Iz kancelarije Ombudsmana Siniše Bjekovića reagovali su povodom komentara na pojedinim medijima i društvenim mrežama koji sadrže govor mržnje, a koji su vezani za tragediju na Cetinju.
- U očekivanju hitne reakcije nadležnih državnih organa u vezi sa &nbsp;primjerima poput onih koji su danas došli do šire javnosti (tekstovi &nbsp;oblavljeni na portalu Aktuelno), apelujemo na medije da poštuju &nbsp;profesionalne standarde i zakone, te da s posebnom pažnjom &nbsp;administriraju komentare na svojim portalima i/ili društvenim mrežam- navodi se u saopštenju Ombudsmana.
Imajući u vidu ulogu i značaj novinarstva u društvu, ovih dana, &nbsp;ocjenjuju oni, s razlogom je govoreno o profesionalnosti većine &nbsp;crnogorskih medija u izvještavanju o tragičnom događaju na Cetinju.
- Nažalost, drugačija klima vladala je na društvenim mrežama, koje takođe &nbsp;spadaju u javni prostor u kom je pojedinac odgovoran za objave koje &nbsp;prelaze granice slobode izražavanja.Problem predstavlja i situacija da &nbsp;se sporni tekstovi u cilju skretanja pažnje javnosti na nedopustive &nbsp;poruke koje šalju, velikom brzinom prenose na druge portale i profile, &nbsp;pa se i tim interpretacijama širi i/ili podstiče novi talas nezakonitih &nbsp;sadržaja i komentara. Zbog toga je gotovo nemoguće registrovati sve &nbsp;primjere koji su se desili prethodnih dana, naročito na privatnim &nbsp;profilima, ukoliko se na njih ne ukaže nadležnim organima- kazao je Ombudsman.
Iako su i ranije pozvali da ovaj bezumni zločin ne bude razlog za podjele po bilo kom osnovu, iz kancelarije Ombudsmana su još jednom apelovali na sve korisnike društvenih mreža da se suzdrže od komentara kojima se podstiču &nbsp;i šire mržnja, netrpeljivost, neprovjereni ili nezakoniti sadržaji, te &nbsp;da poštuju žrtve i bol njihovih bližnjih.
- Mediji, na kojima je odgovornost više za javnu riječ, važno je da ostanu &nbsp;saveznici institucija u kreitanju atmosfere u kojoj je svakom &nbsp;dozvoljeno da iznese mišljenje, da postavi pitanje i dobije odgovor, ali na način kojim se drugima ne ugrožavaju ostala ljudska prava i slobode- navodi se u saopštenju.
Iako je sloboda izražavanja temelj svakog demokratskog društva, ona, &nbsp;ocjenjuju, ne predstavlja apsolutno pravo, što znači da podliježe &nbsp;ograničenjima.
- Podsjećamo da je govor mržnje, kao oblik &nbsp;diskriminacije, definisan članom 9a Zakona o zabrani diskriminacije i to &nbsp;kao "svaki oblik izražavanja ideja, tvrdnji, informacija i mišljenja &nbsp;koji širi, raspiruje, podstiče ili pravda diskriminaciju, mržnju ili &nbsp;nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog ličnog svojstva, &nbsp;ksenofobiju, rasnu mržnju, antisemitizam ili ostale oblike mržnje &nbsp;zasnovane na netoleranciji, uključujući i netoleranciju izraženu u formi &nbsp;nacionalizma, diskriminacije i neprijateljstva protiv manjina. Istovremeno, govor mržnje je implicitno prepoznat i kroz Krivični &nbsp;zakonik Crne Gore i kroz Zakon o javnom redu i miru- zaključuju iz ove &nbsp;institucije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Bjeković: Osuđujemo svaki govor mržnje u vezi sa masakrom na Cetinju

Institucija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda prošle godine je primila 43 pritužbe na postupanja Uprave policije, koje su se najčešće odnosile na primjenu policijskih ovlašćenja. 
 
Iz institucije Zaštitnika su agenciji MINA kazali da su prošle godine primili 24 pritužbe manje na rad policije nego 2023. godine, kada ih je bilo 67. 
 
- Pritužbe su se najčešće odnosile na primjenu policijskih ovlašćenja, uključujući odgovarajuće informisanje uhapšenih osoba o svojim pravima, obavještenje porodice i obavještenje advokata - naveli su iz institucije Zaštitnika. 
 
Prema njihovim riječima, u pojedinim slučajevima pritužbe su se odnosile i na zlostavljanje i ponižavajuće postupanje prema građanima i uhapšenim osobama. 
 
Iz kancelarije Zaštitnika su kazali da je, prema preliminarnim podacima, najviše pritužbi na rad policije bilo u Podgorici, gdje ih je zabilježeno 19. 
 
Kako su rekli, u Baru i Beranama su imali po četiri pritužbe, u Bijelom Polju tri, u Nikšiću, Budvi i Danilovgradu po dvije, dok je za šest pritužbi nepoznato na koju se opštinu odnose. 
 
Iz institucije Zaštitnika su kazali da su njihovi predstavnici 25. decembra posjetili Upravu za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS). 
 
Oni su ukazali na to da su uslovi u Istražnom zatvoru i dalje loši. 
 
- Prenatrpanost je problem koji je u kontinuitetu zastupljen i dovodi do loših životnih uslova za pritvorene osobe - naglasili su iz institucije Zaštitnika. 
 
Oni su istakli da očekuju da će izgradnja objekata u okviru kompleksa zatvora, pomoći da se prevaziđu nedostajući smještajni kapaciteti. 
 
Iz institucije Zaštitnika su kazali da je zabilježen i nedostatak kadrovskih kapaciteta, a samim tim i adekvatnih rehabilitacionih programa i aktivnosti za osuđene osobe, što takođe predstavlja problem. 
 
Govoreći o zdravstvenoj zaštiti, oni su naveli da je u zatvorima ona na nivou pružanja usluga kao i kod opšte populacije. 
 
Kako su rekli iz institucije Zaštitnika, zatvorenici se i dalje žale na dugo čekanje na specijalističke preglede i ukazuju na nedostatak psihijatra u zatvoru. 
 
Pritužbe se, kako su naveli, i dalje javljaju i prilikom promjene terapije - smanjenja doze buprenorfina. 
 
- Međutim, prateći ove pojedinačne slučajeve zatvorenika primijetili smo da se svaki zahtjev i potreba zatvorenika za zdravstvenom njegom uglavnom realizuje - istakli su iz institucije Zaštitnika. 
 
Oni su naglasili da se Zdravstvena služba nosi sa deficitom kadrovskih kapaciteta. 
 
Prema navodima institucije Zaštitnika, kontinuirani problem je smanjeno interesovanje zdravstvenog kadra za zapošljavanjem, zbog značajnih disproporcija u visini koeficijenata. 
 
Kako su rekli, značajna je razlika zarada zdravstvenog kadra istih kvalifikacija zaposlenog u zdravstvenim ustanovama koje su u nadležnosti Ministarstva zdravlja.

1250x600

1084x550

Ombudsman prošle godine zaprimio 43 žalbe na postupanje policije

Prisustvo govora mržnje u onlajn prostoru predstavlja izuzetnu težinu, jer se brzo iz onlajn prostora, odnosno iz virtuenog prenosi &nbsp;u stvarni život, prije sve što su korisnici društvenih mreža mladi, pa tim prije daje veću težinu koliko treba raditi na pravovremenom procesuiranju govora mržnje, kroz krivično pravnu zaštitu i prekršajno pravno zaštitu, odnosno shodno Zakonu o zabrani diskriminacije - kazala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, zamjenica Zaštitnika ljudskih prava za oblast zaštite od diskriminacije Nerma Dobardzić.
Za 2024.godinu bi izdvojila govor mržnje, poručuje Dobardžić, a naročito govor mržnje u onlajn prostoru, a shodno Zakonu o zabrani diskriminacije, podsjeća ona, govor mržnje spada u oblike diskriminacije.
- Zabilježili smo porast govora mržnje. Sada ne govorim samo o načinu obraćanja, jer vi znate da Zaštitnik postupa po pritužbama i sopstvenoj inicijativi, pored naših postupanja po pritužbama Zaštitnik se oglašavao, bio često i u medijima, gdje smo osuđivali govor mržnje putem saopštenja i javnog reagovanja. Prisustvo govora mržnje u onlajn prostoru predstavlja izuzetnu težinu, jer se brzo iz onlajn prostora, odnosno iz virtuenog prenosi &nbsp;u stvarni život, prije sve što su korisnici društvenih mreža mladi, pa tim prije daje veću težinu koliko treba raditi na pravovremenom procesuiranju govora mržnje, kroz krivično pravnu zaštitu i prekršajno pravno zaštitu, odnosno shodno Zakonu o zabrani diskriminacije - rekla je Dobardžić.
Tokom 2024.godine različite su manifestacije govora mržnje, objašnjava ona, ali i različiti subjekti govora mržnje, ističe, među kojima se ističe karnevalsko spaljivanje lutke u vidu lika, podsjeća ona, pisca i kolumniste.
- U spaljivanju lika pisca i kolumniste je utvrđen govor mržnje, i rekli smo da značaj karnevala, bunta, protesta protiv određenih društvenih pojava, i protiv donosioca javnih politika, ali nikako u konkretnom slučaju takav vid ispoljavanja nije mogao uživati zaštitu slobode izražavanja, koja je zajamčena Ustavom i Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda - istakla je Dobardžić.
U protekloj godini se može izdvojiti i govor mržnje prema ženama, podsjeća Dobardžić, što znači da je bio prisutan mizogini, kako navodi, &nbsp;seksistički govor.
- Govor mržnje je bio prisutan prema ženama, kao ranjivoj grupi, prema LGBTQ populaciji, bio prisutan prema Romima, i prema manjinama, na nacionalnoj osnovi. Što se tiče lica sa invaliditetom više smo bilježili uvredljiv govor i neadekvatnu terminologiju - zaključila je ona.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCoX6iKVeLag&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Dobardžić: Godinu obilježio govor mržnje u onlajn prostoru, ali i mizogini i seksistički govori

