Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je danas u Kninu da je vojno-policijska operacija "Oluja" iz avgusta 1995. uništila projekat velike Srbije i promijenila vojni i geopolitički poredak Jugoistočne Evrope.
Na centralnoj manifestaciji u sklopu obeležavanja 30. godišnjice "Oluje", Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja, Plenković je rekao da je "ujedinjena snaga hrvatskog naroda" u avgustu 1995. "oslobodila okupirane gradove i sela, pobijedila agresora i vratila život i ponos prognanicima", prenosi agencija HINA.
Obraćajući se okupljenima na stadionu fudalskog kluba Dinara, Plenković je kazao da je "Oluja" u tom trenutku bila "najveća kopnena bitka u Evropi od Drugog svjetskog rata, koja je razbila projekat Velike Srbije, porazila agresora, promijenila vojni i geopolitički poredak Jugoistočne Evrope, odredila sudbinu Hrvatske i omogućila kraj rata u Bosni i Hercegovini".
- Oluja nije samo oslobodila Hrvatsku, ona je spriječila i novu tragediju u Bosni i Hercegovini. Otvorila je put povratku hrvatskih prognanika svojim domovima i mirnoj reintegraciji hrvatskog Podunavlja, povratku Vukovara i uspostavljanju hrvatske vlasti na cijeloj teritoriji - naveo je Plenković.
Dodao je da je Hrvatska poslije rata "omogućila i povratak hrvatskih Srba koji su to željeli", navodeći da je time "pokazala političku zrelost, moralnu odgovornost i ljudsku velikodušnost".
On je rekao da "žrtva svih koji su dali živote za slobodu Hrvatske" predstavlja "zavjet zahvalnosti jer je zahvaljujući njima Hrvatska postala svoja, suverena i slobodna", navodeći da se ne smiju zaboraviti ni 1.744 nestale osobe koje Hrvatska traži.
- Očekujemo da Beograd konačno pokaže pravu spremnost za saradnju, jer bez pune istine o nestalima nema iskrenih odnosa ni evropske budućnosti - kazao je Plenković.
Dodaje da su, iako je prošlo 30 godina od "Oluje", još živa sjećanja "na te dane ponosa i slave".
- Svake godine se ovde u Kninu okupljamo sa istim osjećanjima, ponosom zbog pobjede, zahvalnošću braniteljima i pijetetom prema palima. Ali danas, na ovu godišnjicu najveće hrvatske pobjede, ne dolazimo samo da se sjetimo. Dolazimo da potvrdimo šta za nas znači operacija 'Oluja', na šta nas obavezuje i čemu nas uči - kazao je Plenković.
Naveo je i da je "Oluja" potvrdila "hrvatsku snagu koja ne porobljava, već oslobađa, snagu koja ne prijeti, već štiti, snagu koja ne uništava, već stvara".
U ime predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića na ceremoniji se obratio njegov izaslanik Marijan Mareković, general-pukovnik u penziji i komandant iz operacije "Oluja".
Milanović je, kako je saopštio njegov kabinet, odao počast poginulim hrvatskim vojnicima polaganjem vijenca ispred Spomenika hrvatske pobjede "Oluja 95" u Kninu, ali nije govorio na stadionu "jer smatra da je za obilježavanje 'Oluje' najispravnije da o toj velikoj pobjedi hrvatske vojske govori jedan od njenih komandanata".
Mareković, koji je Milanovićev savjetnik za pitanja ratnih veterana, izjavio je na centralnoj manifestaciji da "Olujom" nije samo oslobođena Hrvatska, već da je i otvoren put "drugim operacijama hrvatskih snaga u Bosni i Hercegovini, koje su donijele mir, prestanak stradanja i nadu u budućnost narodima Bosne i Hercegovine", prenosi HINA.
- Kroz svoju viševjekovnu, tešku i često krvavu istoriju, naš narod je zaslužio život u slobodi i blagostanju. Naša je dužnost da tu žrtvu pretočimo u djela - u pravednu, bezbjednu i prosperitetnu Hrvatsku - rekao je Mareković.
Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković izjavio je na centralnoj manifestaciji da Hrvatska mora trajno da pamti pobjedu u "Oluji", kao "jednu od najsjajnijih epizoda u hrvatskoj istoriji", da je brani i da "temelji budućnost na vrijednostima slobode, demokratije i dostojanstva".
Jandroković je rekao da svaka godišnjica "Oluje" treba da počne izrazom iskrene i trajne zahvalnosti hrvatskim braniteljima i njihovim porodicama, sa posebnim poštovanjem prema porodicama poginulih i nestalih.
- Bez njihove žrtve, ali i bez političkog vođstva koje je bilo doraslo istorijskom trenutku, pitanje je kako bismo danas živjeli jer je velikosrpski agresor imao druge planove za nas - kazao je Jandroković.
Naveo je da je "Oluja" bila strateški i taktički dobro osmišljena operacija koja je izvedena u optimalnom trenutku, navodi HINA.
- Hrvatski branitelji su tada odlučno i spremno krenuli da istjeraju neprijatelja iz Hrvatske. I, kao što pjesma kaže: Što se krvlju brani, ne pušta se lako - dodao je Jandroković.
Na centralnoj manifestaciji su se okupili i ministri u Vladi Hrvatske, poslanici Hrvatskog Sabora, lideri političkih stranaka, zvaničnici lokalnih vlasti, predstavnici vojske i policije i ratni veterani.
Predsjednik opozicione Socijaldemokratske partije Hrvatske (SDP) Siniša Hajdaš Dončić izjavio je da je poruka jasna - da je Hrvatska pobijedila i da sada "treba graditi društvo koje je nedostajalo u proteklih 30-ak godina".
- Pobijedili smo sami, bez spoljne pomoći, sada moramo da razmišljamo kako da izgradimo društvo da nam svima bude bolje. Društvo u kojem žive pošteni i vrijedni ljudi bez mnogo politike. Hrvatska je odbranjena 1991. godine, a oslobođena 1995. godine i hajde da svi razgovaramo o budućnosti - rekao je Hajdaš Dončić, lider najveće opozicione stranke.
Poslanik Hrvatskog sabora iz redova SDP Hrvatske Arsen Bauk prokomentarisao je kritike koje stižu iz Srbije, ukazujući na kontekst 1991. godine.
- Uprkos kritikama koje stižu iz Beograda, moramo jasno da kažemo da se ključni događaji nisu dogodili 1995. godine, već 1991. godine. Kao što je rekao jedan srpski hroničar - da nije bilo tenkova 1991, ne bi bilo ni traktora 1995 - rekao je Bauk, misleći na izbjegličku kolonu Srba, u kojoj su neki bili na traktorima.
Na proslavu u Kninu došao je i gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević, lider zeleno-leve stranke Možemo, koji je ukazao da se Hrvatska danas "posebno sjeća svih poginulih i nestalih branitelja u Domovinskom ratu".
Predsjednik desničarskog Domovinskog pokreta Ivan Penava rekao je da su hrvatske oružane snage "tu da odvrate svakog napadača i pruže sigurnost građanima" i ukazao da ih treba jačati.
Po završetku ceremonije u Kninu, penzionisani pukovnik hrvatske vojske Marko Skejo, poznat po krajnje desnim stavovima, na Trgu Ante Starčevića je ponovo postrojio bivše saborce, koji su na njegov uzvik "Za dom" tri puta odgovorili "Spremni", navodi HINA.
- Pozdrav 'Za dom spremni' neće nestati, već će mladi ljudi nastaviti da ga ponavljaju. Onima koji zabranjuju pozdrav koji je temelj hrvatskog naroda poručujem da će i njihova djeca, unuci i praunuci takođe klicati 'Za dom spremni' kada se u kasarnama bude dizala hrvatska zastava - rekao je Skejo.
Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i 30. godišnjica "Oluje" obilježavaju se danas širom Hrvatske.
U Puli je održana tradicionalna parada branitelja Istarske županije, sa više od 1.000 učesnika. Uz hrvatske ratne veterane iz Istre, na paradi su učestvovali i brojni zvaničnici i predstavnici institucija, uključujući delegaciju Istarske županije, predvođenu županom Borisom Miletićem i delegaciju Grada Pule, na čelu sa gradonačelnikom Peđom Grbinom.
Miletić je ukazao da je u Istri, iako Istarska županija nije bila direktno pogođena ratnim razaranjima, odziv na mobilizaciju bio veći od 90 odsto.
Grbin, doskorašnji predsjednik SDP Hrvatske, rekao je da je "Oluja" bila "toliko velika da u modernoj istoriji ratovanja nije zabilježeno da u jednoj operaciji učestvuje toliki dio naroda".
Hrvatska obilježava 30. godišnjicu "Oluje" u znak sjećanja na 5. avgust 1995. kada su hrvatske snage ušle u gotovo prazan Knin i istakle zastavu Hrvatske na Kninskoj tvrđavi.
Operacija "Oluja", koja je dovela do egzodusa više od 200.000 Srba iz Hrvatske i do kraja rata za nezavisnost te zemlje, počela je 4. avgusta 1995. rano ujutru, ofanzivom hrvatske vojske i policije i jedinica Hrvatskog vijeća odbrane (HVO) na područja Banije, Korduna, Like i sjeverne Dalmacije, koja su bila dio međunarodno nepriznate Republike Srpske Krajine.
Hrvatska je tom operacijom, u kojoj je učestvovalo 138.500 pripadnika hrvatske vojske i policije i HVO, uspostavila kontrolu nad posljednjim djelovima teritorije koje su držali pripadnici Vojske Republike Srpske Krajine.
Vlast Hrvatske, na čelu sa tadašnjim predsjednikom Franjom Tuđmanom, proglasila je kraj operacije "Oluja" 7. avgusta uveče, iako su sporadični sukobi nastavljeni do 14. avgusta.
Operacija "Oluja" se ubraja u jedno od najsurovijih etničkih čišćenja na području bivše Jugoslavije. Kao akciju etničkog čišćenja, operaciju "Oluja" je okvalifikovao i Međunarodni sud pravde u Hagu, u obrazloženju presude iz februara 2015. godine.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Plenković: Oluja uništila projekat velike Srbije i promijenila geopolitički poredak Jugoistočne Evrope

