje je pokazalo da se to ne može utvrditi zbog lošeg kvaliteta snimaka, a to ne spori ni drugostepeni sud.

- To što je vozilo sa snimaka crno, na što ukazuje drugostepeni suda, bez utvrđenja registarskih oznaka, za ovaj sud predstavlja pretpostavku ili mogućnost da se radi o tom vozilu, pri čemu se na pretpostavkama i mogućnostima ne može zasnivati osuđujuća odluka, jer je ostala mogućnost da se radi o nekom drugom crnom vozilu, a ne onom kojim je upravljao optuženi Mirotić – istaknuto je, pored ostalog u obrazloženju. 

Dodaju i da navode da je drugostepeni sud ukazao da je Vuljaj „znao da policija potražuje optuženu Baćović, te da joj je pružao pomoć“. Međutim, kako piše u obrazloženju, upravo ovi navodi idu u prilog tezi prvostepenog suda da nema dokaza da je optuženi Vuljaj izvršio krivično djelo. 

- Ako nije izvršeno krivično djelo ili ako je učinilac osnovnog krivičnog djela oslobođen zbog nedostatka dokaza, ovo krivično djelo u principu ne može postojati. Kako je Baćović oslobođena od optužbe da je izvršila krivična djela koja joj se stavljaju na teret, to samim tim nije dokazano postojanje osnovnog oblika krivičnog djela, pa samim tim ne može postojati ni krivično djelo pomoć učiniocu poslije izvršenog krivičnog djela – piše u dokumentu. 

DNK

U Osnovnom sudu kažu i da u odnosu na navode drugostepenog suda da se na snimcima vide Veljko Marković, Milan Marković, Dejan Jovanović i Vladimir Erić, te da su „aktivni“, naglašavaju da u postupku nije utvrđen identiten osoba koje se vide na snimcima, te da i tužilac u optužnici navodi da se radi o NN licima, zbog čega ovaj sud nije moguće da drugačije analizira te dokaze, te da „aktivizam“ nekih NN lica proglasi krivičnim djelom, jer „kretanje i štetanje kroz grad nije krivično djelo“. 

- Ukoliko bi ovaj sud zauzeo stav da se na snimcima vide ovi optuženi, a da tužilac navodi da se radi o NN licima, prekoračio bi objektivni identitet presude – istaknuto je u dokumentu. 

Ukazuju i da je u postupku utvrđeno da je Erić 8.septembra 2023. bio u policijskoj stanici Loznica, a da se optužnicom stavlja na teret da je upravo tada izvršen ulazak u depo Višeg suda, što ni drugostepeni sud nije osporio.

U odnosu na nove dokaze koji se odnose na DNK vještačenje u odnosu na Milana Markovića, sud nalazi da se radi o nepouzdanom dokazu na kome se ne može zasnovati presuda. 

- Tužilac je naredbom od 28. jula ove godine odredio pribavljanje ovih dokaza, iako se radi o fazi glavnog pretresa, kada nema pravo da izdaje naredbe za vještačenje, jer više nije organ koji vodi postupak već stranka u postupku, zbog čega je trebalo predložiti sudu da donese naredbu za vještačenje – istaknuto je u dokumentu.

Dodaju i da je vještačenje obavljeno bez fizički izuzetog nespornog traga optuženog, odnosno na osnovu povjerenja u policijske podatke Interpola. 

- Da ti podaci nemaju dokaznu snagu sa velikim povjerenjem dovoljno govori činjenica što su ti podaci bili poznati tužiocu i Forenzičkom centru još u septembru 2023. godine, ali nisu bili predmet vještačenja, da bi tek bilo obavljeno nakon ukidnog rješenja drugostepenog suda, sa pretpostavkom da se radi o valjano izuzetom DNK tragu preko policije druge države. Svakako, sve i da se radi o zakonitom i pouzdanom dokazu, sama činjenica prisustva DNK traga na nekom mjestu ne može biti dovoljan dokaz za donošenja osuđujuće odluke – objasnili su u Osnovnom sudu u Podgorici.

Pisani otpravak presude će biti dostavljen u zakonskom roku, a nakon toga Osnovno državno tužilaštvo, kako su rekli, može izjaviti žalbu na presudu u roku od 15 dana od dana prijema pisanog otpravka.