Novoizabrani ombudmsan RTCG Ivan Ivanović ne ispunjava uslove za tu poziciju. Savjet RTCG se prilikom ovog izbora nije vodio profesionalnim standardima, nego ponovo prijateljskim i poslovnim vezama predsjednika Veselina Drljevića, ocijenili su kandidati za ombudsmana Javnog servisa Vesna Pejović i Žarko Božović.
Zbog ovoga su Pejović i Božović podnijeli tužbu protiv Savjeta RTCG kao kandidati za Ombudsmana RTCG, na petom ponovljenom konkursu od 25. oktobra 2024. godine. Na prethodna četiti konkursa, pored njih, prijavila se i bivša Ombudsmanka Danijela Popović, uz ostala dva kandidata iz RTCG.
Iako su, kako kažu, i u prethodnim konkursima ispunjavali sve uslove propisane konkursom i zakonom, (pa je čak na četvrtom Vesna Pejović bila jedini kandidat nakon povlačenja kandidatura Danijele Popović i Žarka Božovića u njenu korist), Savjet RTCG pod vrlo čudnim okolnostima se nije odlučio ni za jednog ponuđenog kandidata.
- Zbog neodgovornog odnosa Savjeta, RTCG nije imala ombudsmana punih šest mjeseci, tačnije građani Crne Gore nijesu imali mogućnost da se žale na kršenje profesionalnih standarda, kojih je u Javnom servisu u tom periodu bilo puno. (Svjedoci smo javnog reagovanja dva univerzitetska profesora od kojih je jedan ranije bio član Savjeta RTCG, izvrgavanje ruglu naše dvije koleginice i da ne nabrajamo jer je propusta bilo previše) - navedeno je u obrazloženju tužbe.
Zbog svega navedenog, a i, kako cijene, evidentne samovolje Savjeta RTCG, "po čijem ukusu nije bilo čak pet istaknutih novinara i dokazanih profesionalaca-dugogodišnjih urednika u RTCG", u više navrata su javno reagovali, a Vesna Pejović je uputila i otvoreno pismo ambasadoru Evropske komisije u Crnoj Gori Johanu Zatleru, koji im je uputio poziv za razgovor, koji će se desiti naredne nedjelje.
- Savjet je nesumnjivo imao svog kandidata, koji čak nije ni ispunjavao uslove konkursa i koji je zbog našeg javnog reagovanja povukao kandidaturu - tvrde Pejović i Božović.
Na petom ponovljenom konkursu objavljenom 25. oktobra prijavila su se četiri kandidata - troje koji su konkurisali u više navrata i koji su, tvrde Pejović i Božović, ispunjavali uslove i po starom zakonu kojim je bilo predviđeno radno iskustvo u trajanju od 10 godina, i izabrani kandidat za čiji su izbor saznali iz medija.
- On je nama i javnosti Crne Gore potpuno nepoznat i ne ispunjava uslove konkursa kojim se traži da je afirmisani medijski stručnjak - navode Pejović i Božović u obrazloženju tužbe.
U pisanoj formi, 25. novembra, preko arhive RTCG uputili su zahtjev Savjetu RTCG, u kome smo tražili da im se u pisanoj formi, u zakonom predviđenom roku, dostavi odluka o izboru Ombudsmana RTCG. 
Takođe su tražili i uvid u dokumentaciju izabranog kandidata Ivana Ivanovića. 
- Savjet RTCG je ignorisao naš zahtjev, čak i pravnik koji daje pravna mišljenja Savjetu nas je samo uputio na sajt RTCG. Na sajtu RTCG smo pronašli samo obavještenje bez obrazloženja zašto se Savjet odlučio baš za tog kandidata a ne za ostale i bez pravne pouke. Iako smo upozorili pravnika Balšu Milića da to nije odluka i da tražimo da nam se ona dostavi, to nije učinjeno već je i taj naš zahtjev ignorisan - kažu Pejović i Božović.
Dodaju da je ignorisan i njihov zahtjev da im se dozvoli uvid u dokumentaciju izabranog kandidata, što su, napominju, bili u obavezi da im kao protivkandidatima omoguće.
- Sve ovo, a i ranije odluke Savjeta nas navode na sumnju da i ovoga puta nijesu postupili u skladu sa zakonom, pa smo koristeći naše dugogodišnje novinarsko iskustvo istražili biografiju za nas do sada NN lica - Ivana Ivanovića. Ako je vjerovati podacima koje je naveo u svom CV-u, pomenuti kandidat je profesor fizičke kulture i za 46 godina života najmanje radnog vremena je proveo u medijima. Pripravnički staž u trajanju od godinu odradio je u radiju Crne Gore, a u IN televiziji jedno vrijeme se bavio sportskim novinarstvom - istakli su u obrazloženju tužbe.
Pejović i Božović dodaju da u Poreskoj upravi nema dokaza o uplaćenim doprinosima i porezima za vrijeme njegovog rada u tom mediju. On je kao dokaz o potrebnom radnom iskustvu i nauci o medijima, koji se traži konkursom, podnio papir - potvrdu od 8. 07. 2019, potpisanu od strane stečajnog upravnika, koji potvrđuje da je Ivan Ivanović iz Podgorice, bio u radnom odnosu u “IN Co“ DOO Podgorica od 1. aprila 2008. do 9. januara 2014. na poslovima novinara i prezentera u informativnoj i sportskoj redakciji televizije “ IN CO” DOO Podgorica, sa visokom stručnom spremom.
- Nameće se pitanje šta je novinar radio u mediju koji je već u maju 2012. prestao da emituje program, a stečaj uveden 25. 12. 2013?! Kako se vidi iz njegovog CV-a, već više od deceniju bavi se poslovima koji nemaju dodirnih tačaka sa medijima i naukom o medijima, pa je upitna i njegova sposobnost i kvalifikovanost da se bavi jednim više nego delikatnim poslom - da procjenjuje i odlučuje da li je bilo kršenja profesionalnih standarda na pritužbe građana, kao i da sam uočava i javno ukazuje na kršenja novinarskog kodeksa kojeg je u programu RTCG u izobilju - naglašeno je u obrazloženju tužbe.
Sve navedeno, kako kažu Pejović i Božović, kao i dosadašnje sporne odluke Savjeta, kada je riječ o izboru Ombudsmana RTCG, navode na sumnju da se Savjet nije vodio profesionalnim standardima, nego ponovo prijateljskim i poslovnim vezama predsjednika Savjeta Veselina Drljevića, koji je osnivač i predsjednik Udruženja sportskih novinara, "a koji je prethodno pokušao da na ovo mjesto instalira svog dugogodišnjeg prijatelja i poslovnog partnera koji je nakon našeg javnog reagovanja povukao dokumenta".
- Zašto isto to Veselin Drljević ne bi uradio i sa novopostavljenim ombudsmanom, koji se između ostalog bavi poslovima vezanim za sport, a što navodi na moguću korupciju. Podsjećamo i da je konkursom precizirano da ne mogu biti izabrane osobe koje su u poslovnim i prijateljskim vezama sa članovima Savjeta RTCG - zaključuju Pejović i Božović.

Pejović i Božović tužili Savjet RTCG: Izbor ombudsmana po prijateljskim i poslovnim vezama Drljevića