Oluja nije početak, već kraj četvorogodišnjeg rata u Hrvatskoj i ne može se na ovu akciju gledati kao na izolovanu aktivnost, ocijenio je za Antenu M hrvatski novinar i analitičar Vlado Vurušić.&nbsp;
Sama Oluja se, poručuje, može posmatrati na dva nivoa.
"Prvi je čisto politički. Dakle, ne ulazim u sve ono što se na vojnom planu događalo. Kako god hladno, racionalno, Oluja je spasila Hrvatsku da ona danas funkcioniše kao jedna normalna država, koja je, zahvaljujući upravo Oluji, članica EU, NATO-a, ima euro, u Šengenu je i tako dalje.
S obzirom na to da je prije Oluje postojao tzv. plan Z4, koji je predviđao veliku autonomiju te tzv. Republike Srpske Krajine, koja je zapravo na neki način preteča onog što imamo u BiH, Republiku Srpsku. Dakle, bez Oluje Hrvatska bi imala Republiku Srpsku, koja bi vjerovatno funkcionisala na isti način, kao i u BiH, koja ne može prodisati kao punokrvna država. Tako bi bilo i sa Hrvatskom.
Naravno, tu postoji vojni dio oluje, koji u svakom slučaju treba raspraviti. U Hrvatskoj često govore da je to bila čista akcija, bez mrlje i tako dalje. To, nažalost, nije tako. Bez obzira što su u Hagu, iako su bili suđeni, oslobođeni generali Gotovina, Čermak i Markač, koji su učestvovali u Oluji, to ne znači da se u Oluji nisu dogodili zločini protiv Srba, odnosno protiv civila. Pogotovo nakon Oluje su bile pljačke, paleži. Skoro 2000 ljudi je osuđeno na hrvatskim sudovima zbog toga, dobili su razne kazne. Međutim, dogodila su se i dva najgora zločina, to su ubistva civila. To su bili starci i bolesni u selu Varivode i selu Grubori. I to jedno skoro mjesec, a drugo skoro dva mjeseca nakon Oluje. I ti počinioci ta dva zločina zapravo nikad nisu otkriveni", naveo je Vurušić.&nbsp;
Komentarišući izjavu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, koji je iz Sremskih Karlovaca poručio da više nijedna Oluja neće uspjeti, te najavio da će 20. septembra svi moći da vide "kakvu su narodnu armiju stvorili" i da će Srbija biti dovoljno snažna i jaka da se odbrani, Vurušić kaže da je to reakcija na unutrašnju situaciju u zemlji.
Riječ je, dodaje, o demagogiji koja nema utemeljenja u činjenicama.
"Ja ću biti malo ironičan. On je rekao da je ovo bila zadnja Oluja i da se više nijedna Oluja nikada neće dogoditi srpskom narodu. Ja ne znam ko im sprema Oluju. A drugo, što se Hrvatske tiče, Oluja je bila, gotova je i uspješno je završena. U Hrvatskoj, a mislim i nigdje drugo, niko ne sprema nikakve akcije protiv Srba.
Vučić sve što radi, zapravo radi samo zbog unutrašnje politike i unutrašnjeg stanja u Srbiji, pogotovo s obzirom na to da znamo šta mu se događa posljednih skoro devet mjeseci, da mu se trese stolica. On ovakvim, ovoreno nacionalističkim, rekao bih neprijateljskim, manifestacijama zapravo radi da ojača svoju poziciju unutar Srbije", istakao je Vurušić.&nbsp;
S druge strane, Vučić je taj koji otvoreno ugrožava integritet susjednih zemalja, mišljenja je Vurušić.
"Vučić ne govori o Srpskom svetu. Međutim, ljudi oko njega, visoko pozicionirani, zapravo vode tu politiku Srpskog sveta. Govori se o Vučiću kao predsjedniku svih Srba. Dakle, Vučić sebe ne prezentuje kao predsjednika samo Srbije, nego i Srba u regionu, što je prilično zabrinjavajuće", ističe sagovornik Antene M.&nbsp;
Na taj način, dodaje Vurušić, Vučić samo kupuje vrijeme do svog neminovnog pada.
"Vučić, stvarajući tu atmosferu srpske ugroženosti, on vlada već 12, 13 godina - cijelo vrijeme na način da Srbe uvjerava da su oni ugroženi. I na taj način drži ih dijelom u pokornosti, a dijelom stalno u nekoj napetosti. Što zapravo ne bi trebalo i ne odgovara činjenicama", naveo je Vurušić.&nbsp;
Hrvatska nije ugrožena od Srbije, niti ugrožava Srbiju, ističe Vurušić. Međutim, kako dodaje, nije dobro što ni u Srbiji ni u Hrvatskoj ne postoji volja da se odnosi zemalja normalizuju.
Vurušić još poručuje da uprkos propagandi srpskih vlasti i medija pod kontrolom Vučića, u Hrvatskoj je veliki broj radnika iz Srbije, broj turista iz te zemlje raste, a i srpski muzičari nastupaju širom Hrvatske.&nbsp;
"U Hrvatskoj u ovom času došlo je do nenadanog uspona nacionalizma, koji je kulminirao koncertima ultradesnog pjevača Marka Perkovića Thompsona, a za to je kriv premijer Andrej Plenković. Pustio je duha, potpuno nepotrebno i neučinkovito, iz boce, a nisam siguran da on to može kontrolisati. Što se tiče Srba iz Hrvatske, oni nisu dio Srpskog sveta, ne sudjeluju, barem zvanično, na Vučićevim nacionalističkim parastosima za Oluju, već su lojalni dio ovdašnjeg političkog sistema, mada naravno ima, pogotovo na talasu tog Thomsonovskog nacionalizma, problema.
Citirao bih jednog od vodećih ovdašnjih srpskih intelektualaca Čedu Višnjića koji je nedavno kazao ‘Mi, Srbi iz Hrvatske, nismo dio Srpskog sveta, nećemo Jugoslaviju, Vučić nije naš predsjednik‘", zaključio je Vurušić.

