Crna Gora je i dalje pod “rafaljnom paljbom” iz Beograda. Nije dovoljno to što se predsjednik Srbije Aleksandar Vučić onako primitivno i prostački ponašao prema crnogorskim novinarima, nego se u direktno omalovažavanje Crne Gore uključio i Ivica Dačić, aktuelni ministar unutrašnjih poslova Srbije.
Svojevrsna hajka na Crnu Goru se polako pretvara u opštu histeriju. Na svu sreću, ponovo se tu našla Hrvatska, pa su “rafali” sa juga prebačeni malo zapadnije. Apdejtovana verzija srpskih radikala koji su već 13. godinu na vlasti i dalje doživljava Crnu Goru kao svoju prćiju. Ni po jada da je barem osjećaju kao ravnopravnu, nego baš suprotno tome. U “srpskom svetu” nema ravnopravnosti. Zna se ko je gazda tog svijeta i ko se ima slušati. Ko neće, dobiće izliv besmislenih napada i omalovažavanja koji će samo dodatno da udalje dva, nekada, bratska naroda.
Vučiću i njegovoj svesrpskoj bratiji ostaje samo da vrijeđa i da troši teške riječi koje neće donijeti ništa dobro. Na sreću, pa je tako. U neka druga vremena bi, vjerovatno, i Crna Gora nadrljala i to od istih onih koji su nekada bili na vlasti, a i sada su. Dobro je da se sada sve završava na omalovažavanju.
<h2>Vučićev „performans“ u Tivtu</h2>
Kada smo već kod omalovažavanja, prvi je to uradio predsjednik Srbije na konferenciji za štampu u Tivtu. Na stranu što je i ovom prilikom nipodaštavao novinare koji su mu s pravom postavljali pitanja koja njemu ne prijaju. Prema njima je primijenio istu taktiku kao i prema onima u Srbiji koji se drznu da ga pitaju nešto što njegova press služba nije aminovala. Na pitanje o izručenju Svetozara Marovića, odgovorio je direktno novinaru, ne institucijama Crne Gore – Da nam manje šaljete kavčana i škaljara, imali bismo 120 mrtvih manje, bilo bi manje tog narko biznisa, neka rade lijepo ovdje dok im dozvolite, a siguran sam da možete da se izborite sa njima, i da nećete da im dozvolite. Ne samo da pomenuo nije Marovića, već je Crnu Goru optužio da šalje kriminalce koji ubijaju po Srbiji.
– Jel srpska mafija ubija u Crnoj Gori ili je to obrnuto? Ili to niko ne smije da vam kaže u lice. Kavači i Škaljari su mjesta odavde, nisu Beogradske mjesne zajednice. Možete da vodite hajku protiv mene koliko hoćete, istinu da zaustavite ne možete – dodao je Vučić.
Ono što predsjednik Srbije nije rekao, pored toga zašto Crnoj Gori i dalje nije izručen Marović, jeste da je najmanje jedan od ta dva mafijaška klana direktno u vezi sa njegovom vlašću bio godinama. Vlast ga je aktivno osnaživala i popularisala. U Srbiji, a ne u Kolumbiji, sin predsjednika države se druži sa članovima jedno od ta dva klana, a za očeve potrebe su disciplinovali demonstrante, novinare i studente kada je to trebalo.
I tu se nije zadržala priča. Večiti političar na vlasti, pomenuti Dačić, odmah je tercirao u ovoj Vučićevoj opereti tako što je Crnu Goru etiketirao kao državu koja u svakom selu ima po jedan kriminalni klan. Ako je već takva situacija, kakvom je predstavljaju Vučić i Dačić, logično je postaviti pitanje zašto onda Srbija ima “pik” na Crnu Goru? Šta će joj takva kakva jeste u tom njenom savršenom “srpskom svetu”?
<h2>Vlast zasnovana na konfliktu</h2>
Jednostavno, aktuelna vlast u Srbiji je zasnovana na konfliktu i ako njega nema na svakodnevnom nivou, ona je bezidejna i bez razloga za postojanje. Jedino u čemu se razlikuje od one Slobodana Miloševića je u tome što Vučić, na kraju svakog obraćanja prepunog uvreda i poniženja, kaže da poštuje, u ovom konkretnom slučaju Crnu Goru i njen narod.
Vučić, porijeklom Srbin iz Bosne, koji je kao adolescent sanjao “Veliku Srbiju” i dalje je u tom snu, ali sa otvorenim očima. Svjestan je realnosti, za razliku od Miloševića i zna da može samo da vrijeđa i ništa drugo. I nije isto kada predsjednik Hrvatske posjeti svoje sunarodnike u Crnoj Gori i kada on to namjerava da čini. On to radi da bi širio svoj uticaj, jer za razliku od Zorana Milanovića on u crnogorskoj vlasti ima prijatelje, a ta vlast ne može da opstane bez njih. Svaka odluka koja se nađe pred poslanicima Skupštine Crne Gore mora da dobije amin od Vučićevih prijatelja.
Isto kao što je Crna Gora morala da prizna nezavisnost Kosova, tako je njena Skupština morala da usvoji Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu, Dahau i Mathauzenu, jer je Vučić tako htio. Nema veze što takva odluka možda nije bila u interesu građana Crne Gore.
