Crnogorski građani bi prvi put trebalo da dobiju mogućnost da, kroz kolektivnu tužbu, ne samo zaustave nepoštene poslovne prakse, već i ostvare pravo na naknadu štete s, što će biti definisano novim Nacrtom zakonom o kolektivnim tužbama. 
 
 Na javnoj raspravi o Nacrtu zakona o kolektivnim tužbama, koja je danas organizovana u Podgorici, aopšteno je da to predstavlja ključni korak ka efikasnijoj zaštiti potrošača u Crnoj Gori. 
 
 Javnu raspravu je organizovalo Ministarstvo ekonomskog razvoja, a Nacrt je izrađen uz podršku Centra za strateško-pravno savjetovanje za Crnu Goru (PLAC), finansiranog od Evropske unije. 
 
 - Riječ je o zakonu koji usklađuje domaće zakonodavstvo sa Direktivom EU 2020/1828 i koji, uz podršku međunarodnih eksperata PLAC-a, uključujući profesora Aleša Galiča iz Slovenije, donosi evropske standarde zaštite kolektivnih interesa potrošača u crnogorski pravni sistem - navodi se u saopštenju. 
 
 Generalna direktorica Direktorata za unutrašnje tržište i konkurenciju u Ministarstvu ekonomskog razvoja, Jasna Vujović, kazala je da uvođenje mogućnosti podnošenja kolektivnih tužbi za naknadu štete i povraćaj novčanih sredstava u ime grupe potrošača predstavlja važan korak ka efikasnijem ostvarivanju prava, posebno u slučajevima kada su pojedinačni zahtjevi male vrijednosti, ali ukupna nezakonita korist koju stiče trgovac – velika. 
 
 Ona je objasnila da važeći pravni okvir, konkretno Zakon o zaštiti potrošača, omogućava samo zabranu budućih nezakonitih praksi trgovaca, ali ne i ostvarivanje naknade štete za oštećene potrošače. 
 
 - Primjeri koje smo imali u praksi – kao što su kolektivne tužbe koje je pokrenuo CEZAP protiv banaka – pokazali su da postoji funkcionalan osnov za primjenu koncepta kolektivne zaštite, ali i da postojeći mehanizmi nijesu dovoljni - rekla je Vujović.&nbsp;
&nbsp;Ona je podsjetila da je usvajanje Zakona o kolektivnim tužbama preduslov za zatvarnje Pregovaračkog poglavlja 28 – zaštita potrošača i zdravlja. 
 
 Galič je predstavio ključne pravne aspekte i evropske standarde kolektivne zaštite potrošača, kao i glavna rješenja predložena u Nacrtu zakona o kolektivnim tužbama. 
 
 - Iskustvo mnogih evropskih država pokazuje da kolektivne tužbe, naročito one za naknadu štete, predstavljaju ključni instrument u borbi protiv sistemskih povreda prava potrošača. Ovaj institut ne samo da pruža djelotvornu zaštitu građanima u situacijama kada pojedinačna potraživanja nisu ekonomski isplativa, već i snažno utiče na tržišno ponašanje – jer šalje jasnu poruku da se masovno kršenje prava neće isplatiti - kazao je Galič. 
 
 Uvođenjem kolektivne tužbe za naknadu štete, kako je rekao, Crna Gora pravi značajan iskorak ka modernom sistemu zaštite potrošača, uporedivom sa zakonodavstvima EU. 
 
 Željko Tomović iz Direkcije za zaštitu potrošača u Ministarstvu ekonomskog razvoja precizirao je da, iako su sudovi u Crnoj Gori u dosadašnjoj praksi pokazali visok stepen usklađenosti sa sudskom praksom Suda pravde EU, kolektivne tužbe koje su trenutno moguće u domaćem pravnom okviru ograničene su isključivo na zabranu budućih nezakonitih radnji trgovaca, bez mogućnosti da oštećeni potrošači ostvare pravo na naknadu štete u tom postupku. 
 
 Prema njegovim riječima, takvo rješenje, iako korisno, nije dovoljno za potpunu zaštitu kolektivnih prava i interesa građana. 
 
 - Predloženi Zakon o kolektivnim tužbama uvodi novi pravni institut – kolektivnu tužbu za naknadu štete – koja omogućava kvalifikovanim subjektima da u ime oštećenih potrošača traže i kompenzaciju za već počinjenu štetu. Time se jača pravičnost sistema, obezbjeđuje efikasnija zaštita prava potrošača i unapređuje tržišna konkurencija, uz jasna pravila koja istovremeno štite i poslovnu sigurnost - naveo je Tomović. 
 
 Vujović je dodala da uz stroge kriterijume za kvalifikaciju subjekata koji mogu pokretati ovakve postupke i odgovarajuće mehanizme za sprečavanje zloupotreba, direktiva i predloženi zakon uspostavljaju ravnotežu između zaštite potrošača i očuvanja pravne sigurnosti poslovanja. 
 
 Galič je ukazao na to da je, pored pravnog okvira, jednako važno razvijati kulturu odgovornosti i svijest o zajedničkom interesu. 
 
 - Pravo na kolektivnu pravnu zaštitu mora postati alat koji građani i organizacije znaju da koriste – u interesu pravednijeg društva i snažnijeg povjerenja u pravni sistem - kazao je Galič. 
 
 Ministarstvo ekonomskog razvoja je 16. maja dalo na javnu raspravu Nacrt zakona o kolektivnim tužbama i uputilo javni poziv organima, organizacijama, udruženjima i pojedincima da se uključe u javnu raspravu i daju svoj doprinos unapređenju kvaliteta teksta predloženog zakona. Rok za dostavljanje predloga je 15. jun.
&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Zakonom o kolektivnim tužbama jača se zaštita prava potrošača

Ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka na regionalnom okruglom stolu na tema apatridije koji se danas održava u Podgorici, poručio je da apatridija nije samo pravni problem, to je, kako je kazao, "pitanje dostojanstva, identiteta i osnovnih ljudskih prava i predstavlja jedno od najozbiljnijih kršenja osnovnih ljudskih prava u savremenom društvu"
On je naveo da Crna Gora radi na jačanju regionalne saradnje jer ovo nije izazov samo jedne države.
- Zato su ovakvi skupovi od izuzetnog značaja – jer se dijele iskustva, usklađuju politike i razvijaju zajednički mehanizmi podrške - istakao je Đeka.&nbsp;
On je naglasio da je od suštinske važnosti da se zemlje iz regiona udruže i zajednički snažnije rade na prevazilaženju ovih izazova.
- Naša saradnja može donijeti rješenja koja će omogućiti bržu i pristupačniju proceduru dobijanja ličnih dokumenata. Dobar primjer saradnje između zemalja može poslužiti kao osnova za izgradnju sistema koji će biti efikasan i inkluzivan - poručio je Đeka, saopšteno je iz Ministarstva ljudskih i manjinskih prava
On je zahvalio partnerima, najprije Savjetu Evrope, koji je prepoznao važnost ove teme UNHCHR-u, civilnom društvu, predstavnicima romske zajednice i institucijama regiona koje se neumorno zalažu za inkluziju i pravnu sigurnost svih, bez razlike.
Pozvao je sve prisutne da razmijene iskustva i prakse koje su pokazale rezultate u rješavanju ovog pitanja.
- Kroz zajedničke projekte, razmjenu informacija i podršku međusobnom razumijevanju, možemo stvoriti mrežu koja će omogućiti da svi pripadnici i pripadnice romske i egipćanske zajednice u našim zemljama dobiju potrebnu pomoć - zaključio je Đeka.
Regionalni okrugli sto održava se u organizaciji Savjeta Evrope i Evropske Mreže za pitanja apatridije.

