Zaštitnik ljudskih prava i sloboda pokrenuće, po službenoj dužnosti, postupak povodom uvredljivog komentara koji je predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš (Nova srpska demokratija) uputio direktorici Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) Milki Tadić-Mijović, rečeno je Vijestima iz te institucije.
Vraneš je na Instagramu reagovao na izjavu Tadić-Mijović koju je dala tom listu, a koja se odnosila na njegov nedavni nacionalistički istup. U objavi, uz nekoliko emotikona, citirao je Njegoša: “Kazuj babo jesi li vještica? Jesam kneže, nije fajde kriti”.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63.7341%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Faktivistkinje-osudile-seksisticke-izjave-predsjednika-opstine-pljevlja-sve-smo-mi-vjestice&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Na pitanje redakcije Vijesti da objasni šta je želio da poruči tim stihovima, odnosno kako se oni odnose na Tadić-Mijović, Vraneš je odgovorio da nema komentar i da je “sve saopštio u citatu”.
Predsjednik Opštine Pljevlja i funkcioner NSD-a prethodno je izjavio da je Podgorička skupština iz 1918. bila legitimna, te da “crnogorski separatisti, uprkos nesumnjivim svjedočanstvima, to osporavaju”.&nbsp;
- Na nama je da branimo istinu - kazao je tom prilikom Vraneš.
Komentarišući njegove navode, Tadić-Mijović je rekla da su takvi potezi očekivani i da Vraneš baštini “sve što nije građanska i slobodarska antifašistička Crna Gora”.
- Slavi osvajače i šoviniste, i one koji su 1918. okupirali našu zemlju, a izgleda da bi i da juriša na Prizren. Može, ali sam, ne s našom djecom. Oni će u Evropu, a ne za Vranešom - kazala je ona.
Ona je dodala i da je jasno “šta su nam napravili ovi zatočenici opasne ideologije, kojima je četnički zločinac (Pavle) Đurišić junak”.
- Vidjeli smo šta nam je ta ideologija donijela ne samo za vrijeme Drugog svjetskog rata, nego i devedesetih... Nadam se da je Crna Gora naučila lekciju, i da će Vraneš i slični njemu biti samo kratka epizoda u ovom interregnumu u kom na političkoj sceni ima svega... - zaključila je Tadić-Mijović.
Tokom jučerašnjeg dana predstavnici nevladinih organizacija i građanski aktivisti su pozvali nadležne institucije da reaguju i pokrenu postupke protiv Vraneša zbog poruke upućene Tadić-Mijović, dok su od premijera Milojka Spajića, zatražili da hitno omogući razrješenje predsjednika Opštine Pljevlja.
Vraneš je sinoć saopštio da mu nije bila namjera da uvrijedi bilo koga, pa ni Tadić-Mijović, te da je njegov odgovor bio “isključivo političke prirode, a ne lične”.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Ombudsman će vještačiti Vraneša zbog uvreda na račun Tadić-Mijović

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore (Ombudsman) saopštio je da je zabrinut zbog i dalje izražene prisutnosti različitih oblika nasilja nad ženama u društvu, upozoravajući da ovaj problem zahtijeva hitnu, koordinisanu i efikasnu reakciju nadležnih institucija.
U saopštenju povodom 25. novembra, Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama se navodi da nasilje nad ženama nije samo kršenje osnovnih ljudskih prava, već i prepreka izgradnji društva u kojem svi građani i građanke žive u jednakosti, sigurnosti i dostojanstvu.
Zaštitnik podsjeća da iskustva žena koje trpe nasilje, kao i dostupni podaci, jasno pokazuju da je potreban snažniji institucionalni angažman, kako u prevenciji, tako i u adekvatnoj zaštiti žrtava.
- Prema podacima Sudskog savjeta, u periodu od 1. januara do 31. jula 2025. godine u radu je bilo 786 predmeta za krivično djelo nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici, znatno više u odnosu na 446 predmeta u istom periodu prošle godine - navodi Zaštitnik.
Od ukupnog broja, riješeno je 396 predmeta, od čega je 187 okončano pravosnažno.
- Izrečene su sljedeće kazne: zatvor - 70, kućni zatvor - 21, uslovne osude - 86, rad u javnom interesu - 2, zabrana približavanja - 33, obavezno liječenje alkoholičara - 19, obavezno liječenje narkomana - 7, obavezno psihijatrijsko liječenje na slobodi - 7, obavezno psihijatrijsko liječenje u zdravstvenoj ustanovi - 4, drugo psihijatrijsko liječenje - 4, posebne vaspitne mjere - 2 - navodi se u saopštenju.
Ombudsman naglašava da je rodno zasnovano nasilje i dalje jedan od najtežih društvenih izazova, te izražava podršku inicijativi za kriminalizaciju femicida.
Takođe se upozorava na sve prisutniji mizogini i seksistički govor prema ženama, posebno u online prostoru, gdje, kako ističe, još ne postoji adekvatan sistemski odgovor nadležnih institucija.
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda apeluje na sve nadležne organe da: obezbijede dosljednu primjenu mehanizama zaštite žena od nasilja, unaprijede sistem prijavljivanja i reagovanja kako bi svaka žena imala pravovremenu i sigurnu podršku, pojačaju edukaciju i kampanje za prevenciju nasilja i jačanje rodne ravnopravnosti, uključe zajednicu u stvaranje kulture nenasilja i poštovanja ljudskih prava.
- Ovo je društveni problem kojem se mora stati na put - poručuje Ombudsman, podsjećajući da je zaštita žena od nasilja temelj svakog demokratskog poretka.
Institucija Zaštitnika, kako se navodi, ostaje posvećena pružanju podrške ženama koje su pogođene nasiljem i zaštiti njihovih prava, uz poruku da borba protiv nasilja nad ženama zahtijeva punu odgovornost i angažman cijelog društva.