Primijetili smo da se u više navrata stiče utisak o tome da ako se nešto dešava izvan granica škole da to više nije pitanje koje treba da tangira obrazovne institucije, što je jedna zabluda. U svakom slučaju, a pogotovu kada se neko obrati organima škole, uključujući i psihologe, tim povodom treba da zauzmu određeni stav i da daju preporuku šta treba činiti. Sve je to ono što ćemo ispitati u toku samog postupka i na bazi toga donijeti preporuku - kazao je u Budilniku na TV E ombudsman Siniša Bjeković govoreći o dešavanjima iz podgoričke Gimnazije "Slobodan Škerović" i slučaju uznemirvanja bivše učenice Sare Vujisić.
Bjeković kaže da se nijesu oglasili zato što je sve što je rečeno bilo poziv da nadležne institucije ispitaju slučaj.
- Bilo bi zaista iluzorno, da ne kažem glupo, da institucija zaštitnika poziva nekoga da ispita ovaj slučaj, a ona je sama ovlašćena da ispita takav slučaj. Zbog toga mi smo već preduzeli mjere da saznamo sve detalje ovoga slučaja. Ima tu dosta stvari koje treba razjasniti - ističe Bjeković.
Jedna od tih stvari je, kako je naveo, kakva je bila uloga, ne samo obrazovnih institucija, nego i drugih organa i organizacija ako su znali i ukoliko su u tom smislu zakazali, dodajući da je to predmet ispitivanja institucije zaštitnika.
- Ono što otežava čitavu ovu situaciju jeste da se ovo desilo prije tri godine, mi sada o tome raspravljamo. Drugi dio je možda još važniji: Da li smo u to vrijeme imali kriminalizovano seksualno uznemiravanje, kao osnov da se pokrene postupak od strane nadležnog tužilaštva - upitao je Bjeković i rekao da će sve to ispitati u postupku.
<h2>"Nikad i niko nije donio ljudska prava na zlatnom tanjiru"&nbsp;</h2>
Komentarišući Međunarodni dan ljudskih prava, koji se obilježava danas, kazao je da pruža punu podrška za sve novinare, za sve medije u Crnoj Gori.
- Pozivam vas ne samo da koristite svoja prava i ovlašćenja, nego da ispunjavate svoje obaveza - a to je profesionalno i odgovorno novinarstvo. U takvim okolnostima mediji, a to je prilika da se njima obratim ovdje, htjeli to oni ili ne, jesu strateški saveznik institucije zaštitnika u borbi za ljudska prava - kazao je Bjeković.
Zabluda je, prema njegovim riječima, stav da ombudsman nema pravno obvezujući stav prema nekom pitanju.
- Da li ima svijesti da to što kaže ombudsman je na neki način obavezno, ne samo pravno, nego i politički, moralno i na svaki drugi način. Da budemo do kraja iskreni, ljudska prava nijesu samo pravni okvir. To je moralni, politički, svaki drugi okvir u kojem prebiva jedna država. Dokle smo mi stigli na tom putu? Bilo je dosta stvari koje su napredovale, bilo je dosta stvari o kojima treba povesti ozbiljnu raspravu. Sve ono što se dešava oko nas, i u nama, i to moram da kažem, kad već govorim o svijesti, nas upozorava da smo još daleko od tog idealnog cilja, a to je da ispoštujemo sva ljudska prava i slobode svih ljudi pod jurisdikcijom Crne Gore - rekao je Bjeković.
Sa jedne strane je nedovoljno razvijena svijest, a sa druge strane, kako dodaje, subjektivni indikatori koji ukazuju na to da nas ljudska prava ne dotiču ukoliko se ne tiču nas samih.
- &nbsp;Ono što je posebno bitno i značajno u našem društvu jeste nedostatak empatije, odnosno solidarnost sa drugim, pa da možemo zaista zaključiti da je svijest građana u dovoljnoj mjeri izgrađena, da istaknu zahtjev za poštovanje ljudskih prava, a onda da i sami poštuju ljudska prava i slobode - istakao je Bjeković.
Zaštitnik ljudskih prava u Crnoj Gori je osnovan prije 21 godinu, a izazov je usaglašavanju našeg zakonodavstva sa međunarodnim pravom i sa standardima, prvenstveno Evropske unije.
- Trebamo imati u vidu činjenicu da bitka, ili borba za ljudska prava nije pitanje trenutka. Ona će trajati vjerovatno dok je čovjeka, a njegoševski rečeno, da ne budem zloupotrebljen kad govorim o Njegošu, i o tome čemu posvećujem ove citate iz Gorskog vijenca, gdje on kaže: "Treba služit česti i imenu, neka borba bude neprestana”. To česti i ime jeste crnogorska država, koja ima i ime i tradiciju i jedan moralni okvir o kojem se govori, a pitanje je u kolikoj mjeri ga zadovoljava, sa jedne strane. Sa druge strane, kad govorimo neka borba bude neprestana, nikad i niko nije donio ljudska prava na zlatnom tanjiru, uvijek su ona pitanja borbe, pitanje osvajanja slobode, ako to mogu tako da kažem. Zato, &nbsp;što se tiče institucije, prošla je jedan veliki put, ogroman put prije svega da se ona ukorijeni u svijesti samih gràđana, što je očigledno već sada postalo, i ono što mora posebno da bude naznačeno, koliko god smo ostvarili rezultate na jednom polju, previše je širok prostor da možemo da kažemo da smo zadovoljni sa onim što se &nbsp;sad dešava - naglasio je Bjeković.
<h2>Budite svoji na svome i dozvolite drugima da to budu&nbsp;</h2>
Zaštitnik je poručio građanima i građankama Crne Gore da se vrate sebi i svojim dobrim stranama, i dodao da više vjeruju sebi nego drugima.
- Odstranite mržnju i nasilje, kao oblik rješavanja bilo kojeg konflikta. Procijenite šta vam donosi nestabilnost u državi i može li se živjeti u društvu koje ne vodi računa o najranjivijima. Budite solidarni zbog sebe i zbog svog potomstva. Gradite građansko društvo koje ne isključuje ni nacionalno, ni vjersko. Budite svoji na svome i dozvolite to drugima da budu. Ne zaboravite, u vašim rukama je, konačno, olovka koja piše naše danas i naše sjutra, da bi to bilo, ne treba ta olovka da bude sredstvo za mučenje, niti da bude sredstvo za dominaciju nad drugima, naprotiv. Treba da shvatimo da ako je Ustav i zakon nekakav vid društvenog dogovora, dogovorite se ljudski, i zbog ljudi. Neka to bude poruka za našu javnost, &nbsp;uz zavjet da se moramo vratiti upravo onim vrijednostima, o kojima sam maloprije pričao. Ako se busamo u grudi da smo Crnogorci, ili drugi narodi, koji žive na ovom području, a znaju šta znači ljudsko dostojanstvo, znaju šta znači čast, a znaju šta znači i ponižavanje ljudskog dostojanstva, urušavanje ljudskog dostojanstva, možda će biti dovoljno da porazmisle o svim ovim stvarima i već od sada počnemo.da činimo nešto bolje da ova država krene u izvršavanje svojih obaveza. Da pritisnemo sve državne organe, u smislu poštovanja tih obaveza, a sa druge strane da sebe uvjerimo da to što radimo, ne radimo zbog državnog aparata ili političke vlasti, koja je aktuelna, nego zbog toga da bi sebi i drugima učinili bolje, za nekakve buduće, ne samo generacije, već za buduće sjutra - zaključio je Bjeković.

Bjeković o slučaju u Gimnaziji "Slobodan Škerović": Sve ćemo ispitati i donijeti preporuku

Djeca sa smetnjama u razvoju, a posebno ona bez roditeljskog staranja, najranjivija su društvena grupa pred kojom ne smijemo da padnemo na ispitu odgovornosti. poručio je danas zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, Siniša Bjeković tokom posjete Maloj grupnoj zajednici (MGZ) u Bijelom Polju i Dnevnom centru za djecu i mlade sa smetnjama u razvoju ''Tisa''.
Kako je saopšteno iz kancelarije ombudsmana, posjeta Bijelom Polju realizovana je u susret Međunarodnom danu ljudskih prava i u okviru aktivnosti na obilježavanju Dana osoba sa invaliditetom, a tokom koje je predata simbolična donacija u vidu neophodnih tehničkih uređaja koji će olakšati svakodnevicu korisnika.
- Nakon nedavne posjete sektora za prava djece Zaštitnika, tokom koje su se predstavnici institucije uvjerili u dobre uslove smješaja i rada u MGZ i „Tisi“, kao i u posvećenost zaposlenih, odlučili smo se za pokretanje akcije prikupljanja određenih nedostajućih sredstava u vidu tehničkih aparata, koji će unaprijediti stanje i olakšati potrebe korisnika. Imajući u vidu činjenicu da korisnici najveći dio vremena provode u zatvorenom prostoru, obezbijeđeni su prečišćivači vazduha, nutribuleti i kozmetičko/higijenski proizvodi- naveli su u saopštenju.
Zaštitnik građana Bjeković istakao je da su djeca sa smetnjama u razvoju, a posebno ona koja su ujedno i bez roditeljskog staranja, najranjivija društvena grupa pred kojom ni kao država socijalne pravde i jednakosti, ni kao oni koji u ime države sprovode odluke, ali ni kao građani i komšije ove djece ne smijemo da padnemo na ispitu odgovornosti.
Mala grupna zajednica je jedini servis ove vrste u Crnoj Gori, namijenjen djeci sa najtežim smetnjama u razvoju, koja su bez roditeljskog staranja ili djeci čijim roditeljima je oduzeto roditeljsko pravo. "Tisa” je prvi Dnevni centar u Crnoj Gori i predstavlja dopunu servisa socijalne zaštite djece sa smetnjama u razvoju, pojasnili su iz kancelarije ombudsmana.
Prilikom posjete zaštitnika Bjekovića Dnevnom centru ''Tisa'', direktor ove institucije Ensad Omerović je naglasio da se i poslije dvije decenije rada ove ustanove suočavaju sa istim problemima, kada su u pitanju predrasude i stigma šire zajednice, komšija, ali i samih porodica djece sa smetnjama. On je ovom prilikom predstavio značajan broj aktivnosti kojima se trude da rad Dnevnog centra, potencijale i dostignuća korisnika približe javnosti i na taj način unaprijede inkluziju osoba sa invaliditeteom, kao i da jačaju svijest javnosti o njihovim pravima i realnim stanju u kom odrastaju i žive.
Koordinator MGZ, Aldin Pilavac je naveo da, iako imaju dobre uslove za rad sa najosjetljivijom društvenom grupom, kakva su djeca sa teškim smetnjama i bez roditeljskog staranja, zaposlenima znači kada je njihov rad prepoznat i kada šire saradnju sa institucijama sistema, ali i zajednicom generalno.
Bjeković i zamjenica za prava djece, mladih i socijalnu zaštitu, Snežana Mijušković, iskoristili su posjetu Bijelom Polju da razgovaraju sa predsjednikom ove oštine, Petrom Smolovićem. On je posebno istakao proaktivan pristup rješavanju problema i unapređenju stanja za teme iz oblasti ljudskih prava koje su u nadležnosti lokalne samouprave, nakon što je Bjeković naveo da se većina pritužbi koju njegova kancelarija dobija od građana Bijelog Polja, odnosi na rad državnih organa.
Realzaciju ove donatorske akcije pomogli su Porshe leasing D.O.O Podgorica, Nacionalni biro osiguravača Crne Gore, Wanda D.O.O Urban bistro 21 Podgorica, Ignis radnja u Mall of Montenegro i Hotel Podgorica.