1084x550

Đeka: Apatridija je pitanje dostojanstva, identiteta i osnovnih ljudskih prava

Pravni put za zaštitu prava na zdravu životnu sredinu u Crnoj Gori nije jasno definisan ni predvidiv, ocijenjeno je na okruglom stolu koji je u Podgorici organizovao Savjet Evrope, prenosi agencija Mina. 
 
Na okruglom stolu predstavljena je Osnovna studija o zakonodavstvu, politici i sudskoj praksi u oblasti ljudskih prava i životne sredine u Jugoistočnoj Evropi, u okviru regionalnog projekta Ljudska prava i održiva životna sredina u Jugoistočnoj Evropi, koji finansira Human Rights Trust Fund. 
 
Iz Ustavnog suda su saopštili da je predsjednica tog suda Snežana Armenko izradila i predstavila analizu crnogorskog normativnopravnog okvira, koja obuhvata ustavno određenje i opseg ustavnopravne zaštite prava na zdravu životnu sredinu i pregled međunarodnih ugovora koje je Crna Gora ratifikovala u oblasti zaštite životne sredine. 
 
Dokument, kako su naveli, obuhvata analizu normativnog uređenja, ali i sudske prakse, materijalnog i procesnog aspekta tog ustavnog prava kroz različite sudske postupke – građanski, upravni, privredni, krivični, prekršajni sa pregledom pravnih instituta koji stoje na raspolaganju za zaštitu životne sredine, kao i analizu prakse Ustavnog suda. 
 
Armenko je u uvodnom obraćanju naglasila da je "ovo trenutak ne samo da se osvrnemo na postignute rezultate, već i da se pripremimo za buduće izazove i prilike”. 
 
- Jer su one podjednako važne kada ih uočimo i iskoristimo, kako bi u realnosti gradili mostove između dva ključna pitanja savremenog doba - održivog razvoja i očuvanja životne sredine- navela je Armenko. 
 
Glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom Predrag Zenović istakao je da zaštita životne sredine nije samo sektorska politika, već pitanje ljudskih prava i osnovni izraz društvenog ugovora između države i naroda. 
 
- Crna Gora kao ekološka država ima ustavnu dužnost i istorijsku mogućnost da primjerom bude lider u region- naveo je Zenović. 
 
To, kako je kazao, nije pitanje samo usklađenosti, već pitanje ubjeđenja. 
 
Šefica Programske kancelarije SE u Podgorici Lejla Dervišagić poručila je da se jedino zajedničkim radom pravosuđa, izvršnih vlasti, civilnog društva i međunarodnih partnera može izgraditi pravni i politički okvir u kojem priroda, ekosistemi i ljudi imaju prostor da se razvijaju i napreduju. 
 
- Zaključeno je, između ostalog, da pravni put zaštite ljudskih prava u vezi sa životnom sredinom, posebno materijalnog prava na zdravu životnu sredinu nije jasno definisan niti predvidiv- kaže se u saopštenju. 
 
Navodi se da je zaključeno da se međunarodni standardi ne sprovode na odgovarajući način kada se utvrđuju povreda, odgovornost, naknada i visina štete u vezi sa štetom u životnoj sredini. 
 
Iz Ustavnog suda su rekli da je zakljuečno da ne postoji konkretan pravni režim za postupke koji se tiču zaštite životne sredine i da se pravila o troškovima u tim postupcima ne razlikuju od onih u drugim oblastima. 
 
Kako su naveli, zaključeno je da se nevladine organizacije i zainteresovana javnost suočavaju sa brojnim izazovima u bavljenju pitanjima u vezi sa životnom sredinom, uključujući nepotpune informacije, poteškoće pri zahtjevanju da se otkriju podaci obilježeni kao „tajni” i nemogućnost pribavljanja traženih podataka jer ih institucije nemaju. 
 
Iz suda su kazali da analiza sadrži i veliki broj preporuka čijom implementacijom će se osnažiti zaštita životne sredine u Crnoj Gori. 
 
Okrugli sto okupio je predstavnike crnogorskog sudstva, tužilaštva, Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Kancelarije Ombudsmana, civilnog društva, kao i pravne stručnjake.

Savjet Evrope u Crnoj Gori: Pravni put zaštite prava na zdravu životnu sredinu nejasno definisan

U Podgorici je danas održan okrugli sto u okviru javne rasprave o Nacrtu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima, na kojem su učešće uzeli predstavnici auto škola, udruženja prevoznika, Mašinskog fakulteta, Monteputa, pripadnici policije i drugi predstavnici zainteresovane javnosti.
- Održana rasprava dodatan je prilog transparentosti prilikom pripreme novih zakonskih rješenja, a omogućila je detaljno sagledavanje izmjena i iznošenje komentara i sugestija u cilju njegovog unapređenja - poručili su u Ministarstvu unutrašnjih poslova.
Tema diskusije bile su predložene novine koje Zakon predviđa, sa posebnim osvrtom na ograničenja koja su predviđena za mlade vozače u pogledu zabrane upravljanja motornim vozilima od 23 do šest sati, kao i zabranu upravljanja vozilima B kategorije čija je snaga motora veća od 80 kW.
- Posebnu pozornost na okruglom stolu privukla je tema „lakih električnih vozila“ gdje su prisutni iznijeli određene sugestije u odnosu na ovu kategoriju vozila i lica koji će moći njima da upravljaju - naglasili su MUP-u.
Okruglom stolu su prisustvovali članovi Radne grupe, Ilija Janjušević i Teodora Klikovac predstavnici Uprave policije, dr Milanko Damjanović sa Mašinskog fakulteta, kao i predstavnici Ministarstva saobraćaja Bojan Radoman i Miroslav Mašić. Oni su, kažu u MUP-u, pažljivo saslušali sve iznijete komentare i naglasili da je cilj javne rasprave upravo da se zajedničkim radom dođe do najboljeg zakonskog teksta, koje će biti u interesu povećanja stepena bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.
Ilija Janjušević, načelnik Odsjeka za drumski saobraćaj, je istakao zadovoljstvo što su prisutni tokom trajanja javne rasprava, ali i danas na okruglom stolu, prepoznali otvorenost Ministarstva unutrašnjih poslova i što su iskazali spremnost da predstave svoje stavove i mišljenja o ovoj temi, te istakao da će svi dostavljeni komentari biti razmotreni prije definisanja konačnog teksta zakona.
Javna rasprava o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima završava se sjutra 11. maja.
- A sve sugestije zainteresovane strane mogu, kao i do sada, dostaviti slanjem pošte elekstronskim putem ili putem pošte Ministarstvu unutrašnjih poslova - zaključili su u MUP-u.

