Jedna osoba je poginula danas u Albufeiri, turističkom gradu na jugu Portugala, usljed jakih vjetrova koji su prošli kroz region Algarve, stavljen na narandžasti stepen uzbune zbog oluje Klaudija, koja pogađa zemlju već nekoliko dana, saopštili su portugalski zvaničnici.
Predsjednik Marselo Rebelo de Suza izrazio je "solidarnost sa porodicama žrtava, poslije prolaska tropske oluje Klaudija, koja je pogodila Albufeiru jutros".
Agencija za civilnu zaštitu je ranije na svojim društvenim mrežama prenijela da su zbog jakih vjetrova dvije osobe povrijeđene, a jedna nestala u jednom kampu u Albufeiri.
Prema lokalnim medijima, preminula osoba bi mogla da bude ona koja je prvobitno prijavljena kao nestala.
Civilna zaštita je navela da je u jednom restoranu u primorskom ljetovalištu u blizini Albufeire 20 osoba povrijeđeno u djelimičnom urušavanju krova. Nije precizirano da je urušavanje posljedica naleta oluje.
Nekoliko okruga na jugu Portugala stavljeno je danas u narandžasti stepen uzbune zbog jakih vremenskih nepogoda koje pogađaju zemlju posljednjih nekoliko dana.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Uzbuna zbog oluje u Portugalu: Jedna osoba poginula, više povrijeđenih

Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je danas u Kninu da je vojno-policijska operacija "Oluja" iz avgusta 1995. uništila projekat velike Srbije i promijenila vojni i geopolitički poredak Jugoistočne Evrope.
Na centralnoj manifestaciji u sklopu obeležavanja 30. godišnjice "Oluje", Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja, Plenković je rekao da je "ujedinjena snaga hrvatskog naroda" u avgustu 1995. "oslobodila okupirane gradove i sela, pobijedila agresora i vratila život i ponos prognanicima", prenosi agencija HINA.
Obraćajući se okupljenima na stadionu fudalskog kluba Dinara, Plenković je kazao da je "Oluja" u tom trenutku bila "najveća kopnena bitka u Evropi od Drugog svjetskog rata, koja je razbila projekat Velike Srbije, porazila agresora, promijenila vojni i geopolitički poredak Jugoistočne Evrope, odredila sudbinu Hrvatske i omogućila kraj rata u Bosni i Hercegovini".
- Oluja nije samo oslobodila Hrvatsku, ona je spriječila i novu tragediju u Bosni i Hercegovini. Otvorila je put povratku hrvatskih prognanika svojim domovima i mirnoj reintegraciji hrvatskog Podunavlja, povratku Vukovara i uspostavljanju hrvatske vlasti na cijeloj teritoriji - naveo je Plenković.
Dodao je da je Hrvatska poslije rata "omogućila i povratak hrvatskih Srba koji su to željeli", navodeći da je time "pokazala političku zrelost, moralnu odgovornost i ljudsku velikodušnost".
On je rekao da "žrtva svih koji su dali živote za slobodu Hrvatske" predstavlja "zavjet zahvalnosti jer je zahvaljujući njima Hrvatska postala svoja, suverena i slobodna", navodeći da se ne smiju zaboraviti ni 1.744 nestale osobe koje Hrvatska traži.
- Očekujemo da Beograd konačno pokaže pravu spremnost za saradnju, jer bez pune istine o nestalima nema iskrenih odnosa ni evropske budućnosti - kazao je Plenković.
Dodaje da su, iako je prošlo 30 godina od "Oluje", još živa sjećanja "na te dane ponosa i slave".
- Svake godine se ovde u Kninu okupljamo sa istim osjećanjima, ponosom zbog pobjede, zahvalnošću braniteljima i pijetetom prema palima. Ali danas, na ovu godišnjicu najveće hrvatske pobjede, ne dolazimo samo da se sjetimo. Dolazimo da potvrdimo šta za nas znači operacija 'Oluja', na šta nas obavezuje i čemu nas uči - kazao je Plenković.
Naveo je i da je "Oluja" potvrdila "hrvatsku snagu koja ne porobljava, već oslobađa, snagu koja ne prijeti, već štiti, snagu koja ne uništava, već stvara".
U ime predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića na ceremoniji se obratio njegov izaslanik Marijan Mareković, general-pukovnik u penziji i komandant iz operacije "Oluja".
Milanović je, kako je saopštio njegov kabinet, odao počast poginulim hrvatskim vojnicima polaganjem vijenca ispred Spomenika hrvatske pobjede "Oluja 95" u Kninu, ali nije govorio na stadionu "jer smatra da je za obilježavanje 'Oluje' najispravnije da o toj velikoj pobjedi hrvatske vojske govori jedan od njenih komandanata".
Mareković, koji je Milanovićev savjetnik za pitanja ratnih veterana, izjavio je na centralnoj manifestaciji da "Olujom" nije samo oslobođena Hrvatska, već da je i otvoren put "drugim operacijama hrvatskih snaga u Bosni i Hercegovini, koje su donijele mir, prestanak stradanja i nadu u budućnost narodima Bosne i Hercegovine", prenosi HINA.
- Kroz svoju viševjekovnu, tešku i često krvavu istoriju, naš narod je zaslužio život u slobodi i blagostanju. Naša je dužnost da tu žrtvu pretočimo u djela - u pravednu, bezbjednu i prosperitetnu Hrvatsku - rekao je Mareković.
Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković izjavio je na centralnoj manifestaciji da Hrvatska mora trajno da pamti pobjedu u "Oluji", kao "jednu od najsjajnijih epizoda u hrvatskoj istoriji", da je brani i da "temelji budućnost na vrijednostima slobode, demokratije i dostojanstva".
Jandroković je rekao da svaka godišnjica "Oluje" treba da počne izrazom iskrene i trajne zahvalnosti hrvatskim braniteljima i njihovim porodicama, sa posebnim poštovanjem prema porodicama poginulih i nestalih.
- Bez njihove žrtve, ali i bez političkog vođstva koje je bilo doraslo istorijskom trenutku, pitanje je kako bismo danas živjeli jer je velikosrpski agresor imao druge planove za nas - kazao je Jandroković.
Naveo je da je "Oluja" bila strateški i taktički dobro osmišljena operacija koja je izvedena u optimalnom trenutku, navodi HINA.
