U novom izdanju emisije EHO govorimo o stavovima građana Crne Gore o medijima. Da li se mediji danas trude da informacije koje plasiraju budu istinite, da li i u kojoj mjeri građani medije vide kao objektivne. Postoji li medij kojem građani sve vjeruju, i šta je u novinarstvu drugačije danas u odnosu na period od prije 20 godina.
O ovim i drugim pitanjima, razgovaramo sa Vukom Čađenovićem, izvršnim direktorom Instituta Damar, ali i više novinara iz različitih redakcija Televizije E.
Eho se emituje na Televiziji E utorkom u 18 sati i u repriznom terminu od 22 sata.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

EHO na TV E: Novinarstvo danas i prije 20 godina, povjerenje građana u medije

Nevladina organizacija "35 mm" je upozorava da najnoviji nalazi Sindikata medija iz istraživanja Indikatori nivoa medijskih sloboda i Indeks bezbjednosti novinara 2024 jasno pokazuju kako država novinarstvo pretvara u visokorizičnu profesiju bez zaštite i dostojanstva.
U saopštenju koje potpisuje Milica Đokđurić, urednica medijskih programa u NVO 35mm, ističe se da novinari više nisu samo izvještači i čuvari javnog interesa, već mete prijetnji, tužbi i fizičkih napada, dok država i vlasnici medija zatvaraju oči pred očiglednim problemima.&nbsp;
- Ovo nije samo alarmantno stanje, već opasni pokazatelj da se krećemo ka društvu koje kažnjava istinu - ističe Đokđurić.
Kako navodi, napadi i pokušaji SLAPP tužbi postali su svakodnevica.
- Kada moćnici koriste pravosuđe da zastraše novinare, šalje se jasna poruka – kritičko izvještavanje je nepoželjno. Kada novinari fizički stradaju na poslu, a počinioci rijetko odgovaraju, poruka je još jasnija – u Crnoj Gori biti novinar znači rizikovati život i egzistenciju - istakla je Đokđurić.
Prema njenim riječima, finansijska situacija u medijima dodatno pogoršava stanje.&nbsp;
&nbsp;Dvije trećine zaposlenih prima manje od prosječne plate, a dio i ispod minimalca za visokoškolce. Prekovremeni rad i rad vikendom uglavnom ostaju neplaćeni, a kolektivni ugovori ne postoje. Novinari su primorani da rade više poslova ili da pristaju na nesigurne ugovore – a sve to dok pokušavaju da obezbijede javnost istinitom i pouzdanom informacijom - napomenula je ona.
Napominje da su pad Crne Gore u Indeksu bezbjednosti i loš socio-ekonomski položaj novinara dio iste slike – "država i vlasnici medija svjesno ignorišu obavezu da stvore uslove u kojima se novinarstvo može raditi slobodno, bez straha i ekonomskih ucjena".
- Sve dok ovo stanje traje, građani su u riziku da dobiju polovične i filtrirane informacije - naglasila je Đokđurić.
Poručuje da je vrijeme da se preuzme odgovornost.
- Država mora garantovati sigurnost i sankcionisati sve napade i prijetnje, dok vlasnici medija moraju prestati da eksploatišu novinare i hitno potpišu kolektivne ugovore. Bez toga, slobodnih medija neće biti, a bez slobodnih medija nema ni demokratije - istakla je Đokđurić.
Ona je poručila da NVO "35mm" stoji uz sve koleginice i kolege koje rade svoj posao u ovakvim uslovima.&nbsp;
- Njihova hrabrost drži društvo informisanim – ali hrabrost sama nije dovoljna. Umjesto praznih riječi i obećanja, potrebna je hitna sistemska promjena, solidarnost i stvarna zaštita - zaključila je Đokđurić.