1250x600

Održan Okrugli sto o Nacrtu o izmjenama i dopunama Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima

Naše društvo ima duboko autoritarne korijene, zabrinjavajuće je jačanje desnice, koje i one osvojene slobode pokušavaju da ukinu, pravda još nije dostupna, govor mržnje je i dalje prisutan, zaključci su sa okruglog stola “Ima li pravde u Crnoj Gori za LGBTQI+”.
Događaj je organizovan u okviru projekta: “Unapređenje zaštite prava LGBTQI+ populacije i pristupa pravdi u Crnoj Gori”, koji je podržan od strane Kanadskog fonda za lokalne inicijative (CFLI). Cilj projekta je unapređenje zaštite prava LGBTQI+ zajednice i njihovog pristupa pravdi u Crnoj Gori, kroz istraživanje reakcija državnih organa na prijavljene slučajeve diskriminacije i napada na LGBTQI+osobe i govor mržnje na internetu, kao i analizu praksi sudova i drugih institucija u vezi sa kršenjima prava LGBTQI+ zajednice.
Ministar pravde &nbsp;Bojan Božović je podsjetio da su ljudska prava neodvojivi dio čovjeka i društva, a da su jedan od najranjivijih djelova tog društva i LGBTQI+ .
- Dodatni fokus moramo usmjeriti na govor mržnje. Jako je važno i da pratimo trendove koje nameće praksa Suda u Strazburu i praktičara koji se bave ovom temom. Posebnu pažnju treba posvetiti i kaznenoj politici- kazao je ministar.
Na pitanja i konstatacije Marka Vukčevića iz Spektre i Ivane Vojvodić iz Juventasa, govoreći o razlozima za stopiranje usvajanja Zakona o pravnom prepoznavanju na osnovu samoodređenja, navodi da je to izuzetno važan izvor prava, te da pretpostavlja da je samo riječ u dodatnom usklađivanju, te da su i političke okolnosti sigurno uticale da zakon još ne bude usvojen.
- Ja svakako podržavam usvajanje ovog zakona i ministarstvo je dalo saglasnost za njegovo usvajanje. Svakako treba napraviti dodatne konsultacije zbog čega Zakon još nije usvojen- istakao je ministar.
Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) je pisao da Vlada, i pored obećanja, ali i obaveze, nije sredinom decembra prošle godine na dnevni red stavila prijedlog Zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja. Na Zakonu je rađeno osam godina, a očekivalo se da bude usvojen do kraja ove godine u Skupštini Crne Gore. Usvajanje ovog Zakona je i obaveza prema Vladinom programu za pristupanja EU 2024-2027. Prema tom dokumentu ovaj propis trebalo je da bude usvojen do kraja prošle godine.
Predstavnik ambasade Kanade u Crnoj Gori Dejvid Morgan je istakao da snažno podržavaju civilne organizacije u borbi za ljudska prava, te da smo ovdje najprije “da učimo kako možemo biti bolji”.
Predsjednica CIN-CG Milka Tadić Mijović je podsjetila da je jedan od onih koji je rizikovao svoj život za borbu za ljudska prava bio i Zdravko Cimbaljević, koji je predvodio prvi prajd u Crnoj Gori i bio primoran da napusti Crnu Goru, a “sklonište je našao baš u Kanadi”.
Iako je prošao dug put od prve parade, navodi direktorka CIN-CG, još ima puno da se uradi da bi ove osobe mogle da žive kao ostali.
- Ne mogu da usvajaju djecu, a nemaju ni mnoga druga prava koje imaju heteroseksualne osobe- istakla je Tadić Mijović.
Ona je istakla da je neusvajanje Zakona o samoodređenju opstrukcija u vladajućoj koaliciji, ”jer desne partije u toj koaliciji ne žele prava za ovu zajednicu”.
Sutkinja Vrhovnog suda Ana Vuković je istakla da su problemi relikt naslijeđenog ponašanja, nepoštovanje zakona i neadekvatna primjena tih zakona.
- Nedostatak liberalizacije uma, to nam nedostaje- navela je sutkinja.
Podsjetila je da Ustav, Krivični zakonik,ali i drugi propisi zabranjuju diskriminaciju.
Dodala je da se napadi u većini slučajeva procesuiraju kao prekršaj na osnovu Zakona o javnom radu i miru. “Zanemarljiv je broj slučajeva, koji je procesuiran po Zakonu o zabrani diskriminacije.
Naglasila je i da nerijetko dolazi do zastare ovih postupaka, da je neblagovremeno i postupanje policije, čime je pravovremena zaštita žrtava dovedena u pitanje.
- Jako je siromašna i sudska praksa u ovom pravcu nažalost. Bilo bi interesantno izreći kaznu rada u javnom interesu, osuđenog uputiti na rad u nekoj organizaciji, koja se bavi zaštitom prava ovih osoba, međutim takvih presuda nije bilo- istakla je sutkinja Vuković.
Sutkinja je rekla i da je evidencija ovih slučajeva takođe sporna, te da nijesu pouzdani podaci o procesuiranim slučajevima.
Izvršni direktor ERA – Saveza za jednaka prava LGBTI osoba na Zapadnom Balkanu i Turskoj Danijel Kalezić je ocijenio da ima li pravde možda dobro govori i to što nadležni kalkulišu godinama oko usvajanja Zakona o samoodređenju.
Zatim, dodaje i da većina podzakonskih akata nije usklađena sa Zakonom o istopolnom partnerstvu, te da dvoje djece istopolnog para već sedam godina ne mogu da dobiju državljanstvo, jer nadležni neće to da riješe.
- Mnoge prepreke i dalje postoje i formalno pravne i životne- istakao je Kalezić.
Dodao je i da se napad na ove osobe tretira kao kafanska tuča, kada govorimo o sudskoj praksi, pa se izriču novčane,uslovne kazne i slično.
Izvršna direktorica NVO Juventas Ivana Vojvodić je istakla da je jačanje desnice možda i najveći problem kada govorimo o ljudskim pravima.
- Očekujemo veliki pad podrške u narednom periodu zbog jačanja desnice- navela je ona.
Naglasila je da su potrebna veća izdvajanja iz budžeta za ovu oblast.
- Imamo stagnaciju u ovoj oblasti, koja može dovesti i do porasta nasilja- upozorila je Vojvodić.
Navela je i da istraživanje pokazuje da 71 odsto građana Crne Gore smatra da ove osobe treba da imaju ista prava,kao svi ostali.
- Problem je porast govora mržnje i nasilja, a u posljednjem periodu trans osobe su posebno ugrožene- navela je direktorka Juventasa.
Novinarka CIN-CG Đurđa Radulović je navela da je CIN-CG objavio pet tekstova i jedan podkast u okviru ovog projekta.
Istakla je da, osim o svim ovim problemima koji su pomenuti, govorili smo i o zdrastvenoj zaštiti transrodnih osoba.
- Dugo godina im nije bila dostupna hormonska terapija, mnogi ljekari nijesu dovoljno informisani šta im je potrebno, suočavaju se sa nepristojnim pitanjima…- navela je Radulović.
Psihijatrica Tea Dakić je istakla da su i Zakon o istopolnom partnerstvu i Zakon o samoodređenju i dalje dikriminatorni.
- Ne dozvoljava se mlađima od 18 da promijene pol, ali se dozvoljava djetetu od 15 godina da radi, sačini testament bez saglasnosti roditelja i slično- naglasila je Dakić.
Sutkinja Vuković je zaključila da smo primorani da uskladimo zakonodavstvo sa međunarodnim standardima, te da “nije te obaveze, ne bi ni ovoliko uradili”.

Vuković: Nedostaje nam liberalizacije uma

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić biće sjutra domaćin okruglog stola na temu „Inicijativa za proglašenje kriminalnih klanova terorističkim organizacijama“.
Kako je najavljeno iz Skupštine, događaj počinje u 12 sati u Vili Gorica.
- Cilj događaja je okupljanje relevantnih institucija, stručnjaka i donosilaca odluka radi razmatranja pravnog okvira i mogućnosti za suzbijanje organizovanog kriminala kroz njegovo prepoznavanje kao oblik terorizma. Inicijativa ima za cilj jačanje bezbjednosti i stabilnosti društva, u skladu sa međunarodnim standardima i najboljim praksama - saopšteno je iz Skupštine.
Mandić je na posljednjoj sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost, predložio predsjednicima države i Vlade, Jakovu Milatoviću i Milojku Spajiću, da se Nacionalna strategija bezbjednosti dopuni u dijelu političkog uticaja organizovanog kriminala i da se transnacionalni karteli za šverc droge proglase terorističkim organizacijama.
- Uzimajući u obzir bezbjednosne rizike i prijetnje, kao i jaki uticaj struktura transnacionalnog organizovanog kriminala na institucije države, iskazao sam stav da je neophodno što prije moguće pristupiti usvajanju posebnog Zakona o borbi protiv terorizma. Ovaj zakon bi stvorio nova pravna oružja i osnažio kapacitete državnih organa u borbi protiv terorizma, te omogućio sprovođenje važnih javnih politika i eliminisao opstrukcije u izvršavanju naših obaveza iz Poglavlja 23 i 24 u pregovorima sa EU - ocijenio je Mandić.