Ombudsman: Nasilje nad ženama i dalje ozbiljan društveni problem, potrebno snažnije djelovanje institucija

Dugogodišnja medijska radnica i kandidatkinja za ombudsmana RTCG Vesna Pejović oštro je kritikovala ombudsmana RTCG zbog zahtjeva za disciplinski postupak protiv sportskog novinara Nebojše Šofranca, ocjenjujući da je on profesionalno izvještavao o incidentima na utakmici Crna Gora – Hrvatska, dok ombudsman, kako tvrdi, selektivno reaguje i postupa po nalozima.
- Takozvani Ombudsman RTCG prije dva dana nas je, nakon jednogodišnjeg sna od kada je izabran, konačno podsjetio da postoji i da, kada ustreba, po zadatku, (zbog čega je i izabran baš on) može da se probudi i da bude i te kako bučan. Prekinuo je ćutanje sramnim zahtjevom , što naravno ne iznenađuje, za pokretanje disciplinskog postupka protiv sportskog novinara TVCG Nebojše Šofranca zbog načina na koji je komentarisao incidente na tribinama na fudbalskoj utakmici Crna Gora Hrvatska, tačnije što nije jasno osudio ekstremističke ispade navijača - kazala je Pejović.
Pejović pita da li treba da čudi što "neznaveni ombudsman" ovim demonstrira totalno nepoznavanje Kodeksa novinara Crne Gore. Napominje da je jasno svima koji su gledali prenos da je Šofranac profesionalno odradio svoj posao i zadržao potrebnu distancu, što bi morao da zna i ombudsman.
- Očigledno ne zna ili se pravi da ne zna jer mora da postupi po naređenju nalogodavca koji bi svim silama, pa evo i preko jav(D)nog servisa da još više usložni ionako komplikovani odnos Crne Gore sa Hrvatskom - navedeno je u obraćanju Pejović.
Ona pita i da li bilo koga iznenađuje što je taj isti ombudsman nedavno, prilikom objave najnovijeg izvještaja EU o Crnoj Gori, ćutao i nije reagovao iako u centralnoj informativnoj emisiji na Radiju Crne Gore nije ni pomenut dio koji se odnosi na sporno imenovanje generalnog direktora RTCG. 
- U istoj informativnoj emisiji više minuta emitovan je nelegalni generalni direktor sa tiradama o novom kolektivnom ugovoru i blagostanju koje predstoji toj kući kojom rukovodi.Ovo dvostruko kršenje Kodeksa novinara evidentno nije zasmetalo „ombudsmanu“ - konstatuje Pejović.
Ona podsjeća da ombudsman nije reagovao, a morao je, i zbog emisije "Naglas" posvećene Pavlu Đurišiću zbog stavova jednog od učesnikana u kojoj se „urednik nije snašao“.
Pejović dodaje da je poduži spisak kršenja kodeksa novinara ove kuće koje je, kako kaže, tzv. ombudsman prespavao.
- Ali, uprkos tome, svakoga mjeseca, bez trunčice stida, u svoj džep trpa apanažu iz džepova građana Crne Gore. Kao, uostalom i Savjet RTCG koji ga je izabrao pored petoro istaknutih profesionalaca te kuće od kojih je svaki pojedinačno svojom stručnosću, profesionalizmom, dugogodišnjim iskustvom zaslužio da obavlja taj odgovoran posao - navela je Pejović.
Ona je podsjetila da su Savjetu i javnosti, ali i evropskim institucijama ukazivali da novoimenovani „ombudsman“ RTCG ne ispunjava elementarne uslove koji se traže Konkursom, a kamoli kada je riječ o iskustvu i profesionalnim referencama. 
- Na sva ova nepočinstva i naše apele da se spriječi protivzakonito imenovanje sportskog novinara koji ne ispunjava minimalne uslove za tu poziciju ćutala je kompletna crnogorska javnost- intelektualci, institucije počev od Ministarstva kulture, predsjednici države i Vlade, ombudsman, sve NVO, partije... Svi oni koji su gromoglasni kad su neki njihovi interesi ugroženi - istakla je Pejović.
Najviše zabrinjava, navodi ona, ćutanje Upravnog suda kome su ona i Žarko Božović 13. decembra 2024. podnijeli tužbu sa molbom da zbog važnosti same pozicije ombudsmana odluči u što kraćem roku.
- Nakon gotovo godinu dana Upravni sud nije našao za shodno da razmotri tužbu - saopštila je Pejović.
Pejović je poručila da će o postupcima ombudsmana RTCG obavijestiti evropske institucije.