Bjeković: Briga o ranjivim kategorijama obaveza i države i društva

Zaštitnik ljudskih prava primjećuje da sistem nije otvoren kada dijete želi da prijavi seksualno nasilje, jer dijete često želi da prijavi a da roditelji ne saznaju, zato što ih je sramota, ili je otišlo predaleko, ili ih neko ucjenjuje.Država da se okrene prioritetima, a to djeca jesu, posebno djeca koja žrtve, ili potencijalne žrtve, kazala je u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, savjetnica Zaštitnika ljudskih prava Duška Šljivančanin.
Očigledno je da je Crna Gora i dalje, dijelom tradicionalna i zatvorena, u odnosu na neka pitanja, kaže Šljivančanin, te je veoma loše po društvo da se teme seksulanog nasilja nad djecoom, dodaje on, i dalje smatraju taboo temom.
- Nije rijetko da se mnogi slučajevi eventualnog, potencijalnog ili stvarnog seksualnog nasilja, i zlostavljanja učinjenog nad djetetom sumnja i od samog roditelja i da se o tome ćuti, upravo iz jednog, moram tako reći, primitivnog momenta, šta će reći komšiluk, posebno u malim sredinama. Nerijetko je, ne samo kod nas, nego i u nekim razvijenim zemljama, da majka pretpostavlja i sumnja, a da sklanja pogled i glavu od toga. To je strašno! Upravo nam u tome može pomoći edukacija. Edukacija same djece, edukacija nas kao društva o težini tih prestupa i posljedicama koje one po dijete, po porodicu, po društvo nose sa sobom - rekla je Šljivančanin.
Društvo i različite službe, poručuje Šljivančanin, su ti koji u okviru svojih poslova i mandata, kako navodi, trebaju da pružaju veću podršku.
- Od kada je usvojena i prihvaćena Lanzarote konvencija Savjeta Evrope, o zabrani seksualnog zlostavljanja djece, prošlo je skoro trinaest godina, 2010.godine se to dogodilo. Mi smo tek nedavno imali prve neke korake u dijelu izmjene Krivičnog zakonika. To je jako dug period. Zaštitnik ljudskih prava je iz tog razloga prije par godina radio promociju Lanzarote i držao okrugle stolove sa profesionalcima, koji direktno primjenjuju upravo taj Lanzarote kroz naše zakonodavstvo, kojima je ta Konvencija bila potpuno nova. Ne govorim o običnim, prosječnim građanim, nego profesionalcima koji sjede na mjestima od kojih se očekuje i zaštita, i podrška i reakcija. I to je u najmanju ruku poražavajuće. Smatramo da je naš zakonodavni okvir, ovakav kakav jeste, u ovom momentu, je odličan ako se primjenjuje. Mi imamo problem da li imamo uslov da adekvatno primijenimo, da li imamo dovoljan broj strucnjaka , da li u školama, u centrima za socijalni rad, zdravstvenim ustanovama, da li su nam sudije i tužioci adekvatno edukovani za rad sa ovom vrlo osjetljivom temom - naglasila je Šljivančanin.
Zaštitnik ljudskih prava primjećuje da sistem nije otvoren, podsjeća Šljivančanin, kada dijete želi da prijavi seksualno nasilje, jer, kako navodi, dijete često želi da prijavi a da roditelji ne saznaju, zato što, ističe ona, ih je sramota, ili je otišlo predaleko, ili ih, kako kaže, neko ucjenjuje.
Djetetu treba podrška stručnog lica, psihologa, poručuje Šljivančanin, ne samo po kazni, nego da može slobodno, kako kaže, da pokuca, kad ga nešto tišti, a posao psihologa i pedagoga je da vide šta muči neko dijete.
- Imamo potpuno nerazumne sistemske reakcije, da dijete može samo da dođe sa roditeljem da prijavi, da se to drugačije prijaviti. Za sve ima načina, prijava je strašno važana. Korak od učinjenog djela do prijave je predugačak i vremenski period bude jako dugačak i moramo biti otvoreniji za djecu i moramo institucije sistema otvoriti djeci, pružiti im prìje svega informaciju, a drugo, itekako podršku kroz cijeli proces i cijeli proces resocijalizacije i reintegracije, nakon što se neki proces završi. Čini nam se da je Crna Gora još uvijek daleko od standarda koji se u ovoj oblasti preporučuju…Država da se okrene prioritetima, a to djeca jesu, posebno djeca koja žrtve, ili potencijalne žrtve - zaključila je Šljivančanin.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUCo5anulZ5k&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Šljivančanin: Država da se okrene prioritetima, a to djeca jesu

Proces formiranja jedinstvenog registra osoba sa invaliditetom i zakonskog uređenja jedinstvenog tijela vještačenja invaliditeta mora se okončati što je prije moguće, uz puno učešće i konsultacije osoba sa invaliditetom i njihovih reprezentativnih organizacija - poručili su iz Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore.
Ovo je, kažu, jedna od preporuka Nezavisnog monitoring mehanizma za promociju, zaštitu i praćenje primjene Konvencije UN o pravima osoba sa invaliditetom u Crnoj Gori, koji je na bazi terenskih posjeta sačinio Izvještaj o položaju osoba sa invaliditetom koji sadrži zapažanja i preporuke nadležnim u cilju unaprjeđenja stanja u ovoj oblasti.
Kako navode u saopštenju Ombudsmana tokom 2023. i 2024. godine Nezavisni mehanizam je realizovao posjete u 30 ustanova vaspitanja i obrazovanja, socijalne i zdravstvene zaštite, kao i ustanovama rezidencijalnog tipa u Ulcinju, Beranama, Bijelom Polju, Nikšiću, Pljevljima.
- Neke od opštih preporuka nadležnim organima su da se pri zakazivanju specijalističkih pregleda, saglasno principu posebnih mjera, omogući prednost za djecu sa smetnjama u razvoju, kao i da se uvede stalna patronažna služba za potrebe djece sa smetnjama u razvoju na terenu (pedijatrijski pregledi, davanje terapije, uzimanje uzoraka krvi i urina, dostavljanje stalne terapije i medicinske opreme i sl.) i ista omogući putem aplikacije e-zdravlje i izabranih pedijatara/rica - naveli su oni.
Ističu i da je preporuka da se rad centara za djecu sa smetnjama u razvoju pri domovima zdravlja uredi na način da se stručna podrška primarno pruža djeci sa smetnjama u razvoju, a da se drugoj djeci obezbijedi u ustanovama kakvi su domovi zdravlja, predškolske i školske ustanove i drugo.
- Preporučuje se, kažu, i da se odrede veći koeficijenti složenosti poslova i uvede beneficirani radni staž za zaposlene koji direktno pružaju usluge djeci sa smetnjama u razvoju i odraslima sa invaliditetom (psiholozi/škinje, njegovatelji/ce, fizioterapeuti/kinje, defektolozi/škinje, logopedi/ce, spec. pedagozi/škinje i dr.), uključujući medicinski kadar analogno zaradama u zdravstvenim ustanovama. Nezavisni monitoring mehanizam smatra da tzv. 'socijalne pacijente' koji su smješteni u JZU Specijalna bolnica za psihijatriju 'Dobrota' Kotor, a za čijim bolničkim liječenjem je prestala potreba, ne treba zadržavati neopravdano dugo u toj ustanovi, već da im se omogući život u zajednici i prevenira institucionalizacija (uz obezbjeđenje adekvatnih usluga, podrške i potpore, kakva je, između ostalog, usluga stanovanja uz podršku) - kazali su u Ombudsmanu.
Neka od zapažanja Monitoring mehanizma koja se nalaze u izvještaju su i da:
- Vaspitno - obrazovne ustanove pretežno nemaju kadrovske, infrastrukturne, tehničke i druge neophodne uslove na bazi kojih bi se sprovodilo inkluzivno obrazovanje djece sa smetnjama u razvoju, a zbog čega je, između ostalog, primijećena neprihvatljiva praksa segregacije djece shodno vrsti smetnje.
- Nerazvijenost usluga podrške za život u zajednici uz praksu diskriminatornog lišavanja poslovne sposobnosti zbog invaliditeta, odnosno oštećenja (intelektualnog, psiho-socijalnog, fizičkog, senzornog) predstavljaju samo neke od barijera koje ometaju puno i ravnopravno učešće osoba sa invaliditetom u društvu.
- Politike i prakse se, u suštini, ne baziraju na modelu invaliditeta zasnovanom na ljudskim pravima, pa je država dužna da paradigmu zamjenskog odlučivanja konačno transformiše u onu koja se bazira na odlučivanju uz podršku, poštujući dostojanstvo i izbor osoba sa invaliditetom.
- Proces formiranja jedinstvenog registra osoba sa invaliditetom i zakonskog uređenja jedinstvenog tijela vještačenja invaliditeta mora se okončati što je prije moguće uz puno učešće i konsultacije osoba sa invaliditetom i njihovih reprezentativnih organizacija.
- Nedostatak razvijene međusektorske saradnje i sistemske podrške djeci sa smetnjama u razvoju i njihovim roditeljima usporava i/ili onemogućava njihovu inkluziju u svim aspektima života, uključujući obrazovanje, socijalnu i zdravstvenu zaštitu.
- Organizacije osoba sa invaliditetom se nalaze u nepovoljnom položaju jer još uvijek nije pravno prepoznata i uređena njihova reprezentativnost, što dalje znači da je država propustila da u smislu i na način definisan Konvencijom pruža podršku kapacitetima i osnaživanju reprezentativnih organizacija osoba sa invaliditetom i da garantuje da se prioritet daje utvrđivanju njihovih stavova u procesima donošenja odluka.
- Neregulisanje reprezentativnosti i posebnog statusa organizacija osoba sa invaliditetom u praksi dovodi i do potpuno neregulisanog pitanja saradnje ovih organizacija sa organima javne vlasti i njihovog učešća u procesima donošenje odluka.
Tim za posjete su činili, kažu, predstavnici organizacija osoba sa invaliditetom i udruženja roditelja djece i mladih sa smetnjama u razvoju koji/e su članovi/ice Nezavisnog mehanizma, kao i predstavnici/e institucije Zaštitnika.
- Podsjećamo da je Zaštitnik, uz tehničku i finansijsku podršku sistema Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori, uspostavio Nezavisni monitoring mehanizma za promociju, zaštitu i praćenje primjene Konvencije UN o pravima osoba sa invaliditetom koji čine predstavnici/e deset organizacija osoba sa invaliditetom i udruženja roditelja djece i mladih sa smetnjama u razvoju, kao i predstavnik/ca institucije Zaštitnika - zaključili su u saopštenju.

Ombudsman: Proces formiranja jedinstvenog registra osoba sa invaliditetom mora se okončati što prije

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda je mišljenja da karnevalsko spaljivanje lutke u liku Andreja Nikolaidisa sadrži elemente govora mržnje, kao oblika diskriminacije, navodi se u Mišljenju koje potpisuje zamjenica Ombudsmana Nerma Dobardžić.
U dokumentu se, između ostalog, navodi da se Opštini Herceg Novi preporučuje da ubuduće, kao organizator svečanosti, praznika mimoze, karnevala i drugih javnih događaja, ne dopusti manifestovanje slobode izražavanja na način kojim se vrijeđaju prava i slobode drugih, odnosno urušavaju vrijednosti demokratskog društva.
Takođe, preporučuje se da u koorelaciji sa direktnim akterima spornog karnevalskog spaljivanja lutke uputi javno izvinjenje Andreju Nikolaidisu.
- Opština Herceg Novi je dužna da, u roku od 30 dana od dana prijema mišljenja, dostavi izvještaj o radnjama i mjerama preduzetim radi izvršenja preporuka - dodaje se u Mišljenju.
Između ostalog, navodi se da Zaštitnik ne može da prihvati ni da sporno spaljivanje lutke predstavlja izraz satire ili ironije, “jer i jedno i drugo jesu oblici umjetničkog izražavanja i svojevrsni socijalni komentar na društvenu stvarnost i devijacije, koji mogu da provociraju i uznemiravaju javnost, međutim, ne smiju da se ispoljavaju na način koji simbolizuje spaljivanje knjige, kritike i slobodne misli, a što je inherentno djelovanju književnika, novinara i kolumnista”.