1084x550

NVO "35 mm": Država novinarstvo pretvara u visokorizičnu profesiju bez zaštite i dostojanstva

Novinarstvo nije nimalo laka profesija. To je izazovna, složena i odgovorna djelatnost, puna lične žrtve, upornosti i hrabrosti, često obilježena nesigurnošću i stradanjem u borbi za istinu. Povodom 23. januara, Dana novinara Crne Gore, svake godine posvetim tekst jednoj dami, jer žene u novinarstvu čine draži, ljepši i značajan segment našeg društva. Ove godine, moje pero posvećujem Tanji Pavićević, dami čiji je rad veoma važan za medijsku i kulturnu scenu Crne Gore.
Tanja Pavićević rođena je 1977. godine u Podgorici, a osnovno i srednje obrazovanje završila je u Herceg Novom. Ponekad nas sudbinski i obrazovni putevi odvedu u različite profesije, ali Tanjin izbor da zakorači u novinarske vode bio je prirodan nastavak njenog talenta i ljubavi prema riječima. Diplomirala je na Fakultetu političkih nauka u Beogradu, na smjeru novinarstva i komunikologije, đe je 2010. godine i magistrirala, birajući teoriju kulture kao svoje usmjerenje. 
Tokom svoje dosadašnje karijere, Tanja Pavićević pokazala je snagu, intelekt i hrabrost, postavši jedan od najupečatljivijih glasova u crnogorskom javnom prostoru. Njena sposobnost da istraži i obradi složene teme, bilo da su one iz oblasti kulture, komunikologije ili društvenih pitanja, čini je posebnim primjerom novinarske hrabrosti. Njena riječ uvijek nosi težinu odgovornosti, kao putokaz i često kao opomenu društvu na važnost promjena, pravde i istine. Posebno treba istaći njene publikacije, poput vrijedne monografije o umjetniku Cvetku Lainoviću, koja kroz pažljivo istraživanje i analizu oslikava ne samo djelo, već i duh umjetnika. Njen književni rad dodatno obogaćuje zbirka poezije “Mjesec u krevetu” koja svjedoči o njenom poetskom talentu i dubokoj povezanosti sa umjetnošću. 
Kao novinarka, Tanja je uvijek bila glas koji nije zazirao od izazova. Njena hrabrost i istrajnost ogledaju se u neumornom istraživanju najkompleksnijih tema crnogorskog društva – od političkih previranja do kulturnih fenomena. Posebno je značajna njena uloga u afirmaciji važnosti javne riječi i očuvanju etike profesije. Njena profesionalna karijera nije ograničena samo na novinarstvo. Svojom ličnošću, znanjem i predanošću istakla se i u odgovornim državnim dužnostima, doprinoseći razvoju i unapređenju crnogorskog društva.
Ulaskom u novinarsku profesiju, Tanja Pavićević je po mnogo čemu, postala sinonim za hrabrost, odgovornost i autentičnost. Njen rad, bilo kroz medije, književnost ili kulturne projekte, postaje snažan primjer mlađim generacijama i primjer svim ženama koje teže ostvarenju u svijetu novinarstva. Bez obzira na izazove sa kojima se suočava, Tanja Pavićević je uvijek zadržavala visok nivo profesionalne etike, dosljedno braneći principe istinitog i odgovornog informisanja.