1250x600

1084x550

Pejović: Tzv. ombudsman RTCG ćutanje prekinuo sramnim zahtjevom protiv Šofranca, a ćuti o krupnim propustima Javnog servisa

Građanski aktivista Danijel Kalezić, podnio je dvije pritužbe Zaštitniku ljudskih prava i sloboda Crne Gore protiv kompanija “Fabrica MNE” i “Etno selo Montenegro – Restoran Mayka” zbog objava na društvenim mrežama koje, kako navodi, predstavljaju otvoreni govor mržnje i diskriminaciju na osnovu nacionalnog i etničkog porijekla.
U objavama tih subjekata od 27. oktobra 2025. godine, restorani su javno najavili bojkot dostavljačke kompanije “Glovo”, uz objašnjenje da to čine kako bi izbjegli da “migranti” ili “turski državljani” donose njihovu hranu, direktno povezujući čitavu grupu ljudi s “nemilim događajima” u Podgorici.
- Ovakve poruke nisu samo moralno neprihvatljive, već i direktno krše Ustav i Zakon o zabrani diskriminacije, jer pozivaju na isključivanje cijele etničke grupe iz javnog i profesionalnog života. One normalizuju ideju da kontakt sa ljudima određene nacionalnosti predstavlja prijetnju – što je suština dehumanizacije i segregacije- izjavio je Kalezić.
Kalezić je istakao da ovakvi javni istupi doprinose stvaranju atmosfere straha, nesigurnosti i neprijateljstva prema osobama stranog porijekla, posebno u trenutku kada se u Crnoj Gori širi netrpeljivost i govor mržnje prema državljanima Turske. U pritužbama je, kako navodi, naglasio da ga ovakve izjave lično pogađaju iz porodičnih razloga, te da je veoma zabrinjavajuće to kakve su posljedice ovakvih diskriminatornih narativa kojima smo svjedočili tokom prethodne nedjelje.
Takođe je, ističe, podsjetio da ovo nije prvi put da pojedini subjekti, poput „Etno sela Montenegro“, koriste društvene mreže za širenje netrpeljivosti – podsjećajući da su i 2020. godine javno objavljivali poruke kojima su omalovažavali LGBTIQ osobe nakon usvajanja Zakona o životnom partnerstvu.
- Ovo nije incident, već obrazac diskriminatorskog ponašanja koji pokazuje koliko su institucije spore u reagovanju na govor mržnje i širenje netrpeljivosti. Svaka poruka koja dijeli ljude po porijeklu, vjeri, boji kože, seksualnoj orijentaciji ili bilo kom gdugom osnovu – mora biti sankcionisana- poručio je Kalezić.

Kalezić podnio dvije pritužbe Ombudsmanu protiv kompanija “Fabrica MNE” i “Etno selo Montenegro – Restoran Mayka”

Komesarka Azerbejdžana za ljudska prava, Sabina Alijeva uputila je danas svom crnogorskom kolegi, ombudsmanu Siniši Bjekoviću pismo u kojem je zatražila da se poštuju ljudska prava azerbejdžanskih državljana koji su tokom proteklih dana uhapšeni u Podgorici.
Kancelarija azerbejdžanskog ombudsmana saopštila je da je Alijeva od Bjekovića zatražila da posveti pažnju problemu uhapšenih i da njihova prava budu zaštićena u skladu sa crnogorskim zakonima i međunarodnim sporazumima o ljudskim pravima, prenijeli su azerbejdžanski mediji.
Sabina Alijeva naglasila je značaj poštovanja pretpostavke nevinosti uhapšenih i njihovog prava na advokate i prevodioce, piše u sopštenju.
Ona je, kako se navodi, istakla i važnost prevencije bilo kakve diskriminacije, govora mržnje ili neprijateljskih stavova zasnovanih na etničkoj, nacionalnoj ili vjerskoj pripadnosti, u skladu sa garancijama jednakosti i nediskriminacije po međunarodnim konvencijama, prenijeli su azerbejdžanski mediji.
U Podgorici su nedavno uhapšeni državljani Turske i Azerbejdžana osumnjičeni da su u naselju Zabjelo teško ranili jednog mladića. Potom je 26. oktobra grupa građana u tom naselju skandirala "Ubij Turčina" i "Turci napolje". U incidentima koji su uslijedili oštećeno je nekoliko vozila, i zapaljena su dva objekta u vlasništvu turskih državljana, u Podgorici i Herceg Novom.
Policija je saopštila da su u incidentima učestvovali i turski državljani koji privremeno borave na teritoriji Podgorice, te da je privedeno oko 45 turskih državljana.
Vlada Crne Gore je zbog toga privremeno suspendovala bezvizni režim sa Turskom.

Ombudsman Azerbejdžana traži da se poštuju prava uhapšenih iz te zemlje

Devetog dana Prve sjednice Drugog redovnog zasijedanja poslanici će voditi objedinjenu raspravu o Godišnjem izvještaju o radu Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore za 2024. godinu i Godišnjem izvještaju o radu Nacionalnog mehanizma za prevenciju torture za 2023. i 2024. godinu.
To je navedeno na zvaničnom sajtu Skupštine Crne Gore.
Na sjednici će biti riječi i o Godišnjem izvještaju o radu Sudskog savjeta i ukupnom stanju u sudstvu za 2024. godinu, Izvještaju o radu Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava za 2023. i 2024. godinu, kao i Izvještaju o radu Agencije za sprečavanje korupcije za 2023. i 2024. godinu.