Mandić organizuje okrugli sto povodom inicijative za proglašenje kriminalnih klanova terorističkim organizacijama

Gospođa Zdenka Popović, kao “dugogodišnja zastupnica meritokratije”, bi i kao visoko pozicionirani član partije u raspadanju trebalo da obrati pažnju na politički rejting i izborni rezultat partije kojoj trenutno pripada - poručila je odbornica Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini Glavnog grada Ksenija Aranitović.
Jasno je, cijeni Aranitović, da joj za to ne trebaju konsultacije kod profesora na Fakultetu političkih nauka na državnom Univerzitetu Crne Gore jer će se, kako je kazala, već konsultovati kod partijskih kolega sa diplomama Megadensa i Megatrenda koji su za četiri godine studiranja prešli granicu Crne Gore tek nekoliko puta.
- Ovakva, po sopstvenom priznanju, <a href="https://etv.me/drustvo/hot-na-celu-cistoce-sjekloca-v-d-direktora-agencije-za-upravljanje-zasticenim-podrucjima">politička imenovanja</a> se inače ne bi ticala nikoga, da se njima otvoreno ne krše zakoni Crne Gore i stvara velika šteta po budžet Glavnog grada. Davanjem mogućnosti nekompetentnim kadrovima da upravljaju privrednim društvima i ustanovama samo zato što imaju partijsku knjižicu njene ili bilo koje druge partije ima za posljedicu poslovanje preduzeća sa milionskim minusima, što dalje utiče na povećanje usluga koje plaćaju građani Podgorice, a čemu svjedočimo unazad dvije godine - istakla je Aranitović.
Naravno, kako cijeni, Popović ovo ne dotiče.
- Jer kad sabere svoja mjesečna primanja, plus korišćenje službene kartice za gorivo i dnevnice za službena putovanja, ima se od čega i platiti - dodala je ona.
Javno priznanje Popović o priznanje o traumatičnom nedostatku meritokratije u institucijama Glavnog grada i političkim imenovanjima samo je, poručuje Aranitović, potvrda onoga na što ukazuju od promjene vlasti na nivou Glavnog grada-
- A to je da se u institucijama vrši sistemski i sistematski progon neistomišljenika po nacionalnoj i političkoj osnovi, koji se smještaju po „infektivnim“ kancelarijama u preduzećima i ustanovama Glavnog grada, samo zato što ostaju vjerni svojim principima i ideologiji - zaključila je Aranitović.

Aranitović: Popović da konsultuje partijske kolege sa diplomama Megatrenda

Bivši policijski funkcioner Zoran Lazović u Višem sudu kategorično je negirao da je 27. januara 2021. godine bio na ručku, kako se to navodi u optužnici, sa Veljkom Belivukom, Markom Miljkovićem, Ljubom Milovićem, Slobodanom Kašćelanom i Radojem Zvicerom.
To je izjavio odgovarajući na pitanja sudskog vijeća, kojim predsjedava sudija Veljko Radovanović, kao i na pitanja svog advokata Zorana Piperovića, koji ga je pitao da li je u januaru ručao sa nekim u restoranu na Grahovu.
– Nikada na Grahovu nijesam ručao sa tim osobama. U tom periodu imao sam i lično obezbjeđenje koje možete pitati, a možete pitati i gazdu i učesnike tog ručka – kazao je Lazović.
<h2>NIKADA NIJE TRAŽIO USLUGU ZA BILO KOGA</h2>
Rekao je da od svih osoba koje je sudija Radovanović nabrajao, poznaje jedino Ljuba Milovića jer je s njim radio u policiji, ali se nikada nisu družili. Ostale osobe ne poznaje, nikada ih nije vidio, osim Kašćelana, i to u pritvoru kada su mu ga pokazali.
Bivši policijski funkcioner iscrpno i do detalja odgovorio je na 36 pitanja koja mu je postavio njegov advokat Piperović, kao i na tri pitanja sudskog vijeća.
Lazović se tereti da je formirao kriminalnu grupu čiji su članovi, prema navodima optužnog akta, postali bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i suspendovani tužilac Saša Čađenović. Optuženi su da su svoje službene položaje podredili kavačkoj kriminalnoj grupi.
Na pitanje advokata Piperovića, Lazović je kazao da nikada nije od Katnića tražio bilo kakvu uslugu, ni za Duška Roganovića, niti za bilo koju drugu osobu.
Usluge, kako je rekao, nije tražio ni od bilo kojeg sudije, tužioca ili kolege.
– Nikada, ni profesionalno ni privatno, nijesam sa Katnićem pominjao Duška Roganovića – izjavio je Lazović.
Na pitanje advokata rekao je i da nikada nije vidio da njegov sin Petar Lazović posjeduje kriptovani telefon, niti da ima komunikaciju sa članovima kriminalnog miljea.
&nbsp;– Mogu da se zakunem u Petrov život i u Petrovu slobodu – rekao je Lazović.
Naveo je i da se protivio zapošljavanju svog sina Petra u Sektor, jer zna koliko je to težak posao, dok su poslovi u ANB-u bili mnogo lakši.
Pojasnio je da je njegov sin bio u Odsjeku za operativnu podršku, ali da nije bio šef nijedne grupe tog tima.
Sa sinom, kako je naglasio, nikada nije razgovarao o poslu niti je imao bilo kakvu privilegiju.
Na pitanje o dolasku Marka Miljkovića i Veljka Belivuka u Crnu Goru, Lazović je rekao da niko od službenika nije tačno znao kada će ući u zemlju.
– Naš cilj je bio izričit – da se kavačka kriminalna grupa dovede u vezu sa grupom iz Beograda – kazao je.
Dodao je da je cijela akcija bila koordinirana sa kolegama iz Srbije, a da je o njihovom dolasku saznao od kolege Milorada Žižića, kojeg je obavijestio tadašnji načelnik Centra bezbjednosti Podgorica, Milovan Pavićević, a njega Veselin Milić.
Više organizacionih jedinica bilo je upoznato sa akcijom, a kada je dobio informaciju o dolasku Belivuka i Miljkovića, upoznao je direktora Uprave policije, specijalnog tužioca, Odjeljenja bezbjednosti Tivat i Kotor, Centar bezbjednosti Herceg Novi, sektor kriminalistike, Interpol, kao i kolege iz Srbije – svi su, prema njegovim riječima, znali kada su ušli i kada su napustili Crnu Goru.
Na dodatno pitanje advokata, Lazović je rekao da su bili angažovani službenici kojima je rukovodio Enis Baković.&nbsp;
– Ne može se desiti da budu angažovani službenici nekog sektora, a da njihov rukovodilac to ne zna – rekao je.
Advokat Piperović se zatim obratio Lazoviću.&nbsp;
&nbsp;– Sramota me je od vas i izvinjavam se što ovo pitam, ali moram zbog navoda iz optužnice – da li ste ikada dobijali novac od sina? - pitao je Piperović.
– Ne, nikada. Od svog sina Petra nijesam dobio novac, osim ako ne računate rođendan, kada je imao običaj da mi kupi poklon – kazao je Lazović.
Na pitanje da li je s advokatom Piperovićem bio kod tužiteljke Sanje Jovićević, odgovorio je:&nbsp;
&nbsp;– Mogu da se zakunem u svoju familiju – djecu, unuke, grobove – da sa Piperovićem nijesam bio kod tužiteljke Jovićević u SDT-u – izjavio je Lazović, na šta je Piperović rekao da se i on kune u svoju djecu i unuke da nijesu zajedno bili.
Na ročištu 9. maja Lazović je iznio odbranu i negirao sve navode iz optužnice. Naglasio je da specijalni tužilac Miloš Šoškić protiv njega i Katnića vodi politički proces, koji su, kako tvrdi, osmislili moćnici van Crne Gore – iz svijeta politike, diplomatije, biznisa i kriminala – a da su izvođači tih "radova" u Crnoj Gori.
<h2>FALSIFIKOVANJE DOKAZA</h2>
Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić danas je počeo iznošenje odbrane i ustvrdio da se radi o političkom procesu.
– Optužnica, kao i postupak, rezultat su odluke demokratski izabrane većine da Katnića treba da stigne ruka pravde i da SDT ne treba da primjenjuje odredbe o zaštiti ljudskih prava i sloboda – kazao je Katnić.
Naglasio je da je tužilac Šoškić falsifikovao dokaze – nije unosio originalne podatke. Prema njegovim riječima, tužilac nije unio desetine službenih isprava koje je dobio od Europola.
– Šoškić je to uradio sa direktnim umišljajem i time počinio krivično djelo zloupotrebe službenog položaja jer nije uvrstio dokaze koji su išli u moju korist – izjavio je Katnić.
Tokom odbrane podsjetio je i na reakcije pojedinih političara – Milana Kneževića, Moma Koprivicu, Nikolu Rovčanina – koji su se oglašavali i komentarisali odluke Ustavnog suda u vezi sa pritvorom.
Ukazao je da protiv Saše Čađenovića i Petra Lazovića nikada nije donijeto rješenje o potvrđivanju optužnice za formiranje OKG koju je, navodno, formirao Zoran Lazović.
&nbsp;– Optužnica ne ispunjava osnovne kriterijume predviđene ZKP-om u odnosu na Petra Lazovića i Čađenovića – kazao je Katnić.
Dodao je da odredbe ZKP-a zahtijevaju da se u fazi istrage i podizanja optužnice saslušaju okrivljeni o svim okolnostima.
Katnić je istakao da su u navodnoj organizaciji imenovana samo dva člana – on i Zoran Lazović – te da nema treće osobe.
Takođe je rekao da su brojne komunikacije koje demantuju optužnicu – sakrivene.
Naglasio je da želi da dokaže svoju nevinost i da mu je Forum za zaštitu ljudskih prava s razlogom pružio podršku u borbi za prava koja su mu garantovana.
Katnić je tražio ukidanje pritvora i kazao da je već više od godinu dana u zarobljeništvu.
Sudija Radovanović je odbio njegov prijedlog, a nastavak suđenja zakazan je za 19. jun.
Na pitanje sudije Radovanovića, Katnić je rekao da će njegova odbrana trajati još osam sati.