Ombudsman: Spaljivanje lutke sa likom Nikolaidisa sadrži elemente govora mržnje

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda ocijenio je da karnevalsko spaljivanje lutke u liku Andreja Nikolaidisa sadrži elemente govora mržnje, kao oblika diskriminacije, navodi se u mišljenju.
U dokumentu se, kako prenosi Antena M, navodi da se Opštini Herceg Novi preporučuje da ubuduće, kao organizator svečanosti, praznika mimoze, karnevala i drugih javnih događaja ne dopusti manifestovanje slobode izražavanja na način kojim se vrijeđaju prava i slobode drugih, odnosno urušavaju vrijednosti demokratskog društva.
Traži se i da u koorelaciji sa direktnim akterima spornog karnevalskog spaljivanja lutke uputi javno izvinjenje Andreju Nikolaidisu.
- Opština Herceg Novi je dužna da, u roku od 30 dana od dana prijema mišljenja, dostavi izvještaj o radnjama i mjerama preduzetim radi izvršenja preporuka - zaključuju u mišljenju.

Pojedini crnogorski mediji objavili su da je predsjednik parlamenta Andrija Mandić pozvao predstavnike opozicije na sastanak sjutra kako bi razgovarali o blokadi Skupštine i izlasku iz krize.
Međutim, prema informacijama Portala ETV, zvaničan poziv nije upućen prema poslanicima opozicije. To su u večerašnjim TV gostovanjima potvrdili lider GP URA Dritan Abazović i poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević.
- Nijesam do kraja upoznat sa ovim detaljima, s obzirom da me je vijest zatekla u putu, a pretpostavljam da je Mandić komunicirao sa šefovima poslaničkih klubova. Ne vidim o čemu bismo razgovarali. Mislim da su naši zahtjevi sasvim jasni. Ako imate na djelu ustavni puč, a na drugoj strani igru Vlade Crne Gore koja onemogućava konstruisanje vlasti u Budvi, onda mislim da dok ne riješimo ove stvari, a mislim da ih je lako riješiti, nemamo o čemu sa njim da razgovaramo sa Mandićem, niti sa premijerom Milojkom Spajićem - poručio je Zirojević za TVNK.
I Abazovića je vijest o sastanku zatekla u putu ka Televiziji Nova M, gdje gostuje u emisiji "Iznova".
- U putu ka televiziji javljen mi je naslov iz jednog medija da je Mandić tražio sastanak sa opozicijom. Nemam detalje, ali to su noviteti. Do početka ove emisije nijesam dobio zvanični poziv. Možda je bio, ali ga do ovog momenta nisam vidio - rekao je Abazović.
Iz Demokratske partije socijalista do objave ovog teksta nijesmo dobili informaciju da li im je stigao zvaničan poziv Mandića za sjutrašnji sastanak i kako će se odrediti prema njemu.
Poslanici opozicije nijesu dozvolili juče održavanje vanredne sjednice Skupštine na čijem dnevnom redu je više tačaka, među kojima Prijedlog zakona o budžetu Crne Gore za 2025. godinu.
Crna Gora je u ovu godinu ušla sa privremenim finasiranjem, jer Skupština do 31. decembra nije usvojila državni budžet.
Opozicija je nastavila bojkot sjednica zbog preuzimanja u parlamentu ingerencija Ustavnog suda 17. decembra kada je i parlamentarna većina je usvojila zaključke da se raspiše oglas za izbor dvoje sudija Ustavnog suda koje bira Skupština, a potom Mandić konstatovao prestanak funkcije sutkinji Dragani Đuranović.
I juče su iz Skupštine poslali poruku da neće dozvoliti rad parlamenta sve dok je na snazi ustavni puč.
- Dok se vlast ne vrati u okvire poštovanja Ustava i ne poništi odluka Ustavnog odbora neće biti sjednica i to je jedinstven stav opozicije, poručio je juče lider Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković.
Živković je novinarima u holu Skupštine rekao da su istrajni u zahtjevima da se vlast vrati u pređasne stanje.
- Da vlast to želi trebalo bi svega pet minuta da se sazove sjednica Ustavnog odbora i ukine neustavna odluka. Opozicija je tu da štiti Ustav i nastavićemo da istrajavamo u našim zahtjevima - naglasio je Živković.
Sa druge strane, iz parlamentarne većine pozivaju opoziciju da prekinu bojkot i dozvole usvajanje budžeta.
Državna sekretarka u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Majda Adžović tvrdi da će budžet za 2025. godinu biti usvojen za sedam dana.&nbsp;
- U ime Vlade Crne Gore kažem, budžet za 2025. godinu će biti usvojen za sedam dana - kazala je za Novski portal državna sekretarka u resoru Slavena Radunovića.
Nije jasno na osnovu čega Adžović iznosi ove tvrdnje, s obzirom da Mandić nije zakazao nastavak sjednice na kojoj bi se rapravljalo o budžetu.

Abazović i Zirojević bez informacija o sastanku sa Mandićem, u SD-u smatraju da nemaju o čemu da razgovaraju sa njim

Jedna osoba je stradala, dok je druga povrijeđena u teškoj saobraćajnoj nesreći u Rožajama, prenosi Portal RTCG.
Nesreća se dogodila u mjestu Zeleni, na ulazu u grad iz pravca graničnog prelaza Dračenovac.
Uviđaj je u toku.

Težak udes u Rožajama: Jedna osoba stradala, druga povrijeđena

Osnovno državno tužilaštvo formiralo je predmet povodom snimka na kojem pokojna Ivona Savićević šalje oproštajnu poruku svojoj drugarici. Taj video snimak objavio je prvo Kurir, zatim su ga prenijeli i ostali srpski mediji.&nbsp;
Glavni i odgovorni urednik u Televiziji E Draško Đuranović kaže da je sporno to što drugarica tvrdi da je taj snimak mogao da dostavi samo neko od crnogorskih policajaca Kuriru. Istraga je u toku, a postavlja se pitanje gdje granica, kada je dosta, i pred čim se novinarstvo povlači, i šta je sve urađeno pogrešno.&nbsp;
- Istraga u tom slučaju je mnogo važnija nego što nekima izgleda, i ne samo radi saznanja da li je snimak izašao iz policije, već da bi dobili potvrdu da li ljudi u državnim institucijama profesionalno obavljaju svoje obaveze. To je takvo moralno ogrešnje, takav jedan skaredan čin, da ne morate biti novinar, niti čak zaposleno lice u državnim institucijama, dovoljno je da budete čovjek i da znate da se to ne može raditi. Prije svega, mislim da je objavljen snimak u času kad još nije bilo pronađeno tijelo Ivone Savićević, i, mislim, da je to, nažalost, slučaj koji nije usamljen, i onda je na nama da se zapitamo u kakvom društvu živimo, kakvo društvo mi kreiramo kao mediji, a uopšteno kakve su politike, i u kakvom društvu treba da odrastu naša djeca. Nije ovo samo pitanje ove generacije, ili ovih generacija, već i budućih generacija, jer znate izreku da zatrovana voćka ne može dati zdrav plod, tako je i ovo ozbiljan problem, i zato kažem da bi strašno važno bilo da tužilaštvo okonča tu istragu - kazao je u emisiji "E uživo", na Televiziji E, Đuranović.
U vrijeme preispitivanja djelovanja policije, u toku tragedije na Cetinju, teško je zamisliti, kaže Đuranović, kakav je profil ličnosti tog policajca, a moguće je da takve stvari radi, kako kaže, i za novac.
- To su stvari kad čovjek zanijemi, ne možete da vjerujete da takvi ljudi postoje, koji bi prodali sve ono što je najsvetije, za neki sitan novac, i nebitan je novac, nego radi se o principima. Zato opet kažem da je važno da se zna odakle je poteklo, odakle je taj snimak dostavljen - istakao je Đuranović.
Iako je među prvima vidio snimak nesretne žene, glavni i odgovorni urednik TVE &nbsp;nije razmatrao da li ga treba objaviti ili ne. Taj snimak nije objavio, a sam naglašava da ne možete biti novinar, a u isto vrijeme biti i nečovjek.
- Loši ljudi ne mogu biti dobri novinari, o tome se radi, ne mogu biti novinari. Nije to sad pitanja nekog velikog razmišljanja, odluke, vi kad vidite taj snimak zgrozite se znate da to ne možete da objavite, znate da je to intimna stvar, da to ne možete da objavite. Da ne govorim &nbsp;već o etičkom i profesionalnom standardu, da se o samoubistvima u suštini ne izvještava. Moj izbor je bio lagan, teško je to bilo vidjeti sve. Crnogorski mainstream mediji, televizije, novine, ovi stabilni mediji, su oko tragedije na Cetinju, ili sa manje više različitim informacijama, djelovali u skladu sa profesionalnim standardima. Nažalost, tabloidni mediji, koji služe režimu u Srbiji, oni su tu senzaciju vidjeli kao priliku za satanizovanje čitavog jednog grada, čitave jedne društvene zajednice. Što se toga tiče izbor je lagan, i ne možete napraviti grešku ako poštujete neki moralni kodeks. Nijesam imao, ne samo ja, nego svi mi u redakciji, nijesmo imali dilemu, i znali smo &nbsp;da to ne smije da se objavi - poručio je Đuranović.
Tabloidi koje hrane srpska vlast, smatra Đuranović, objavljuju znajući šta rade jer ne prave neke slučajne greške iz neznanja, već radi, naglašava on, o agendi koju sprovode.
- Naš je problem, govorim sad o Crnoj Gori, što mi moramo da se izborimo sa onim što jeste profesionalizam, da budemo pošteni, prije svega prema sebi, i da kad napravimo grešku da se izvinimo. Jer, nema toga koji ne pravi greške, problem je ako se ne izvinite nijeste napravili grešku, nego imate zlu ili zlobnu namjeru. To je ona stvar koju mi moramo razlučiti, a, nažalost nije ni u crnogorskom novinarstvu podvučena linija između onoga što je, uslovno rečeno, profesionalno novinarstvo, i između onoga što je na granici, profesionalno partijsko, ili propagandno - naglasio je Đuranović.
<h2>Drobac: Municiju za pucanj u ljudsko dostojanstvo mediju, po svoj prilici, dostavila policija&nbsp;</h2>
Ne mislim da novinarstvo treba da se povlači ikada, ali zadatak i cilj novinarstva je da budu čuvari granice, a ta granica je obaveza čuvanja ljudskog dostojanstva - kazala je u emisiji "E uživo", na Televiziji E, izvršna direktorica TVE Sonja Drobac.
- Nažalost, mnogo medija danas, sada radi sasvim suprotno. Oni načinima na koji rade brišu etičke okvire društava, to ostavlja dalekosežne posljedice. Ne postoje dva puta u novinarstvu. Novinarstvo je oduvijek, i zauvijek će biti traganje za odgovorima koje bi mnogi željeli da sakriju, to je neka definicija. Dodatnu težinu ovom slučaju od koga smo krenuli u priču, ovom slučaju objavjavljivanja posljednjeg snimka osobe koja je tragično završila, dodatno je teško zato što je municiju za pucanj u ljudsko dostojanstvo mediju, po svoj prilici, dostavila &nbsp;policija, ona institucija koja po definiciji u društvu postoji da bi štitila naše živote, i naše dostojanstvo. Mnogo, mnogo teških pitanja ovaj slučaj otvara - rekla je Drobac.
Ona smatra da je najvažnije da među novinare dolaze oni koji znaju vrijednost života, koji znaju vrijednost ljudskog dostojanstva i koji nijesu, kako kaže, čovjekomrzci i koji mogu da razumiju težinu i ljepotu života.&nbsp;
- Promijenilo se ipak nešto! Vidimo na trgovima, po gradovima Srbije da se promijenilo. Ključalo je, ključalo je, temperatura je rasla. Mi imamo sada Srbiju u stanju potpune građanske pobune. Kad se dođe na tu granicu, a čini mi se, a to kažem s puno odgovornosti, da se građani u Srbije bore, bukvalno, na život i na smrt, &nbsp;svojih porodica, srpskog društva. Onda mi vidimo da su ti mediji izgubili poštovanje, izgubili povjerenje, to je jedan proces koji je tekao, i mi sad vidimo dokle se došlo. Za nas je pitanje, u Crnoj Gori, moramo li da dođemo na tu granicu, ili ćemo djelovati, ipak, jedan korak prije toga. I mi smo, i to svi vidimo, na istom tom putu. Pitanje je da li ćemo čekati da nam se desi ono što se desilo u Srbiji, ono što se dešava u Srbiji, ili ćemo, ipak, reagovati ranije. Čini mi se da je problem u tome što naša društva postala bestidna, mi smo izgubii stid, i nijesam prva koja to kaže, kao kategoriju, i u privatnom, i u javnom prostoru. Čini mi se da treba da govorimo o tom povratku stida, stida kyo osjećaja odgovornosti, ne stid kao kamen oko vrata, koji vuče da se strmoglaviš, nego kao kamenčić u cipeli, koji te stalno podsjeća na to da moraš da budeš odgovoran. Svi griješimo, ali moramo da imamo dovoljno integriteta i kažemo u redu, pogriješili smo, hajde da vidimo kako da stvar ispravimo, hajde da vidimo kako se više nikada ne događaju takve stvari. To je ono o čemu treba da se priča - zaključila je Drobac.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DfctVJIBKsd0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Đuranović: Loši ljudi ne mogu biti dobri novinari