Poslanici danas o radu Ombudsmana i stanju u sudstvu

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore utvrdio je da je Klinički centar Crne Gore prekršio pravo pacijentkinje na privatnost, nakon što je ljekarski izvještaj novinarke Ane Raičković dospio u javnost.&nbsp;
Ljekarski izvještaj štampan je sa računara radnice KCCG koja je bila na bolovanju, a sistem Kliničkog centra ne omogućava provjeru s koje IP adrese je dokument odštampan, što otežava utvrđivanje odgovornog, prenosi CdM.&nbsp;
Institucija Ombdusmana preporučuje unapređenje zaštite podataka i disciplinske mjere protiv odgovornih.
Raičković je u pritužbi navela da je 28. marta ove godine tokom ročišta u Osnovnom sudu u Podgorici došlo do zloupotrebe izvještaja ljekara specijaliste dermatovenerologije Kliničkog centra Crne Gore. Izvještaj je priložio advokat odbrane u krivičnom postupku protiv četvorice okrivljenih zbog napada na nju, iako datira nekoliko mjeseci prije napada i nema veze sa samim događajem.
Odbrana okrivljenih Zorana i Luke Bećirovića, Mladena Mijatovića i Ljubiše Dukića, koji se terete za napad na Raičković, advokati Danilo Mićović i Marta Šćepanović zloupotrijebila je lične podatke novinarke Pobjede time što su sudiji Iliji Raduloviću priložili izvještaj ljekara specijaliste iz Kliničkog centra Crne Gore i zatražili da se sprovede kao dokaz.
Predsjednik Advokatske komore Mićović predložio je da se izvještaj ljekara specijaliste, čije ime je pročitao, sprovede kao dokaz, a nakon toga komentarisao o kakvim simptomima bolesti se radi, precizirajući dijagnozu. U ljekarskom izvještaju, koji je Mićović predstavio na javnom suđenju, navedeni su simptomi bolesti, dijagnoza, istorija bolesti, broj zdravstvene knjižice, JMBG, mjesto i adresa stanovanja, čime je evidentno prekršio Zakon o zaštiti podataka ličnosti.
Zaštitnik podsjeća da lični podaci pacijenata spadaju u privatni život i njihova zaštita je od ključnog značaja za očuvanje povjerenja u medicinsku struku.
- Otkrivanje povjerljivih zdravstvenih informacija bez saglasnosti pacijenta predstavlja kršenje člana 8 Evropske konvencije o ljudskim pravima i člana 27 Zakona o pravima pacijenata - navodi se.
Domaći zakon, uključujući Zakon o zaštiti podataka o ličnosti i Zakon o zdravstvenoj zaštiti, predviđa strogu zaštitu medicinskih podataka.
- Posebne kategorije podataka, kao što su informacije o zdravstvenom stanju pacijenata, mogu se obrađivati samo uz izričitu saglasnost osobe kojoj se podaci odnose - ističe se.
U konkretnom slučaju, podnositeljka pritužbe nije dala saglasnost za objavljivanje izvještaja, a Klinički centar nije mogao dokazati postojanje drugog pravnog osnova za njegovo objavljivanje.
Služba za kontrolu kvaliteta KC CG utvrdila je da je došlo do “curenja” podataka i povrede Zakona o pravima pacijenata.
Zaštitnik konstatuje da je Služba za kontrolu kvaliteta Kliničkog centra Crne Gore naknadno sprovela postupak utvrđivanja okolnosti pod kojima je došlo do distribuiranja ljekarskog izvještaja javnosti.
- Po sprovednom postupku utvrđeno je da je predmetni izvještaj štampan sa naloga QQ dana 29.5.2024. godine koja je i obavila ovaj ljekarski pregled, a zatim i sa naloga WW dana 26. marta 2025. godine koja se u vrijeme štampanja izvještaja nalazila na bolovanju a prema njenoj izjavi nije nikog ovlastila da može da koristi njenu šifru u njenom odsustvu. Međutim, takođe je utvrđeno da kroz informacioni sistem Heliant nije moguće provjeriti sa koje IP adrese računara se štampa neki izvještaj, to u konkretnom slučaju nije moguće utvrditi koje lice je štampalo ovaj izvještaj - navodi se u izvještaju.
Zaštitnik je zaključio da je došlo do kršenja člana 8 Konvencije, jer Klinički centar nije osigurao djelotvornu zaštitu podataka i spriječio neovlašćen pristup.
- Objavljivanje podataka trećim licima bilo je moguće zbog neadekvatnih zaštitnih mehanizama - ukazuje Zaštitnik.
Preporuke Zaštitnika Kliničkom centru Crne Gore su da se utvrde sve okolnosti neovlašćenog pristupa i pokrenu eventualni disciplinski postupci.
Takođe, KCCG se preporučuje da primijeni stroge kontrole pristupa osjetljivim podacima, uključujući višefaktorsku autentifikaciju i enkripciju, ali i da organizuje obuke za zaposlene o zaštiti podataka i prepoznavanju potencijalnih prijetnji.

Ombudsman: KCCG prekršio pravo Raičković na privatnost

Izvršna direktorka Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc Prelević kazala je da razmišlja da se kandiduje za zaštitnicu ljudskih prava i sloboda.
- Razmišljam o tome, zahvaljujući mojim kolegama iz nevladinih organizacija koje su mi predložile da me kandiduju. Još to nije ozvaničeno i dozvolite mi da narednih dana o tome odlučim sa svojim kolegama i dogovorim se - rekla je Gorjanc Prelević u emisiji "Iznova" na TV Nova M.
Predsjednik države Jakov Milatović 2. oktobra raspisao je Javni poziv za predlaganje kandidata za Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore.
Za Zaštitnika može biti predloženo lice koje je crnogorski državljanin, ima najmanje VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja i najmanje 15 godina radnog iskustva od čega najmanje sedam godina iskustva u oblasti ljudskih prava i sloboda.
Aktuelni ombudsman Siniša Bjeković na funkciji je od 17. decembra 2019. godine.