Vurušić: Oluja je spasila Hrvatsku, nije bila početak nego kraj rata, što ne znači da nije bilo zločina protiv Srba

Delegacija Nove srpske demokratije (NSD) prisustvovala je danas "obilježavanju Dana sjećanja na stradanje i progon Srba u akciji "Oluja"".
U Sremskim Karlovcima bili su predjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević, predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš i poslanik u Skupštini Crne Gore Velimir Đoković.
- Sa ovog mjesta, sjećajući se svih naših stradalih i prognanih sunarodnika iz Krajine, poslata je snažna poruka srpskog jedinstva i sloge, koja nam je danas potrebnija nego ikada - saopšteno je iz Nove srpske demokratije.
Srpski narod je, kažu, opstao uprkos brojnim pokušajima uništenja i, kao feniks, iznova se dizao iz pepela.
- Naša je dužnost da, pamteći sva stradanja kroz koja smo prošli, gradimo put svjetlije budućnosti za sve nas - zaključuje se u saopštenju.
Komemoraciji je prisustvovao i ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić.

Kovačević, Vraneš, Đoković i Šćekić na obilježavanju godišnjice "Oluje"

Predsjednik Crnogorske evropske partije (CEP) i potpredsjednik Dukljanske akademije nauka i umjetnosti (DANU) Novak Adžić smatra da je zvanična Crna Gora trebalo da uputi visokog zvaničnog predstavnika na obilježavanje 30 godina od kacija Bljesak i Oluja,
- Istorija se olako zaboravlja. Moderne smo živi svjedoci. Akcije hrvatske vojske Bljesak i Oluja bile su oslobodilačke akcije okupiranih teritorija Hrvatske. Legalne i legitimne. Da je razuma i diplomatske mudrosti, kao što na žalost nije, kod ovog pogubljenog režima, zvanična Crna Gora je trebala uputiti svog visokog zvaničnog predstavnika na obilježavanje 30 godina od tih akcija - naveo je Adžić na mreži X.
On napominje da je Haški tribunal je pravosnažno osudio kao ratne zločince srpskog generala Mileta Mrkšića, ali i Milana Martića za ratne zločine u Hrvatskoj.
- A Milan Babić je javno priznao krivicu i poslije toga izvršio samoubistvo, ali se prethodno pokajao. Prava i antiratna Crna Gora nema veze sa agresijom na Hrvatsku 1991-1995. Mi trebamo biti na evropskom putu i birati prave evropske saveznike, a ne retrogradne koje jedva čekaju da Crnu Goru unište i pretvore u svoju latifundiju - zaključio je Adžić.