U susret novom protestu, koji neformalna grupa studenata “Kamo Śutra?” organizuje povodom tragedije na Cetinju, a koji će biti održan u Podgorici u subotu 25. januara, predstavnik ove neformalne grupe, Danilo Guberinić ističe da do sada nisu dobili nijedan zvanični odgovor da će njihovi zahtjevi biti ispunjeni.
- Sjutra ćemo Vladi direktno predati naše zahtjeve, a danas smo u saopštenju od premijera Milojka Spajića tražili da 1. februara organizuje konferenciju na kojoj će se izjasniti konkretno o zločinu, te smo ga pozvali da saopšti koje su to mjere preduzete jer mi nismo dobili nijednu zvaničnu informaciju koja se odnosi na mjere koje su preuzete povodom zločina koji se desio na Cetinju - naveo je Guberinić.
Zahvalio je velikom broju medija na profesionalnom izvještavanju o protestima i uopšteno o djelovanju grupe &nbsp;“Kamo Śutra?”, ali napominje da i dalje osjećaju pritiske sa različitih drugih adresa.
- Počeli smo da dobijamo nove pritiske, konkretno od određenih predstavnika Pokreta Evropa sad. Razumijemo optužbe koje stižu jer kultura protesta, pogotovo onih studentskih, nije toliko popularna u Crnoj Gori, ali ne možemo da razumijemo iz kog razloga se mi targetiramo i zašto se vrši pritisak, jer sav taj trud koji je uložen da bi se saznalo ko smo zapravo mi i ko stoji iza grupe studenata “Kamo Śutra?” – a iza nas ne stoji niko, mogao se uložiti na konkretno rješavanje problema i ispunjenje naših zahtjeva, te smatramo da bi situacija bila mnogo efikasnija - naveo je Guberinić.
Prema procjenama grupe studenata “Kamo Śutra?” na prvom njihovom protestu posvećenom tragediji na Cetinju bilo je oko 5.000 građana, dok za drugi procjenjuju da je bilo više od 10.000 ljudi.
- Dobili smo podršku od velikog broja građana, stomatologa, udruženja advokata, velikog broja umjetnika... Podrška svakog dana raste i mi se nadamo da će na narednom protestu broj građana biti još veći. Na prethodnom protestu smo iznijeli novi zahtjev koji je usmjeren ka prevenciji i rješavanju problema mentalnog zdravlja, ali nećemo trenutno dodavati nijedan drugi zahtjev - poručio je Guberinić.
Novi protest grupe “Kamo Śutra?” koji je najavljen za subotu 25. januar počeće skupom ispred MUP-a u 19:30 sati, a nakon čega je predviđena protestna šetnja do Skupštine Crne Gore.

Guberinić: Ne razumijemo zašto se „Kamo Śutra” targetira, dobijamo nove pritiske od PES-a

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović danas je na svoj način obilježio Bogojavljenje - zaranjajući u krstionicu par puta - uz riječi „vaistinu se javi“. Video snimak koji tome svjedoči objavljen je na Fejsbuk stranici „Vojvoda Momcilo“.
Zaranjanje u krstionicu u zatvorenim crkvama ili manastirima za Bogojavljenje zvanično nije običaj u pravoslavnoj tradiciji - već je krstionica namijenjena za obrede krštenja.
Običaj zaranjanja u vodu na ovaj dan se uglavnom odvija u otvorenim vodama: poput rijeka, jezera, mora - koje simbolizuju rijeku Jordan - u kojoj je, kako se vjeruje, kršten Isus Hrist.
U ovom maniru Bogojavljenje obilježava i ruski predsjednik Vladimir Putin.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FN0_cDSfqQdc%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