Njen rad nije samo refleksija njenih vještina, već i nepokolebljive volje da kroz medije služi javnom interesu, štiti prava marginalizovanih grupa i ukazuje na probleme u društvu. U svijetu đe su brzina i senzacionalizam često zamjena za kvalitet, ona je ostala simbol ozbiljnog, temeljitog i odgovornog novinarstva, dajući primjer kako se profesionalizam može spojiti sa ličnim integritetom i predanošću. 
Iako je u ličnim i prijateljskim razgovorima skromna, moram istaći njenu snažnu i autentičnu ličnost, koja ne preza od suočavanja sa slabostima crnogorskog društva. Taj mač sa dvije oštrice, kojim hrabro barata, nosi posebnu težinu, jer progovarati o slabostima, nepravdama i neravnopravnosti nikada nije bilo jednostavno. Posebno se ističe njena neumorna borba za prava žena, kao i njen doprinos u podizanju svijesti o njihovom položaju u društvu.
Novinarske heroine poput Tanje Pavićević zaista čine stubove zajednica kojima pripadaju, jer one svojim riječima, djelima i hrabrošću grade mostove promjena. Njeno djelovanje ne završava se u novinarstvu građanski aktivizam dodatno osnažuje njenu misiju i otkriva širinu njene borbe. Ta sinergija profesionalne i aktivističke uloge pokazuje đe leži snaga jedne žene u njenoj sposobnosti da se istovremeno bori za pravdu, promjene i očuvanje vrijednosti koje Crna Gora, kao građansko i multikulturalno društvo, mora baštiniti. 
Karipsko-američka književnica Audre Lorde jednom je zapisala: “Kada govorimo, bojimo se da naše riječi neće doprijeti do drugih ili da neće biti dobro prihvaćene, ali kada ćutimo – i dalje se bojimo. Stoga je bolje govoriti.” Ovim bih riječima najljepše opisao Tanju Pavićević i njen neustrašiv duh. Ona ne bira tišinu pred strahovima i izazovima. Umjesto toga, bira govoriti, istraživati i djelovati, svjesna da promjena počinje od jednog glasa, a da taj glas može probuditi svijest mnogih. Tanja Pavićević svojim radom, stavovima i primjerom dokazuje da je riječ oružje, ali i lijek. Ona nam pokazuje da hrabrost nije samo osobina to je izbor. Izbor da se govori, čak i onda kada je lakše ćutati. Izbor da se bori, čak i onda kada je borba teška. Upravo u tome leži njena vrijednost, ne samo kao novinarke već i kao žene koja predstavlja snagu promjene i nade. 
Zato joj posvećujem ovaj tekst, jer heroine ne žive samo u pričama ili na stranicama istorije one žive tu među nama, skromne, hrabre i nepokolebljive. Tanja Pavićević je jedna od njih, žena koja svojim perom i djelovanjem ostavlja neizbrisiv trag u crnogorskom društvu.
Neka Dan novinara Crne Gore, 23. januar, blista snagom ženskog pera, koje donosi svjetlost istine, budi svijest i pokazuje snagu intelekta. Novinarke poput Tanje Pavićević dokaz su da snaga riječi može biti snažnija od bilo kojeg oružja. Neka ovaj dan bude posveta svim ženama koje neumorno rade na izgradnji pravednijeg i boljeg društva, svojim riječima, djelima i nesalomljiivom vjerom u promjene.

