U Zaštitniku ljudskih prava (Ombudsman) ocijenili su da je rasistička izjava generalnog sekretara Udruženja novinara i vlasnika i glavnog i odgovornog urednika portala „Srpska24“ Ivana Miloševića da je u zemlji sa „74 odsto pravoslavnog stanovništva nepristojno da predstavnik nacionalne manjine vodi vanjsku politiku Crne Gore“.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fkolumne%2Fpodgorica-po-mujovicu-mirise-na-milosevica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Cijenimo je rasističkom i u svemu odudarajućom od svih vrijednosti koje čine Crnu Goru kao savremeno, multietničko i multikonfesionalno društvo - podvukli su u Ombudsmanu.
Imajući u vidu da ovakva izjava dolazi od predstavnika medijske zajednice očekivano je, kažu oni, da novinari budu dio vodećih snaga društvene kohezije i izgradnje mira u Crnoj Gori, a ne da daju povod za jačanje radikalnih i ekstremističkih stavova.
- Institucija Zaštitnika naravno osuđuje ovakav vid „slobode govora“ i podsjeća da bi Crna Gora trebala biti država u kojoj pripadnost vjeri i naciji ne smije biti protivpravni kriterijum za određivanje ko može biti nosilac javnih funkcija, već da bi znanje, kompetencije i iskustvo morali biti prvenstveni i odlučujući kriterijum za bilo koju, a posebno ovako značajnu državnu funkciju - istakli su u Ombudsmanu.
Jasni su da Crna Gora jeste država čiju suverenost grade svi njeni građani i građanke bez obzira na vjeru, naciju ili kakvo drugo lično svojstvo.
- A pravo na istaknute državne i javne funkcije uopšte, nije rezervisano samo za pripadnike jedne, pa bila ona većinska konfesija i/ili nacija - zaključili su u Ombudsmanu.
Podsjećamo, Milošević je prošle godine, uoči podgoričkih izbora u uratku koji je objavljen na prosrpskim portalima, u javnost lansirao isti narativ ocjenjujući da Nermin Abdić, nosilac liste DPS-a, ne može da bude gradonačelnik Podgorice jer je musliman.
- Nermin Abdić ipak pripada religioznoj i nacionalnoj manjini i teško može da pod svoje skute objedini ono što je Podgorica bila, a i danas je. Ipak, ovaj grad je naselje pravoslavnih stanovnika i njihova tradicija... - pisalo je, između ostalog, u tom tekstu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

thumbnail

Ombudsman: Rasistička izjava Miloševića odudara od svih vrijednosti koje čine Crnu Goru

Odbornica u Skupštini Opštine Nikšić Jelena Marković zatražila je od Skupštine Crne Gore da razriješi Ombudsmana Sinišu Bjekovića i njegovu zamjenicu Nermu Dobardžić koja se u istom danu kada je donijela mišljenje u korist doskorašnje direktorice podgoričke Gimnazije Biljane Vučurović našla na listi kandidata za dvoje sudija Ustavnog suda.
U tome, kako je Portal ETV danas objavio, u instituciji u kojoj radi ne vide ništa sporno - iako njen potencijalni prolaz u Ustavni sud zavisi od poslanika, prvenstveno onih iz bivšeg Demokratskog fronta - koji su koji su se mjesecima, na čelu sa suprugom tadašnje direktorice podgoričke Gimnazije - Jovanom Jolem Vučurovićem, borili za njeno pravo, čast, slobodu, lik i djelo.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fdobardzic-se-u-istom-danu-nasla-na-listi-kandidata-za-sudije-us-i-objavila-misljenje-u-korist-vucurovic-ombudsman-ne-vidi-nista-sporno&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;Marković je u reagovanju navela da iako ovo od Skupštine traži, unaprijed zna da se neće dogoditi.
- Jer Ombudsman političar ovakvim radom koji je ugrozio sve sem vlast koju je nanoseći štetu drugima čak abolirao odgovornosti. Tako je obezbijedio još jedan siguran mandat sebi, a Savjetnici Dorbadzić da postane sutkinja Ustavnog suda - kao što je to i slučaj sa poslanicom Jelenom Nedović koja je sa mjesta savjetnice Ombudsmana ušla u političku trku - navela je Marković.
Ukazala je da se Dobardžić prema onoj koja nije postupala zakonito odnosi kao prema žrtvi - dok žrtvu, koja je i dijete, tretira neadekvatno.&nbsp;
- Primjer kako je Ombudsman dužan da postupa u svakom slučaju i pozove institucije kakve su policija i tužilaštvo imamo kada reaguje prema bliskima vlasti, a to nije radio ni kada je upozoravan, dok kada slučaj jeste interes vlasti, on pronalazi razloge i kad nijesu opravdani, a zanemaruje i ćuti na očigledne primjere govora mržnje, a i seksualnog uznemiravanja djevojčice u istom predmetu - navela je Marković.
Primjer kako je trebalo da reaguje Ombudsman prema gradonačelniku Nikšića Marku Kovačeviću kada je zaprijetio da će se sa Crnogorcima i ostalim manjinskim narodima obračunati kao sa Turcima je, kaže, ono na što ukazujem.
- Jer tako je trebalo da pozove sa jasnom argumentacijom Upravu policije i VDT da reaguju i procesuiraju Kovačevića kao i mnoge druge koji su iskazivali ovakav opasan stav genocidne poruke, ne smijem ne pomenuti gradonačelnika Pljevalja protiv koga sam podnijela krivičnu prijavu, a taj slučaj Tužilaštvo još ,,razmatra" su samo neki od slučajeva kad ovaj mehanizam pozivanja nadležnih na reagovanje u cilju zaštite građana što je njegova osnovna uloga - izostaju - podvukla je Marković.
U slučaju ugrožene djevojčice imamo, konstatuje Marković, muk.
- A one koja je dodatno ugrozila i pripada vlasti- ovako reaguje. Ja naravno svako ugrožavanje čovjeka na bilo koji način osuđujem, a Ombudsman koji treba da jednako štiti sve građane zanemaruje ih kako bi se priklonio vlasti - navela je odbornica u SO Nikšić.
Imali smo, ukazuje, govor mržnje prema Cetinju i Cetinjanima poslije krvavog pira koji se desio, a Ombudsman se tada nije bio ovako decidan.
- Kao u slučaju koji ima veze sa poslanikom DF jer je u pitanju njegova supruga, a sve to naravno po želji predsjednika Skupštine Andrije Mandića. Navedeni slučajevi jasno govore o selektivnom radu i ciljanom neradu kako bi se umanjila odgovornost vlasti - navela je Marković.
Konstatovala je da zamjenica Dobardžić u mišljenju za transparent sa protesta sadržine: ,,Idemo Niš" kaže da se to može drugačije tumačiti.
- Naprimjer kao protesti u Nišu, pa poziva druge građane na podršku protesta kao što je u Nišu, uz riječi IDEMO NIŠ. &nbsp;Znači da je napisano IDEMO ZA NIŠ, moglo bi se tako tumačiti, ali ni to nije sa sigurnošću. Međutim riječi IDEMO NIŠ se ne mogu tako tumačiti, jer nije bilo decidno napisano tako. To tumači kako njoj odgovara - istakla je Marković.
Druge strane poruka sadržine da "treba sve Cetinjane uništiti", đe je, kako je navela Marković, jasno rečeno i iskazana je mržnja i prijetnja, Ombudsman se ne oglašava - ili to čini jedva i nejasno.
- A takav način, govori o neprofesionalnom i selektivnom odnosu i govori da je uticaj Vučurovića bio veoma snažan, to jest uticaj ,,Jolove" partije i predsjednika Skupštine Mandića - cijeni Marković.
To, smatra ona, pokazuje da je Ombudsman zamijenio svoju ulogu da je postao političar.
- I kao takav ne štiti građane od zloupotreba institucija sistema i pojedinaca u njoj, &nbsp;koji zloupotrebljavaju položaj da bi iskazali svoju moć, pa on umjesto da se osvrne na to, sada napada građane štiteći direktoricu škole, a ne djevojčicu koja je stvarno bila izložena mizoginiji i ko zna kakvim ptijetnjama i uvredama koje su jasno seksualno uznemiravanje - podvukla je Marković.
E ovo se, kaže ona, zove zloupotreba povjerenja u instituciju kojoj EU i građani vjeruju ne znajući da je uzurpirana.
- Na čelu sa Bjekovićem - političarom koji zarad ličnih interesa i obezbjeđivanja još jednog mandata preko aktuelne vlasti - ne mareći da pripada uvijek svakoj vlasti zarad sopstvene funkcije na štetu svih građana Crne Gore - zaključila je Marković dodajući da bi Evropska unija (EU) trebalo da prepozna ovo očito selektivno postupanje.