Tamara Klikovac

Gorjanc Prelević: Razmišljam da se kandidujem za ombudsmanku

"Dani Zaštitnika" održani su u Danilovgradu, u cilju približavanja institucije građanima/kama, promociji nadležnosti i razmjene informacija sa rukovodstvom opštine o stanju ljudskih prava i sloboda, a institucija u kontinuitetu bilježi mali broj pritužbi koje se odnose na rad lokalnih organa i službi.
- Tokom dana 'otvorenih vrata' evidentirane su samo dvije pritužbe, dok se veći broj obraćanja odnosio na pružanje infomacija o mogućnostima ostvarivanja prava iz pravosudne nadležnosti, kao i ostvarivanja socijalne i zdravstvene zaštite. Od ukupnog broja pritužbi na godišnjem nivou najveći broj se odnosi na rad Uprave za izvršenje krivičnih sankcija, koja se nalazi na teritoriji ove opštine, odnosno prava lica lišenih slobode, kao i prava na zdravstvenu zaštitu i zdravstveno osiguranje - navodi Ombudsman.
Ombudsman Siniša Bjeković sastao se sa predsjednikom Opštine Danilovgrad Aleksandrom Grgurovićem, kao i predsjednikom Skupštine Opštine Predragom Pajovićem, sa kojima je razgovarao o ostvarivanju prava građana u lokalnoj zajednici, posebno kroz prizmu prava na dobru upravu i evropskih standarda u toj oblasti.
Bjeković i Grgurović saglasni da mali broj obraćanja građana Zaštitniku ne mora nužno značiti da problema nema, već prije ukazuje na mogući nedostatak znanja građana o načinima zaštite svojih prava, kao i o nadležnostima Ombudsmana.
U tom kontekstu, ukazano je na potrebu dodatnog ohrabrivanja građana da se, u slučajevima povrede prava, obrate instituciji Zaštitnika, jer je samo kroz otvorenu komunikaciju i prijavljivanje problema moguće unapređivati kvalitet lokalne uprave i javnih usluga.
- Obostrano je izražena spremnost za dalju saradnju i zajedničko djelovanje u cilju efikasnog rješavanja konkretnih pritužbi građana, kao i preventivnog djelovanja kroz edukaciju i jačanje povjerenja u institucije. Institucija Ombudsmana pohvaljuje pristup Opštine Danilovgrad koja je na svim svojim platformama komunikacije najavila održavanje 'Dana Zaštitnika' i time pokazala transparentnost u radu i spremnost za saradnju - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Poseban segment razgovora bio je, kako je saopšteno, posvećen ulozi lokalnih samouprava u procesu evropskih integracija, gdje je istaknuto da opštine moraju imati jači glas u donošenju odluka koje ih direktno pogađaju.
Grgurović je ukazao na izazove koji se javljaju kada se zakonska rješenja i odluke na državnom nivou donose bez prethodnog konsultovanja lokalnih vlasti, što može izazvati organizacione, finansijske i operativne poteškoće u njihovoj primjeni.
U kontekstu evropskih direktiva i standarda dobre uprave, prepoznata je, kako navode, potreba za snažnijim uključivanjem lokalnih zajednica u proces donošenja odluka, čime se istovremeno jača participacija građana, odgovornost vlasti i povjerenje u institucije. S tim u vezi, predstavnici lokalne samouprave Danilovgrada predstavili su dobre primjere iz prakse u vezi sa afirmacijom rada mjesnih zajednica.
- Aktivno učešće građana i zainteresovanost za procese na lokalnom nivou, kao i nužnost međuinstitucionalne saradnje na svim nivoima vlasti, neophodni su u cilju izgradnje transparentne, odgovorne i inkluzivne uprave, što je jedan od ključnih zahtjeva na putu Crne Gore ka članstvu u Evropskoj uniji - rekao je zaštitnik.
On je ukazao da je obrazloženost odluka organa javne vlasti jedan od ključnih elemenata principa dobre uprave, i jedan od čestih obraćanja građana instituciji, generalno posmatrano.
Razgovarano je i o realizacijii infarstrukturnih planova, problemu vodosnadbijevanja u pojedinim djelovima tokom ljetnjih mjeseci, saradnji sa nevladinim organizacijama i sportskim klubovima, kao i servisiranju usluga socijalne i dječje zaštite iz domena nadležnosti Opštine.
Tokom razgovora akcenat je stavljen na važnost jačanja društvene kohezije na lokalnom nivou. Sagovornici su se saglasili da lokalna zajednica mora biti prostor međusobnog uvažavanja, solidarnosti i zajedničkog djelovanja, bez obzira na političke, etničke ili druge razlike.
- Prevazilaženje podjela i njegovanje kulture dijaloga ključni su preduslovi za stabilan društveni razvoj i stvaranje ambijenta u kojem se građani osjećaju uključeno i ravnopravno - naveo je Grgurović.
Takođe, posebno je naglašena potreba za usmjeravanjem napora ka stvaranju uslova za ostanak mladih u manjim sredinama, kao i njihov povratak iz većih centara ili inostranstva. To uključuje unapređenje lokalne infrastrukture, otvaranje prostora za obrazovanje, zapošljavanje i društveni aktivizam mladih, kao i aktivnu ulogu lokalnih institucija u osnaživanju mladih kao nosilaca budućih promjena.
Sa predsjednikom Skupštine Opštine zaštitnik je razgovarao o pitanjima od značaja za ostvarivanje prava građana/ki na nivou lokalnih zajednica i s tim u vezi planovima za dalji razvoj i realizaciju brojnih aktivnosti.