LAZOVIĆ: Nijesam bio na ručku sa Zvicerom, Kašćelanom, Belivukom, Milovićem i Miljkovićem; KATNIĆ: Ovo je politički proces

Smatram da od politički bliskih partnera moramo da dođemo u situaciju da budemo i snažni ekonomski saveznici na djelu - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na poslovnom forumu Crna Gora- Slovačka, u organizaciji privrednih komora dvije zemlje.
Crna Gora i Slovačka, kako je istakao, dijele iste političke vrijednosti i strateške ciljeve.
- Slovačka je među prvim zemljama koja je snažno podržala naš evropski put. Ali, naš potencijal prevazilazi političku i diplomatsku sferu - mi danas imamo šansu da izgradimo snažno ekonomsko partnerstvo kako bi naša saradnja dobila još jednu konkretniju i mjerljiviju dimenziju - ocijenio je Milatović.
On je poručio da biznis forum ne predstavlja samo simbol prijateljstva između Crne Gore i Slovačke, već i konkretan izraz obostrane spremnosti da se to prijateljstvo pretoči u jaču i smisleniju ekonomsku saradnju.
Milatović je, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, predočio tri ključna pravca za dodatan razvoj ekonomskih odnosa između dvije zemlje. Kazao je da slovačke kompanije sve više prepoznaju Crnu Goru kao sigurno i atraktivno tržište, dok crnogorske firme traže pouzdane partnere u evropskom prostoru.
- Zato mi je posebno zadovoljstvo što je naša Privredna komora, kojoj se ovim putem zahvaljujem, danas domaćin za 30 slovačkih privrednika u cilju razmjene iskustava i najboljih praksi sa predstavnicima naše privrede. Kao bivši ministar ekonomije mogu da kažem da se naša dva sistema dopunjuju - vaše iskustvo u industriji, energetici i logistici i naš potencijal u turizmu, obnovljivim izvorima energije i infrastrukturnim projektima - kazao je Milatović.
Kao drugu važnu oblast za razvoj ekonomskih odnosa on je naveo zelenu energiju i digitalna rješenja kao prostor za zajednički uspjeh.
- Crna Gora i Slovačka dijele sličnu prošlost a uvjeren sam istu budućnost - onu koja je digitalna, održiva i inovativna. U svijetu koji se ubrzano mijenja, zelena tranzicija i digitalizacija nisu više samo opcije - to su putevi opstanka. Crna Gora ima ogroman potencijal u obnovljivim izvorima energije, posebno u hidro, solarnoj i vjetroenergiji. Slovačka ima tehničko znanje i iskustvo u ovim oblastima - rekao je on.
Zajedno, kako je ocijenio, možemo razvijati projekte koji su profitabilni i održivi - i na korist obje zemlje.
- U oblasti digitalizacije Crnoj Gori trebaju partneri koji mogu pomoći u modernizaciji naše administracije, obrazovanja i javnih usluga - a slovačke IT kompanije već su prepoznate na evropskom prostoru po svojoj ekspertizi u ovoj oblasti - istakao je Milatović.
On je kao treći važan zaključak iznio da povjerenje gradi investicije - a investicije grade zajedničku, bolju budućnost za dvije države.
- Vjerujem da ekonomska saradnja počinje od povjerenja - između predsjednika država, vlada, između privrednih komora i građana Crne Gore i Slovačke. Na tome ćemo raditi još intenzivnije i znam da u predsjedniku Slovačke imamo pouzdanog partnera. U tom kontekstu, posebno me raduje najava obnove direktne avio-linije između Podgorice i Bratislave tokom sezone. Ova linija je ključan vazdušni most i konkretan korak ka povezivanju naših tržišta. Pomenuću još i turizam. Prošle godine smo zabilježili preko 33 hiljade noćenja turista iz Slovačke. To je veliki broj ali sam siguran da će uz ovu avio liniju taj broj bio još veći - saopštio je Milatović.
Rekao je da će Crna Gora stajati uz svakog kredibilnog investitora iz Slovačke - kroz jasne procedure, pravnu sigurnost, iste vrijednosti i tretman jednak onom koji imaju domaći investitori.
- Pozivam vas, kao predsjednik Crne Gore da razmišljate o našoj zemlji ne samo kao o tržištu, već kao o dugoročnom partneru sa kojim dijelite viziju razvoja, stabilnosti i prosperiteta - zaključio je Milatović.