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

Marković: Skupština da razriješi Bjekovića i Dobardžić, a EU prepozna očito selektivno postupanje

Činjenica da se zamjenica Ombudsmana Nerma Dobardžić našla na listi kandidata koji pretenduju da popune dvije pozicije u Ustavnom sudu istog dana kada je ocijenila da je bivša direktorica Gimnazije „Slobodan Škerović“ Biljana Vučurović bila izložena mizoginim, seksističkim i neprihvatljivim uvredama u objavama njenih neistomišljenika - za instituciju u kojoj radi uopšte nije sporna.
Ona je ugroženost Vučurovićeve prepoznala u objavama na društvenim mrežama i porukama sa transparenata, pored ostalih, i organizatora protesta Koste Mijuškovića koji je, zajedno sa brojnim građanima, tražio njenu odgovornost jer nije adekvatno reagovala na slučaj Sare Vujisić - bivše učenice koju je, tek pošto je završila školovanje u toj obrazovnoj ustanovi porukama seksualno uznemiravao profesor Radoman Čečović.
Da potencijalni prolaz Dobardžić u Ustavni sud ne zavisi upravo od funkcionera bivšeg Demokratskog fronta (DF) koji su se mjesecima, na čelu sa suprugom tadašnje direktorice podgoričke Gimnazije - Jovanom Jolem Vučurovićem, borili za njeno pravo, čast, slobodu, lik i djelo - ova situacija ne bi bila toliko simptomatična. Ali jeste: jednostavno zbog činjenice da će partijski drugovi Jovana Vučurovića u parlamentu odlučivati ko će biti buduće sudije najviše sudske instance u državi.
Na pitanje Portala ETV kako cijene ovu situaciju, u instituciji Zaštitnika ljudskih prava su odbacili mogućnost da je odluka Dobardžić politički motivisana, i uz to ocijenili da njena kandidatura za sutkinju Ustavnog suda nije razlog za izuzeće iz ovog predmeta.&nbsp;
- Jer ta okolnost nije uticala na nepristrasno postupanje zamjenice Zaštitnika u ovom predmetu. Imajući u vidu nadležnost grupe poslova za koju oblast je zamjenica gđa Dobardžić, a koja se odnosi na prava ranjivih gupa, zaštitu od diskriminacije i rodnu ravnopravnost, podsjećamo da tu spadaju svi predmeti u vezi sa nacionalnim i vjerskim navodima o diskriminaciji, kao i diskriminaciji na osnovu političke pripadnosti, kao jedni od najosjetljivijih pitanja u polarizovanom društvu, kakvo je crnogorsko - naveli su u Ombudsmanu.
<h2>BUKVALIZAM</h2>
Dobardžić je u svom mišljenju ocijenila da su prava Biljane Vučurović, između ostalog, ugrožena jer je prijedlog za njenu smjenu na društvenim mrežama ispraćen porukom: „Idemo Niš“. Tako je navela da ovaj komentar aludira na „određeno zagovaranje da ona napusti mjesto svog boravka, rada i života“.
- Te da ide za Niš, što dalje može da utiče na javno mnjenje da se pridruže ovakvom stavu i ugrozi sigurnost podnositeljke, kao i osjećaj pripadanja zajednici i kolektivitetu - dodaje se u dijelu mišljenja Dobardžić koji je javnost ispratila podsmijehom s obzirom na to da se ova fraza u narodu obično koristi kao izraz kojim se pozdravljaju i proslavljaju ishodi određenih događaja.
U Ombudsmanu smatraju da je Dobardžić postupala i da će postupati nezavisno od bilo kakvih političkih ili drugih konotacija, po Ustavu, zakonima i međunarodnim standardima.
- Podsjećamo da je zamjenica Dobardžić i ranije bila kandidatkinja za sutkinju Ustavnog suda i tada je imala u radu predmete sličnog karaktera (sa navodima o političkoj, vjerskoj, nacionalnoj diskriminaciji), ili u budućnosti potencijalno može biti učesnica drugih javnih konkursa/oglasa, pa bi primjenom takvih tumačenja javnosti trebalo da se izuzima iz većine predmeta, jer bi se uvijek moglo „pripisati“ da je mišljenje za/protiv neke od pomenutih grupacija - dodali su u odgovorima na pitanja Portala ETV.
<h2>SPORNE ALUZIJE</h2>
Nakon što je Vujisić obavijestila Vučurović da je profesor seksualno uznemirava, ona ga je kaznila skidanjem 30 odsto sa plate u jednom mjesecu - tj. najblažom kaznom, a kako je utvrdila Prosvjetna inspekcija, nije ispitala sumnje Vujisić da postoji još takvih slučajeva u Gimnaziji, niti prijavila slučaj nadležnima, a profesor je nastavio da radi u toj školi.
Zbog ovog slučaja održana su dva protesta na kojima su brojni građani tražili smjenu Vučurović, kao i da se Čečoviću zabrani dalji rad u prosvjeti.&nbsp;
Građani koji su na društvenim mrežama, ali i na ulici, negodovali zbog ovog slučaja, pravili su aluzije na poruke koje je Čečović uputio bivšoj učenici, ali i na to kako se direktorica odnijela u odnosu na tu situaciju: kao naprimjer što je pravdanje njegovih prostih poruka prihvatila kao da se „preigrao riječima“.
Tako je Dobardžić u mišljenju konstatovala da su u jednoj objavi na društvenoj mreži ilustrovani Vučurović i Čečović dok on izgovara: „Mogu li da ti vidim si*e“, a da ona odgovara: „Malo se zaigrao riječima“.
Iz mišljenja Dobardžić proizilazi da je Vučurović bila ugrožena i određenim porukama sa transparenata na tim protestima poput: „izdajica svoga pola“; „ako ste pedofil i tražite posao danas je vaš srećan dan“, „je li naš strah vrijedan jedne smanjene plate“; „ako vas advokat ne brani, Biljana Vučurović hoće“...
Navedenim posterima, cijeni Dobardžić, izvršen je napad na lična prava Vučurović, njen privatni i porodični život, uključujući lični i profesionalni integritet.
- Čime je dodatno izložena osudi i napadu javnosti i neprimjerenom targetiranju nje, kao žene i tadašnje direktorice - dodala je zamjenica Ombudsmana u mišljenju.
Naglasila je i da objava (organizatora protesta Koste Mijuškovića) koja sadrži kvalifikaciju da je Vučurović „ljubiteljka pedofila“ predstavlja „napad na njenu ličnost, neprimjerenim etiketiranjem i kvalifikovanjem kao ljubiteljke pojave koja predstavlja krivično djelo i ekstremni napad na prava i integritet žrtava tog djela“. Mijušković je ove riječi obajvio kao reakciju na tvrdnje Vučurović da je bila zgrožena postupcima profesora, ali i činjenicu da je to nije spriječilo da sa njim organizuje večeri poezije - kao da se ništa sporno nije dogodilo.
Uz ovu ocjenu, Dobardžić je ipak istakla i da „Zaštitnik ne spori slobodu korisnika/ca društvenih mreža da objavljuju kritičan stav, odnosno vlastite observacije i viđenje određene društvene teme od javnog interesa što događaj koji se dogodio u JU Gimnazija „Slobodan Škerović“ svakako jeste“.
- Iako građani, kao korisnici društvenih mreža, imaju pravo da aktuelizuju događaje od javnog interesa, odnosno događaje koji se na direktan i/ili indirektan način tiču svih, Zaštitnik smatra da sadržina pojedinih objava (uključujući i fotografije, fotomontaže i dr.), kao i posteri na javnim površinama kojima se targetira podnositeljka pritužbe, nijesu spojivi sa vrijednostima demokratskog društva i ne potpadaju pod opseg zaštite prava na slobodu izražavanja - navela je Dobardžić dodajući da su određene objave i posteri na protestima bili senzacionalistički te imali cilj da ponize i degradiraju Vučurović.
<h2>POZIV NA PROCESUIRANJE</h2>
Dobardžić je policiji preporučila da procesuira kreatore objava na društvenim mrežama, ali i poruka sa protesta koje je ocijenila spornim.
- Preporuke Upravi policije: Da, u slučaju da do sada već nijesu identifikovana i procesuirana lica koja su širila uvredljiv, ponižavajući, mizogini i seksistički govor na društvenim mrežama na štetu podnositeljke pritužbe, preduzme sve mjere i radnje iz svoje nadležnosti, bez daljeg odlaganja; Da, u slučaju da do sada već nijesu identifikovana i procesuirana lica koja su postavljala postere sa likom podnositeljke pritužbe na javnim površinama, targetirajući je i izlažući potencijalnoj prijetnji po sigurnost, preduzme sve mjere i radnje iz svoje nadležnosti, bez daljeg odlaganja - zaključuje se u ocjeni Dobardžić.
<h2>GOVOR MRŽNJE PREMA SARI NIJE PRIJAVLJEN</h2>
Na pitanje jesu li razmatrali je li bivša učenica Sara Vujisić bila izložena govoru mržnje, mizoginiji i linču na društvenim mrežama i u propagandnim prosrpskim medijima su odgovorili da ovim povodom nijesu imali pritužbi, te da će o ovom pitanju zauzeti stav nakon prikupljenih informacija i izjašenjenja nadležnog tužilaštva.
- Važno je naglasiti da odredbom člana 32 Zakona o Zaštitniku propisano da se pritužba Zaštitniku može podnijeti u roku od šest mjeseci od dana saznaja za učinjenu povredu ljudskih prava i sloboda, odnosno u roku od jedne godine od dana učinjene povrede. Izuzetno, Zaštitnik može postupati i po isteku roku iz stava 1 ovog člana ako ocijeni da značaj slučaja to zahtijeva. U saopštenju i reagovanju koje smo dali ovim povodom kada je slučaj postao medijski aktuelan, apelovali smo, između ostalog, da se na adekvatan način tretira svaki slučaj, a sve potencijalne žrtve ovakvih ponašanja pozvali da se obrate Ombudsmanu - naveli su oni uz napomenu da je zbog rasprostranjenosti društvenih mreža, broja aktivnih portala, mogućnosti ostavljanja komentara i ostalih formi onlajn izražavanja gotovo nemoguće ispratiti objave u odnosu na sve aktuelne teme, sporna pitanja, targetiranja, uvredljiv govor, govor mržnje i ostale nezakonite i/ili neprihvatljive forme izražavanja.
Kažu da su, imajući u vidu osjetljivost same teme, a i činjenicu da se radi o mladim osobama, naglasili da se ovom temom bave i stručnjaci i opšta javnost, te da su nažalost nerijetki slučajevi komentara iz ugla predrasuda, stigmi, seksizma i diskriminacije zasnovane na polu i drugim ličnim karakteristikama.
- Što se tiče drugog dijela naše nadležnosti i jedine oblasti u kojoj možemo postupati i u odnosu na fizička i pravna lica, privatni i civilni sektor, a to je zaštita od diskriminacije, ranjivih grupa i rodne ravnopravnosti, u međuvremenu smo dobili pritužbu tadašnje direktorice Gimnazije i nakon sprovedenog ispitnog postupka donijeli Mišljenje. To je jedino obraćanje u vezi sa zaštitom od diskriminacije, u koju spadaju i govor mržnje, uvredljiv, seksistički govor i sl, koji smo dobili u vezi sa ovim slučajem iz Gimnazije - naveli su u Ombudsmanu.
<h2>NE ZNAJU ZA GOVOR MRŽNJE U REDOVIMA DF</h2>
Na pitanje jesu li u obzir uzeli izjave visokih funkcionera bivšeg DF-a koji su njihove i neistomišljenike Biljane Vučurović nazivali bijedama i moralnim nakazama su poručili da o tome nemaju ni saznanja, niti da su dobijali pritužbe.
Ovo je, inače, 15. decembra izjavio funckioner Nove srpske demokratije (NSD) i predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš.
U Ombudsmanu su, uz to, naglasili i da je politički govor „odnosno politička debata u svim oblicima posebno suptilna oblast koja traži najviše slobode i u kojem država ima najmanje prostora i osnova da je ograničava“?!
- Evropski sud za ljudska prava kaže da iako ta debata ponekada može da obiluje i uvredljivim govorom, nečim što zgrožava ili šokira javnost, bitnije je što takva politička debata može dovesti do pojašnjenja i rješenja određenih pitanja (što u našim oklonostima nažalost često nije primarni cilj). S tim u vezi, od političara se očekuje i da više „trpe“ u tom smislu, za razliku od ostalih građana/ki - naveli su u Instituciji Zaštitnika ljudskih prava.
Veliki je, kažu, broj saopštenja za javnost, izjava, tv gostovanja, javnih skupova i sličnih dešavanja na ovu temu „gdje su zaštitnik i drugi predstavnici institucije godinama već govorili o zabrinjavajućem opsegu prisustva govora mržnje i drugih formi nezakonitog izražavanja u javnom prostoru Crne Gore, o širim posljedicama koje on može da ima, posebno u polarizovanim društvima, o međunarodnim standardima, preporukama za unaprjeđenje stanja i sličnim temama kojima se pokušava uticati na povećanje tolerancije, društvenog konsezusa, kohezije i demokratije generalno“.
- Smatramo da je ovakva proaktivna uloga poznata svim subjektima koji u kontinuitetu prate rad institucije - dodali su oni.
<h2>O PRIJETNJAMA I UVREDAMA MIJUŠKOVIĆU NI RIJEČI</h2>
U zapećku je ostala i činjenica da je suprug Biljane Vučurović, funkcioner NSD i ujedno predsjednik Odbora za ljudska prava Jovan Jole Vučurović, bio neprijatan prema jednom od organizatora protesta Kosti Mijuškoviću kojem je ispred podgoričke škole uputio riječi: „ako bude problema i to ćemo riješiti“.
Mijušković se javno, ali i u krivičnoj prijavi, jasno izjasnio da je obraćanje Vučurovića doživio kao prijetnju.
Do sad nije poznato ni je li Ombudsman uzeo u obzir brojne objave na društvenim mrežama u kojima je beskrupulozno targetiran i Mijušković, a među kojima je u prvim redovima bio profesor Gimnazije Predrag Ražnatović koji je objavljivao njegove fotografije komentarišući i njegov izgled.
U instituciji Ombudsmana nijesu dali mišljenje ni na činjenicu da je Biljana Vučurović u svojstvu direktorice Gimnazije na pres konfernciji izgovorila da joj je žao što „Sara nije imala podršku oca da prijavi slučaj“ - što je bivša učenica kasnije i demantovala ukazujući da direktorica spinuje stvarnost - i da se ona svog oca ne plaši - već da je jednostavno željela da ga liši ove brige.
<h2>MINISTARKA JE DISKRIMINISALA JER JE NAJAVILA PRIJEDLOG INSPEKCIJE?!</h2>
Vučurović je u prijavi, prema dokumentu koji je objavljen na sajtu Ombudsmana, podsjetila na to da je „u medijima javno dostupna informacija da je Zaštitnik, kroz dvije preporuke upućene bivšem premijeru u tehničkom mandatu Dritanu Abazoviću, utvrdio da je vršio diskriminaciju građana i preduzeća, te da je Zaštitnik, nakon završenog ispitnog postupka po pritužbi „xxxx“Podgorica i „Y.Y.“, i preporučio mu da se uzdrži izjava kojima narušava prezumpciju nevinosti“.
To je uporedila sa njenim slučajem navodeći da je od resorne ministarke Anđele Jakšić-Stojanović pretrpjela diskriminaciju. Jakšić-Stojanović je, inače, na konferenciji za medije krajem decembra rekla da će prosvjetna inspektorka predložiti razrješenje Vučurović, te da će Ministarstvo, nakon što dobije njihov nalaz, postupiti po zakonu.
Dobardžić je ponovila raniji stav te institucije da je „za očekivati je da se svi državni organi, odnosno njihovi predstavnici/e, uključujući ministarku, suzdržavaju od prejudiciranja ishoda postupaka, uzdržavanjem od preuranjenih javnih izjava, koje imaju potencijal da neosnovano uznemire podnositeljku, prije formalno okončanih postupaka, ali i da pogrešno informišu javnost“.
- Zaštitnik podsjeća da nije nadležan da preispituje zakonitost postupka razrješenja, uključujući rokove i druge elemente inspekcijskog i postupka pred Ministarstvom. Međutim, Zaštitnik smatra da se i u konkretnom slučaju moralo voditi računa da se javnosti prenesu tačne, utemeljene i na činjenicama zasnovane informacije, kako se na bazi eventualnih dezinformacija, ne bi kreirala pogrešna i/ili djelimična slika o postupcima koji su se vodili pred inspekcijom i ministarstvom, a koji jesu bili od interesa javnosti da bude informisana - piše u mišljenju Dobardžić.
Vučurović je razriješena je 17. janura, a za vršioca dužnosti podgoričke Gimnazije postavljen je profesor Zoran Pejović.