Bjeković sa Grgurovićem: Potrebno dodatno ohrabriti građane da se, u slučajevima povrede prava, obrate instituciji Zaštitnika

Ombudsman Siniša Bjeković je, pred Odborom za evropske integracije, govoreći o porukama Udruženja pravnika istakao da institucija ombudsmana nema nikakvog razloga da &nbsp;zauzima drugačiji stav.
- Nikakvog razloga nema da se podstiče značaj Udruženja &nbsp;pravnika jer je to jedna od, ako ne i najrenomiranija institucija kada je u pitanju, ne samo civilni sektor, već i pravnička struka. Što se tiče institucije ombudsmana, nemamo nikakvog razloga da zauzimamo drugačiji stav- kazao je Bjeković.
Po pitanju hapšenja predstavnika medija, nastavio je Bjeković, već ste barem deset puta čuli saopštenje i to treba da bude ultima ratio i samo u onim slučajevima kada postoje osnovi za takav postupak.&nbsp;
- Da li postoje osnovi u svakom konkretnom slučaju, teško je da ombudsman iz prve ruke kaže, tim prije što nijesmo upoznati sa svakim slučajem pojedinačno, a vi dobro znate da svaki slučaj, barem u krivičnom pravu jeste individualan i s njim tako treba postupati- poručio je Bjeković.

Bjeković: Hapšenje predstavnika medija treba da je ultima ratio i to samo kad postoje osnovi

Tokom prethodnog vikenda, odnosno od 5. do 7. decembra, na crnogorskim putevima evidentirano je 47 saobraćajnih nezgoda, u kojima je šest lica zadobilo teške, a sedam lake tjelesne povrede, saopšteno je iz Uprave policije.
- U istom periodu, pripadnici saobraćajne policije su u okviru represivnih aktivnosti podnijeli 188 prekršajnih prijava, izdali 1.579 prekršajnih naloga, privremeno oduzeli 17 pari registarskih oznaka i isto toliko vozila isključili iz saobraćaja- navodi se u saopštenju.
Slobode je lišen 101 vozač, od čega 34 vozača zbog vožnje pod dejstvom alkohola u organizmu u koncentraciji većoj od 1g/kg ili odbijanja alkotestiranja, 30 vozača zbog upravljanja vozilom pod dejstvom psihoaktivnih supstanci ili odbijanja podvrgavanja testiranju na prisustvo narkotika, kao i 37 vozača zbog počinjenih drugih težih prekršaja iz oblasti Zakona o bezbjednosti saobaćaja na putevima.
Od ukupnog broja 38 vozača je lišeno slobode u Podgorici, 12 u Nikšiću, devet u Kolašinu, sedam u Baru i šest u Budvi.

UP: Tokom vikenda uhapšen 101 vozač

Kineske državljanke H.H. (42) i C.L. (52) procesuirane su zbog nezakonitog boravka u Crnoj Gori, saopšteno je iz Uprave policije (UP).&nbsp;
- Naime, postupajući po operativnim podacima, nakon niza preduzetih aktivnosti, službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić locirali su u tom gradu stan koji koriste kineske državljanke H.H. (42) i C.L. (52). One su kontrolisane, te je detaljnim provjerama utvrđeno da su u Crnu Goru ušle kao dio turističke grupe, nakon čega su na našoj teritoriji ostale nezakonito - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Kako se dodaje, one su predate inspektoru za strance Stanice granične policije I Nikšić, te su im izdati prekršajni nalozi za plaćanje novčane kazne u iznosu od po 200 eura.&nbsp;
- Uz to, ovim licima je donijeto rješenje o dobrovoljnom napuštanju Crne Gore i zabrani ulaska u našu državu u trajanju od tri godine - zaklkjučuje se u saopštenju.&nbsp;