Snaga ženskog pera heroine među nama - Tanja Pavićević

Poruka crnogorskih studenata mora se shvatiti ozbiljno. Onaj ko ne podrži studente je protiv sebe, svoje djece i budućnosti i napokon protiv Crne Gore, ocijenio je predsjednik Društva crnogorskih novinara Dragan Mitov Đurović.
- Ono što sam čitao i što smo čitali podsjeća nas da su studenti na Beogradskom univerzitetu 1936. godine najavili nešto što se završilo mrakom. Pamtim i 1968. kao srednjoškolac. I to je bila poruka, nakon čega su uslijedile promjene. Sadašnja poruka crnogorskih studenata mora se shvatiti ozbiljno. Zato lično, kao građanin, novinar, društveni radnik smatram da svako ko ne podrži studente je osudio sebe, protiv sebe je, svoje djece i budućnosti i napokon protiv Crne Gore - rekao je Đurović u emisiji "24 Sata" na Televiziji E.
On je podsjetio da je 1941. godine porodica Branka Pavićevića krenula u partizane, a sa njima i njihov otac Đoko Šajov, a tada je imao 71 godinu.
- Znači, moramo, trebamo, obavezni smo podržati mlade, našu djecu jer oni znaju naš put. Oni ne čuvaju fotelje, već Crnu Goru. Oni ne žele da idu iz Crne Gore, ali istovremeno ne žele da Crna Gora bude neka druga gora. Crna Gora je gora kamena, a ne bi željela i ne bi smjela i neće biti ona druga što se zove gora sa više ravnina - naglasio je Đurović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDFKXkSDoKUY%2F%3Figsh%3DZHRpeDNzdzJ6Z241&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
<h2>Novinarstvo treba da bude direktan prenos iz života</h2>
Društvo crnogorskih novinara juče je, povodom 23. januara Dana crnogorskog novinarstva dodijelila je priznanja medijskim stvaraocima u različitim kategorijama, a među nagrađenima su novinarke TV E Amra Tahirović i Arnela Hajdarpašić.
Dragan Mitov Đurović je kazao da to nije priznanje samo novinarkama, već i Televiziji E.
- Napunio sam 53 godine rada u novinarstvu, a prije 35 godina sam dobio prvu nagradu "Boško Pušonjić" za reportažu. Znam koliko mi je značila. To vam potvrđuje talenat, posvećenost, otvara vam nove puteve, ali i daje veliku obavezu. Novinari, bar oni koji se bave reportažom, trebalo bi da idu tamo đe nema puta. Jer putem se lako korača, treba da idu taqmo đe nema puta i ostavljaju trag - poručio je Đurović.
Smatra da novinarstvo treba da bude direktan prenos iz života, a ne ono što je u ovom trenutku.
- A to je da bude direktan prenos prljavog političkog, crnogorskog pozorišta. Nekada su naša Skupština, političke partije i institucije bile primjer za naše prostore, Evropu. Naša Skupština je bila akademija, a sada vidimo što se dešava - kazao je Đurović.
Nasilje nad novinarima, smatra Đurović, moramo gledati u svijetlu nasilja nad građanima.
- To što se desilo na Cetinju, što se dešava u školama, na sportskim terenima i među mladima to je sve slika društva. Novinari su ugroženi jer nemali broj njih, kojima je istina jedina svetinja, bore se i tragaju. To je naše istraživačko novinarstvo, ali oni koji drže vlast, koji su na svjetlosti, a posebno oni koji su u mraku i zajedno sa onima koji "nose crne kape", koji žele da budu po strani, ali ipak da vladaju Crnom Gorom, oni čuvaju svoje tajne i do njih se teško dostiže - istakao je Đurović.
<h2>Korijen Crne Gore je atifašizam</h2>
Crna Gora je, navodi on, odavno podijeljena i novinarstvo, akademije i crkve.
- Novinarstvo se nalazi u nečemu što zovemo kružni tok - stalno vrstimo iste priče i programe - od političkih partija i sastanaka do rijaliti šoua koje gledamo jedan za drugim. Društvene mreže, ako ih neko analizira, vidi koliko smo društvo koje je kulturu odavno napustilo, kojem prijeti opasnost - ocijenio je Đurović.
Đurović je rekao i da su Crnoj Gori u posljednje vrijeme puna usta antifašizma i evropskog puta, ali je toga mnogo manje u praksi.
- Jer zemlja bezakonja, u kojoj ništa nije sveto, u kojoj ni Ustav više ne važi nego ga prekraja kako ko hoće i kada ko hoće - to je velika opomena i opasnost. Korijen Crne Gore je atifašizam - pokazao je to 13. jul 1941, pobjeda nad fašizmom, ali i ova godina kada obilježavamo 80 godina oslobođenja Crne Gore i jugoslvoenskih i evropskih prostora od fašizma - zaključio je Đurović.

Đurović: Poruka studenata mora se shvatiti ozbiljno, ko ih ne podrži protiv sebe je, svoje djece i Crne Gore