Anja Ivanović

Dobardžić se u istom danu našla na listi kandidata za sudije US i objavila mišljenje u korist Vučurović, Ombudsman ne vidi ništa sporno

Iz kancelarije Ombudsmana Siniše Bjekovića reagovali su povodom komentara na pojedinim medijima i društvenim mrežama koji sadrže govor mržnje, a koji su vezani za tragediju na Cetinju.
- U očekivanju hitne reakcije nadležnih državnih organa u vezi sa &nbsp;primjerima poput onih koji su danas došli do šire javnosti (tekstovi &nbsp;oblavljeni na portalu Aktuelno), apelujemo na medije da poštuju &nbsp;profesionalne standarde i zakone, te da s posebnom pažnjom &nbsp;administriraju komentare na svojim portalima i/ili društvenim mrežam- navodi se u saopštenju Ombudsmana.
Imajući u vidu ulogu i značaj novinarstva u društvu, ovih dana, &nbsp;ocjenjuju oni, s razlogom je govoreno o profesionalnosti većine &nbsp;crnogorskih medija u izvještavanju o tragičnom događaju na Cetinju.
- Nažalost, drugačija klima vladala je na društvenim mrežama, koje takođe &nbsp;spadaju u javni prostor u kom je pojedinac odgovoran za objave koje &nbsp;prelaze granice slobode izražavanja.Problem predstavlja i situacija da &nbsp;se sporni tekstovi u cilju skretanja pažnje javnosti na nedopustive &nbsp;poruke koje šalju, velikom brzinom prenose na druge portale i profile, &nbsp;pa se i tim interpretacijama širi i/ili podstiče novi talas nezakonitih &nbsp;sadržaja i komentara. Zbog toga je gotovo nemoguće registrovati sve &nbsp;primjere koji su se desili prethodnih dana, naročito na privatnim &nbsp;profilima, ukoliko se na njih ne ukaže nadležnim organima- kazao je Ombudsman.
Iako su i ranije pozvali da ovaj bezumni zločin ne bude razlog za podjele po bilo kom osnovu, iz kancelarije Ombudsmana su još jednom apelovali na sve korisnike društvenih mreža da se suzdrže od komentara kojima se podstiču &nbsp;i šire mržnja, netrpeljivost, neprovjereni ili nezakoniti sadržaji, te &nbsp;da poštuju žrtve i bol njihovih bližnjih.
- Mediji, na kojima je odgovornost više za javnu riječ, važno je da ostanu &nbsp;saveznici institucija u kreitanju atmosfere u kojoj je svakom &nbsp;dozvoljeno da iznese mišljenje, da postavi pitanje i dobije odgovor, ali na način kojim se drugima ne ugrožavaju ostala ljudska prava i slobode- navodi se u saopštenju.
Iako je sloboda izražavanja temelj svakog demokratskog društva, ona, &nbsp;ocjenjuju, ne predstavlja apsolutno pravo, što znači da podliježe &nbsp;ograničenjima.
- Podsjećamo da je govor mržnje, kao oblik &nbsp;diskriminacije, definisan članom 9a Zakona o zabrani diskriminacije i to &nbsp;kao "svaki oblik izražavanja ideja, tvrdnji, informacija i mišljenja &nbsp;koji širi, raspiruje, podstiče ili pravda diskriminaciju, mržnju ili &nbsp;nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog ličnog svojstva, &nbsp;ksenofobiju, rasnu mržnju, antisemitizam ili ostale oblike mržnje &nbsp;zasnovane na netoleranciji, uključujući i netoleranciju izraženu u formi &nbsp;nacionalizma, diskriminacije i neprijateljstva protiv manjina. Istovremeno, govor mržnje je implicitno prepoznat i kroz Krivični &nbsp;zakonik Crne Gore i kroz Zakon o javnom redu i miru- zaključuju iz ove &nbsp;institucije.