Adžić: Istorija se olako zaboravlja, moderne smo živi svjedoci

Ministarstvo odbrane ni Vojska Crne Gore neće učestvovati na vojnoj paradi povodom &nbsp;obilježavanja 30. godišnjice vojno-policijske operacije ''Oluja'' u Hrvatskoj.
&nbsp;Prisustvovaće otpravnica poslova Ambasade Crne Gore u toj zemlji, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i 30. godišnjica vojno-policijske operacije Oluja se obilježavaju vojnom paradom 31. jula u Zagrebu i 5. avgusta u Kninu.
Na oba datuma obilježavanja prisustvovaće otpravnica poslova Ambasade Crne Gore u Hrvatskoj, Jelena Ražnatović, saopšteno je za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz Ministarstva vanjskih poslova, na čijem je čelu Ervin Ibrahimović.

Crna Gora na obilježavanje Oluje ne šalje vojnog, već diplomatskog predstavnika

Dvije osobe su poginule, a 17 ih je povrijeđeno tokom bujičnih oluja u Francuskoj koje su obarale drveće, poplavile pariske ulice i prouzrokovale curenje krova Skupštine dok je govorio premijer.
- Da li ste primijetili da pada kiša - pitao je Fransoa Bajru gledajući u kupolasti plafon Narodne skupštine koji je curio dok je govorio o Bliskom istoku, a poplava brzo punila pariske bulevare.
Potpredsjednik Skupštine, Rolan Leskir, prekinuo je debatu da bi vatrogasci mogli da provjere problem. Kada je ponovo otvorio sjednicu 15 minuta kasnije, rekao je poslanicima da su postavljene upijajuće prostirke preko krova da ne bi curio.
Služba civilne zaštite je saopštila da je jedna osoba teško povređena u oluji koja je Francusku zahvatila poslije talasa vrućine i da je bez struje 110.000 kuća i stanova.
Dvanaestogodišnje dijete je poginulo od pada drveta na jugozapadu Francuske, a jedan muškarac kada je njegov „kvad“ udario u drvo koje je palo na sjeverozapadu, javili su francuski mediji, prenosi Beta.

Oluje u Francuskoj odnijele dva života, 17 povrijeđenih

Najmanje sedam osoba poginulo je poslije jakih oluja i najmanje jednog tornada koji su zahvatili američku saveznu državu Misuri, gdje vlasti tragaju od zgrade do zgrade da pronađu povrijeđene.&nbsp;
Oluje su bile dio snažnog nevremena koje je nanijelo veliku štetu u Misuriju, izazvalo tornade u saveznoj državi Viskonsin i ostavilo stotine hiljada domaćinstava bez struje u oblasti Velikih jezera i prouzrokovalo vreli talas u državi Teksas.
Oluje su u petak popodne odnosile krovove zgrada, izbijale prozore, rušile cigle i čupale drveće i električne vodove.
Gradonačelnica Sent Luisa Kara Spenser potvrdila je da je pet ljudi izgubilo život u tom gradu i da je pogođeno više od 5.000 domova, kao i da oko 100.000 ljudi ostalo bez struje u petak uveče. Ona je rekla da sve to veoma teško i da se grad priprema da proglasi vanrednu situaciju, te da je uveden policijski čas u noći od petka na subotu u kvartovima gdje je načinjeno najviše štete.
&nbsp;Jevrejska bolnica Barns primila je najmanje 20 pacijenata povrijeđenih u oluji od kojih su neki u teškom stanju ali većina je otpuštena tokom večeri, rekla je portparolka bolnice.
Dječja bolnica u Sent Luisu primila je 15 pacijenata od kojih će njih dvoje ostati u bolnici tokom vikenda, rekla je ona.
Nacionalna meteorološka služba je objavila da je njihov radar registrovao pojavu tornada između 14.30 i 14.50 u petak u Klejtonu u Misuriju, u oblasti Sent Luisu.
Vatrogasna služba Sent Luisa saopštila je da su troje ljudi spasavali kada se srušio dio crkve u gradu, a od njih je jedna osoba umrla.
Srušeno drveće i semafori takođe su izazvali saobraćajni haos u petak popodne i zvaničnici su zvali ljude da ostanu u svojim kućama.
Tornado je pogodio i okrug Skot oko 200 kilometara južno od Sent Luisa kada je poginulo dvoje ljudi, a nekoliko je povrijeđeno i više domova je uništeno, rekao je šerif Derik Vitli preko društvenih mreža.
U vremenskim prognozama izdato je upozorenje na oluje sa mogućim tornadima, jakim gradom i vjetrovima jačine tornada koji bi mogli da pogode djelove američkog srednjeg zapada u petak.
Upozorenje je stiglo za tornado oko Mariona u državi Ilinoj u petak uveče, a za sada nisu raspoloživi izvještaji o šteti i povredama.
Upozorenje na olujnu prašinu izdato je oko Čikaga u petak uveče. Meteorološka služba javila je da se prašina širi duž linije od 160 kilometara od jugozapadnog Čikaga do sjevernog dijela države Indijane i da jako smanjuje vidljivost.
Nacionalna meteorološka služba upuztila je upozorenje stanovnicima Kentakija, južne Indijane, južnog Ilinoja, djelova Tenesija, Misurija, Arkansasa i Ohaja na jake oluje koje mogu uključivati krupni grad i prijetnju od vjetrova jačih od 120 kilometara na sat u petak uveče.
Država Teksas je suočena sa jakom vrućinom. Upozorenje na vrućinu izdato je od San Antonia do Ostina sa temperaturama od 35 do 40,5 stepeni Celzijusa. Južni djelovi istočne obale SAD, od država Virdžinije do Floride takođe su se borili sa vrućinom koja je dostizala od 32 do 37 stepeni Celzijusa.
Vlažnost koja se očekuje tokom vikenda će činiti osjećaj toplote još većim, upozorila je nacionalna meteorološka služba.