- Hrvatski branitelji su tada odlučno i spremno krenuli da istjeraju neprijatelja iz Hrvatske. I, kao što pjesma kaže: Što se krvlju brani, ne pušta se lako - dodao je Jandroković.
Na centralnoj manifestaciji su se okupili i ministri u Vladi Hrvatske, poslanici Hrvatskog Sabora, lideri političkih stranaka, zvaničnici lokalnih vlasti, predstavnici vojske i policije i ratni veterani.
Predsjednik opozicione Socijaldemokratske partije Hrvatske (SDP) Siniša Hajdaš Dončić izjavio je da je poruka jasna - da je Hrvatska pobijedila i da sada "treba graditi društvo koje je nedostajalo u proteklih 30-ak godina".
- Pobijedili smo sami, bez spoljne pomoći, sada moramo da razmišljamo kako da izgradimo društvo da nam svima bude bolje. Društvo u kojem žive pošteni i vrijedni ljudi bez mnogo politike. Hrvatska je odbranjena 1991. godine, a oslobođena 1995. godine i hajde da svi razgovaramo o budućnosti - rekao je Hajdaš Dončić, lider najveće opozicione stranke.
Poslanik Hrvatskog sabora iz redova SDP Hrvatske Arsen Bauk prokomentarisao je kritike koje stižu iz Srbije, ukazujući na kontekst 1991. godine.
- Uprkos kritikama koje stižu iz Beograda, moramo jasno da kažemo da se ključni događaji nisu dogodili 1995. godine, već 1991. godine. Kao što je rekao jedan srpski hroničar - da nije bilo tenkova 1991, ne bi bilo ni traktora 1995 - rekao je Bauk, misleći na izbjegličku kolonu Srba, u kojoj su neki bili na traktorima.
Na proslavu u Kninu došao je i gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević, lider zeleno-leve stranke Možemo, koji je ukazao da se Hrvatska danas "posebno sjeća svih poginulih i nestalih branitelja u Domovinskom ratu".
Predsjednik desničarskog Domovinskog pokreta Ivan Penava rekao je da su hrvatske oružane snage "tu da odvrate svakog napadača i pruže sigurnost građanima" i ukazao da ih treba jačati.
Po završetku ceremonije u Kninu, penzionisani pukovnik hrvatske vojske Marko Skejo, poznat po krajnje desnim stavovima, na Trgu Ante Starčevića je ponovo postrojio bivše saborce, koji su na njegov uzvik "Za dom" tri puta odgovorili "Spremni", navodi HINA.
- Pozdrav 'Za dom spremni' neće nestati, već će mladi ljudi nastaviti da ga ponavljaju. Onima koji zabranjuju pozdrav koji je temelj hrvatskog naroda poručujem da će i njihova djeca, unuci i praunuci takođe klicati 'Za dom spremni' kada se u kasarnama bude dizala hrvatska zastava - rekao je Skejo.
Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i 30. godišnjica "Oluje" obilježavaju se danas širom Hrvatske.
U Puli je održana tradicionalna parada branitelja Istarske županije, sa više od 1.000 učesnika. Uz hrvatske ratne veterane iz Istre, na paradi su učestvovali i brojni zvaničnici i predstavnici institucija, uključujući delegaciju Istarske županije, predvođenu županom Borisom Miletićem i delegaciju Grada Pule, na čelu sa gradonačelnikom Peđom Grbinom.
Miletić je ukazao da je u Istri, iako Istarska županija nije bila direktno pogođena ratnim razaranjima, odziv na mobilizaciju bio veći od 90 odsto.
Grbin, doskorašnji predsjednik SDP Hrvatske, rekao je da je "Oluja" bila "toliko velika da u modernoj istoriji ratovanja nije zabilježeno da u jednoj operaciji učestvuje toliki dio naroda".
Hrvatska obilježava 30. godišnjicu "Oluje" u znak sjećanja na 5. avgust 1995. kada su hrvatske snage ušle u gotovo prazan Knin i istakle zastavu Hrvatske na Kninskoj tvrđavi.
Operacija "Oluja", koja je dovela do egzodusa više od 200.000 Srba iz Hrvatske i do kraja rata za nezavisnost te zemlje, počela je 4. avgusta 1995. rano ujutru, ofanzivom hrvatske vojske i policije i jedinica Hrvatskog vijeća odbrane (HVO) na područja Banije, Korduna, Like i sjeverne Dalmacije, koja su bila dio međunarodno nepriznate Republike Srpske Krajine.
Hrvatska je tom operacijom, u kojoj je učestvovalo 138.500 pripadnika hrvatske vojske i policije i HVO, uspostavila kontrolu nad posljednjim djelovima teritorije koje su držali pripadnici Vojske Republike Srpske Krajine.
Vlast Hrvatske, na čelu sa tadašnjim predsjednikom Franjom Tuđmanom, proglasila je kraj operacije "Oluja" 7. avgusta uveče, iako su sporadični sukobi nastavljeni do 14. avgusta.
Operacija "Oluja" se ubraja u jedno od najsurovijih etničkih čišćenja na području bivše Jugoslavije. Kao akciju etničkog čišćenja, operaciju "Oluja" je okvalifikovao i Međunarodni sud pravde u Hagu, u obrazloženju presude iz februara 2015. godine.