Skretanje pažnje društva na probleme koji tište građane, donošenje bar djelića pravde je važno običnim ljudima i zato je posao novinarki i novinara da ne zaborave šta je njihova primarna obaveza, a to je pravovremena, tačna i provjerena informacija - kazala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, urednica informativnog programa u Televiziji E - &nbsp;Marija Arnautović.
Sljedeće godine će se napuniti pun vijek, kaže Arnautović, od nastanka televizije, jer je, dodaje ona, 1925.godine prvi put spojena slika i zvuk, što je bila, kako kaže, težnja sve do tada.
- Televizija se značajno, dramatično promijenila u ovih stotinu godina. Naročito se brzo i značajno brzo i značajno mijenjala u posljednjih dvadeset godina u vrijeme digitalizacije, u eri interneta, a svakako vrijedi pomenuti da su prvi veliki prenosi bili 1934.godine, Olimpijske igre, i tada nijesu svi imali TV prijemnik, &nbsp;pa su bila organizovana masovna i zajednička gledanja televizije - rekla je Arnautović.
Najveći dio radnog vijeka je sagovornica Budilnika provela u Sarajevu, te je slušala i o najvećem televizijskom poduhvati u Jugoslaviji, ističe ona, a to su bile Zimske Olimpijske igre u Sarajevu, 1984. godine.
- Kada vratim to vrijeme, i kada uporedim sa našim sada vremenom, teško da bi se više od hiljadu ekipa skupilo danas, bilo gdje na prostorima bivše Jugoslavije. To govorim da bi shvatili da moć televizìje najviše vidite kroz te velike svjetske događaje poput svjetskih prvenstava, Olimpijskih igara, i bez obzira na internet i bez obzira na društvene mreže, možete li da zamislite danas da imate jedan tako veliki događaj a da nemate televizijski prijenos. Apsolutno je nemoguće, &nbsp;i apsolutno je netačno sve ono što se predviđalo, prije nekih dvadesetak godina, &nbsp;da će internet preuzeti primat, još uvijek nije preuzeo, makar ne u Crnoj Gori, sva istraživanja kažu da je televizija i dalje najuticajniji medij - naglasila je Arnautović.
Bogato novinarsko, producentsko i uredničko iskustvo sagovornice Budilnika u poratnim zemljama, Bosni i Hercegovini, Ukrajini, je po njenim riječima neprocjenjivo iskustvo za svakog novinara i novinarku, jer, ističe ona, imaju mogućnost da pokušaju da donesu makar djelić pravde ljudima koji su, kako kaže, preživjeli golgote.
- Mene je iskustvo Bosne i Hercegovine naučilo da je zapravo naš posao strašno važan običnim ljudima, strašno je važno ispričati njihove sudbine, ispričati njihove probleme i sve to dalje može da se prenese i na druga društva. Zapravo, naš posao jeste ne samo televizijski, nego svih medija, da ispričamo.i da budemo glas svih ljudi u bilo kojoj državi na svijetu, mi sad govorimo o Crnoj Gori, naš posao jeste da budemo glas ljudi koji žive u Crnoj Gori, da govorimo o njihovim problemima, da govorimo o njihovim težnjama, da govorimo o njihovim uspjesima, što da ne, to su najljepše priče i te priče svi najviše volimo. To stvara cjelokupnu sliku medijsku, ali i društvenu - istakla je Arnautović.
Donošenje pravde i skretanje pažnje na probleme u društvu jesu primarni cilj novinara, objašnjava Arnautović, ali ih vrlo često, kako kaže, dnevna traka pojede pa zaborave šta je to, ističe ona, primarna obaveza, pravovremena, tačna i provjerena informacija.
Teško je mladim novinarima raditi u ovom vremenu senzacionalizma, smatra Arnautović, jer je ovo vrijeme društvenih mreža i, kako kaže, klikova, i tu se gubi smisao onoga što je, ističe ona, novinarski posao.
- Mi živimo zapravo u vremenu, naučnici su to nazvali, naučnici koji se bave ovim našim poslom, koji istražuju novinarstvo, koji govore o tome kako bi novinarstvo trebalo da izgleda, kako je izgledalo i kako će izgledati u budućnosti, kažu da mi danas živimo vrijeme infodemije. Nekada su ljudi ujutru slušali radio, čuju prve vijesti na radiju, popiju kafu, odu na posao, usput kupe novine, pročitaju novine i onda moraju da rade. Naveče se vrate i gledaju dnevnik i to su bile informacije koje su dobijali. Ljudi su danas izloženi dvadesetčetvorosatnim bombardovanjem različitih informacija, u kojem je jako često, nažalost, puno informacija koje su neprovjerene, koje su lažne, koje su dezinformacije, koje su manipulativne, koje su govor mržnje i tako dalje. Ako to utiče na odrasle ljude, a utiče vjerujem na sve nas, možete da zamislite koliko to utiče na mlade ljude, na njihov odnos i prema medijima, ali i odnos prema cjelokupnom društvu - navela je ona.
Jedna od uloga medija je, kako je ukazala, i obrazovna uloga.
- A ona se potpuno gubi u toj rijeci informacija, jer prosto vi ste u stalno nekoj trci da budete što brži, mediji danas žure da budu što brži i mi se svaki dan susrećemo, ne samo na društvenim mrežama, nego i u medijima, portalima, televizijskim i radio stanicama, sa jako mnogo neprovjerenih vijesti i dezinformacija i zbog toga je danas mnogo, mnogo teže raditi ovaj posao, nego što je to bilo nekada, čak i kada sam ja počinjala, a prije toga da i ne govorimo - zaključila Arnautović.