Oluje u SAD odnijele najmanje sedam života, načinjena velika šteta

Pet osoba se utopilo nakon što su veliki talasi pogodili djelove australijske obale na početku uskršnjeg vikenda, piše BiBiSi (BBC).
Dvoje ljudi još se vodi kao nestalo u saveznim državama Novom Južnom Velsu i Viktoriji. U moru kod Tatre, na jugu Novog Južnog Velsa, pronađeno je tijelo muškarca. Dan ranije su u toj saveznoj državi poginula trojica muškaraca, među njima i 58-godišnji ribar.
Spasioci tragaju za muškarcem kojeg je more povuklo kod Sidneja. U petak se u San Remu, u Viktoriji, jedna žena utopila, a jedan muškarac je nestao nakon što je njihovu grupu zahvatio talas i povukao u more.
- Jedna od žena vratila se na obalu, ali druga žena i muškarac nisu uspjeli - saopštila je policija Viktorije.
Premijerka Viktorije Džasinta Alan rekla je da je ovo strašan početak uskrsnog vikenda.
- Moje misli su s oporodicom osobe koja je izgubila život u tako tragičnim okolnostima, a moguće je da nas čekaju i još gore vijesti - rekla je ona.
Istočnu obalu Australije zahvatili su opasni, visoki talasi.
Adam Vir, čelnik organizacije "Surf Life Saving Australia", savjetovao je izletnicima da posjećuju plaže koje nadziru spasioci. Podaci te organizacije pokazuju da se u posljednjih deset godina na nenadziranim plažama utopilo čak 630 ljudi.
- Obala može biti opasna. Neke prijetnje se vide, ali neke ne. Zato imamo jednostavan savjet: Stani, pogledaj, ostani živ - poručio je Vir.

Pet osoba se utopilo nakon što su veliki talasi pogodili obalu Australije

Zbog jakih snježnih padavina u Istanbulu, koje traju već treći dan, danas je zatvoren brodski saobraćaj na Bosforu u oba smjera, saopštio je Generalni direktorat za obalsku bezbjednost turskog Ministarstva saobraćaja i infrastrukture, prenose evropski mediji.
Turkiš erlajns je saopštio da su zbog snježnih padavina otkazani neki letovi ka istanbulskom aerodromu i sa njega, koji su bili planirani za sutra, prenio je Hurijet.
Škole u Istanbulu će u ponedeljak biti zatvorene zbog jakog mraza zbog koga se očekuje da školski autobusi neće moći da saobraćaju, prenose agencije.
Od petka u ponoć motociklistima i kurirskim službama zabranjena je vožnja u Istanbulu do daljnjeg.

Istanbul: Zbog sniježne oluje otkazani letovi i zatvoren brodski saobraćaj na Bosforu

Oko 33.000 domaćinstava u Francuskoj ostalo je bez struje nakon naleta oluje Ketano. Uglavnom se radi predjelu Normandije i duž rijeke Loare na zapadu.&nbsp;
To je saopštila uprava električne mreže Enedis.
- Danas je u 13 sati bez struje bilo 33.000 domaćinstava - naveli su u toj mreži dodajući da su najviše pogođena domaćinstva u Normandiji (15.000 domaćinstva) i oko rijeke Loare (12.000 domaćinstava).
U Enedisu navode da je mobilisano 2.200 tehničara za uklanjanje smetnji i povratak struje. Naleti oluje izazvali su sniježne padavine i vjetar brzine do 130 kilometara na sat.
Nevrijeme je izazvalo prekide na mnogim saobraćajnim pravcima, a uticalo je i na željeznički saobraćaj.

U Francuskoj oko 33.000 domaćinstava bez struje nakon naleta oluje

-Crnogorske vlasti treba da izbjegavaju preduzimanje bilo kakvih mjera koje bi neosnovano mogle da ograniče slobodu izražavanja ili medijske slobode, uključujući oštre javne kritike i optužbe na račun medija, te da riješe sva preostala pitanja u ovoj oblasti – saopšteno iz Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori na upit Televizije E uz upozorenje da ,,sloboda izražavanja predstavlja jedan od temeljnih principa Evropske unije i procesa pristupanja Crne Gore EU”.&nbsp; Naša medijska kuća zatražila je ocjenu od Deelegacije EU i na prijeteći narativ koji je na konferenciji ministar odbrane Dragan Krapović uputio novinarima portala Standard.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250920010924_91d0af67c4d041123f92f9fc38c3ca4cc7c6417c19f112882e24cea2874fad9b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250920010924_91d0af67c4d041123f92f9fc38c3ca4cc7c6417c19f112882e24cea2874fad9b" data-rendition-name="original" width="1080" height="579" loading="lazy" alt="PRITISAK NA KRITIČKE MEDIJE: Ministar Krapović"> <figcaption>PRITISAK NA KRITIČKE MEDIJE: Ministar Krapović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Medijski zakoni usvojeni prošle godine, uključujući Zakon o audiovizuelnim medijskim uslugama, moraju se u potpunosti i efikasno primjenjivati, poručuju iz Delegacije. Dodaju i da Evropska komisija pomno prati sprovođenje poglavlja 10, imajući u vidu ambiciju Crne Gore da ispuni privremena mjerila u oblasti vladavine prava i okonča pregovore o pristupanju. -Ovi napori bili su od ključnog značaja za omogućavanje Crnoj Gori da ispuni privremena mjerila u oblasti vladavine prava, a EU očekuje da zemlja održi pozitivan zamah. U tom kontekstu, EU takođe očekuje da Crna Gora bez odlaganja imenuje članove Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge, kako bi se obezbijedila njena nezavisnost i efikasno funkcionisanje - zaključuju iz Delegacije. Podsjetimo, na konferenciju za medije, koju je 16. septembra organizovalo Ministarstvo odbrane, zabranjen je dolazak novinarima Antene M, a poziv nije upućen ni drugim medijima koji nijesu po volji resornom ministru iz redova Demokrata, među kojima su i TV E i Portal ETV. Krapović je otišao i korak dalje – pa je tog dana uputio poruke, koje se mogu doživjeti kao prijetnje, novinarima portala Standard, poručujući im da će se potruditi da kredibilitet njihovih pitanja i rada tog medija bude ,,pod posebnom pažnjom javnosti”. &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Delegacija EU: Vlast mora da se uzdrži od mjera koje bi neosnovano mogle da ograniče slobodu izražavanja