500x500

1250x600

1084x550

Plenković: Oluja uništila projekat velike Srbije i promijenila geopolitički poredak Jugoistočne Evrope

Oluja nije početak, već kraj četvorogodišnjeg rata u Hrvatskoj i ne može se na ovu akciju gledati kao na izolovanu aktivnost, ocijenio je za Antenu M hrvatski novinar i analitičar Vlado Vurušić.&nbsp;
Sama Oluja se, poručuje, može posmatrati na dva nivoa.
"Prvi je čisto politički. Dakle, ne ulazim u sve ono što se na vojnom planu događalo. Kako god hladno, racionalno, Oluja je spasila Hrvatsku da ona danas funkcioniše kao jedna normalna država, koja je, zahvaljujući upravo Oluji, članica EU, NATO-a, ima euro, u Šengenu je i tako dalje.
S obzirom na to da je prije Oluje postojao tzv. plan Z4, koji je predviđao veliku autonomiju te tzv. Republike Srpske Krajine, koja je zapravo na neki način preteča onog što imamo u BiH, Republiku Srpsku. Dakle, bez Oluje Hrvatska bi imala Republiku Srpsku, koja bi vjerovatno funkcionisala na isti način, kao i u BiH, koja ne može prodisati kao punokrvna država. Tako bi bilo i sa Hrvatskom.
Naravno, tu postoji vojni dio oluje, koji u svakom slučaju treba raspraviti. U Hrvatskoj često govore da je to bila čista akcija, bez mrlje i tako dalje. To, nažalost, nije tako. Bez obzira što su u Hagu, iako su bili suđeni, oslobođeni generali Gotovina, Čermak i Markač, koji su učestvovali u Oluji, to ne znači da se u Oluji nisu dogodili zločini protiv Srba, odnosno protiv civila. Pogotovo nakon Oluje su bile pljačke, paleži. Skoro 2000 ljudi je osuđeno na hrvatskim sudovima zbog toga, dobili su razne kazne. Međutim, dogodila su se i dva najgora zločina, to su ubistva civila. To su bili starci i bolesni u selu Varivode i selu Grubori. I to jedno skoro mjesec, a drugo skoro dva mjeseca nakon Oluje. I ti počinioci ta dva zločina zapravo nikad nisu otkriveni", naveo je Vurušić.&nbsp;
Komentarišući izjavu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, koji je iz Sremskih Karlovaca poručio da više nijedna Oluja neće uspjeti, te najavio da će 20. septembra svi moći da vide "kakvu su narodnu armiju stvorili" i da će Srbija biti dovoljno snažna i jaka da se odbrani, Vurušić kaže da je to reakcija na unutrašnju situaciju u zemlji.
Riječ je, dodaje, o demagogiji koja nema utemeljenja u činjenicama.
"Ja ću biti malo ironičan. On je rekao da je ovo bila zadnja Oluja i da se više nijedna Oluja nikada neće dogoditi srpskom narodu. Ja ne znam ko im sprema Oluju. A drugo, što se Hrvatske tiče, Oluja je bila, gotova je i uspješno je završena. U Hrvatskoj, a mislim i nigdje drugo, niko ne sprema nikakve akcije protiv Srba.
Vučić sve što radi, zapravo radi samo zbog unutrašnje politike i unutrašnjeg stanja u Srbiji, pogotovo s obzirom na to da znamo šta mu se događa posljednih skoro devet mjeseci, da mu se trese stolica. On ovakvim, ovoreno nacionalističkim, rekao bih neprijateljskim, manifestacijama zapravo radi da ojača svoju poziciju unutar Srbije", istakao je Vurušić.&nbsp;
S druge strane, Vučić je taj koji otvoreno ugrožava integritet susjednih zemalja, mišljenja je Vurušić.
"Vučić ne govori o Srpskom svetu. Međutim, ljudi oko njega, visoko pozicionirani, zapravo vode tu politiku Srpskog sveta. Govori se o Vučiću kao predsjedniku svih Srba. Dakle, Vučić sebe ne prezentuje kao predsjednika samo Srbije, nego i Srba u regionu, što je prilično zabrinjavajuće", ističe sagovornik Antene M.&nbsp;
Na taj način, dodaje Vurušić, Vučić samo kupuje vrijeme do svog neminovnog pada.
"Vučić, stvarajući tu atmosferu srpske ugroženosti, on vlada već 12, 13 godina - cijelo vrijeme na način da Srbe uvjerava da su oni ugroženi. I na taj način drži ih dijelom u pokornosti, a dijelom stalno u nekoj napetosti. Što zapravo ne bi trebalo i ne odgovara činjenicama", naveo je Vurušić.&nbsp;
Hrvatska nije ugrožena od Srbije, niti ugrožava Srbiju, ističe Vurušić. Međutim, kako dodaje, nije dobro što ni u Srbiji ni u Hrvatskoj ne postoji volja da se odnosi zemalja normalizuju.
Vurušić još poručuje da uprkos propagandi srpskih vlasti i medija pod kontrolom Vučića, u Hrvatskoj je veliki broj radnika iz Srbije, broj turista iz te zemlje raste, a i srpski muzičari nastupaju širom Hrvatske.&nbsp;
"U Hrvatskoj u ovom času došlo je do nenadanog uspona nacionalizma, koji je kulminirao koncertima ultradesnog pjevača Marka Perkovića Thompsona, a za to je kriv premijer Andrej Plenković. Pustio je duha, potpuno nepotrebno i neučinkovito, iz boce, a nisam siguran da on to može kontrolisati. Što se tiče Srba iz Hrvatske, oni nisu dio Srpskog sveta, ne sudjeluju, barem zvanično, na Vučićevim nacionalističkim parastosima za Oluju, već su lojalni dio ovdašnjeg političkog sistema, mada naravno ima, pogotovo na talasu tog Thomsonovskog nacionalizma, problema.
Citirao bih jednog od vodećih ovdašnjih srpskih intelektualaca Čedu Višnjića koji je nedavno kazao ‘Mi, Srbi iz Hrvatske, nismo dio Srpskog sveta, nećemo Jugoslaviju, Vučić nije naš predsjednik‘", zaključio je Vurušić.