VIDEO: Mujović na svoj način obilježio Bogojavljenje

Višednevni izostanak zvanične potvrde iz Ministarstva prosvjete da je direktorica Gimnazije ,,Slobodan Škerović” Biljana Vučurović razriješena, kao i jučerašnja &nbsp;štura objava da je imenovan vršilac dužnosti direktora Zoran Pejović, rezultat su zakulisnih manevara premijera i lidera PES-a Milojka Spajića.&nbsp; Sakrivanjem informacija o smjeni - koja je ,,odrađena” ranije ali zvanično zavedena tek 17. januara – Spajić je želio da vanrednu situaciju javno prikaže redovnom i da tako pokuša da održi jedinstvo unutar unutar svoje stranke, ali i sačuva koaliciju sa Novom srpskom demokratijom Andrije Mandića.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025012101014_ef576f0f6c41f0097c55fd02d19bf841643d65ff775b8ac50133718ad2882e15.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025012101014_ef576f0f6c41f0097c55fd02d19bf841643d65ff775b8ac50133718ad2882e15" data-rendition-name="original" width="750" height="430" loading="lazy" alt="PRINCIPIJELNA: Ministarka Anđela Jakšić Stojanović"> <figcaption>PRINCIPIJELNA: Ministarka Anđela Jakšić Stojanović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ODLUČNA MINISTARKA I PREMIJER KOJI OBEĆAVA Prema informacijama Portala ETV, uzaludni su bili napori Budimira Aleksića, funkcionera Mandićeve NSD da na sve načine promijeni odluku o smjeni Vučurović, koja je postala izvjesna nakon što je prosvjetna inspekcija utvrdila da je direktorica Gimnazije prekršila zakon.&nbsp; Ministarka Anđela Jakšić Stojanović, kako kažu izvori, pokazala je krajnju odlučnost i odbila da usliši, prvo molbe i nagovaranja Aleksića, kasnije i naredbu Milojka Spajića da odustane - radi mira unutar parlamentarne većine – od razrješenja Vučurović. Kada je Spajić shvatio da ministarka prosvjete neće pokleknuti pod pritiskom, okrenuo se ,,kontroli štete”: naredio je da se niko ne oglašava ili odgovara medijima iz resora Jakšić Stojanović. Istovremeno, pokušao je da ublaži bijes Nove srpske demokratije: obećao je Mandiću da će Jakšić Stojanović biti razriješena dužnosti minstarke prilikom sljedeće rekonstrukcije, koju premijer planira za početak proljeća. Premijer je takođe zamolio predsjednika Skupštine da, dok traju protesti studenata - i u vremenu kada iz Brisela stižu jasna upozorenja da se moraju izgladiti odnosi opozicijom u sporu oko Ustavnog suda – Mandić ne podiže tenzije i ne dovodi u pitanje opstanak 44. Vlade Crne Gore.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025012101014_36c9d15a2faecd5b042cdb3572d2f1d664d5680848a598e5e357cabc025d4bfe.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025012101014_36c9d15a2faecd5b042cdb3572d2f1d664d5680848a598e5e357cabc025d4bfe" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="KAKO SAČUVATI INTERESNU KOALICIJU: Mandić, Spajić i Bečić"> <figcaption>KAKO SAČUVATI INTERESNU KOALICIJU: Mandić, Spajić i Bečić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Andrija Mandić je, kažu izvori Portala ETV, prihvatio Spajićevu ponudu i za sada nije izvjestan sukob PES-a i NSD-a. Međutim, ta kupovina vremena, da bi se smirije tenzije unutar koalicije, nije Spajiću pomogla u sređivanju stvari u sospstvenoj partiji.&nbsp; Naprotiv, sve su vidljivije različite struje unutar PES-a.&nbsp; FRAKCIJSKA BORBA Izvori iz PES-a ističu da se unutar te stranke sve više komplikuju relacije različitih partijskih grupa i da je sve izraženija polarizacija izmedu, uslovno rečeno, prosrpskog i procrnogorskog stranačkog krila.&nbsp; Nakon ,,slučaja Vučurović” ministarka Jakšić Stojanović je prepoznata kao jedan od predvodnika grupe koja ne prihvata gaženje ključnih državnih prerogativa, radi golog opstanka na vlasti. Zato će, kako je Spajić poručio preko posrednika Mandiću, ministarka biti predviđena za smjenu, ne samo zato što je postala target NSD-a, već prije svega što na taj način ozbiljno dovodi u pitanje opstanak koalicije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025012101018_ef77ea70bfd03d5e0e240ed4b1fab41728bb3b41487ea4eb53bca6d2f86f57a8.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025012101018_ef77ea70bfd03d5e0e240ed4b1fab41728bb3b41487ea4eb53bca6d2f86f57a8" data-rendition-name="original" width="800" height="640" loading="lazy" alt="NEPODOBNI MINISTAR I PODOBNI ŠEF KABINETA: Novica Vuković i Branko Krvavac"> <figcaption>NEPODOBNI MINISTAR I PODOBNI ŠEF KABINETA: Novica Vuković i Branko Krvavac(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Osim negativnog stava koji ima prema Jakšić Stojanović, Spajić je nezadovoljan i radom ministra finansija Novice Vukovića, koji inače nije omiljen među većinom članova Vlade. Posebno ga kritikuju ljudi iz vrha PES-a, optužujući ga da, iako drži ključeve od državne kase, tu poziciju ne koristi za posredno jačanje stranke. Istovremeno, Vuković nije voljan da državne novce izdvaja za projekte koje predlažu ljudi bliski Srpskoj pravoslavnoj crkvi.&nbsp; Premijeru Milojku Spajiću, politički formiranom u okviru srpsko-američke lobističke grupe SALC, koja je pomagala litije Srpske pravoslavne crkve 2020. godine, bliža je opcija koju zagovaraju oni funkcioneri PES-a koji ne kriju svoju ,,srpsku prepoznatljivost”, kao i bliskost sa narativom Mandićeve NSD ili Bečićevih Demokrata.&nbsp; Osim šefa kabineta Branka Krvavca, koji ima bezrezervnu podršku premijera Spajića, u toj grupaciji funkcionera PES-a koji imaju ,,srpsku prepoznatljivost”, Spajić računa i na podršku za uslugu partijskom vođi uvijek spermnog Borisa Pejovića, potpredsjednika Skupštine Crne Gore, kao i logoreične Jelene Nedović, koja suštinski ima ulogu partijskog radikala. Neku sličnu poziciju, ,,zaštitnika srpskih interesa“ ima poslanik Dejan Dragović ili šef poslaničkog kluba Vasilije Čarapić...&nbsp; Sve su to ljudi na koje Spajić i Krvavac računaju da će im – bez osvrtanja na evropsku agendu u programu PES-a -svojim beskrupuloznim služenjem interesima prosrpskih stranaka obezbijediti održanje koalicije sa Mandićevom i Bečićevom strankom.&nbsp; PROTESTI OTKRIVAJU PRAVA LICA FUNKCIONERA PES-A Osim unutarstranačkih turbulencija i pokušaja da održe odnosi saradnje sa Mandićevim NSD-om i Bečićevim Demokratama, Spajić i Krvavac iskazuju sve veću nervozu i zabrinutost zbog rasta snage studentskih protesta.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250121010112_25fa82027849be35a4b665f4a4b5ac591d1d8b9114229fadce16b724ce6333e7.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250121010112_25fa82027849be35a4b665f4a4b5ac591d1d8b9114229fadce16b724ce6333e7" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="OPASNOST ZA VLAST: Sa protesta 16. januara "> <figcaption>OPASNOST ZA VLAST: Sa protesta 16. januara(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iako su iz vrha izvršne vlasti pokušali da javno demonstriraju mirnoću, pa su &nbsp;plasirali informacije da se na posljednjem protestu okupilo tek nekih šest hiljada ljudi, u tajnosti - kada raspravljaju u četiri partijska zida - funkcioneri PES-a pokazuju sve veću nervozu.&nbsp; Prije svega zbog izričitog stava vrha Demokrata da ostavke Danila Šaranovića i Alekse Bečića ne dolaze u obzir. To remeti planove Milojka Spajića da nekako ,,otupi oštricu” pristesta. Izvor Portala ETV, koji ima dobre konecije sa kabinetom Milojka Spajića, naglašava da premijer uporno, naročito od protesta 16. januara, pokušava da pronade način kako bi usvojio dio zahtjeva organizatora protesta i tako uspio da smiri tenzije.&nbsp; Prema informacijama izvora iz vrha PES-a, Spajić je užem krugu svojih saradnika, u nekoliko navrata, saopštio da bi ostavka ministra unutrašnjih poslova DaniÍa Šaranovića mogla zadovoljiti organizatore protesta.&nbsp; To je bio i ključni razlog Spajićevog poziva za sastanak vođama studentske organizacije „Kamo śutra". Spajić je namjeravao da predloži organizatorima protesta da odustanu od smjene Alekse Bečića ukoliko Danilo Šaranović podnese ostavku. No, kako je odbijen susret Spajić i njegova ekipa su sada primorani da traže ,,alternativne načine” da se ovakva ponuda predoči organizatorima protesta.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250121010116_43f19a8d1a97c03c1e5004e28a955b6a22b0cae91e6e52479e1e50a9b68b75df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250121010116_43f19a8d1a97c03c1e5004e28a955b6a22b0cae91e6e52479e1e50a9b68b75df" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="SPREMAN ZA SVE: Boris Bogdanović"> <figcaption>SPREMAN ZA SVE: Boris Bogdanović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Predsjednik Vlade je i iz Brisela upozoren da valja ozbiljno shvatiti studentske proteste i njihove zahtjeve. Svjestan da bi isforsirana ostavka Alekse Bečiča neminovno vodila ka padu 44. Vlade Crne Gore, Spajićev cilj je da ,,isposluje” kod Demokrastke Crne Gore rokadu: da nakon ostavke Danila Šaranovića njegovo mjesto zauzme Boris Bogdanović, aktuelni šef poslaničkog kluba Demokrata.&nbsp; Nakon toga bi potpredsjednik Vlade Bečić i novi ministar unutrašnjih poslova Bogdanović pokušaÍi da serijom sastanaka zaustave studentske proteste. To je jedan od razloga što se Aleksa Bečić praktično povukao iz javnosti, pokušavajući da - iako je koordinator svih službi bezbjednosti - ne iritira javnost izjavama nakon maskra na Cetinju 1. januara.&nbsp; Prema informacijama iz vrha PES-a, sada se preko ljudi iz Agencije za nacionalnu bezbjednost pokušavaju naći kontakti sa roditeljima, poslodavcima i rođacima ,,vođa” studentskih protesta, kako bi pokušali da nekako smanje pritisak i ,,omekšaju” priču oko zaustavljanja protestnih okupljanja.&nbsp; Problem je, međutim, što neformalna studentska grupa ,,Kamo śutra“ nema hijerarhijsku strukturu i nekoliko vođa, već horizontalnu organizaciju sa desetak, dvadesetak mladih ljudi koji se dogovaraju. Zato će i zadatak ekipe iz Vlade biti mnogo teži, a ideja o samo jednoj ostavci, Danila Šaranovića, koja bi trebalo da ugasi proteste više djeluje kao utopija nego realnost.&nbsp; Baš kao i što će se teško realizovati namajera Milojka Spajića da istovremeno sjedi na više stolica, odnosno da zadovolji interese Andrije Mandića i Milana Kneževića, uticajnih ambasadora i birokrata iz Evropske unije, a da istovremeno spriječi raskol unutar PES-a...

SPAJIĆEVA (NE)MOGUĆA MISIJA: Kako zadovoljiti Mandića i Evropljane, a spriječiti raskol u PES-u?

Poslanici opozicije nijesu dozvolili održavanje vanredne sjednice Skupštine na čijem dnevnom redu je više tačaka, među kojima Prijedlog zakona o budžetu Crne Gore za 2025. godinu.
Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić je otvorio sjednicu nešto nakon 12 sati, ali su se poslanici opozicije odmah spustili kod njegovog stola ne dozvoljavajući mu da nastavi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dw3wFlPlIFug&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- Poštovani građani Crne Gore, vidite u kakvim uslovima radimo. Sloboda znači ograničavanje samog sebe, a ne drugih. Mi treba da raspravljamo o važnoj stvari, a to je budžet Crne Gore i želim ministru i timu dobrodošlicu. Uvažavam i poštujem poslanike opozicije koji nam na ovoja način saopštavaju odnos prema parlamentu. Ovakvim ponašanjem se dovodi u pitanje autoritet ovog parlamenta, ali građani moraju da znaju da će mnogi biti oštećeni ako danas ne budemo rasrpavljali i usvojili budžet - rekao je Mandić.
Na to mu je šef Poslaničkog kluba DPS-a Andrija Nikolić rekao da za pet minuta može da riješi pvu situaciju.
Mandić je odgovorio da svako pokazuje svoje lice.
- Prvo bih zamolio režiju da snimi sve ljude koji su izašli iz poslaničkih klupa, da ne bih napravio grešku jer vam na osnovu člana 106 Poslovnika Skupštine, a zbog povrede rada sjednice izričem mjeru o kojoj ćete biti, kao i ranije, pisano obaviješteni - poručio je Mandić, dajući pauzu i navodeći da će o nastavku Skupštine biti naknadno obaviješteni.
Crna Gora je u ovu godinu ušla sa privremenim finasiranjem, jer Skupština do 31. decembra nije usvojila državni budžet.
Opozicija je nastavila bojkot sjednica zbog preuzimanja u parlamentu ingerencija Ustavnog suda 17. decembra kada je i parlamentarna većina je usvojila zaključke da se raspiše oglas za izbor dvoje sudija Ustavnog suda koje bira Skupština, a potom Mandić konstatovao prestanak funkcije sutkinji Dragani Đuranović.
Predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković kazao je ranije da će do ispunjenja uslova opozicije Skupština biti blokirana, te da će ustavni poredak štititi po svaku cijenu.
Živković je rekao da je u subotu, u razgovoru sa premijerom Milojkom Spajićem, uz prisustvo šefa Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johana Satlera, potvrdio zahtjeve opozicije povodom prevazilaženja parlamentarne krize.
- Za povratak redovnog rada Skupštine Crne Gore neophodno je poništenje neustavne odluke o penzionisanju sutkinje Ðuranović, kao i potpisivanje sporazuma između opozicije i vlasti u kojem će se jasno precizirati da nema izmjena Ustava u dijelu identitetskih pitanja, kao ni izmjena Zakona o crnogorskom državljanstvu - podcrtao je Živković.
Sa druge strane, iz parlamentarne većine pozivaju opoziciju da prekinu bojkot i dozvole usvajanje budžeta.
I ministar finansija Novica Vuković apelovao je na poslanike da usvoje budžet neophodan za nesmetano funcionisanje javnih finansija. Ukoliko se to ne desi najveći rizik ministar Vuković vidi u otplati 650 miliona eura starih dugova, jer ako ne platimo jednu ratu, na naplatu će, kaže, stići kompletan dug. Zbog privremenog finansiranja već kasni isplata socijalnih davanja.
Na dnevnom redu vanredne sjednice, pored Prijedloga zakona o budžetu Crne Gore za 2025. godinu, su i brojni zakoni koje je Vlada predložila.