Kineskim državljankama trogodišnja zabrana ulaska u Crnu Goru

Više puta je ponovljeno da bi na narednoj Međuvladinoj konferenciji, koja bi trebalo da se održi već naredne sedmice, trebalo da se zatvori pet pregovaračkih poglavlja. Međutim, poslednjih dana sa više strana izražava se očekivanje da bi taj broj mogao biti i veći. Takvu mogućnost najavio je potpredsjednik Vlade Filip Ivanović, kao i poslanik Nove srpske demokratije Dejan Đurović. Iz Ministarstva evropskih poslova nisu mogli da potvrde takvu mogućnost. Kako su naveli, paralelno rade na ispunjavanju mjerila u mnogo većem broju oblasti, a pregovarački proces je dinamičan i nije dobro licitirati brojem poglavlja koja bi mogla da budu zatvorena.
Međuvladina konferencija Crne Gore i Evropske unije trebalo bi da se održi naredne nedjelje u Briselu, a prema dosadašnjim najavama, očekuje se zatvaranje pet pregovaračkih poglavlja. Međutim, prethodnih dana mogla su se čuti i optimističnija očekivanja. Naime, potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović kazao je da postoji mogućnost da se ovog mjeseca zatvori i više od pet poglavlja. Takve prognoze prije nekoliko dana dao je i poslanik NSD-a Dejan Đurović, koji je tokom zvanične posjete Briselu kazao da bi naredne sedmice moglo da se zatvori šest poglavlja.
U resoru ministarke Maide Gorčević nisu željeli da licitiraju brojevima, navodeći da Ministarstvo evropskih poslova, zajedno sa drugim institucijama, paralelno radi na ispunjavanju mjerila u mnogo širem obimu od poglavlja koja su u određenom trenutku planirana za zatvaranje.
– Pregovarački proces je po svojoj prirodi dinamičan i višeslojan. Prema planu dogovorenom sa Evropskom komisijom za decembar 2025. godine, predviđeno je zatvaranje pet pregovaračkih poglavlja. Pored toga, u kontinuitetu radimo na ispunjavanju mjerila za sva poglavlja pravne tekovine, imajući u vidu planiranu dinamiku za završetak pregovora – kraj 2026. godine – kazala je Gorčević za "Dan".
Kako ističe, važno je da se naglasi da se radi o dvosmjernom procesu i da nije dovoljno da samo Crna Gora obavi svoj dio posla.
– Sve što Crna Gora pripremi mora proći analize i verifikaciju Evropske komisije, koje takođe zahtijevaju vrijeme. Konačno, za privremeno zatvaranje svakog poglavlja potrebna je jednoglasna podrška svih 27 država članica. Zbog toga, dok ne prođu sve procedure i dok Savjet EU ne završi proces internih konsultacija oko pregovaračkih poglavlja koja su spremna za zatvaranje, nije odgovorno licitirati brojem poglavlja – istakla je ministarka evropskih poslova.
Na pitanje da li se mogućnost zatvaranja više od pet pregovaračkih poglavlja odnosi na poglavlje čije je zatvaranje blokirala Hrvatska, a koje je spremno već neko vrijeme, Gorčević podsjeća da je Crna Gora svoj dio posla završila.
– Sva mjerila za poglavlje 31 – vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika – Crna Gora je u potpunosti ispunila. Sa naše strane, to poglavlje je spremno za zatvaranje i mi vrlo jasno stojimo iza toga. U ovom trenutku u toku su političke konsultacije na nivou ministarstava vanjskih poslova Crne Gore i Hrvatske. Vjerujemo da postoji dobra volja da se pitanje razriješi u konstruktivnom duhu i na obostrano zadovoljstvo. Crna Gora ostaje dosljedno usklađena sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU i očekujemo da će i to biti adekvatno vrednovano u procesu odlučivanja – rekla je Gorčević.

Gorčević: Nema licitiranja poglavljima

Poznati crnogorski fotograf Dejan Kalezić biće gost posljednjeg ovogodišnjeg izdanja tribine „Podgoričke priče“, saopšteno je iz ove ustanove.
- O svom stvaralačkom putu, međunarodnim iskustvima, značaju fotografije u savremenom društvu i inspiracijama koje određuju njegov autorski rad, razgovaraće sa moderatorom Vanjom Kovačevićem srijedu, 10. decembra, u Multimedijalnoj sali KIC-a „Budo Tomović” &nbsp;od 20 sati- navode organizatori.
&nbsp;Kao edukator, organizator manifestacija i inicijator brojnih kulturnih projekata, Kalezić je ostavio snažan trag u formiranju fotografske zajednice u Podgorici i Crnoj Gori. Zahvaljujući raznovrsnom angažmanu od autorskog stvaralaštva do dugogodišnjeg rada sa mladim fotografima, danas zauzima važno mjesto u oblikovanju savremene vizuelne umjetnosti u Crnoj Gori.
Dejan Kalezić (1970, Nikšić) se bavi fotografijom dugi niz godina. Imao je više samostalnih izložbi u Sloveniji, Belgiji, Srbiji, Francuskoj, Poljskoj i Crnoj Gori, a učestvovao je i na brojnim grupnim izložbama u zemlji i inostranstvu. Osnivač je jedine fotografske galerije u Crnoj Gori, „F 64“ u Podgorici. Pokrenuo je Školu fotografije 2005. godine koju je završio veliki broj polaznika koji čine većinu članova Foto kluba PhotoCG iz Podgorice, čiji je jedan od osnivača. Klub se bavi promocijom fotografije, kao i podizanjem njenog značaja u svim sferama društva. Organizator je mnogih manifestacija koje promovišu i popularizuju fotografiju, a najznačajnija među njima je manifestacija „Dani fotografije” koja se održavala dvanaest godina. Učestvovao je u velikom broju komercijalnih projekata, a bio je angažovan i od strane eminentnih organizacija i kompanija koje posluju u Crnoj Gori i inostranstvu. Pet godina je radio kao fotograf Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori. Njegove fotografije su objavljivane u monografijama, časopisima, brošurama, na web stranicama, a neke od njih krase zidove institucija i pojedinaca u zemlji i inostranstvu. Živi i radi u Podgorici.

Tribina ''Podgoričke priče'': Gost fotograf Dejan Kalezić

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. tadašnji uposlenik Službe hitne pomoći u Pljevljima, ljekar Dario Vraneš automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, snimali su ga mobilnim telefonom, a uzrujani glas na snimku vikao: „Dolaze Turci“.
- Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FlL6VqAoFPd8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Čuje se i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“...
Vraneš nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa.
Već skoro tri godine Dario Vraneš je predsjednik pljevaljske opštine. Predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.
Dario Vraneš je opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...
Predsjednik Opštine Pljevlja od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića.
Na društvenoj mreži Instagram imao je i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“...
U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...
Na poziv predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš prisustvovao je tradicionalnoj manifestaciji Veče Pljevljaka u Sarajevu. Javnost je o tome, direktno sa večere, 6. decembra, objavom na mreži Instagram, izvijestio Vraneš.
Turke, u objavi, nije pominjao.
Na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Od domaćina skupa Alena Sulejmanovića pokušali smo da saznamo koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu da bude gost na večeri Pljevljaka koji žive u Sarajevu, ali smo ostali bez odgovora.
Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“.