Vurušić: Oluja je spasila Hrvatsku, nije bila početak nego kraj rata, što ne znači da nije bilo zločina protiv Srba

Delegacija Nove srpske demokratije (NSD) prisustvovala je danas "obilježavanju Dana sjećanja na stradanje i progon Srba u akciji "Oluja"".
U Sremskim Karlovcima bili su predjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević, predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš i poslanik u Skupštini Crne Gore Velimir Đoković.
- Sa ovog mjesta, sjećajući se svih naših stradalih i prognanih sunarodnika iz Krajine, poslata je snažna poruka srpskog jedinstva i sloge, koja nam je danas potrebnija nego ikada - saopšteno je iz Nove srpske demokratije.
Srpski narod je, kažu, opstao uprkos brojnim pokušajima uništenja i, kao feniks, iznova se dizao iz pepela.
- Naša je dužnost da, pamteći sva stradanja kroz koja smo prošli, gradimo put svjetlije budućnosti za sve nas - zaključuje se u saopštenju.
Komemoraciji je prisustvovao i ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić.

Kovačević, Vraneš, Đoković i Šćekić na obilježavanju godišnjice "Oluje"

Predsjednik Crnogorske evropske partije (CEP) i potpredsjednik Dukljanske akademije nauka i umjetnosti (DANU) Novak Adžić smatra da je zvanična Crna Gora trebalo da uputi visokog zvaničnog predstavnika na obilježavanje 30 godina od kacija Bljesak i Oluja,
- Istorija se olako zaboravlja. Moderne smo živi svjedoci. Akcije hrvatske vojske Bljesak i Oluja bile su oslobodilačke akcije okupiranih teritorija Hrvatske. Legalne i legitimne. Da je razuma i diplomatske mudrosti, kao što na žalost nije, kod ovog pogubljenog režima, zvanična Crna Gora je trebala uputiti svog visokog zvaničnog predstavnika na obilježavanje 30 godina od tih akcija - naveo je Adžić na mreži X.
On napominje da je Haški tribunal je pravosnažno osudio kao ratne zločince srpskog generala Mileta Mrkšića, ali i Milana Martića za ratne zločine u Hrvatskoj.
- A Milan Babić je javno priznao krivicu i poslije toga izvršio samoubistvo, ali se prethodno pokajao. Prava i antiratna Crna Gora nema veze sa agresijom na Hrvatsku 1991-1995. Mi trebamo biti na evropskom putu i birati prave evropske saveznike, a ne retrogradne koje jedva čekaju da Crnu Goru unište i pretvore u svoju latifundiju - zaključio je Adžić.

Adžić: Istorija se olako zaboravlja, moderne smo živi svjedoci

Ministarstvo odbrane ni Vojska Crne Gore neće učestvovati na vojnoj paradi povodom &nbsp;obilježavanja 30. godišnjice vojno-policijske operacije ''Oluja'' u Hrvatskoj.
&nbsp;Prisustvovaće otpravnica poslova Ambasade Crne Gore u toj zemlji, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i 30. godišnjica vojno-policijske operacije Oluja se obilježavaju vojnom paradom 31. jula u Zagrebu i 5. avgusta u Kninu.
Na oba datuma obilježavanja prisustvovaće otpravnica poslova Ambasade Crne Gore u Hrvatskoj, Jelena Ražnatović, saopšteno je za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz Ministarstva vanjskih poslova, na čijem je čelu Ervin Ibrahimović.

Crna Gora na obilježavanje Oluje ne šalje vojnog, već diplomatskog predstavnika

Dvije osobe su poginule, a 17 ih je povrijeđeno tokom bujičnih oluja u Francuskoj koje su obarale drveće, poplavile pariske ulice i prouzrokovale curenje krova Skupštine dok je govorio premijer.
- Da li ste primijetili da pada kiša - pitao je Fransoa Bajru gledajući u kupolasti plafon Narodne skupštine koji je curio dok je govorio o Bliskom istoku, a poplava brzo punila pariske bulevare.
Potpredsjednik Skupštine, Rolan Leskir, prekinuo je debatu da bi vatrogasci mogli da provjere problem. Kada je ponovo otvorio sjednicu 15 minuta kasnije, rekao je poslanicima da su postavljene upijajuće prostirke preko krova da ne bi curio.
Služba civilne zaštite je saopštila da je jedna osoba teško povređena u oluji koja je Francusku zahvatila poslije talasa vrućine i da je bez struje 110.000 kuća i stanova.
Dvanaestogodišnje dijete je poginulo od pada drveta na jugozapadu Francuske, a jedan muškarac kada je njegov „kvad“ udario u drvo koje je palo na sjeverozapadu, javili su francuski mediji, prenosi Beta.