Bjeković: Osuđujemo svaki govor mržnje u vezi sa masakrom na Cetinju

Institucija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda prošle godine je primila 43 pritužbe na postupanja Uprave policije, koje su se najčešće odnosile na primjenu policijskih ovlašćenja. 
 
Iz institucije Zaštitnika su agenciji MINA kazali da su prošle godine primili 24 pritužbe manje na rad policije nego 2023. godine, kada ih je bilo 67. 
 
- Pritužbe su se najčešće odnosile na primjenu policijskih ovlašćenja, uključujući odgovarajuće informisanje uhapšenih osoba o svojim pravima, obavještenje porodice i obavještenje advokata - naveli su iz institucije Zaštitnika. 
 
Prema njihovim riječima, u pojedinim slučajevima pritužbe su se odnosile i na zlostavljanje i ponižavajuće postupanje prema građanima i uhapšenim osobama. 
 
Iz kancelarije Zaštitnika su kazali da je, prema preliminarnim podacima, najviše pritužbi na rad policije bilo u Podgorici, gdje ih je zabilježeno 19. 
 
Kako su rekli, u Baru i Beranama su imali po četiri pritužbe, u Bijelom Polju tri, u Nikšiću, Budvi i Danilovgradu po dvije, dok je za šest pritužbi nepoznato na koju se opštinu odnose. 
 
Iz institucije Zaštitnika su kazali da su njihovi predstavnici 25. decembra posjetili Upravu za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS). 
 
Oni su ukazali na to da su uslovi u Istražnom zatvoru i dalje loši. 
 
- Prenatrpanost je problem koji je u kontinuitetu zastupljen i dovodi do loših životnih uslova za pritvorene osobe - naglasili su iz institucije Zaštitnika. 
 
Oni su istakli da očekuju da će izgradnja objekata u okviru kompleksa zatvora, pomoći da se prevaziđu nedostajući smještajni kapaciteti. 
 
Iz institucije Zaštitnika su kazali da je zabilježen i nedostatak kadrovskih kapaciteta, a samim tim i adekvatnih rehabilitacionih programa i aktivnosti za osuđene osobe, što takođe predstavlja problem. 
 
Govoreći o zdravstvenoj zaštiti, oni su naveli da je u zatvorima ona na nivou pružanja usluga kao i kod opšte populacije. 
 
Kako su rekli iz institucije Zaštitnika, zatvorenici se i dalje žale na dugo čekanje na specijalističke preglede i ukazuju na nedostatak psihijatra u zatvoru. 
 
Pritužbe se, kako su naveli, i dalje javljaju i prilikom promjene terapije - smanjenja doze buprenorfina. 
 
- Međutim, prateći ove pojedinačne slučajeve zatvorenika primijetili smo da se svaki zahtjev i potreba zatvorenika za zdravstvenom njegom uglavnom realizuje - istakli su iz institucije Zaštitnika. 
 
Oni su naglasili da se Zdravstvena služba nosi sa deficitom kadrovskih kapaciteta. 
 
Prema navodima institucije Zaštitnika, kontinuirani problem je smanjeno interesovanje zdravstvenog kadra za zapošljavanjem, zbog značajnih disproporcija u visini koeficijenata. 
 
Kako su rekli, značajna je razlika zarada zdravstvenog kadra istih kvalifikacija zaposlenog u zdravstvenim ustanovama koje su u nadležnosti Ministarstva zdravlja.

Ombudsman prošle godine zaprimio 43 žalbe na postupanje policije

Prisustvo govora mržnje u onlajn prostoru predstavlja izuzetnu težinu, jer se brzo iz onlajn prostora, odnosno iz virtuenog prenosi &nbsp;u stvarni život, prije sve što su korisnici društvenih mreža mladi, pa tim prije daje veću težinu koliko treba raditi na pravovremenom procesuiranju govora mržnje, kroz krivično pravnu zaštitu i prekršajno pravno zaštitu, odnosno shodno Zakonu o zabrani diskriminacije - kazala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, zamjenica Zaštitnika ljudskih prava za oblast zaštite od diskriminacije Nerma Dobardzić.
Za 2024.godinu bi izdvojila govor mržnje, poručuje Dobardžić, a naročito govor mržnje u onlajn prostoru, a shodno Zakonu o zabrani diskriminacije, podsjeća ona, govor mržnje spada u oblike diskriminacije.
- Zabilježili smo porast govora mržnje. Sada ne govorim samo o načinu obraćanja, jer vi znate da Zaštitnik postupa po pritužbama i sopstvenoj inicijativi, pored naših postupanja po pritužbama Zaštitnik se oglašavao, bio često i u medijima, gdje smo osuđivali govor mržnje putem saopštenja i javnog reagovanja. Prisustvo govora mržnje u onlajn prostoru predstavlja izuzetnu težinu, jer se brzo iz onlajn prostora, odnosno iz virtuenog prenosi &nbsp;u stvarni život, prije sve što su korisnici društvenih mreža mladi, pa tim prije daje veću težinu koliko treba raditi na pravovremenom procesuiranju govora mržnje, kroz krivično pravnu zaštitu i prekršajno pravno zaštitu, odnosno shodno Zakonu o zabrani diskriminacije - rekla je Dobardžić.
Tokom 2024.godine različite su manifestacije govora mržnje, objašnjava ona, ali i različiti subjekti govora mržnje, ističe, među kojima se ističe karnevalsko spaljivanje lutke u vidu lika, podsjeća ona, pisca i kolumniste.
- U spaljivanju lika pisca i kolumniste je utvrđen govor mržnje, i rekli smo da značaj karnevala, bunta, protesta protiv određenih društvenih pojava, i protiv donosioca javnih politika, ali nikako u konkretnom slučaju takav vid ispoljavanja nije mogao uživati zaštitu slobode izražavanja, koja je zajamčena Ustavom i Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda - istakla je Dobardžić.
U protekloj godini se može izdvojiti i govor mržnje prema ženama, podsjeća Dobardžić, što znači da je bio prisutan mizogini, kako navodi, &nbsp;seksistički govor.
- Govor mržnje je bio prisutan prema ženama, kao ranjivoj grupi, prema LGBTQ populaciji, bio prisutan prema Romima, i prema manjinama, na nacionalnoj osnovi. Što se tiče lica sa invaliditetom više smo bilježili uvredljiv govor i neadekvatnu terminologiju - zaključila je ona.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCoX6iKVeLag&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Dobardžić: Godinu obilježio govor mržnje u onlajn prostoru, ali i mizogini i seksistički govori

