Ombudsman ukazuje na nerazumno dugo trajanje nekih postupaka: Povraćaj imovine čeka se 25 godina

Komisija za povraćaj i obeštećenje Podgorica bez daljeg odlaganja da preduzme sve potrebne radnje radi okončanja postupka pokrenutog još 2001. godine. N.N. lice koje se obratilo Zaštitniku ljudskih prava i sloboda ukazalo je da postupak za povraćaj i obeštećenje traje još od 2001. godine.

– Komisija u svom radu da obezbijedi dosljedno poštovanje načela efikasnosti, ažurnosti i ekonomičnosti postupka, te da sve predmete iz svoje nadležnosti rješava u zakonom propisanim, odnosno razumnim rokovima, kako bi se spriječilo ponavljanje dugotrajnih perioda nepostupanja i povreda prava stranaka. Blagovremeno da postupa po zahtjevima Zaštitnika, dostavlja potpune, precizne i konkretne odgovore, potkrijepljene odgovarajućom dokumentacijom kao potvrdom pruženih informacija, jer se drugačije postupanje tretira kao povreda zakonskih odredbi o obaveznoj saradnji sa Zaštitnikom. Komisija za povraćaj i obeštećenje Podgorica dužna je da, u roku od 30 dana od dana prijema ovog mišljenja, dostavi Zaštitniku izvještaj o radnjama i mjerama preduzetim radi izvršenja preporuka, navela je zamjenica zaštitnika ljudskih prava i sloboda Tatjana Radović Todorović.

Podsjećaju da se pred Komisijom za povraćaj i obeštećenje Podgorica vodi postupak u predmetu poslovne oznake 07-1-01-UP. I-527/1-2008, koji se odnosi na zahtjev za povraćaj i obeštećenje zemljišta u katastarskoj opštini Gorica, lokalitet Reovo kopito.

– Postupak povraćaja i obeštećenja pokrenut je 2001. godine i do dana donošenja ovog mišljenja nije okončan. Prema navodima podnosioca pritužbe, u predmetnom postupku odlučivano je pred Vrhovnim sudom Crne Gore i Upravnim sudom Crne Gore, pri čemu se podnosilac pritužbe poziva na presudu Vrhovnog suda Crne Gore Uvp. br. 1562/19 od 23. januara 2020. godine i presudu Upravnog suda Crne Gore U. br. 399/20 od 8. juna 2021. godine, navodeći da nakon donošenja tih odluka Komisija nije okončala postupak. Podnosilac pritužbe je, prema sopstvenim navodima, koristio raspoložive mehanizme zaštite, uključujući urgencije i pravna sredstva zbog ćutanja administracije, ali bez rezultata, navodi Radović Todorović u mišljenju.

Zaštitnik je u toku ispitnog postupka zatražio izjašnjenje Komisije i dostavljanje dokumentacije, ali ona nije postupila po zahtjevu, ni nakon upućene urgencije od 22. juna.

– Podnosilac pritužbe prigovara postupanju Komisije za povraćaj i obeštećenje Podgorica, ukazujući na prekomjerno trajanje postupka povraćaja i obeštećenja oduzete imovine u predmetu poslovne oznake 07-1-01-UP. I-527/1-2008. Polazeći od navoda iznijetih u pritužbi, raspoloživih podataka i okolnosti konkretnog slučaja, te imajući u vidu da se Komisija za povraćaj i obeštećenje Podgorica nije izjasnila na zahtjev Zaštitnika, niti je postupila po upućenoj urgenciji, Zaštitnik je, nakon sprovedenog ispitnog postupka, ocijenio navode podnosioca pritužbe kao osnovane. U odsustvu izjašnjenja organa, Zaštitnik je postupak okončao na osnovu činjenica i podataka kojima je raspolagao, u skladu sa svojim zakonskim ovlašćenjima, ukazuje zamjenica ombudsmana.

Ističe i da svaki pravni poredak utemeljen na načelima pravne države i vladavine prava teži što efikasnijem sistemu zaštite građanskih i ljudskih prava.

– Odlučivanje u razumnom roku u interesu je osobe koja zahtijeva da organ odluči o njenim pravima ili obavezama, ali i pravne sigurnosti, kao načela na kojem se temelji pravni poredak, zbog čega bi ono trebalo postati imperativ u svakoj državi koja teži ostvarivanju vladavine prava. Svrha zahtjeva za postupanje u razumnom roku iz člana 6 stava 1 Evropske konvencije je pružanje garancije da će pojedinačan slučaj pred nadležnim organom biti okončan unutar razumnog roka, što znači da će vrijeme neizvjesnosti i nesigurnosti za stranku u postupku biti svedeno na prihvatljivu mjeru. Pravni promet zahtijeva efikasno i brzo okončanje sporova, zbog čega nadležni organi moraju postupati u skladu sa načelom efikasnosti. Efikasna pravda od izuzetne je pravne i pravno političke važnosti. Ona doprinosi stvaranju osjećaja pravne sigurnosti, navodi Radović Todorović.

Dodaje da prilikom ocjene razumnosti trajanja postupka, prema standardima Evropskog suda za ljudska prava, cijene se naročito složenost predmeta, ponašanje podnosioca zahtjeva, postupanje nadležnih organa, kao i značaj predmeta za lice čija su prava i interesi predmet postupka.

– Evropski sud za ljudska prava u svojoj praksi dosljedno ističe da se odgovornost države može utvrditi kada postupak neopravdano dugo traje zbog nedjelotvornog postupanja nadležnih, navodi Radović Todorović u mišljenju.