Spriječeno održavanje sjednice, Mandić izrekao mjere protiv poslanika opozicije

Zluopotreba moći ili zlonamjerno korišćenje ovlašćenja? &nbsp; Stvarno, kako se to zove, kada oni koji su se na Ustav zakleli da će štititi građane i poštovati zakone - brutalno prekrše svoju riječ i, kršeći zakone, napadaju građane? &nbsp; Prije dva dana je vršilac dužnosti pomoćnika direktora Uprave policije – ime mu je Velimir Furtula – uspio u jednom dopisu i da prekrši i Zakon o unutrašnjim poslovima i da beskrupulozno atakuje na dvije istaknute crnogorske novinarke i građanske aktivistkinje, Danicu Nikolić i Kaćušu Krsmanović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250121200148_847df149a297aaa53047c37bfc7703334d4e282b8350c25491df572f0b85b2f5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250121200148_847df149a297aaa53047c37bfc7703334d4e282b8350c25491df572f0b85b2f5" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="DRASTIČNO KRŠENJE ZAKONA: Velimir Furtula "> <figcaption>DRASTIČNO KRŠENJE ZAKONA: Velimir Furtula(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Da li je u pitanju policijska obijest ili prizemno nepoštovanje vlastite profesije - manje je bitno. Jesu li ministar unutrašnih poslova Danilo Šaranović i vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović prethodno klimnuli glavama da se šalje prijeteće pismo na adresu M portala – i to nije toliko važno. &nbsp;&nbsp; U ovom bizarnom slučaju napada na slobodu javne riječi, značajno je razlučiti što je policija zaista uradila i kakve su posljedice zloupotrebe institucije. &nbsp; Dakle: od glavne urednice M portala Danice Nikolić policija zahtijeva da se pismeno izjasni zašto je na M portalu naručila i objavila tekst Kaćuše Krsmanović, iako je Nikolić samo prenijela tekst koji je Krsmanović, kao novinarka i urednica, prethodno &nbsp;objavila na Portalu ETV. &nbsp; Vrh Uprave policije, dakle, ne zna - ili ne želi da zna - ni đe je, ni ko je, ni kad je objavljen tekst?! &nbsp; Nije tu nije kraj policijskoj šaradi. Sve pozivajući se na Zakon o tajnosti podataka, &nbsp;policijski funkcioner Furtula od urednice Nikolić traži pismeno izjašnjenje - ko je i kada odao tajne podatke - iako glavnu urednicu medija taj zakon uopšte ne obavezuje. Istovremeno, shodno Zakonu o medijima, novinar ima pravo da ne odaje izvore informacije, osim u slučajevima ,,kad je to neophodno radi zaštite interesa​​ nacionalne bezbjednosti, teritorijalnog integriteta i zaštite javnog zdravlja”. &nbsp; Dakle i običnom pozorniku, a ne policijskom funkcioneru, kristalno je jasno da objava jedne stranice dopisa klasifikovanog oznakom ,,Interno", kojim Lazar Šćepanović traži od policajaca da špijaju svoje kolege, a u kojem &nbsp;nema ni jednog zaštićenog podatka – nije odavanje tajnih podataka koji ugrožavaju nacionalnu bezbjednost. Izvjesno je, dakle, da je Furtula zahtjeve u dopisu M portala dostavio da bi – zastrašivanjem pokušao da sazna ko je izvor podataka iz policije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250121200152_23d795026fa49063957ecb9eb04afcc9ecd87ceee3f4c730c283ba817e57eeda.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250121200152_23d795026fa49063957ecb9eb04afcc9ecd87ceee3f4c730c283ba817e57eeda" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="V.d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović"> <figcaption>ŠTO JE SVE TRAŽIO OD POLICAJACA: V.d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Da se razumijemo, nijesu u ovoj mučnoj priči ,,beskrajno naivni” samo policajci. U institucionalno zastrašivanje novinarki Nikolić i Krsmanović uključio se, voljno i spremno, i tužilac Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici Ivan Bojanić. Koji je, kako tvrdi policija, i dao nalog da se novinarke pismeno izjasne od koga su dobile navodno tajne podatke. &nbsp; Kada je razotkriven njegov identitet, a pismo postalo vrlo kompromitujuće, tužilac Bojanić se pokušao ,,opravdati” saopštenjem da on nije imao namjeru da zastraši Nikolić i Krsmanović, da one mogu da se pozovu na Zakon o medijima i da ne odaju izvore... &nbsp; ,,Pomirljivi” tužilac je pokazao naknadnu pamet, kao da mu je neko iz vrha tužilačke organizacije dobro ,,zavrnuo uši”. Ili je, možda, neko pitao: da li su u nekim bliskim rođačkim vezama tužilac Ivan Bojanić i šefica kabineta ministra unutrašnjih poslova Snežana Vujović? &nbsp; Možda bi odgovor na to pitanje odgonetnuo iznenadnu zaintersovanost osnovnog tužioca da se bavi - ograničenjem slobode izražavanja. &nbsp;&nbsp; Moguće da će se i to razjasniti. Ipak, sada je najbitnije: pismo iz Uprave policije je pismeni dokaz teške zloupotrebe policijskih i tužilačkih ovlašćenja. Jer, Zakonik o krivičnom postupku Crne Gore, niti Zakon o unutrašnjim poslovima ne poznaju institut - zahtjev za izjašnjenje. &nbsp; I sada je jasan motiv i vrha Uprave policije i osnovnog tužioca - besprizorno zastrašivanje novinarki i klasična zloupotreba moći i službenog položaja. &nbsp; Teško je da se ne primijeti obrazac, zakonitost ponavljanja napada na slobodne novinare: od BIRN-ovog targetiranja građanskih aktivista, brutalnog pokušaja kriminalizacije novinara koje je, bez reakcije vrha Specijalnog državnog tužilaštva sprovodio specijalni tužilac Miloš Šoškić, do ovog posljednjeg zastrašivanja koje potpisuje policijski funkcioner Velimir Furtula... Nije to slučajnost već planski pokušaj zatiranja slobode govora. I za crnogorsko društvo bi sve to trebalo biti crveni alarm, jer su ataci državnih službenike policije i tužilaštva na na slobodne novinarke i novinare pravi skener, prava slika nedemokratičnosti. Istovremeno, za odgovornu vlast bi svaka registrovana, čak i minimalna zloupotreba moći policije i tužilaštva, trebalo biti posljednje upozorenje da se nešto mora mijenjati. &nbsp; Ali, sudeći po onome što premijer Spajić objavljuje – koji sebe na društvenim mrežama naziva naziva cvrčkom - njega ne interesuju ni promjene, ni zakonitost postupanja ni princip pravne države… Sve dok je na vlasti i dok njegovu pjesmu premijera-cvrčka, ovdašnji mravi–crnogorski građani mirno slušaju. &nbsp; A što će biti dan poslije, kada pjesma cvrčka prestane? Izgleda da premijera i lidera PES-a to sada ne interesuje, kao da vjeruje ,,u vječni život parlamentarne većine”. &nbsp;

Tag: ombudsman

Bjeković: Osuđujemo svaki govor mržnje u vezi sa masakrom na Cetinju

Ombudsman prošle godine zaprimio 43 žalbe na postupanje policije

Dobardžić: Godinu obilježio govor mržnje u onlajn prostoru, ali i mizogini i seksistički govori

Pejović i Božović tužili Savjet RTCG: Izbor ombudsmana po prijateljskim i poslovnim vezama Drljevića

Bjeković o slučaju u Gimnaziji "Slobodan Škerović": Sve ćemo ispitati i donijeti preporuku

Bjeković: Briga o ranjivim kategorijama obaveza i države i društva

Šljivančanin: Država da se okrene prioritetima, a to djeca jesu

Ombudsman: Proces formiranja jedinstvenog registra osoba sa invaliditetom mora se okončati što prije

Ombudsman: Spaljivanje lutke sa likom Nikolaidisa sadrži elemente govora mržnje

Ombudsman: Spaljivanje lutke sa likom Nikolaidisa sadrži elemente govora mržnje

Abazović i Zirojević bez informacija o sastanku sa Mandićem, u SD-u smatraju da nemaju o čemu da razgovaraju sa njim

Težak udes u Rožajama: Jedna osoba stradala, druga povrijeđena

Đuranović: Loši ljudi ne mogu biti dobri novinari

Guberinić: Ne razumijemo zašto se „Kamo Śutra” targetira, dobijamo nove pritiske od PES-a

PRATITE TVe UŽIVO