Novoizabrani ombudmsan RTCG Ivan Ivanović ne ispunjava uslove za tu poziciju. Savjet RTCG se prilikom ovog izbora nije vodio profesionalnim standardima, nego ponovo prijateljskim i poslovnim vezama predsjednika Veselina Drljevića, ocijenili su kandidati za ombudsmana Javnog servisa Vesna Pejović i Žarko Božović.
Zbog ovoga su Pejović i Božović podnijeli tužbu protiv Savjeta RTCG kao kandidati za Ombudsmana RTCG, na petom ponovljenom konkursu od 25. oktobra 2024. godine. Na prethodna četiti konkursa, pored njih, prijavila se i bivša Ombudsmanka Danijela Popović, uz ostala dva kandidata iz RTCG.
Iako su, kako kažu, i u prethodnim konkursima ispunjavali sve uslove propisane konkursom i zakonom, (pa je čak na četvrtom Vesna Pejović bila jedini kandidat nakon povlačenja kandidatura Danijele Popović i Žarka Božovića u njenu korist), Savjet RTCG pod vrlo čudnim okolnostima se nije odlučio ni za jednog ponuđenog kandidata.
- Zbog neodgovornog odnosa Savjeta, RTCG nije imala ombudsmana punih šest mjeseci, tačnije građani Crne Gore nijesu imali mogućnost da se žale na kršenje profesionalnih standarda, kojih je u Javnom servisu u tom periodu bilo puno. (Svjedoci smo javnog reagovanja dva univerzitetska profesora od kojih je jedan ranije bio član Savjeta RTCG, izvrgavanje ruglu naše dvije koleginice i da ne nabrajamo jer je propusta bilo previše) - navedeno je u obrazloženju tužbe.
Zbog svega navedenog, a i, kako cijene, evidentne samovolje Savjeta RTCG, "po čijem ukusu nije bilo čak pet istaknutih novinara i dokazanih profesionalaca-dugogodišnjih urednika u RTCG", u više navrata su javno reagovali, a Vesna Pejović je uputila i otvoreno pismo ambasadoru Evropske komisije u Crnoj Gori Johanu Zatleru, koji im je uputio poziv za razgovor, koji će se desiti naredne nedjelje.
- Savjet je nesumnjivo imao svog kandidata, koji čak nije ni ispunjavao uslove konkursa i koji je zbog našeg javnog reagovanja povukao kandidaturu - tvrde Pejović i Božović.
Na petom ponovljenom konkursu objavljenom 25. oktobra prijavila su se četiri kandidata - troje koji su konkurisali u više navrata i koji su, tvrde Pejović i Božović, ispunjavali uslove i po starom zakonu kojim je bilo predviđeno radno iskustvo u trajanju od 10 godina, i izabrani kandidat za čiji su izbor saznali iz medija.
- On je nama i javnosti Crne Gore potpuno nepoznat i ne ispunjava uslove konkursa kojim se traži da je afirmisani medijski stručnjak - navode Pejović i Božović u obrazloženju tužbe.
U pisanoj formi, 25. novembra, preko arhive RTCG uputili su zahtjev Savjetu RTCG, u kome smo tražili da im se u pisanoj formi, u zakonom predviđenom roku, dostavi odluka o izboru Ombudsmana RTCG. 
Takođe su tražili i uvid u dokumentaciju izabranog kandidata Ivana Ivanovića. 
- Savjet RTCG je ignorisao naš zahtjev, čak i pravnik koji daje pravna mišljenja Savjetu nas je samo uputio na sajt RTCG. Na sajtu RTCG smo pronašli samo obavještenje bez obrazloženja zašto se Savjet odlučio baš za tog kandidata a ne za ostale i bez pravne pouke. Iako smo upozorili pravnika Balšu Milića da to nije odluka i da tražimo da nam se ona dostavi, to nije učinjeno već je i taj naš zahtjev ignorisan - kažu Pejović i Božović.
Dodaju da je ignorisan i njihov zahtjev da im se dozvoli uvid u dokumentaciju izabranog kandidata, što su, napominju, bili u obavezi da im kao protivkandidatima omoguće.
- Sve ovo, a i ranije odluke Savjeta nas navode na sumnju da i ovoga puta nijesu postupili u skladu sa zakonom, pa smo koristeći naše dugogodišnje novinarsko iskustvo istražili biografiju za nas do sada NN lica - Ivana Ivanovića. Ako je vjerovati podacima koje je naveo u svom CV-u, pomenuti kandidat je profesor fizičke kulture i za 46 godina života najmanje radnog vremena je proveo u medijima. Pripravnički staž u trajanju od godinu odradio je u radiju Crne Gore, a u IN televiziji jedno vrijeme se bavio sportskim novinarstvom - istakli su u obrazloženju tužbe.
Pejović i Božović dodaju da u Poreskoj upravi nema dokaza o uplaćenim doprinosima i porezima za vrijeme njegovog rada u tom mediju. On je kao dokaz o potrebnom radnom iskustvu i nauci o medijima, koji se traži konkursom, podnio papir - potvrdu od 8. 07. 2019, potpisanu od strane stečajnog upravnika, koji potvrđuje da je Ivan Ivanović iz Podgorice, bio u radnom odnosu u “IN Co“ DOO Podgorica od 1. aprila 2008. do 9. januara 2014. na poslovima novinara i prezentera u informativnoj i sportskoj redakciji televizije “ IN CO” DOO Podgorica, sa visokom stručnom spremom.
- Nameće se pitanje šta je novinar radio u mediju koji je već u maju 2012. prestao da emituje program, a stečaj uveden 25. 12. 2013?! Kako se vidi iz njegovog CV-a, već više od deceniju bavi se poslovima koji nemaju dodirnih tačaka sa medijima i naukom o medijima, pa je upitna i njegova sposobnost i kvalifikovanost da se bavi jednim više nego delikatnim poslom - da procjenjuje i odlučuje da li je bilo kršenja profesionalnih standarda na pritužbe građana, kao i da sam uočava i javno ukazuje na kršenja novinarskog kodeksa kojeg je u programu RTCG u izobilju - naglašeno je u obrazloženju tužbe.
Sve navedeno, kako kažu Pejović i Božović, kao i dosadašnje sporne odluke Savjeta, kada je riječ o izboru Ombudsmana RTCG, navode na sumnju da se Savjet nije vodio profesionalnim standardima, nego ponovo prijateljskim i poslovnim vezama predsjednika Savjeta Veselina Drljevića, koji je osnivač i predsjednik Udruženja sportskih novinara, "a koji je prethodno pokušao da na ovo mjesto instalira svog dugogodišnjeg prijatelja i poslovnog partnera koji je nakon našeg javnog reagovanja povukao dokumenta".
- Zašto isto to Veselin Drljević ne bi uradio i sa novopostavljenim ombudsmanom, koji se između ostalog bavi poslovima vezanim za sport, a što navodi na moguću korupciju. Podsjećamo i da je konkursom precizirano da ne mogu biti izabrane osobe koje su u poslovnim i prijateljskim vezama sa članovima Savjeta RTCG - zaključuju Pejović i Božović.

Pejović i Božović tužili Savjet RTCG: Izbor ombudsmana po prijateljskim i poslovnim vezama Drljevića

Primijetili smo da se u više navrata stiče utisak o tome da ako se nešto dešava izvan granica škole da to više nije pitanje koje treba da tangira obrazovne institucije, što je jedna zabluda. U svakom slučaju, a pogotovu kada se neko obrati organima škole, uključujući i psihologe, tim povodom treba da zauzmu određeni stav i da daju preporuku šta treba činiti. Sve je to ono što ćemo ispitati u toku samog postupka i na bazi toga donijeti preporuku - kazao je u Budilniku na TV E ombudsman Siniša Bjeković govoreći o dešavanjima iz podgoričke Gimnazije "Slobodan Škerović" i slučaju uznemirvanja bivše učenice Sare Vujisić.
Bjeković kaže da se nijesu oglasili zato što je sve što je rečeno bilo poziv da nadležne institucije ispitaju slučaj.
- Bilo bi zaista iluzorno, da ne kažem glupo, da institucija zaštitnika poziva nekoga da ispita ovaj slučaj, a ona je sama ovlašćena da ispita takav slučaj. Zbog toga mi smo već preduzeli mjere da saznamo sve detalje ovoga slučaja. Ima tu dosta stvari koje treba razjasniti - ističe Bjeković.
Jedna od tih stvari je, kako je naveo, kakva je bila uloga, ne samo obrazovnih institucija, nego i drugih organa i organizacija ako su znali i ukoliko su u tom smislu zakazali, dodajući da je to predmet ispitivanja institucije zaštitnika.
- Ono što otežava čitavu ovu situaciju jeste da se ovo desilo prije tri godine, mi sada o tome raspravljamo. Drugi dio je možda još važniji: Da li smo u to vrijeme imali kriminalizovano seksualno uznemiravanje, kao osnov da se pokrene postupak od strane nadležnog tužilaštva - upitao je Bjeković i rekao da će sve to ispitati u postupku.
<h2>"Nikad i niko nije donio ljudska prava na zlatnom tanjiru"&nbsp;</h2>
Komentarišući Međunarodni dan ljudskih prava, koji se obilježava danas, kazao je da pruža punu podrška za sve novinare, za sve medije u Crnoj Gori.
- Pozivam vas ne samo da koristite svoja prava i ovlašćenja, nego da ispunjavate svoje obaveza - a to je profesionalno i odgovorno novinarstvo. U takvim okolnostima mediji, a to je prilika da se njima obratim ovdje, htjeli to oni ili ne, jesu strateški saveznik institucije zaštitnika u borbi za ljudska prava - kazao je Bjeković.
Zabluda je, prema njegovim riječima, stav da ombudsman nema pravno obvezujući stav prema nekom pitanju.
- Da li ima svijesti da to što kaže ombudsman je na neki način obavezno, ne samo pravno, nego i politički, moralno i na svaki drugi način. Da budemo do kraja iskreni, ljudska prava nijesu samo pravni okvir. To je moralni, politički, svaki drugi okvir u kojem prebiva jedna država. Dokle smo mi stigli na tom putu? Bilo je dosta stvari koje su napredovale, bilo je dosta stvari o kojima treba povesti ozbiljnu raspravu. Sve ono što se dešava oko nas, i u nama, i to moram da kažem, kad već govorim o svijesti, nas upozorava da smo još daleko od tog idealnog cilja, a to je da ispoštujemo sva ljudska prava i slobode svih ljudi pod jurisdikcijom Crne Gore - rekao je Bjeković.
Sa jedne strane je nedovoljno razvijena svijest, a sa druge strane, kako dodaje, subjektivni indikatori koji ukazuju na to da nas ljudska prava ne dotiču ukoliko se ne tiču nas samih.
- &nbsp;Ono što je posebno bitno i značajno u našem društvu jeste nedostatak empatije, odnosno solidarnost sa drugim, pa da možemo zaista zaključiti da je svijest građana u dovoljnoj mjeri izgrađena, da istaknu zahtjev za poštovanje ljudskih prava, a onda da i sami poštuju ljudska prava i slobode - istakao je Bjeković.
Zaštitnik ljudskih prava u Crnoj Gori je osnovan prije 21 godinu, a izazov je usaglašavanju našeg zakonodavstva sa međunarodnim pravom i sa standardima, prvenstveno Evropske unije.
- Trebamo imati u vidu činjenicu da bitka, ili borba za ljudska prava nije pitanje trenutka. Ona će trajati vjerovatno dok je čovjeka, a njegoševski rečeno, da ne budem zloupotrebljen kad govorim o Njegošu, i o tome čemu posvećujem ove citate iz Gorskog vijenca, gdje on kaže: "Treba služit česti i imenu, neka borba bude neprestana”. To česti i ime jeste crnogorska država, koja ima i ime i tradiciju i jedan moralni okvir o kojem se govori, a pitanje je u kolikoj mjeri ga zadovoljava, sa jedne strane. Sa druge strane, kad govorimo neka borba bude neprestana, nikad i niko nije donio ljudska prava na zlatnom tanjiru, uvijek su ona pitanja borbe, pitanje osvajanja slobode, ako to mogu tako da kažem. Zato, &nbsp;što se tiče institucije, prošla je jedan veliki put, ogroman put prije svega da se ona ukorijeni u svijesti samih gràđana, što je očigledno već sada postalo, i ono što mora posebno da bude naznačeno, koliko god smo ostvarili rezultate na jednom polju, previše je širok prostor da možemo da kažemo da smo zadovoljni sa onim što se &nbsp;sad dešava - naglasio je Bjeković.
<h2>Budite svoji na svome i dozvolite drugima da to budu&nbsp;</h2>
Zaštitnik je poručio građanima i građankama Crne Gore da se vrate sebi i svojim dobrim stranama, i dodao da više vjeruju sebi nego drugima.
- Odstranite mržnju i nasilje, kao oblik rješavanja bilo kojeg konflikta. Procijenite šta vam donosi nestabilnost u državi i može li se živjeti u društvu koje ne vodi računa o najranjivijima. Budite solidarni zbog sebe i zbog svog potomstva. Gradite građansko društvo koje ne isključuje ni nacionalno, ni vjersko. Budite svoji na svome i dozvolite to drugima da budu. Ne zaboravite, u vašim rukama je, konačno, olovka koja piše naše danas i naše sjutra, da bi to bilo, ne treba ta olovka da bude sredstvo za mučenje, niti da bude sredstvo za dominaciju nad drugima, naprotiv. Treba da shvatimo da ako je Ustav i zakon nekakav vid društvenog dogovora, dogovorite se ljudski, i zbog ljudi. Neka to bude poruka za našu javnost, &nbsp;uz zavjet da se moramo vratiti upravo onim vrijednostima, o kojima sam maloprije pričao. Ako se busamo u grudi da smo Crnogorci, ili drugi narodi, koji žive na ovom području, a znaju šta znači ljudsko dostojanstvo, znaju šta znači čast, a znaju šta znači i ponižavanje ljudskog dostojanstva, urušavanje ljudskog dostojanstva, možda će biti dovoljno da porazmisle o svim ovim stvarima i već od sada počnemo.da činimo nešto bolje da ova država krene u izvršavanje svojih obaveza. Da pritisnemo sve državne organe, u smislu poštovanja tih obaveza, a sa druge strane da sebe uvjerimo da to što radimo, ne radimo zbog državnog aparata ili političke vlasti, koja je aktuelna, nego zbog toga da bi sebi i drugima učinili bolje, za nekakve buduće, ne samo generacije, već za buduće sjutra - zaključio je Bjeković.