Milatović na poslovnom forumu Crna Gora - Slovačka: Zajedno možemo razvijati projekte koji su profitabilni i održivi

Uznemirujuće informacije koje decenijama zataškavaju Crkva Srbije i pravosudni organi u Srbiji i Bosni i Hercegovini o užasavajućim slučajevima pedofilije u ovoj vjerskoj zajednici mogle bi konačno da budu potpuno rasvijetljene zahvaljujući Interpolu, koji se, sudeći prema riječima bivšeg đakona Bojana Jovanovića, zainteresovao za slučaj ubistva bogoslova Milića Blažanovića u Manastiru Papraća kod Zvornika (BiH) u maju 1999. godine. Jovanović duže od decenije svjedoči da je Blažanović brutalno ubijen. - Interpol istražuje Kačavendin zločin – kazao je on Portalu ETV, ističući da je 12. maja, na zahtjev ove organizacije, dao novu izjavu beogradskoj policiji o saznanjima koja ima o ovom zločinu. Prema zvaničnoj verziji, tada 19-ogodišnji Blažanović ubio se u svojoj sobi u Manastiru Papraća improvizovanom bombom. Nezvanično – njegovo svirepo ubistvo organizovao je tadašnji vladika zvorničko-tuzlanski Vasilije Kačavenda, kako bi prikrio zločin višestrukog silovanja kojem je izložio ovog bogoslova, u svome dvoru u Doboju, u periodu od 1997. do 1999. godine. U to vrijeme Jovanović je služio upravo kod Kačavende, a nekoliko godina nakon zločina pred srpskim i BiH pravosuđem pokrenuo je više postupaka, ali uzalud. Uzaludni su ostali i pokušaji da privoli velikodostojnike ove vjerske zajednice da reaguju na pedofiliju. U izjavi koju je 12. maja dao inspektorima beogradske policije ispričao je da je poznavao Blažanovića koji je bio bogoslov i koji je, kako je kazao, još kao dječak došao u manastir. Kazao je da je Kačavenda seksualno zlostavljao Blažanovića, najčešće „u svom dvoru u Doboju“. Na dan zločina, kako je rekao, on je sa Kačavendom bio prvo na krštenju, a onda su pošli u Doboj, a sjutradan, kada su prolazili pored Manastira Papraća, Kačavenda nije želio da svrati.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3" data-rendition-name="original" width="512" height="512" loading="lazy" alt="Bojan Jovanović"><figcaption>NE ODUSTAJE: Bojan Jovanović(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  Svjedočio je i da mu je svještenik koji je služio u tom manastiru ispričao kako su on i Blažanović poslije liturgije, kobnog dana, pošli u svoje sobe da odmore. Nedugo potom, kako je ispričao Jovanoviću, začuo je zvono na vratima, onda i korake, a ubrzo potom odjeknula je i eksplozija... I Jovanović i ovaj svještenik napuštili su Manastir Papraća ubrzo poslije ovog zločina, jer su znali da zvanična verzija nije tačna i da se Blažanović nije ubio, kako je glasila službena verzija, već je ubijen. Duže od decenije traje Jovanovićeva borba da Kačavenda i njegovi pomagači odgovaraju za ovaj zločin. Kada je 2012. Crkvi Srbije dostavljen video snimak na kojem se vidi kako Kačavenda seksualno opšti sa jednim dječakom, on je podnio ostavku, ali se ubrzo predomislio, pa ga je Crkva penzionisala tek 2013. kada su u javnost izašli i drugi njegovi snimci. U junu prošle godine Kačavendu je episkop šumadijski Jovan odlikovao u Kragujevcu ordenom šumaričkih mučenika?! Jovanović je kategoričan da su Kačavendine seksualne zločine prikrivali i velikodostojnici Crkve Srbije u Crnoj Gori - pokojni poglavar ove vjerske zajednice u našoj zemlji Amfilohije Radović i aktuelni mitropolit Joanikije Mićović. - ...godinama prikrivaju episkope i sveštenike ove crkve – pedofile koji su uništili život desetinama dječaka i djevojčica koji su, listom, spas od ličnih, porodičnih tragedija potražili u crkvi, a umjesto toga postali žrtve brutalnih zločina – kazao je Jovanović u razgovoru za Pobjedu u maju 2021. godine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="Joanikije"><figcaption>PRIKRIVAO PEDOFILE: Joanikije Mićović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Te godine iz štampe je izašla njegova knjiga „Ispovest kako smo ubili Boga“, u kojoj piše o ovim zločinima. Dokaze o slučajevima pedofilije i prikrivanju pedofilije u manastirima i crkvama u Crnoj Gori kojima upravlja Crkva Srbije Jovanović je dostavio i crnogorskom tužilaštvu. Kategoričan je da je Joanikije Mićović učestvovao sa episkopima u zataškavanju seksualnog zlostavljanja i navodnih slučajeva podvođenja maloljetnika u Cetinjskom i Manastiru Dajbabe. - Decenijama se u SPC svako malo osnivaju komisije da istražuju slučajeve pedofilije, ali oni ih formiraju ne da bi procesuirali te predmete, nego da bi sakupili što više dokaza koje treba sakriti, da bi se na žrtve potom pravio pritisak da promijene iskaze. Bave se ucjenama, prijetnjama, podmićivanjem – kazao je ranije Jovanović. Svoju bitku protiv seksualnih predatora u Crkvi Srbije i onih koji ih prikrivaju Bojan Jovanović uspio je da internacionalizuje – pa je imao izlaganja u Ujedinjenim nacijama, Evropskom parlamentu, brojnim međunarodnim konferencijama.

Jovanović: Interpol istražuje Kačavendin zločin

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Rekli su svojevremeno nakon izbora 2020. da su &nbsp;Crnu Goru “oslobodili”. Ako je suditi po avio dostupbosti, “oslobodili” su građane od mogućnosti da kupe jeftine avio karte i tako do evropskih destinacija lete iz Podgorice, jer sada do Evrope jeftino možemo uglavnom preko Tirane. &nbsp;
Ako uporedimo &nbsp;rute dvije najveće niskobudžetne avio kompanije Wizz Air &nbsp;Ryanair iz Podgorice i Tirane, dolazimo do poraznih podataka.&nbsp;
Kako bismo slikovito predstavili koliko je Podgorica loše povezana low cost letovima sa Evropom, treba reći da Ryanair iz Tirane leti ka 25 gradova, dok Wizz Air iz Tirane leti prema gotovo 60 destinacija.&nbsp;
Ryanair iz Podgorice leti ka šest gradova Evrope.&nbsp;
Wizz Air leti iz Podgorice do svega devet evropskih destinacija. Ove dvije avio kompanije ukinule su brojne letove iz Podgorice, a među evropskim metropolama do kojih više ne možemo jeftino putovati su Rim i Barselona.&nbsp;
Tirana je po pitanju avio dostupnosti postala regionalni lider. Građani Crne Gore masovno lete iz Tirane, a do aerodroma u glavnom gradu Albanije, moraju putovati nekoliko sati. Takođe, sve je više prevoznika koji se bave prevozom putnika do aerodorma u Tirani. Vožnja &nbsp;u jednom pravcu od Podgorice do aerodroma u Tirani, u organizovanim prevozima, &nbsp;uglavnom košta oko 30 eura. Ako isto toliko platite u povratku od Tirane do Podgorice, dolazite do računice da je avio karta jeftinija od prevoza do i od aerodroma u glavnom gradu Albanije.&nbsp;
Ovo dovoljno govori &nbsp;koliko bi bilo značajno da Podgorica povrati makar stare avio linije koje su pokrivale niskobudžetne avio kompanije.&nbsp;
Nada da može biti bolje pojavila se nakon što je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG), Roko Tolić, u aprilu saopštio da je niskobudžetna avio-kompanija Wizz Air zainteresovana da otvori bazu na aerodromu Podgorica.&nbsp;
- Wizz Air je voljan da alocira dva aviona u Podgorici, dakle baza. To otvara mnogo veći dijapazon. Koliko se više rotacija može napraviti sa prvim talasom u šest ujutro i zadnjim u ponoć- rekao je Tolić na konferenciji za novinare.
On je tada kazao da sa baziranim avionima stižu i nove avio-linije.