Odluka prvostepenog suda da odbije zahtjev za oduzimanje spomenika Pavlu Đurišiću, iako se radi o predmetu koji predstavlja dokaz u postupku, predstavlja ozbiljno kršenje zakona i udar na pravni poredak Crne Gore, saopštila je predsjednica Crnogorskog foruma Jelena Marković.
- Ovakvim presudama se legalizuje nezakonito otuđenje i podriva autoritet institucija. Posebno je zabrinjavajuće što se sporni predmet i dalje nalazi u posjedu Srpske pravoslavne crkve, čime se dodatno ponižavaju državne institucije i pravosudni sistem - navela je Marković.
Ona je ocijenila da sudije koje donose ovakve odluke ne postupaju profesionalno i nepristrasno, već „navijački“, što ruši povjerenje građana u pravosuđe.
Crnogorski forum je pozvao predsjednicu Vrhovnog suda Valentinu Pavličić i Sudski savjet da ispitaju postupanje nadležnog sudije i udalje ga sa funkcije, te Vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića i Tužilački savjet da sankcionišu tužioce koji ne reaguju pravovremeno.
- Građanima se šalje poruka da nijesu zaštićeni, da se selektivno postupa i da je SPC jača od države. Ako želimo da ispunimo obaveze iz poglavlja 23 i 24 i ubrzamo put Crne Gore ka EU, mora se početi sa stvarnim, a ne političkim vetingom sudstva i tužilaštva - zaključia je Marković.

Crnogorski forum: Sudstvo i tužilaštvo pod uticajem SPC, neophodan stvarni a ne politički veting

Vaterpolisti Primorca su bez greške odradili meč od kojeg im je zavisilo mnogo toga u borbi za plasman u Ligu šampiona.
Kotorani su na turniru u Beogradu pobijedili Steauu 15:12 i realnost je da su napravili ogroman korak ka eliti. Da bi ispunili cilj potrebno je samo da u subotu (17.30 sati) budu bolji od francuskog Paj d’Eksa.
U tom slučaju bi u nedjelju protiv Novog Beograda imali direktan duel za prvo mjesto…
Crnogorskog vicešampiona su predvodili Jusuke Inaba i Marko Mršić sa po tri gola, dok su po dva postigli Savo Ćetković, Luka Murišić, Stefan Vidović i Balša Vučković. Jednom se upisao Nikola Brkić.
U prvom meču na turniru je Novi Beograd bio bolji od Paj d’Eksa 23:10.

Primorac pobjedom otvorio kvalifikacije za LŠ

Glumac Vladimir Jocović (35) i njegov brat R. J. (33) uhapšeni su zbog sumnje da su ubili taksistu u Čačku, potvrdio je MUP Srbije, prenosi Nova.rs.&nbsp;
Kako pišu mediji, srpski glumac Vladimir Jocović je od ranije poznat policiji zbog manjih prekršaja koje je činio u alkoholisanom stanju.
Vladimir Jocović i njegov brat R.J. uhapšeni su zbog sumnje da su zajedno sa još jednom osobom koja je u bjekstvu, nasmrt pretukli taksistu (50).
Vladimir Jocović je od 2024. godine imenovan za v.d. direktora Kraljevačkog pozorišta.
Glumio je u serijama Vrijeme smrti, Klan, Žigosani u reketu....

Glumac Vladimir Jocović uhapšen zbog ubistva taksiste u Čačku

Bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović u svojstvu parnične stranke &nbsp;kazao je u Osnovnom sudu da Agencija za sprečavanje korupcije služi političkim subjektima kao sredstvo manipulacije i sve to radi da bi narušila njegovu čast, ugled i dostojanstvo.
- ASK ispunjava želje vlasti - kazao je Đukanović.
On je ukazao da je ASK pokušala da ga predstavi da krši zakon iako to nije tačno.
-Državni organ krši moje pravo ličnosti iznošenjem netačnih podataka. ASK služi političkim interesima moje političke konkurencije - istakao je Đukanović.
On je ukazao da je Agencija prekršila i obavezu čuvanja bankarske tajne.
Sve to, prema njegovim riječima, ASK je uradila sa namjerom i zloupotrijebila njegove lične podatke.
Đukanović je kazao i da je Agencija za sprečavanje korupcije pokušala da ga predstavi kao čovjeka koji nije dostojan da obavlja funkcije predsjednika države i svih drugih.
- Pokušali su da mi nanesu štetu, moje postupanje je doživljeno kao nezakonito zato što 2019. nijesam prijavio uvećanje prihoda. Nije bilo nikakvog uvećanja, nijedan cent nije legao na moju karticu, moj sin je uplatio 16.000 eura na stečajni račun Atlas banke, nemam obavezu to da prijavim - naveo je Đukanović.
Sve je to mogla da provjeri ASK ali nije i tako je pokazala svoju neprofesionalnost.
- Pokušavaju da mene predstave da kršim zakon a zapravo oni to rade - naglasio je bivši predsjednik Crne Gore.
Đukanović je na pitanje sutkinje rekao da se osjeća loše koliko se može osjećati čovjek koji drži do časti.
On je ukazao i da je pokrenuo nekoliko sporova protiv čelnika ASK- a zbog zloupotrebe položaja.
-Ovo nije prvi put da se Agencija ovako ponaša prema meni - kazao je Đukanović.
Đukanovićeva punomoćnica, advokatica Ana Đukanović tražila je isključenje javnosti ali sutkinja Valentina Vuković odbila je taj prijedlog. I na tu odluku nema pravo žalbe.
Advokatica Đukanović tražila je da sa ročišta bude isključena javnost zbog zaštite podataka jer je zabranjeno iznošenje podataka o prilivima i odlivima sa računa.
Advokatica Đukanović smatra da su neosnovani navodi iz podneska tuženog a posebno na zahtjev za isključenje javnosti.
Prihvaćen je prijedlog punomoćnika tužioca da pribavi spisi Privrednog suda.
Đukanović je tužbu podnio protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) zbog povrede prava ličnosti.
Đukanović je tužio Agenciju za sprečavanje korupcije zbog odluke kojom je ta institucija utvrdila da je prekršio zakon u vezi sa rivolving karticom Atlas banke.
-Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FiWeGKmAmhus%3Fsi%3Da2VhN4SJKIwuKWGS&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Đukanović: ASK ispunjava želje vlasti