Bjeković o slučaju u Gimnaziji "Slobodan Škerović": Sve ćemo ispitati i donijeti preporuku

Djeca sa smetnjama u razvoju, a posebno ona bez roditeljskog staranja, najranjivija su društvena grupa pred kojom ne smijemo da padnemo na ispitu odgovornosti. poručio je danas zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, Siniša Bjeković tokom posjete Maloj grupnoj zajednici (MGZ) u Bijelom Polju i Dnevnom centru za djecu i mlade sa smetnjama u razvoju ''Tisa''.
Kako je saopšteno iz kancelarije ombudsmana, posjeta Bijelom Polju realizovana je u susret Međunarodnom danu ljudskih prava i u okviru aktivnosti na obilježavanju Dana osoba sa invaliditetom, a tokom koje je predata simbolična donacija u vidu neophodnih tehničkih uređaja koji će olakšati svakodnevicu korisnika.
- Nakon nedavne posjete sektora za prava djece Zaštitnika, tokom koje su se predstavnici institucije uvjerili u dobre uslove smješaja i rada u MGZ i „Tisi“, kao i u posvećenost zaposlenih, odlučili smo se za pokretanje akcije prikupljanja određenih nedostajućih sredstava u vidu tehničkih aparata, koji će unaprijediti stanje i olakšati potrebe korisnika. Imajući u vidu činjenicu da korisnici najveći dio vremena provode u zatvorenom prostoru, obezbijeđeni su prečišćivači vazduha, nutribuleti i kozmetičko/higijenski proizvodi- naveli su u saopštenju.
Zaštitnik građana Bjeković istakao je da su djeca sa smetnjama u razvoju, a posebno ona koja su ujedno i bez roditeljskog staranja, najranjivija društvena grupa pred kojom ni kao država socijalne pravde i jednakosti, ni kao oni koji u ime države sprovode odluke, ali ni kao građani i komšije ove djece ne smijemo da padnemo na ispitu odgovornosti.
Mala grupna zajednica je jedini servis ove vrste u Crnoj Gori, namijenjen djeci sa najtežim smetnjama u razvoju, koja su bez roditeljskog staranja ili djeci čijim roditeljima je oduzeto roditeljsko pravo. "Tisa” je prvi Dnevni centar u Crnoj Gori i predstavlja dopunu servisa socijalne zaštite djece sa smetnjama u razvoju, pojasnili su iz kancelarije ombudsmana.
Prilikom posjete zaštitnika Bjekovića Dnevnom centru ''Tisa'', direktor ove institucije Ensad Omerović je naglasio da se i poslije dvije decenije rada ove ustanove suočavaju sa istim problemima, kada su u pitanju predrasude i stigma šire zajednice, komšija, ali i samih porodica djece sa smetnjama. On je ovom prilikom predstavio značajan broj aktivnosti kojima se trude da rad Dnevnog centra, potencijale i dostignuća korisnika približe javnosti i na taj način unaprijede inkluziju osoba sa invaliditeteom, kao i da jačaju svijest javnosti o njihovim pravima i realnim stanju u kom odrastaju i žive.
Koordinator MGZ, Aldin Pilavac je naveo da, iako imaju dobre uslove za rad sa najosjetljivijom društvenom grupom, kakva su djeca sa teškim smetnjama i bez roditeljskog staranja, zaposlenima znači kada je njihov rad prepoznat i kada šire saradnju sa institucijama sistema, ali i zajednicom generalno.
Bjeković i zamjenica za prava djece, mladih i socijalnu zaštitu, Snežana Mijušković, iskoristili su posjetu Bijelom Polju da razgovaraju sa predsjednikom ove oštine, Petrom Smolovićem. On je posebno istakao proaktivan pristup rješavanju problema i unapređenju stanja za teme iz oblasti ljudskih prava koje su u nadležnosti lokalne samouprave, nakon što je Bjeković naveo da se većina pritužbi koju njegova kancelarija dobija od građana Bijelog Polja, odnosi na rad državnih organa.
Realzaciju ove donatorske akcije pomogli su Porshe leasing D.O.O Podgorica, Nacionalni biro osiguravača Crne Gore, Wanda D.O.O Urban bistro 21 Podgorica, Ignis radnja u Mall of Montenegro i Hotel Podgorica.

Bjeković: Briga o ranjivim kategorijama obaveza i države i društva

Zaštitnik ljudskih prava primjećuje da sistem nije otvoren kada dijete želi da prijavi seksualno nasilje, jer dijete često želi da prijavi a da roditelji ne saznaju, zato što ih je sramota, ili je otišlo predaleko, ili ih neko ucjenjuje.Država da se okrene prioritetima, a to djeca jesu, posebno djeca koja žrtve, ili potencijalne žrtve, kazala je u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, savjetnica Zaštitnika ljudskih prava Duška Šljivančanin.
Očigledno je da je Crna Gora i dalje, dijelom tradicionalna i zatvorena, u odnosu na neka pitanja, kaže Šljivančanin, te je veoma loše po društvo da se teme seksulanog nasilja nad djecoom, dodaje on, i dalje smatraju taboo temom.
- Nije rijetko da se mnogi slučajevi eventualnog, potencijalnog ili stvarnog seksualnog nasilja, i zlostavljanja učinjenog nad djetetom sumnja i od samog roditelja i da se o tome ćuti, upravo iz jednog, moram tako reći, primitivnog momenta, šta će reći komšiluk, posebno u malim sredinama. Nerijetko je, ne samo kod nas, nego i u nekim razvijenim zemljama, da majka pretpostavlja i sumnja, a da sklanja pogled i glavu od toga. To je strašno! Upravo nam u tome može pomoći edukacija. Edukacija same djece, edukacija nas kao društva o težini tih prestupa i posljedicama koje one po dijete, po porodicu, po društvo nose sa sobom - rekla je Šljivančanin.
Društvo i različite službe, poručuje Šljivančanin, su ti koji u okviru svojih poslova i mandata, kako navodi, trebaju da pružaju veću podršku.
- Od kada je usvojena i prihvaćena Lanzarote konvencija Savjeta Evrope, o zabrani seksualnog zlostavljanja djece, prošlo je skoro trinaest godina, 2010.godine se to dogodilo. Mi smo tek nedavno imali prve neke korake u dijelu izmjene Krivičnog zakonika. To je jako dug period. Zaštitnik ljudskih prava je iz tog razloga prije par godina radio promociju Lanzarote i držao okrugle stolove sa profesionalcima, koji direktno primjenjuju upravo taj Lanzarote kroz naše zakonodavstvo, kojima je ta Konvencija bila potpuno nova. Ne govorim o običnim, prosječnim građanim, nego profesionalcima koji sjede na mjestima od kojih se očekuje i zaštita, i podrška i reakcija. I to je u najmanju ruku poražavajuće. Smatramo da je naš zakonodavni okvir, ovakav kakav jeste, u ovom momentu, je odličan ako se primjenjuje. Mi imamo problem da li imamo uslov da adekvatno primijenimo, da li imamo dovoljan broj strucnjaka , da li u školama, u centrima za socijalni rad, zdravstvenim ustanovama, da li su nam sudije i tužioci adekvatno edukovani za rad sa ovom vrlo osjetljivom temom - naglasila je Šljivančanin.
Zaštitnik ljudskih prava primjećuje da sistem nije otvoren, podsjeća Šljivančanin, kada dijete želi da prijavi seksualno nasilje, jer, kako navodi, dijete često želi da prijavi a da roditelji ne saznaju, zato što, ističe ona, ih je sramota, ili je otišlo predaleko, ili ih, kako kaže, neko ucjenjuje.
Djetetu treba podrška stručnog lica, psihologa, poručuje Šljivančanin, ne samo po kazni, nego da može slobodno, kako kaže, da pokuca, kad ga nešto tišti, a posao psihologa i pedagoga je da vide šta muči neko dijete.
- Imamo potpuno nerazumne sistemske reakcije, da dijete može samo da dođe sa roditeljem da prijavi, da se to drugačije prijaviti. Za sve ima načina, prijava je strašno važana. Korak od učinjenog djela do prijave je predugačak i vremenski period bude jako dugačak i moramo biti otvoreniji za djecu i moramo institucije sistema otvoriti djeci, pružiti im prìje svega informaciju, a drugo, itekako podršku kroz cijeli proces i cijeli proces resocijalizacije i reintegracije, nakon što se neki proces završi. Čini nam se da je Crna Gora još uvijek daleko od standarda koji se u ovoj oblasti preporučuju…Država da se okrene prioritetima, a to djeca jesu, posebno djeca koja žrtve, ili potencijalne žrtve - zaključila je Šljivančanin.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUCo5anulZ5k&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Šljivančanin: Država da se okrene prioritetima, a to djeca jesu