Oluje u Francuskoj odnijele dva života, 17 povrijeđenih

Najmanje sedam osoba poginulo je poslije jakih oluja i najmanje jednog tornada koji su zahvatili američku saveznu državu Misuri, gdje vlasti tragaju od zgrade do zgrade da pronađu povrijeđene.&nbsp;
Oluje su bile dio snažnog nevremena koje je nanijelo veliku štetu u Misuriju, izazvalo tornade u saveznoj državi Viskonsin i ostavilo stotine hiljada domaćinstava bez struje u oblasti Velikih jezera i prouzrokovalo vreli talas u državi Teksas.
Oluje su u petak popodne odnosile krovove zgrada, izbijale prozore, rušile cigle i čupale drveće i električne vodove.
Gradonačelnica Sent Luisa Kara Spenser potvrdila je da je pet ljudi izgubilo život u tom gradu i da je pogođeno više od 5.000 domova, kao i da oko 100.000 ljudi ostalo bez struje u petak uveče. Ona je rekla da sve to veoma teško i da se grad priprema da proglasi vanrednu situaciju, te da je uveden policijski čas u noći od petka na subotu u kvartovima gdje je načinjeno najviše štete.
&nbsp;Jevrejska bolnica Barns primila je najmanje 20 pacijenata povrijeđenih u oluji od kojih su neki u teškom stanju ali većina je otpuštena tokom večeri, rekla je portparolka bolnice.
Dječja bolnica u Sent Luisu primila je 15 pacijenata od kojih će njih dvoje ostati u bolnici tokom vikenda, rekla je ona.
Nacionalna meteorološka služba je objavila da je njihov radar registrovao pojavu tornada između 14.30 i 14.50 u petak u Klejtonu u Misuriju, u oblasti Sent Luisu.
Vatrogasna služba Sent Luisa saopštila je da su troje ljudi spasavali kada se srušio dio crkve u gradu, a od njih je jedna osoba umrla.
Srušeno drveće i semafori takođe su izazvali saobraćajni haos u petak popodne i zvaničnici su zvali ljude da ostanu u svojim kućama.
Tornado je pogodio i okrug Skot oko 200 kilometara južno od Sent Luisa kada je poginulo dvoje ljudi, a nekoliko je povrijeđeno i više domova je uništeno, rekao je šerif Derik Vitli preko društvenih mreža.
U vremenskim prognozama izdato je upozorenje na oluje sa mogućim tornadima, jakim gradom i vjetrovima jačine tornada koji bi mogli da pogode djelove američkog srednjeg zapada u petak.
Upozorenje je stiglo za tornado oko Mariona u državi Ilinoj u petak uveče, a za sada nisu raspoloživi izvještaji o šteti i povredama.
Upozorenje na olujnu prašinu izdato je oko Čikaga u petak uveče. Meteorološka služba javila je da se prašina širi duž linije od 160 kilometara od jugozapadnog Čikaga do sjevernog dijela države Indijane i da jako smanjuje vidljivost.
Nacionalna meteorološka služba upuztila je upozorenje stanovnicima Kentakija, južne Indijane, južnog Ilinoja, djelova Tenesija, Misurija, Arkansasa i Ohaja na jake oluje koje mogu uključivati krupni grad i prijetnju od vjetrova jačih od 120 kilometara na sat u petak uveče.
Država Teksas je suočena sa jakom vrućinom. Upozorenje na vrućinu izdato je od San Antonia do Ostina sa temperaturama od 35 do 40,5 stepeni Celzijusa. Južni djelovi istočne obale SAD, od država Virdžinije do Floride takođe su se borili sa vrućinom koja je dostizala od 32 do 37 stepeni Celzijusa.
Vlažnost koja se očekuje tokom vikenda će činiti osjećaj toplote još većim, upozorila je nacionalna meteorološka služba.