U diplomatiju ulazi Ivana Živković, stomatološkinja i dosadašnja direktorica Direktorata za javno zdravlje pri Ministarstvu zdravlja – ona će biti na poziciji savjetnice u Ambasadi Crne Gore u Atini, saznaje portal ETV.&nbsp;
Ovo je još jedno političko postavljanje.&nbsp;
Živković je u Direktorat za javno zdravlje stigla još u vrijeme dok je Ministarstvom zdravlja rukovodila Jelena Borovinić Bojović. Imenovana je tada kao kadar Nove srpske demokratije. Po struci je stomatolog, bez prethodnog diplomatskog iskustva.
Stanija Kalpačina, donedavna savjetnica u Skupštini Crne Gore, imenovana je za trećeg sekretara u Ambasadi Crne Gore u Beogradu, saznaje portal ETV.
Kalpačina je u Skupštini obavljala funkciju samostalne savjetnice I – urednice u Odsjeku za fonografske i štampane zapise.
Portal ETV ranije je objavio da će Anesa Ramović, saradnica potpredsjednika Skupštine i funkcionera Bošnjačke stranke Mirsada Nurkovića, takođe biti raspoređena u diplomatsku mrežu – kao treći sekretar u Ambasadi Crne Gore u Zagrebu. Njen predlog za imenovanje došao je od lidera Bošnjačke stranke i ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića.

Umjesto stomatološke ordinacije, pravac diplomatija: Ivana Živković biće savjetnica u Ambasadi u Atini

Izvršni direktor Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje Krsto Radović (Demokrate) pokrenuo je disciplinski postupak protiv čak 25 zapošljenih za koje je inspekcija ustanovila da ne posjeduju sanitarne knjižice, a među njima su se našli i oni „koji nemaju direktnog kontakta sa vodom (zaštitari, higijeničarke, mašinisti)“, ali ne i njihovi neposredni rukovodioci „koji su bili dužni da isprate izvršenje ove obaveze“. Portalu ETV obratila se grupa zapošljenih koji tvrde da je Radović prikrio odgovornost „rukovodioca Tehničkog sektora Ivana Špadijera i šefice Službe kontrole kvaliteta Marijane Zenović, koji su njegovi saradnici od najvišeg povjerenja“. <h2>SELEKTIVNA ODGOVORNOST</h2> - Umjesto toga on je pokrenuo discipilnski postupak protiv svih 25 zapošljenih koji su se našli na spisku lica koja nemaju sanitarnu knjižicu. Ostaje nejasno i po kojem tačno propisu su zapošljeni, protiv kojih je pokrenut postupak, a koji nemaju direktan kontakt sa vodom, bili dužni da pribave sanitarne knjižice – ističu oni. Objašnjavaju da je Inspekcija zaštite zdravlja postupala po anonimnoj prijavi i uradila kontrolu na izvorištu Bolje sestre i konstatovala nepravilnosti, odnosno da radnici koji obavljaju poslove na tom lokalitetu nemaju sanitarne knjižice. Ističu da je menadžment Regionalnog vodovoda obezbijedio sanitarne preglede u Domu zdravlja Budva, ali da nijesu obavijestili zapošljene o terminima, niti je obezbijeđen prevoz zapošljenih koji žive u Podgorici i Nikšiću do Budve. - Ostaje nejasno zašto i neposredni rukovodioci nijesu pozvani na odgovornost zbog ovih „propusta“ nego im se u kontinuitetu dodjeljuju varijabile, a izvršni direktor Krsto Radović i predsjednik Odbora direktora Zoran Lakušić se hvale istorijskim rezultatima. Štoviše, postupak je inicirao Ivan Špadijer rukovodilac Tehničkog sektora, po dogovoru sa Krstom Radovićem – naglašavaju oni. Tvrde i da, navodno, „postupak nije sproveden protiv nijednog člana i simpatizera Demokrata, što dodatno pojačava sumnju da je ovo uvod u partijski obračun i čišćenje prostora kako bi se zaposlili članovi Demokrata“. Inspekcija je, kažu, izrekla kazne Marijani Zenović, šefici Službe za kontrolu kvaliteta i zaštite životne sredine i Anđeli Kankaraš, laborantkinji, „jer po opisu poslova jedino zapošljeni u navedenoj Službi imaju direktan kontakt sa vodom i obavezni su da imaju sanitarne knjižice“. - A Radović je pokrenuo disciplinske postupke protiv zapošljenih u drugim službama iako za njih ne postoji potreba da imaju sanitarne knjižice – kategorični su oni. <h2>RAZMIŠLJAJU O ŠTRAJKU</h2>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091907090_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025091907090_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394" data-rendition-name="original" width="3905" height="2929" loading="lazy" alt="Regionalni vodovod"><figcaption>NEZADOVOLJSTVO RASTE: Upravna zgrada Regionalnog vodovoda (Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  Grupa zapošljenih koja se obratila Portalu ETV kaže i da razmatraju da stupe u štrajk, jer im je „do juče obaćavana isplata varijabile i 13-ta plata zbog rekordnih rezultata, a sada im se priprema teren za kažnjavanje i otkaze“. Podsjećaju da je u ovoj državnoj kompaniji stanje turbulentno, jer su svi u iščekivanju da Vlada konačno konstatuje ostavku Zorana Lakušića, koju je podnio još u decembru prošle godine, ali i da se razriješi Radović koji, kako su utvrdile inspekcije, ne ispunjava zakonske uslove da bude direktor. U nalozima za pokretanje disciplinskih postupaka Radović se pozvao na interne procedure kojima je propisana „obaveza sprovođenja zdravstveno-sanitarnih pregleda zapošljenih, shodno zakonom definisanom pravilniku, na svakih šest mjeseci“. Piše i da od 38 zapošljenih koji su u obavezi da se podvrgnu zdravstveno-sanitarnom pregledu koji su bili na spisku dostavljenom Domu zdravlja Budva 12. juna ove godine, njih 26 nije obavilo sanitarni pregled do dana nenajavljene kontrole sanitarne inspekcije objekta „Bolje sestre“, 28. avgusta. <h2>OZBILJNE NEZAKONITOSTI </h2> Radović je krajem juna uručio otkaz nekadašnjem rukovodiocu Sektora za pravne i administrativne poslove Vladimiru Ružičiću i bivšem šefu Službe za pravne i administrativne poslove Acu Ognjenoviću, krajem jula. I njih dvojica su u više navrata upozoravala na zabrinjavajuće stanje u Regionalnom vodovodu, obraćali su se premijeru Milojku Spajiću i resornom ministru Damjanu Ćulafiću (Ministaratvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera), ali i na mnoge druge adrese. Do danas su bez odgovora. Portal ETV pisao je o brojnim pritužbama zapošljenih na postupanje predsjednika Odbora direktora Zorana Lakušića, koji je, smatraju oni, nanio ogromnu štetu kompaniji, zbog čega su Specijalnom tužilaštvu dostavljene i prijave protiv njega. Od maja 2021, kada su ga proruske i prosrpske vlasti, u okviru partijske raspodjele funkcija u državnim preduzećima, imenovale na čelo Odbora direktora, kako smo pisali, on je do novembra 2024. smijenio čak tri izvršna direktora – Gorana Jevrića, Josifa Đuraškovića i Borislava Ivankovića, a četvrtog, Krsta Radovića imenovao ne poštujući komapnijske akte, jer ovaj nije posjedovao potrebne reference, što je ustanovljeno i inspekcijskim nadzorom. Lakušić je kadar Demokratske narodne partije Milana Kneževića koji mu, prema našim informacijama „čuva fotelju“ u Regionalnom vodovodu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091907090_84445b94875f29bec9da54f9e42d5bd8e8031420585d0ef52ef6afa6b658de15.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025091907090_84445b94875f29bec9da54f9e42d5bd8e8031420585d0ef52ef6afa6b658de15" data-rendition-name="original" width="1024" height="638" loading="lazy" alt="Zoran Lakušić i Krsto Radović"><figcaption>OZBILJNE OPTUŽBE: Zoran Lakušić i Krsto Radović (Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>