Najmanje četiri osobe poginule su u američkim vazdušnim napadima tokom noći u Jemenu, saopštili su jemenski pobunjenici Huti. 
 
Tokom noći, u američkm vazdušnom napadu je pogođeno više objekata, koje su Huti opisali kao „vodovodna instalacija“ u okrugu Mansuriah, u provinciji Hodejda. 
 
Drugi napadi danas su bili usmjereni na provincije Hadža, Sada i Sana, rekli su pobunjenici, prenio je AP. 
 
Pobunjenici su kazali da su nastavili da izvode napade na američke ratne brodove u Crvenom moru, odnosno na nosač aviona Hari S. Truman, koji izvodi većinu napada na Hute. 
 
Nijedan ratni brod još nije pogođen, ali je američka mornarica opisala sukob kao najintenzivniju borbu od Drugog svjetskog rata. 
 
Portparol Pentagona Šon Parnel rekao je ranije danas da će dodatne trupe i druga vazdušna sredstva biti raspoređene u regionu. 
 
To vjerovatno uključuje raspoređivanje nuklearnih bombardera B-2 u kampu Tander Bej na Dijego Garsiji u Indijskom okeanu. 
 
Kako je naveo AP, satelitske fotografije snimljene danas pokazuju najmanje šest B-2 u bazi. 
 
U kampanji vazdušnih napada u Jemenu predvođenoj američkim predsjednikom Donaldom Trampom, koja je pokrenuta protiv Huta zbog njihovih napada na brodove u Crvenom moru, zbog rata između Izraela i Hamasa, ubijeno je najmanje 65 ljudi, prema podacima koje su objavili Huti. 
 
Sekretar za štampu Bijele kuće Karolin Livit rekla je da je samo u utorak izvedeno više od 200 napada. 
 
- Ova operacija neće prestati dok se ne vrati sloboda plovidbe u ovom regionu - poručila je Livit.

U američkim napadima u Jemenu najmanje četvoro poginulih

Agencija za civilno vazduhoplovstvo (ACV) obezbijedila je Gorskoj službi spašavanja Crne Gore (GSS) 65 hiljada eura za nabavku opreme i jačanje operativne spremnosti. 
 
Kako je saopšteno iz ACV, podrška je usmjerena GSS krajem marta, u cilju povećanja efikasnosti za potrebe traganja i spašavanja u civilnom vazduhoplovstvu, prije svega u planinskom i brdskom području, te na svim mjestima gdje postoje uslovi da se angažuje ta služba. 
 
- Sporazumom o saradnji je predviđeno da novac može biti namijenjen isključivo za operativnu spremnost, i nabavku opreme - navodi se u saopštenju. 
 
Podsjeća se da je ACV, koja se ne finansira iz državnog budžeta, podržala i ovogodišnje aktivnosti Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama (UPSUL) sa 200 hiljada eura, na osnovu sporazuma u oblastima traganja i spašavanja (SAR) vazduhoplova na moru. 
 
Iz ACV su naveli da UPSUL donaciju može da koristi isključivo za unapređenje efikasnosti Koordinacionog centra traganja i spašavanja na moru MRCC Bar i operativnih jedinica, te obuku zaposlenih. 
 
- ACV svake godine donira vrijedna sredstva UPSUL-u, koja dobija od Evropske organizacija za sigurnost vazdušne plovidbe (EUROCONTROL), a što se pokazalo pozitivnim primjerom unapređenja SAR sistema na moru - kaže se u saopštenju.

ACV podržala Gorsku službu sa 65 hiljada eura

Inovaciono preduzetnički centar Tehnopolis u saradnji sa Ekonomskim fakultetom organizuje Start-up kamp za studente, koji će biti održan od ponedjeljka do 12. aprila na Vučju. 
 
Iz Tehnopolisa je saopšteno da taj program pruža mladima jedinstvenu priliku da razviju inovativne ideje kroz interaktivna predavanja, radionice i prezentacije uz podršku iskusnih mentora i uspješnih preduzetnika. 
 
Učesnici će tokom kampa, kako je objašnjeno, imati priliku da upoznaju definiciju start-upa i istraže inovacioni ekosistem Crne Gore, nauče kako prepoznati, validirati i razviti preduzetničke ideje, razviju poslovne modele primjenom Lean Canvas metodologije, ovladaju tehnikama Design thinking-a za kreativno rješavanje problema, saznaju kako komercijalizovati ideje i osigurati konkurentsku prednost, istraže izvore finansiranja i programe podrške za start-upove i usavrše vještinu pitch prezentacije pred investitorima i stručnjacima. 
 
„Učesnike očekuje bogat dodatni sadržaj, uključujući hiking ture, filmske večeri, druženje i zabavni program nakon radionica“, navodi se u saopštenju. 
 
Učesnici će, na kraju kampa, predstaviti svoje ideje pred stručnim žirijem, koji će odabrati najbolje timove i nagraditi ih novčanim nagradama. 
 
Tehnopolis pet godina zaredom organizuje kamp za mlade, koji ne samo da inspiriše nove ideje, već i omogućava mladima da aktivno rade na razvoju svojih projekata i ostvare važne poslovne konekcije.

Organizuju Start-up kamp za studente

Sporazum o saradnji između Crne Gore i Evropskog zavoda za patente za period do 2028. godine, koji je potpisan danas, usmjeren je na jačanje crnogorskog patentnog sistema. 
 
Iz Ministarstva ekonomskog razvoja je saopšteno da ključne oblasti saradnje obuhvataju podršku u razvoju digitalnih alata i infrastrukture, kao i razmjenu stručnosti u postupcima patentne pretrage. 
 
Pored toga, razvoj IT sektora i saradnja u oblasti informacione bezbjednosti ostaju prioritet. 
 
Bilateralni sporazum je potpisan na sastanku potpredsjednika Vlade za ekonomsku politiku i ministra ekonomskog razvoja Nika Gjeloshaja, državne sekretarke u Ministarstvu Ane Raičević i generalne direktorice Direktorata za unutrašnje tržište i konkurenciju Jasna Vujović, sa predsjednikom Evropskog zavoda za patente, Antoniom Campinosom. 
 
Campinos boravi u prvoj zvaničnoj posjeti Crnoj Gori od njenog pridruživanja Evropskoj patentnoj organizaciji 1. oktobra 2022. godine. 
 
-Jačanje svijesti o značaju patentne zaštite ključno je za podsticanje inovacija i napredak naše ekonomije. Zahvalni smo EPO-u na kontinuiranoj podršci i raduju nas benefiti koje će novi sporazum donijeti našim inovatorima i pronalazačima - &nbsp;naveo je Gjeloshaj na sastanku. 
 
Gjeloshaj je podržao ideju osnivanja patentnog informacionog centra (patlib) u Crnoj Gori i iskazao posvećenost daljem unapređenju sistema patentne zaštite. 
 
Campinos je pohvalio Crnu Goru za njenu besprijekornu integraciju u Evropsku patentnu organizaciju i napredak ka pristupanju EU, posebno uspješno zatvaranje poglavlja o intelektualnoj svojini u pregovorima. 
 
On je takođe istakao značajan korak Crne Gore ka ratifikaciji Londonskog sporazuma i finalizaciji Sporazuma o saradnji u pretragama sa EPO-om. 
 
Iz Ministarstva je saopšteno da su tokom razgovora razmatrane i mogućnosti kako crnogorska mala i srednja preduzeća, kao i start up-ovi, mogu iskoristiti zaštitu patenata za širenje na evropskom tržištu i privlačenje investicija. 
EPO je predstavio svoju platformu Deep Tech Finder, baziranu na podacima, koja povezuje start up-ove spremne za investicije sa potencijalnim investitorima, te naglasio prednosti sistema jedinstvenog patenta koje bi Crna Gora mogla iskoristiti nakon budućeg pristupanja EU. 
 
- Posjeta je potvrdila posvećenost EPO-a podršci inovacijama i poslovnom razvoju u Crnoj Gori, sa fokusom na smanjenje administrativnih prepreka, unapređenje pravnog okvira i poboljšanje pristupa finansiranju za kompanije koje posjeduju intelektualnu svojinu - zaključuje se u saopštenju.