Letimo iz Tirane jer su Podgoricu “oslobodili” i nema je na mapi avio dostupnosti

,,Meni je cijela porodica u policiji; otac, stric, kum, tetak, prijatelji, uža rodbina, prijatelji, devedeset odsto mojih drugova su aktivni policijski službenici. I da nijesam završio Policijsku akademiju u Danilovgradu – a jesam uz odlične ocjene – čitav život jedem taj policijski hljeb. I onda neko zbog političkih poena blati moje i ime moje porodice, ukazuje da sam nepodoban, jer sam počinio prekršaj u ranoj mladosti, kada nijesam bio ni punoljetan...” Tako počinje svoju ispovijest za Televiziju E i Portal ETV Aleksa Rakočević, svršeni diplomac Policijske akademije, dvadesetpetogodišnji mladić kojem je, upravo zbog politike, razrušen san da se bavi policijskim poslom. Kao i njegov otac, stric, dobar dio njegove porodice.&nbsp; Aleksa je oženjen, ima dijete od dvije godine i mislio je da, kada je završio sa odličnim ocjenama Policijsku akademiju u Danilovgradu, da mu je trasiran put za službu u policiji: javio se na oglas da odradi pripavnički policijski staž u Odjeljenju bezbjednosti Kolašin.&nbsp; ZIMSKI SAN I GORKA JAVA&nbsp; &nbsp;Djelovalo je u početku da se njegov san postaje java.&nbsp; Naročito kada je iz kabineta ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića stigao u kolašinsku policiju mejl-obavijest da je Aleksa Rakočević izabran na konkursu da obavi pripravnički staž.&nbsp; Pretposljednjeg dana januara 2024. godine Rakočević je zadužio policijsku uniformu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250527030532_e47f6ee3b9151b5909ddc493120cb5678195dfc25a41831ceda9740548cb96f4.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250527030532_e47f6ee3b9151b5909ddc493120cb5678195dfc25a41831ceda9740548cb96f4" data-rendition-name="original" width="1110" height="1501" loading="lazy" alt="REVERS O ZADUŽENJU POLICIJSKE UNIFORME: Rakočević ga potpisuje 30. januara 2024. "> <figcaption>REVERS O ZADUŽENJU POLICIJSKE UNIFORME: Rakočević ga potpisuje 30. januara 2024.(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  U dokumentu koji je pokazao tokom razgovora u redakciji Televizije E, Rakočević je otkrio dokument da mu je policijska službenica Dijana Mašković predala na zaduženje: ljetnju jaknu, ljetne pantalone, zimske pantalone, zimska košulja (komada dva), jednu ljetnju košulju i jedan opasač.&nbsp; Tako je Aleksa Rakočević započeo 30. januara 2024. godine pripravnički staž u policiji.&nbsp; RAD BEZ UGOVORA&nbsp; Bio je to vrlo čudan pripravnički staž. Jer, osim što je zadužio zimsku i ljetnju uniformu, Aleksa Rakočević - nije dobio i ugovor o pripravničkom stažu?!&nbsp; - Dva puna mjeseca sam radio bez ugovora, potpisivao sam službene zabilješke, sprovodio službene radnje, onoliko koliko sam mogao kao pripravnik zahvaljujući starješinama koji su čestiti i pošteni ljudi – priča Rakočević. &nbsp; A onda je došlo do preokreta. Prema riječima Rakočevića, zamjenik komandira kolašinske policije Slađan Vukićević je ,,naknadno obavijestio“ čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića da mladi pripravnik – ima mrlju u dosjeu.&nbsp; Koja je to bila mrlja u bografiji Alekse Rakočevića? Ispostavilo se: prekršaj iz vremena kada je Rakočević bio mlađe maloljetno lice. Zbog tog prekršaja Rakočevićeva porodica morala je da plati nekih 250 eura prekršajne kazne. U međuvremenu, Aleksa Rakočević nije napravio ni jedan prekršaj, kamoli neki drugi, teži izgred i, sistemom rehabilitacije, prekršajna kazna mu je izbrisana iz dosjea. Ali je tu prekršajnu kaznu izgleda upamtio Vukićević i urgirao da Rakočević izgubi posao, za koji još i nije bio potpisao ugovor?!&nbsp; Prijava protiv Rakočevića je bila ,,uspješna“. Ubrzo mu je – 23. marta 2024. godine, nešto duže od dva mjeseca od kako je počeo pripravnički staž - oduzeta policijska uniforma koju je zadužio krajem januara. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250527030536_284d03b8901635d46dd6c0955d43313934d25fda3ec3171361d9c84ae618c15e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250527030536_284d03b8901635d46dd6c0955d43313934d25fda3ec3171361d9c84ae618c15e" data-rendition-name="original" width="1149" height="1600" loading="lazy" alt="VRAĆANJE ZADUŽENE UNIFORME: Revers koji Rakočević potpisuje 23.marta 2024."> <figcaption>VRAĆANJE ZADUŽENE UNIFORME: Revers koji Rakočević potpisuje 23.marta 2024.(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  BEZOBZIRNO TARGETIRANJE&nbsp; &nbsp;Da li je svoj ,,cinkaroški“ posao Vukićević uradio radi popravljanja vlastitog položaja? To je savim mogući motiv: zamjenik komandanta stanice policije je neposredni rukovodilac vođi bezbjednosnog sektora Božidaru Kovijaniću i jedini je u hijerarhiji obavezan da obavlja valja kontrolu i nadzor u radu ljudi koji rade u bezbjednosnom sektoru na teritoriji nadležnosti OB Kolašin.&nbsp; &nbsp;Možda je upravo ta činjenica – da optuži druge - ,,natjerala“ Vukićevića da, umjesto svoje odgovornosti, osim Kovijanića, prozove druge, sad već penzionisane policajce: Vanju Miletića, nekadašnjeg koamndira kolašinske stanice policije i Milije Vukanića, tadašnjeg načelnika Odjeljenja bezbjednosti Kolašin.&nbsp; Prijave su podnešene iako Kovijanić nije u dosjeu Rakočevića imao što da prijavi, &nbsp;Miletić nije imao zakonsku obavezu da obavlja nadzor, a Vukanić je samo potpisao propratni akt kojim se Komisiji za bezbjednosne provjere dostavlja izvještaj.&nbsp; Rakočević se pita - ko će da odgovara zbog neosnovanih krivičnih prijava protiv Kovijaniča, Miletića I Vukanića? Istovremeno, smatra da je nophodno utvrditi odgovornost onih koji su ga ,,zaposlili” bez ugovora o pripravničkom stažu, a onda ga odbacili bez zakonskog osnova.&nbsp; - Ko će da odgovara što sam dva mjeseca glumio policajca po ulici, vršio preglede, pretrese, radio sve službene radnje koje su bile potrebne, kao neko ko je pripravnik . Kako je ministar Danilo Šaranović mogao sve to da dozvoli i ko će za to da snosi odgovornost? No, izgleda da je njemu injegovima bitno da se on pojavi u medijima, da targetira i prijavljuje ljude koji su časno vodili svoj posao I časno zaslužili svoju penziju – upozorava Rakočević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250527030536_b15469e6f3928a9376ba7a5a0e43dd86d7be95bb3b48aa2698724c20ad28e264.