1250x600

Arnautović: Živimo u vremenu infodemije, danas je novinarima mnogo teže raditi svoj posao

U Bjelorusiji je uhapšen još jedan novinar pod optužbom za veleizdaju, što je najnoviji potez u nemilosrdnom gušenju medija i slobode govora od vlade autoritarnog predsjednika Aleksandra Lukašenka, saopštila je organizacija za zaštitu medijskih prava.
Bjelorusko udruženje novinara saopštilo je da je Danil Paljanski, reporter iz grada Bresta, uhapšen još u septembru i prijeti mu 20 godina zatvora.
Palianski, koji je radio za nekoliko nezavisnih novinskih kuća, jedan je od 34 novinara u pritvoru u Bjelorusiji koji izdržavaju kaznu ili čekaju suđenje.
- Bjelorusija je postala najopasnija zemlja u Evropi za novinare, jer nestaju iza rešetaka, ne znamo šta se s njima dešava - rekao je predsjednik Udruženja novinara Andrej Baštunjec.
On je ukazao da su vlasti pojačale represivne mjere pred predsjedničke izbore koji će biti iduće godine.
Lukašenko, koji vlada više od 30 godina, trebalo bi da se kandiduje i za sedmi mandat.
- Većina nezavisnih novinara je pobjegla u inostranstvo, a vlasti čine sve da u zemlji ne ostane ni jedan nezavisni novinar - rekao je Baštunjec.

U Bjelorusiji uhapšen još jedan novinar, prijeti mu 20 godina zatvora

Službenici Uprave policije preduzeće danas pojačane preventivne mjere i radnje povodom odigravanja fudbalske utakmice XIII kola 1. CFL Meridianbet između FK „Dečić“ iz Tuzi i FK „Budućnost“ iz Podgorice, koja će biti odigrana sa početkom u 14 časova na stadionu FK „Dečić“ u Tuzima (Tuško polje).
Kako je saopšteno iz Uprave policije, mjere se preduzimaju u cilju očuvanja javnog reda i mira, bezbjednosti učesnika i posjetilaca, s obzirom na to da je utakmica od strane Fudbalskog saveza Crne Gore proglašena događajem povećanog bezbjednosnog rizika.
Policijski službenici biće raspoređeni na ključnim tačkama sportskog objekta, u njegovoj neposrednoj okolini, kao i na pravcima kretanja navijača, kako bi se sportska priredba odvijala u bezbjednoj, fer i sportskoj atmosferi.
U skladu sa članom 93 Zakona o unutrašnjim poslovima, policija će vršiti snimanje sportske priredbe u periodu od 13 do 17 časova, odnosno do završetka utakmice i potpunog razilaska okupljenih građana.
Iz Uprave policije poručuju da je cilj ovih mjera pravovremena identifikacija eventualnih prekršaja i krivičnih djela, kao i efikasno postupanje u skladu sa zakonom.
Policija je uputila apel građanima i navijačima da se tokom utakmice ponašaju u skladu sa zakonom i pravilima sportskog ponašanja, te da se uzdrže od nasilja, nedoličnog ponašanja i narušavanja javnog reda i mira, kako bi sportski događaj protekao bez incidenata.