Potpisan Sporazum o saradnji između Crne Gore i Evropskog zavoda za patente

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Crkveni kmeri

&nbsp;,,Razmišljam da nekome dijete kisjelinom polijem...“ Takvu, užasavajuće prijeteću, poruku poslao je preko Skaj aplikacije 22. septembra 2020. godine, samo tri sedmice nakon ,,avgustovske revolucije“, nepoznati pripadnik kavačkog klana Radoju Zviceru, jednom od vođa kriminalne ekipe. Iz te komunikacije jasno se uočava žestoki animozitet prema tadašnjem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i zamjeniku specijalnog tužioca Saši Čađenoviću, kao i tadašnjem pomoćniku direktora Uprave policiej Zoranu Lazoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7" data-rendition-name="original" width="2130" height="1022" loading="lazy" alt="KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske "> <figcaption>KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  ŠOŠKIĆEVA SELEKCIJA SKAJ PORUKA Citirane poruke članova kavačkog klana dio su obimne dokumentacije koja sadrži, prema izvorima Portala ETV, oko 300 hiljada priloga sa kriptovanih telefona. Ali ni jedna od ovih poruka, kao i desetina drugih u kojima se direktno prijeti likvidacijom Milivoju Katniću, Zoranu Lazoviću, Saši Čađenoviću – koje SDT tereti da su bili dio kavačkog klana Radoja Zvicera – nijesu sadržane u 300 strana obimnoj ispravljenoj optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića! A sve te poruke sa kriptovanih telefona, kojima raspolaže Portal ETV, bile su dostupne, ne samo tužiocu Šoškiću, već i čelniku Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Zašto onda te poruke nijesu bile plod interesovanja, niti se pominju, niti ih ima u optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića podignutoj protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, kao ni u optužnici protiv Saše Čađenovića? Na pitanja naše medijske kuće – nema odgovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4" data-rendition-name="original" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović"> <figcaption>POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  O KATNIĆU, LAZOVIĆIMA, ČAĐENOVIĆU... Na osnovu ispravljene optužnice od 3. februara izvjesno je da tužilac Miloš Šoškić imao pred sobom ključni zadatak – naći u Skaj prepiskama optužujuće detalje protiv Katnića i Lazovića. I tu se specijalni tužilac suočio sa velikim problemom: u više od 1.200.000 poruka nema ni jedne koju su poslali Lazović, Katnić ili Čađenović jer oni nijesu imali kriptovane telefone. Zato se tužilaštvo potrudilo da slučaj, između ostalog, izgradi na činjenici da bivše ,,Katnićevo tužilaštvo“ nije odmah procesuiralo Duška Roganovića, uticajnog člana kavačke grupe. Prije svega, na osnovu jedne (?!) karakteristične Skaj poruke u kojoj infiltrirani policijski agent Petar Lazović - sin Zorana Lazovića - daje informaciju kako nakon saslušanja svjedoka Milana Kankaraša ipak neće hapsiti Duška Roganovića. ,,Duška je tata od Kate tražio da se izostavi, svaka ga je muka ubila iz kolica“, navodno je Petar Lazović poslao poruku Radoju Zviceru. Teško je povjerovati da su ova ili neke druge, slične, poruke Petra Lazovića zaista mogle da budu inkriminišuće ili validan dokaz da je Specijalno državno tužilaštvo za vrijeme Milivoja Katnića i Saše Čađenovića ,,pomilovalo“ Duška Roganovića i sačuvalo ga od tužilačkog progona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e" data-rendition-name="original" width="2268" height="1626" loading="lazy" alt="TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV"> <figcaption>TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Naprotiv: upravo je tužilac Saša Čađenović, nakon podataka koje mu je prezentirao tadašnji načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić, a po nalogu Milivoja Katnića – sredinom 2021. godine - procesuirao za stvaranje kriminalne organizacije vezano za otmicu i ubistvo Milete Radulovića zvanog ,,Kapetan“. OPASNE PORUKE Nasuprot tužilačkoj konstrukciji o navodnoj krivici Katnića, Lazovića, Čađenovića, analiza dijela autentičnih Skaj poruka koje posjeduje Portal ETV pokazuje sasvim suprotno: da su pojedini članovi kavačkog kriminalnog klana posmatrali i policijskog funkcionera Lazovića, kao i specijalne tužioce Katnića i Čađenovića, kao svoje progonitelje koji upotrebljavaju državnu moć za represiju protiv kavačkog klana. ,,Onaj Čađenović je lud kad se nakači“, piše Duško Roganović 1. novembra 2020. godine Radoju Zviceru, uz nadu da će, nakon što ,,avgustovska vlast“ napravi svoju vladu i Čađenoviću - ,,padati optuznice polako“. Navodni vođa kavačkog klana Zvicer je, u decembru 2020. godine u razgovoru sa nekadašnjim kotosrkim policajcem Ljubom Milovićem, ali i Duškom Roganovićem targetirao i načelnika SPO Dragana Radonjića. Tako je Roganović i shvatio da je Radonjić vrlo važan u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. ,,A to vas je onaj kume prodavao Radonjic od katnica covjek? On je najjaci covjek, desna ruka Katnica... Nema sta ne moze taj da sredi i sazna. Kordinirao je svime...“ U Skaj porukama Ljuba Milovića i Radoja Zvicera ponovo se, dan pred novu 2021. godinu, razgovara o glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i načelniku SPO Draganu Radonjiću, ali i funkcioneru ANB-a Bulatoviću. ,,Radonjić ima 10 jakih murijasa snimljenih svaki razgovor je snimao sa bulatovicem i jos 4-5 ljudi...Radonjic mu sve spija i zato ga drzi... Ovaj kaze katnic je drvina nema mozga grama radonjic veliki uticaj ima jer mu je on dao ono za fabriku cigara“ PLANOVI ZA ,,ODSTRIJEL“ Istovremeno, izražava se nada da će ,,oslobodioci“ brzo posmjenjivati čelne ljde policije i tužilaštva. ,,Sad se sve mijenja, makli su veljovica, onda onog sefa ANB perunicica, polako ih sve skidaju“ – tako piše Roganović 30. decembra 2020. godine. Istog dana Ljubo Milović u razgovoru sa Radojem Zvicerom tvrdi da je Milivoje Katnić na stalnoj vezi sa Jovicom Vukotićem, kojeg naziva ,,šklempo“, tvrdeći da su njih dvojica u dobrim odnosima - jer su obojica porijeklom Čevljani.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9" data-rendition-name="original" width="670" height="447" loading="lazy" alt="LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan "> <figcaption>LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tezu o dobrim odnosima Katića sa vođom ,,škaljaraca“ Vukotićem objašnjava i Ljubo Milović, uz napomenu da su i Petra Lazovića, kojeg zove ,,Junior“, direktno ,,testirali“ da im otkrije Katnićevo ponašanje. ,,Sinoć smo dobro juniora napali za katnica...Da je na vezi i pomaze jovici... Nije progovarao. Nije imao argumrnata da ga brani...“ – piše odbjegli policajac, član kavačkog klana Milović. O ulozi Dragana Radonjića razgovarali su i dvojica vođa kavačkog klana Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer. ,,Pa jeli moguce da je dragan radonjic radio za skaljarce, sef specijalnog tima“, pita Kašćelan i odah dobija odgovor od Zvicera: ,,Da da kako ne...Mene je on namjestio...“ Potom Zvicer ,,eksluzivno“ obavještava Kašćelana da su Katnić i Radonjić u rodbinskim vezama, da je ,,radonjic brat od tetke katnicu milivoju“, ali da to Ljubo Milović nije znao i da je mislio kako Radonjić i Katnić rade za – škaljarski kriminalni klan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597" data-rendition-name="original" width="1028" height="493" loading="lazy" alt="TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije"> <figcaption>TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Osim Katnića i Radonjića, očito je da su vođe kavčana jedva čekale da se sa pozicije visokog policijskog funkcionera ukloni Zoran Lazović. ,,Vidjećemo sto ce lazovic uraditi dok je jos u mandat, koji ce nam k.... posle“ – ocjenjuje Zvicer. ODBRANA vs TUŽILAŠTVO Odbrana Milivoja Katnića pronašla je više od 90 poruka vođa i članova škaljarskog klana - usmjerenih protiv bivšeg glavnog tužioca, specijalnog tužioca i nekadašnjeg policijskog funkcionera – u velikoj mjeri urušavaju suštinu optužnice Specijalnog državnog tužilaštva. Ali i otvaraju pitanje političkih motiva kreatora optužnice, specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića i njemu nadređenog glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića. Veliki dio transkripata pristigao je od Europola iz Francuske, shodno instrukcijama zvanične Podgorice, direktno na adresu načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Međutim, u ispravljenoj optužnici protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića, objavljene su kopije Skaj prepiski, navodno između Ljuba Milovića, Slobodana Kašćelana, Petra Lazovića, Duška Roganovića, kao i Darka Šarića, ali i više članova kavačkog klana. Kriminalne organizacije kojoj su, po navodima optužnice, pripadali uticajni državni službenici policije i tužilaštva - Lazović i Katniić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić"> <figcaption>MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na ukupno 78 strana objavljeni su transkripti poruka, a uz brojna pojašnjenja specijalnog tužioca o sadržaju poruka, u optužnici koja je ispisana na punih 300 stranica, gotovo je trećina stranica posvećena prepiski putem zaštićene aplikacije do 2021. godine. Podaci koje objavljuje Poral ETV u potpunosti razobličavaju, ne samo brojne manjkavosti i kontradiktornosti optužnice, nego političku pozadinu postupaka Specijalnog državnog tužilaštva koja ozbiljno navodi na sumnju da je riječ o politički montiranom procesu. &nbsp; &nbsp;

Tag: ombudsman