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250527030536_b15469e6f3928a9376ba7a5a0e43dd86d7be95bb3b48aa2698724c20ad28e264" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="NEZAKONITI PROGONI POLITIČKI MOTIVISANI: Lazar Šćepanović i Danilo Šaranović"> <figcaption>NEZAKONITI PROGONI POLITIČKI MOTIVISANI: Lazar Šćepanović i Danilo Šaranović(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  KRIVIČNE PRIJAVE KAO PRESUDE Uzaludna upozorenja. Nije sve to spriječilo ministra Šaranovića da se obračuna sa penzionisanim policajcima: Miletić i Vukanić, kao i Kovijanić, osumnjičeni su za zloupotrebu službenog položaja, da su navodno Rakočeviću ,,frizirali” pozitivne bezbjednosne provjere?! &nbsp;- Kakve su to provjere? To su bezbjednosne provjere koje obavlja vođa bezbjednosnog sektora koji daje provjere sa terena, svoje mišljenje. Naravno, i evidenciju &nbsp;ako postoji, u dosjeu lica za koje se vrše provjere. S obzirom na to da ja nikad nijesam &nbsp;krivično kažnjavan, da sam imao taj jedan prekršaj za koji sam kažnjen novčano oko 250 eura. Zato sam rehabilitovan. Zbog toga je mišljenje policijskog službenika Kovijanića i bilo pozitivno u mom slučaju. Drugi službenici koji su radili bezbjednosne provjere za upis na Policijsku akademiju, ali i kasnije, takođe su mi davali pozitivno mišljenje, jer su to bile provjere sa terena – ističe Rakočević za Portal ETV.&nbsp; Napominje da je za upis u Policijsku akademiju bila neophodna pozitivna bezbjednosna provjera, koju je dobio. Nakon završene Akademije, naglašava Rakočević, ponovo su mu rađene bezbjednosne provjere, te da je dobio i licence za poslove zaštite đe su neophodne pozitivne ocjene.&nbsp; Policijski službenik Kovijanić, kao i dvojica penzionisanih starješina Miletić i Vukanić su, po ocjeni Rakočevića, časni policijski oficiri koji su zaslužili penziju radeći u službi.&nbsp; &nbsp;- Da su htjeli da rade nečasno, mogli su sa tih pozicija da obavljaju neka, za njih unosna, krivična djela, a ne da dobijaju krivične zato što su mene dali pozitivno mišljenje. To je totalna nebuloza, skupljanje političkih poena ljudi kao što je minsitar Šaranović i njegovi partijski drugovi. Isto je u slučaju izjave ministra Šaranovića kako suzbijaju kriminal, kako čiste policiju od kriminalaca. Vidimo kako to rade - sve kršeći zakone i po partijskim direktivama – kaže Rakočević u ispovijesti za našu redakciju. PONIŠTENA RJEŠENJA Objašnjava kako ima dva rješenja Vladine komisije za žalbe kojima su obarana rješenja ministra Danila Šaranovića.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250527030540_802b1d2af83ad4a78d0ac308bd9842b5f1d58235c226f2bbc92c0dd938179f28.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250527030540_802b1d2af83ad4a78d0ac308bd9842b5f1d58235c226f2bbc92c0dd938179f28" data-rendition-name="original" width="987" height="1369" loading="lazy" alt="DVA PONIŠTENA RJEŠENJA MINISTRA ŠARANOVIĆA: Kopija Rješenja od 12. decembra 2024."> <figcaption>DVA PONIŠTENA RJEŠENJA MINISTRA ŠARANOVIĆA: Kopija Rješenja od 12. decembra 2024.(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz lične dokumentacije Rakočević pokazuje rješenja Komisije za žalbe Vlade Crne Gore. I u prvom od 12. decembra 2024. godine, kao i u drugom od prije četrdesetak dana, 17. aprila ove godine, prihvata se Rakočevićeva žalba nakon što nije primljen za rad nakon javnog oglasa za rad pripravnika u upravi policije.&nbsp; Djelovi oba rješenja pokazuju kaoo je administrativna služba iz kabineta ministra Šaranovića nezakonito postupala.&nbsp; &nbsp;- Zbog propusta prvostepenog organa da Komisiji za žalbe dostavi cjelokupne spise predmeta, što ej u obavezi u skladu sa članom 125, stav 5 zakona o upravnom postupku, takvim postupkom onemogućio je Komisiju da ispita činjenično stanje, a samim time i zakonitost žalbene odluke - kaže se, između ostalog, u obrazloženju odluke Komisije za žalbe iz aprila kojima su poništili rješenje ministra Šaranovića.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250527030556_cdb71cd5a50d4f3cdeaebb2bde8b01838a6d3dc92b10979ea8080e04d3f81801.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250527030556_cdb71cd5a50d4f3cdeaebb2bde8b01838a6d3dc92b10979ea8080e04d3f81801" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="UZALUDNA PISMA MINISTRU: Rakočević"> <figcaption>UZALUDNA PISMA MINISTRU: Rakočević(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Pisao sam više mejlova ministru unutrašnjih poslova Šaranoviću; ni na jedan mi nije odgovorio. Napisao sam zahtjev za prijem, da me saslušaju da objasnim situaciju, nikakav odgovor nisam imao – ističe Rakočević.&nbsp; Napominje da su ga pozvali iz Uprave za kadrove da preuzme rješenje i najavili mu da dođe radi potpisivanja saglasnosti nove, ko zna koje po redu.&nbsp; - U međuvremenu sam se javio i za ovaj oglas za 814 službenika i prošao taj dio urednosti prijave i opet došao u stanicu policije i opet potpisao saglasno za provjere. Znači i njima je više smiješno, ljudima koji rade te provjere. Na kraju, ko je dostojan a ko nije da nosi policijsku uniformu - o tome odlučuju ljudi koji nijesu nikad uniformu nosili nijesu, koji i ne znaju šta je policijski posao. Ja sam porodičan čovjek, imam ženu i dijete, radim pet poslova da bih preživio i prehranio svoju porodicu. Treba da ljudima kao što sam ja da se lomi vrat, da se sabotiraju, da budem proganjan zato što želim biti na pravoj strani zakona, što želim da svoje dijete izvede na pravi put sjutra? Želim odgovore, da bih znao kojim putem ću dalje – kaže Rakočević.&nbsp; Sudeći po dosadašnjim postupcima, prije svega ministra Šaranovića I čelnika Uprave policiej Šćepanovića, uzalud će Aleksa Rakočević čekati odgovora na svoja pitanja.&nbsp;

Tag: okrugli-sto

Zakonom o kolektivnim tužbama jača se zaštita prava potrošača

Đeka: Apatridija je pitanje dostojanstva, identiteta i osnovnih ljudskih prava

Savjet Evrope u Crnoj Gori: Pravni put zaštite prava na zdravu životnu sredinu nejasno definisan

Održan Okrugli sto o Nacrtu o izmjenama i dopunama Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima

Vuković: Nedostaje nam liberalizacije uma

Mandić organizuje okrugli sto povodom inicijative za proglašenje kriminalnih klanova terorističkim organizacijama

Zakonom o kolektivnim tužbama jača se zaštita prava potrošača

Aranitović: Popović da konsultuje partijske kolege sa diplomama Megatrenda

LAZOVIĆ: Nijesam bio na ručku sa Zvicerom, Kašćelanom, Belivukom, Milovićem i Miljkovićem; KATNIĆ: Ovo je politički proces

Milatović na poslovnom forumu Crna Gora - Slovačka: Zajedno možemo razvijati projekte koji su profitabilni i održivi

PRATITE TVe UŽIVO