Radović pokrenuo disciplinske postupke protiv čak 25 radnika, ali ne i protiv njihovih šefova

Grupa zaposlenih u Radio-televiziji Crne Gore (RTCG) uputila je urgenciju rukovodiocu Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Podgorici, Dušku Milanoviću, zbog, kako navode, izostanka postupanja po njihovoj krivičnoj prijavi protiv Veselina Drljevića, aktuelnog predsjednika Savjeta RTCG.
Prijava je podnijeta još 24. januara ove godine, a odnosi se na navodno kršenje autorskih prava prilikom izrade doktorske disertacije. Zaposleni &nbsp;tvrde da je Drljević prepisao 36 strana Master plana crnogorskog turizma iz 2008. godine, koji je državni dokument Ministarstva turizma.
U urgenciji Milanoviću, zaposleni u RTCG navode da su „potpuno svjesni činjenice da skoro u nemogućim uslovima mora izaći na kraj sa raznim oblicima kriminala, od organizovanog do sporadičnog, od osoba koje nam pale zemlju do lica u mantijama koja bi zapalila Državu“.
- Uprkos tome, nije jasno iznimno sporo procesuiranje naše krivične prijave iz januara 2025. protiv Veselina Drljevića, trenutnog predsjednika Savjeta RTCG. Bez potrebe za opsežnim izviđanjem, lako je zaključiti da je Drljević prepisao navedene dijelove. On se pravdao da to niko ne bi namjerno uradio, što ostavlja utisak da nije bio u toku sa sopstvenom tezom. Očitim prepisivanjem, namjernim ili nenamjernim, prekršio je Zakon o autorskim i srodnim pravima, član 233 KZCG“, navodi se u urgenciji koju potpisuje šestoro zaposlenih – Srđan Čović, Časlav Vujotić, Mladen Vukčević, Tanja Šuković, Snežana Rakonjac i Vesna Banović.
Podsjećaju da je Drljevićev doktorat, i pored tih okolnosti, prihvaćen kao vjerodostojan u Administrativnom odboru Skupštine Crne Gore, na osnovu čega je stekao status docenta i preuzeo rukovodeću ulogu u Savjetu RTCG.
- Sa većinom članova Savjeta sličnog akademskog profila i potencijala, u posljednje četiri godine odlučivao je o raspodjeli 90 miliona eura iz budžeta građana, omogućavajući da ih nesmetano koristi trostruko nelegalni direktor RTCG, Boris Raonić - navodi se dalje u urgenciji.
Prema tvrdnjama potpisnika, u tom periodu javni servis bio je obilježen kontroverzama, sudskim sporovima i sumnjivim tenderima, a aktuelno je i pitanje raspodjele milionski vrijednih stanova zaposlenima.&nbsp;
- Bar desetak stanova će dobiti osobe angažovane od strane nelegalnog direktora sa svega par godina staža, dok će dugogodišnji radnici biti uskraćeni - ističu.
<h2>Izviđaj o prepisivanju u toku</h2>
Portal ETV je još u februaru objavio da je Osnovno državno tužilaštvo otvorilo izviđaj povodom sumnji da je Drljević u svojoj doktorskoj disertaciji koristio dijelove Master plana bez navođenja izvora. Kako su tada saopštili iz tužilaštva, prikupljena dokumentacija je u fazi analize.
Sam Drljević je u izjavi za medije priznao da se određeni dijelovi njegovog rada „poklapaju“ sa Master planom turizma, ali je negirao namjeru, uz poruku da bi takav postupak bio „besmislen“.
Ipak, radnici RTCG poručuju da čekanje tužilaštva predugo traje i da javni interes nalaže brzu reakciju.&nbsp;
- U nadi da ćete se efikasno pozabaviti Drljevićevim ‘doktoratom’, očekujemo da ovaj lako dokazivi slučaj ne bude obesmišljen i prolongiran - zaključuje se u urgenciji.

Tag: oluja