UP: Pojačane bezbjednosne mjere povodom utakmice Dečić – Budućnost u Tuzima

Predsjednik Kluba poslanika Socijaldemokrata i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugoša poručio je da je dobro što će Crna Gora zatvoriti pet pregovaračkih poglavlja, odnosno onoliko koliko je u prethodnom periodu i najavljivano, ali da za euforiju i dnevnopolitičke manipulacije nema mjesta.
– Nema prostora ni za radovanje, niti za spinove da je nekome krivo što će biti zatvorena i poglavlja iz oblasti poljoprivrede. Ovo nije trenutak za sitničarenje i nezrela hvalisanja. Pred Crnom Gorom je još 21 poglavlje, među kojima su i najzahtjevnija – 23, 24, 27, 12 i 8 – istakao je Mugoša.
On je podsjetio da proces evropskih integracija ne podrazumijeva puko usvajanje zakona, podzakonskih akata i strategija, niti formalno popunjavanje radnih mjesta u institucijama, bez obzira na kvalitet kandidata.
– Evropski proces znači dosljednu primjenu propisa, izgradnju snažnih institucija i stručnih kadrovskih kapaciteta, finansijsku stabilnost i održivost sistema, njegovu spremnost za zajedničko evropsko tržište, ali i jasnu političku volju država članica – naglasio je Mugoša.
Posebno zabrinjava, kako je naveo, olako shvatanje najkompleksnije faze pregovaračkog procesa.
– Papagajsko ponavljanje da smo „najuspješniji u regionu“ daleko je od dovoljnog da se uspješno završi posljednja faza evropskih integracija. Argumenti tipa „mi smo otvorili ovoliko poglavlja, a vi dok ste bili na vlasti onoliko“ su neozbiljni i namijenjeni „maloj djeci“, te pokazuju odsustvo odgovornosti i ozbiljnosti u funkcionisanju sistema – poručio je Mugoša.
On je upozorio da zatvaranje pregovaračkih poglavlja ne smije poslužiti kao paravan za guranje pod tepih brojnih problema sa kojima se suočava crnogorsko društvo, niti za izostanak suštinskih strukturnih reformi.
– Nije važno samo kada ćemo ući u Evropsku uniju, iako se nadam da će to biti 2028. godine, već i kakva ćemo država tada biti. Upravo zato 2026. mora biti godina dubinskih reformi i odlučnog prekida sa mnogim lošim praksama – zaključio je Mugoša.

Mugoša: 2026. mora biti godina suštinskih reformi i prekida loših praksi

Policijski službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“, u okviru pojačanih aktivnosti na rasvjetljavanju krivičnih djela iz prethodnog perioda, podnijeli su krivične prijave protiv tri lica, saopšteno je iz Uprave policije.
Kako se navodi, dva maloljetna lica, oba starosti 16 godina, sumnjiče se da su počinila krivično djelo uništenje i oštećenje tuđe stvari, na štetu Opštine Kolašin. Oni su, kako se sumnja, upotrebom podesnog sredstva oštetili novogodišnju dekorativnu rasvjetu, vlasništvo Opštine Kolašin, pričinivši materijalnu štetu u iznosu od oko 2.000 eura.
Protiv maloljetnika su, u redovnom postupku, podnijete krivične prijave nadležnom tužilaštvu.
U drugom slučaju, u Plavu je podnijeta krivična prijava protiv L.H., zbog sumnje da je izvršila krivično djelo krađa na štetu ljekara zaposlenog u Domu zdravlja u Plavu. Prema navodima policije, ona je iskoristila odsustvo ljekara iz ordinacije i otuđila novčanik sa oko 700 eura i ličnim dokumentima.
Iz Uprave policije navode da su lična dokumenta i veći dio otuđenog novca pronađeni i vraćeni oštećenom licu.

Krivične prijave zbog oštećenja novogodišnje rasvjete u Kolašinu i krađe u Plavu

Japan je danas pogodio zemljotres jačine 4,9 stepeni po Rihterovoj skali, saopštio je Evropsko-mediteranski seizmološki centar (EMSC).
Kako se navodi, epicentar zemljotresa bio je na otvorenom moru, istočno od ostrva Honšu, na dubini od deset kilometara i udaljenosti od 194 kilometra od grada Hačinohea.
Za sada nema izvještaja o povređenima ili eventualnoj materijalnoj šteti.

Japan pogodio zemljotres jačine 4,9 stepeni

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dobio je juče na dar rever značku sa crnogorskom državnom zastavom od šefa Odborničkog kluba u pljevaljskom parlamentu Marka Tošića u znak podrške što je ovaj na svečanoj večeri Udruženja Pljevljaka u Sarajevu uživao, kako se to vidi na snimku koji je nedavno objavio Portal ETV, uz pjesmu „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore"><figcaption>Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  Vraneš je prihvatio Tošićev poklon, što su mnogi odbornici ispratili glasnim smijehom. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu Vraneš se pohvalio na društvenoj mreži Instagram 6. decembra, kada je objavio fotografiju i napisao da je poziv dobio od predsjednika Udruženja Alena Sulejmanovića. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju, Sulejmanović koji nije odgovorio na naše pitanje o motivima poziva Vranešu da bude gost Udruženja, oglasio se dva dana kasnije na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima – saopštio je, pored ostalog Sulejmanović, uz konstataciju da Vranešov dolazak u Sarajevo smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“.