VIDEO: „Dario u Sarajevu“

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac u razgovoru za portal ETV govori o važnim temama: &nbsp;životu građana i odlazak mladih, dugu opštine i finansijskoj disciplini, značaju auto-puta, situaciji oko spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, sudbini Autobuske stanice, ali govori i o kapitalnim projektima koji mijenjaju urbanu sliku grada. <h2>Stabilizacija tržišta rada i povratak mladih</h2> Portal ETV: Kako danas žive građani Berana? Da li napuštaju grad ili ostaju na svojim ognjištima? Koliko je trenutno nezaposlenih? LUTOVAC: Građani Berana žive u sredini koja se ubrzano mijenja. Posljednjih godinu dana bilježimo stabilizaciju tržišta rada i smanjenje broja nezaposlenih, prije svega zahvaljujući novim projektima, investicijama i rastu privatnog sektora. Istina je da dio mladih odlazi radi školovanja i profesionalnog napretka, ali jednako tako vidimo i povratak ljudi koji žele da rade i žive u Beranama. Naš posao je da stvorimo uslove da se ovdje ostaje — kroz bolju infrastrukturu, stabilne servise i otvaranje novih radnih mjesta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Berane"> <figcaption>Berane(Photo: Montenegro Tourist Service)</figcaption> </figure>  <h2>Auto-put otvara novu razvojnu fazu</h2> Portal ETV: Šta će Beranama donijeti izgradnja dionice auto-puta? Da li to otvara vrata daljem razvoju i na koji način? LUTOVAC: Auto-put je strateška šansa. Saobraćajno povezivanje znači bržu komunikaciju sa Podgoricom, aerodromima i tržištima, što je preduslov za razvoj privrede, turizma i logistike. Veća dostupnost čini Berane atraktivnijim investitorima, a građanima pruža bolje uslove za život. To je početak jedne nove razvojne faze našeg grada. <h2>Finansijska disciplina i stabilno poslovanje</h2> Portal ETV: Koliki je dug Opštine Berane? Prema kome postoji dug i kako se on servisira? LUTOVAC: Opština Berane redovno izvršava sve obaveze i servisira postojeće dugove u skladu sa zakonom i usvojenom dinamikom. Prioritet nam je finansijska stabilnost i uredno poslovanje, zbog čega smo strogo disciplinovani kada je u pitanju javna potrošnja. Dugovanja iz ranijih godina uglavnom se odnose na poreze i doprinose, a tekuće obaveze se izmiruju redovno. Dug je ostao na nivou sa početka godine — malo iznad 18 miliona eura — a očekujemo zakonsko rješenje koje će omogućiti njegovo osjetno smanjenje. Takođe, uvećali smo imovinu Opštine za više od milion eura. <h2>Opština nema veze sa spomenikom Đurišiću</h2> Portal ETV: Berane su nedavno postale epicentar dešavanja zbog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Kako se tumači takva epizoda i da li ste Vi odgovorni za nemile događaje koji su uslijedili? LUTOVAC: Opština Berane je institucija koja poštuje zakon i Ustav Crne Gore. Svi događaji koji su se desili bili su van institucionalnog okvira, a lokalna uprava nije bila involvirana u aktivnosti te vrste. Naša pozicija je jasna: grad mora ostati prostor stabilnosti, suživota i razvoja. Fokusirani smo na projekte i na kvalitetan život građana, a ne na teme koje dijele društvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić"> <figcaption>Spomenik Pavlu Đurišiću(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>Autobuska stanica ostaje na istoj lokaciji — slijedi rekonstrukcija</h2> Portal ETV: Najavili ste rješavanje problema Autobuske stanice. Šta je do sada urađeno? LUTOVAC: Opština Berane je već preduzela niz konkretnih aktivnosti. U toku je izrada dokumentacije za osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati stanicom. Izvršeno je statičko ispitivanje prenosačkog dijela objekta, koje je pokazalo da konstrukcija nije stabilna, pa je taj dio uklonjen. Trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za njegovu rekonstrukciju. Sprovode se sve neophodne administrativne procedure, a donijeta je odluka da Autobuska stanica ostaje na postojećoj lokaciji, uz faznu sanaciju i unapređenje prostora. <h2>Kapitalni projekti</h2> Portal ETV: Na kojim razvojnim projektima radite? Šta novo planirate za građane? LUTOVAC: Opština Berane realizuje i priprema čitav niz kapitalnih projekata koji će unaprijediti saobraćaj, komunalnu infrastrukturu i kvalitet života građana. <h3>Veliki projekti za 2026. godinu:</h3> <ul> <li>Rekonstrukcija Luške ulice – 5,5 miliona eura</li> <li>Izgradnja gradske pijace – 5 miliona eura</li> <li>Rekonstrukcija magistralnog puta kroz Budimlju – preko 1 milion eura</li> <li>Izgradnja ulice koja povezuje zaobilaznicu i IDEA market – iz kapitalnog budžeta Opštine</li> </ul> Radovi planirani i započeti u 2025. godini: <ul> <li>Nastavak izgradnje obilaznice i regulacija rijeke Makve – 3,5 miliona eura</li> <li>Dapsićko–Polički vodovod i vodovod Zagrad – oko 1 milion eura</li> </ul> U pripremi: <ul> <li>javna garaža,</li> <li>rekonstrukcija ulica u Novom naselju,</li> <li>nove investicije za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija.</li> </ul> Sve ove aktivnosti dio su šire strategije modernizacije grada, a cilj je da građane Berana u narednom periodu obradujemo novim, vidljivim i kvalitetnim rezultatima.

Tag: ombudsman