Oluje u SAD odnijele najmanje sedam života, načinjena velika šteta

Pet osoba se utopilo nakon što su veliki talasi pogodili djelove australijske obale na početku uskršnjeg vikenda, piše BiBiSi (BBC).
Dvoje ljudi još se vodi kao nestalo u saveznim državama Novom Južnom Velsu i Viktoriji. U moru kod Tatre, na jugu Novog Južnog Velsa, pronađeno je tijelo muškarca. Dan ranije su u toj saveznoj državi poginula trojica muškaraca, među njima i 58-godišnji ribar.
Spasioci tragaju za muškarcem kojeg je more povuklo kod Sidneja. U petak se u San Remu, u Viktoriji, jedna žena utopila, a jedan muškarac je nestao nakon što je njihovu grupu zahvatio talas i povukao u more.
- Jedna od žena vratila se na obalu, ali druga žena i muškarac nisu uspjeli - saopštila je policija Viktorije.
Premijerka Viktorije Džasinta Alan rekla je da je ovo strašan početak uskrsnog vikenda.
- Moje misli su s oporodicom osobe koja je izgubila život u tako tragičnim okolnostima, a moguće je da nas čekaju i još gore vijesti - rekla je ona.
Istočnu obalu Australije zahvatili su opasni, visoki talasi.
Adam Vir, čelnik organizacije "Surf Life Saving Australia", savjetovao je izletnicima da posjećuju plaže koje nadziru spasioci. Podaci te organizacije pokazuju da se u posljednjih deset godina na nenadziranim plažama utopilo čak 630 ljudi.
- Obala može biti opasna. Neke prijetnje se vide, ali neke ne. Zato imamo jednostavan savjet: Stani, pogledaj, ostani živ - poručio je Vir.

Pet osoba se utopilo nakon što su veliki talasi pogodili obalu Australije

Zbog jakih snježnih padavina u Istanbulu, koje traju već treći dan, danas je zatvoren brodski saobraćaj na Bosforu u oba smjera, saopštio je Generalni direktorat za obalsku bezbjednost turskog Ministarstva saobraćaja i infrastrukture, prenose evropski mediji.
Turkiš erlajns je saopštio da su zbog snježnih padavina otkazani neki letovi ka istanbulskom aerodromu i sa njega, koji su bili planirani za sutra, prenio je Hurijet.
Škole u Istanbulu će u ponedeljak biti zatvorene zbog jakog mraza zbog koga se očekuje da školski autobusi neće moći da saobraćaju, prenose agencije.
Od petka u ponoć motociklistima i kurirskim službama zabranjena je vožnja u Istanbulu do daljnjeg.

Istanbul: Zbog sniježne oluje otkazani letovi i zatvoren brodski saobraćaj na Bosforu

Protiv F.C. (18) iz Berana podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je iz teretnog vozila za skladištenje biljnih sirovina ukrao 45 vreća.
Njemu se na teret stavlja teška krađa.
- Vrijednost otuđenih predmeta je oko 2.500 eura i osumnjičenih ih je, nakon otuđivanja, prodao na teritoriji opština Rožaje i Berane - dodali su u policiji.

Berancu krivična prijava zbog sumnje da je ukrao 45 vreća biljnih sirovina

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 19 saobraćajnih &nbsp;nezgoda, u kojima su četiri osobe povrijeđene lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da je u Podgorici evidentirano osam nezgoda, Baru četiri, Danilovgradu tri.
Po jedna nezgoda evidentirana je Cetinju, Herceg Novom, Tivtu i Nikšiću.
Izdata su 384 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 49 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela šest pari registarskih tablica.