Vraneš: Istina je da nebo nigdje nije plavo kao iznad Crne Gore

Crna Gora zatvoriće pet poglavlja na Međuvladinoj konferenciji 16. decembra, nakon intenzivne diplomatske misije premijera Milojka Spajića i njegovog tima, javio je dopisnik RTCG iz Brisela. Kako javlja TVCG, sve zemlje članice saglasne su da Crna Gora treba da zatvori planiranih pet poglavlja.
Crna Gora će zatvoriti poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom: poglavlje 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), poglavlje 4 (Slobodno kretanje kapitala) i poglavlje 6 (Pravo privrednih društava). Iako je Francuska na jučerašnjoj sjednici Radne grupe Savjeta EU – COELA blokirala zatvaranje poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo), kako javlja TVCG, zemlje članice ipak će dati zeleno svjetlo i za njih.
Premijer Spajić, kako je najavljeno, dolazi 16. decembra u Brisel, gdje će na konferenciji za medije nakon formalne ceremonije zatvaranja poglavlja govoriti sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.

Dobre vijesti iz Brisela: Crna Gora ipak zatvara pet poglavlja do kraja godine?

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dostavio je Portalu ETV pozivno pismo predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića da prisustvuje tradicionalnoj svečanoj večeri ove organizacije u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, demantujući Sulejmanovićeve tvrdnje na društvenoj mreži Fejsbuk da Vraneš nije bio lično pozvan već da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“.&nbsp; - Ako ovo nije poziv za lično prisustvo, onda ne znam šta jeste. Gospodin Sulejmanović da ne zloupotrebljava Udruženje Pljevljaka u Sarajevu u političke svrhe. Uvijek ću štiti interese Pljevalja i Crne Gore i beskompromisno se boriti protiv zloupotreba izbornog procesa – saopštio je Vraneš u reagovanju dostavljenom našem portalu. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, dva dana kasnije na Fejsbuku je napisao da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - ... Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika Opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk. Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je on. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Pozivno pismo, međutim, kaže drugačije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a" data-rendition-name="original" width="1114" height="1600" loading="lazy" alt="pismo"> <figcaption>Ilustracija – Pozivno pismo Udruženja Pljevljaka u Sarajevu</figcaption> </figure>  - Istovremeno očekujemo da „Dan Pljevalja u Sarajevu“ svojim prisustvom uveliča predsjendik Općine g. Vraneš Dario sa svojim saradnicima i da nam tom prilikom predstavi naša Pljevlja danas, kao i budući razvoj sa prijedlozima i sugestijama kako Pljevljaci iz dijaspore mogu pomoći u realizaciji planova razvoja našeg zavičaja – piše, pored ostalog, u pozivnom pismu koje je Portalu ETV na uvid dostavio Vraneš. A njegovo gostovanje na večeri u Sarajevu izazvalo je veliku pažnju, ne samo u Pljevljima, već i među iseljenicima koji su bili na večeri. Tako se na snimku koji je Portalu ETV dostavio čitalac čuje komentar: „Dario u Sarajevu“, a na kojem se vidi Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Mnogi su, međutim, ogorčeni što je Vraneš pozvan, a zbog ksenofobnih ispada prema Bošnjacima/Muslimanima i veličanja fašističkog četničkog pokreta koji je na teritoriji Pljevalja tokom Drugog svjetskog rata počinio jezive zločine. Četnici Pavla Đurišića 1943. napravili su pokolj u tom kraju, kada su klali i bebe u kolijevkama.&nbsp; Vraneš u kabinetu drži minijaturu biste četničkog vođe zločinca Dragoljuba Draže Mihailovića. U izbornom danu 30. avgusta 2020. godine, tada zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“... A njegovo gostovanje kod sarajevskih Pljevljaka inspirisalo je šefa Odborničkog kluba Demokratske partije socijalista Marka Tošića da juče, tokom sjednice Skupštine opštine, Vranešu daruje rever značku sa državnom zastavom Crne Gore. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu. Vraneš je prihvatio Tošićev poklon. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: novinarstvo