Za 24 sata 19 saobraćajnih nezgoda

Nebojša Kitić i Julija Mitrić pobjednici su drugog memorijalnog stonoteniskog turnira Slobodanka Boba Gurešić u Podgorici.
Kitić je u finalnom meču pobijedio Bojana Stamenkovića 3:1.
On je prethodno u polufinalnom meču slavio protiv Petra Tomića 3:2, dok je Stamenković eliminisao Srđana Šćekića 3:1.
Tomić i Ščekić bili su bronzani.
U ženskoj konkurenciji, Julija Mitrić je u finalu pobijedila Samru Kojić 3:0 (12:10, 11:6 i 11:4)
Mitrić je nastup u finalu izborila pobjedom protiv Danijele Lučanin 3:0 (11:5, 11:4 i 11:8), dok je Milijana Ćirković zbog povrede predala meč Samri Kojić.
Ćirković je kao prvoplasirana u grupi izborila polufinale, ali je zbog bola u kuku bila primorana da odustane.
Lučanin i Ćirković turnir su zavšile sa bronzanim odličjima.
Turnir je bio inkluzivnog karaktera, a okupio je više od 40 stonotenisera.
Nastupili su, osim Luče i cetinjskog kluba osoba sa invaliditetom Orlov krš, reprezentactivci Srbije, kao i članovi klubova koji se takmiče u redovnoj ligi Crne Gore - Spin iz Podgorice i Lovćen sa Cetinja.
Učestovali su i takmičari iz drugih crnogorskih opština - Bara, Rožaja, Gusinja, Tuzi, Herceg Novog i Bijelog Polja.
Gurešić, koja je preminula 1. februara prošle godine, višestruka je šampionka Crne Gore i nosilac dvije medalje sa Univerzitetskih prvenstava Evrope.
Bila je članica podgoričkog kluba osoba sa invaliditetom Luča i San Spin iz Leskovca, za koji je nastupala u ligi Srbije.
Osvajala je medalje na međunarodnim turnirima u regionu.

Kitić i Mitrić najbolji u Podgorici

Građani Cetinja, koji mjesecima protestuju na Kruševom ždrijelu zahtijevajući odgovornost nadležnih za dva masovna ubistva koja su se desila u njihovom gradu, ocijenili su da je odbornik Građanskog pokreta URA Slavko Šole Janković pokazao je duboko nerazumijevanje tragedije koja je pogodila njihov grad, ali i nerazumijevanje razloga zbog kojih već jedanaest mjeseci istrajavaju u blokadama.
On je ocijenio da "moramo svi zajedno zamoliti ljude sa Kruševog ždrijela da se nađe drugačiji oblik djelovanja", a građani Cetinja su na to kazali da su od čovjeka koji je Cetinjanin i koji dolazi iz političkog okvira u kojem je njegov partijski kolega rukovodio sektorom bezbjednosti u vrijeme prvog masakra u Medovini, očekivali makar minimum moralne odgovornosti, da se zauzme za istinu, za žrtve, za svoj grad.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 69.8487%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjankovic-moramo-svi-zajedno-zamoliti-ljude-sa-krusevog-zdrijela-da-se-nade-drugaciji-oblik-djelovanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- To se nije dogodilo. Umjesto toga, Janković sada „roni suze“ za 23 nevina života, ali svoje saosjećanje nespretno i pogubno usmjerava ka onima koji su „na mukama u kolonama“, a ne ka porodicama koje su izgubile najmilije, niti ka građanima koji se već mjesecima mirno i uporno bore da se istina o tragedijama na Cetinju konačno sazna i da se odgovornost utvrdi - naveli su oni.
Posebno ih je, kažu, potresla rečenica u kojoj Janković apeluje da se „nađe drugačiji oblik djelovanja, da ne uništavamo svoj grad“.
- Podsjećamo ga da mu od 12. avgusta 2022. godine pa do danas niko nije branio da kao odbornik pokrene inicijative, mehanizme i politički pritisak kako bi istina i pravda ugledale svjetlo dana, ako je to zaista želio. Niko mu nije zabranio da dođe na Kruševo ždrijelo, da stane uz porodice žrtava, da sa njima razgovara, da se oglasi, da postavi pitanja, da zahtijeva odgovornost - jasni su oni.
A pogotovo mu, dodaju, ništa nije branilo da to uradi makar zbog četvoro nevine đece čiji su životi ugašeni na kućnom pragu, u njihovom domu.
- Voljeli bismo da nam Janković, kao odbornik čiji je to posao, iznese sopstvenu strategiju nastavka života i mogućeg prevazilaženja krize u našem gradu. U svemu ovome je i vrlo simptomatično da se Janković javlja u trenutku najavljene radikalizacije, a mi umjesto tri sata, protestujemo sat vremena, sa promijenjenim terminom u vremenu kada je stradala prva žrtva Medovine - naveli su građani Cetinja.
Isto tako je, cijene oni, jako simptomatično da dolazi od čovjeka koji je "krunski svjedok traljavog vođenja istrage na masakru 1.1.2025. kada je prvi ušao u kafanu Velestovo".

Cetinjani sa Kruševog ždrijela: Janković pokazao duboko nerazumijevanje tragedije koja je pogodila naš grad

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: oluja