Građani Crne Gore treba da ostanu mirni i da se ne pecaju na Vučićeve proste riječi. Takav je kakav je. Svi znamo da pas koji laje ne ujeda, a to je najvažnije. Crna Gora će morati da istrpi te njegove drugare do neke sljedeće prilike. Uostalom, malo toga zavisi od Vučića, jer su karte podijeljene na stolu takve da dozvoljavaju samo verbalne neprilike.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Crna Gora stalna Vučićeva meta

Jednom kada napravite veliki skandal, uvezete desetine hiljada fantomskih birača iz susjedne države, jasno je da će dugo poslije toga ostati sumnja za svaku priliku. Tako je ovoga puta u slučaju lokalnih izbora u Podgorici i Kotoru. Samo što je, logično, kretanje birača u kontra smeru – iz Srbije u Crnu Goru.
Upravo iz Crne Gore stižu sve glasnije optužbe u pravcu Srbije da je vlast poslala birače da glasaju u ova dva grada. Prema nekim informacijama, u Crnu Goru je proteklog vikenda ušlo 14.000 ljudi više nego što je prosjek. Zvaničnici Demokratske partije socijalista, stranke koja je osvojila najviše glasova upravo u Podgorici, tvrde da posjeduju dokaze da je 3.300 birača iz Srbije, ali i iz Republike Srpske, glasalo u glavnom gradu Crne Gore.
Zabilježeni su primjeri, tokom izbornog dana, da su pojedini vlasnici automobila iz Srbije i BiH ostali bez registracionih tablica i da su muku mučili ne bi li izašli iz Crne Gore. Zanimljivo je da je, prema evidenciji policije, najčešći odgovor na pitanje šta je razlog za njihov dolazak u Crnu Goru bila – sahrana. Drugi na toj rang-listi razloga je poseta familiji, a treći ljetovanje.
Da se ne lažemo, srpske vlasti su više nego zainteresovane za dešavanja u susjednoj Crnoj Gori. Dok se pod šatrama u Srbiji pjeva – Oj, Vučiću, ne treba ti više, pola Bosne ćirilicu piše – Crna Gora se i dalje trudi da se izmigolji “srpskom svetu”, ali joj nije lako. Dio vladajuće koalicije je pod direktnom kontrolom Vučića u Beogradu i na njegov mig je mogu srušiti, ucijeniti, prelomiti sa kime napraviti vlast u državi ili na lokalnom nivou. I tako će biti sve dok Crna Gora ne uspije da se odupre u potpunosti pretenzijama “srpskog sveta” ili padne pod Vučićevu kontrolu.
<h2>Miješanje Beograda u dešavanja u Crnoj Gori</h2>
Nesporno je, znači, da se Beograd miješa u što god može kada je riječ o dešavanjima u Crnoj Gori. Vučić, međutim, nema tu vrstu komoditeta da kontroliše biračke spiskove u Podgorici i Kotoru. Ako je u međuvremenu uspio, svaka čast, ali ne djeluje baš realno da mu je pošlo za rukom da upiše 14.000 birača u biračke spiskove.
Problem je što ti, takozvani fantomski birači, postoje i u biračkim spiskovima u Crnoj Gori i to državni organi moraju da riješe. Nevjerovatno je da neko ko ne živi na teritoriji nekog grada ili opštine ima pravo da glasa i odredi budućnost te lokalne sredine. Druga je stvar kada je riječ o parlamentarnim izborima. Zakon ne bi trebalo da pruži mogućnost onima koji ne žive u mjestu glasanja da se na izborima opredjeljuju. Ako je tačan podatak o biračima koji su fantomski, teško da su oni nedavno upisani ili crnogorska javnost o tome nije vodila računa. U Srbiji su takvi birači imali mnogo lakši pristup biračkim mjestima, a pojedinima je omogućeno i da glasaju i po nekoliko puta.
Ono što nije nemoguće, to je da je vlast u Beogradu organizovala prevoz biračima iz Srbije, koji imaju pravo da glasaju u Crnoj Gori. U krajnjoj liniji i to spada u direktno miješanje.
Jeste direktno, jer kada vidimo rezultat izbora u Podgorici, jasno je da stotina glasova može da presudi, a ne nekoliko hiljada koliko tvrdi DPS da je glasalo iz Srbije. Crna Gora bi mogla da bude i ovoga puta pametnija od Srbije da dokaže da li jeste ili nije bilo miješanja Srbije u lokalne izbore u Podgorici i Kotoru. U samom Kotoru je glasalo oko 10.000 birača, a cenzus su prešle sve liste koje su osvojile 300 glasova. Ove cifre dovoljno govore s koliko se malim brojem uvezenih birača može promijeniti stanje na semaforu.
<h2>Mit koji je postao sumnja</h2>
Čim se vratio sa službenog puta iz Češke, Aleksandar Vučić je morao da se glasne i u vezi s ovim pitanjem. Njemu je, naime, zasmetalo to što su predstavnici DPS-a, slaveći pobjedu u Podgorici, prepjevali poznatu pesmu &nbsp;– “Ne može nam niko ništa, jači smo od Srbije”.
- I jedan i drugi smo opsjednuti Srbijom, on je mrzi, ja je volim, i nemam nikakav problem s tim. Ja ću nastaviti da volim svoju zemlju, on može da nastavi da je mrzi. Istovremeno ću poštovati Crnu Goru i narod u njoj, šta god on pjevao, koliko god mrzio Srbiju, ona će ići naprijed - rekao je Vučić obrativši se poimenice Milu Đukanoviću, nekadašnjem predsjedniku Crne Gore i DPS-a.
To je već uobičajeni manir predsjednika Srbije. Vi ga pitate jedno, a on odgovara drugo i to najčešće tako što veliča sebe i omalovažava onoga ko mu je u tom trenutku trn u oku. Sjutra kada bi taj DPS formirao vlast u Podgorici s Vučićevim momcima, to bi bila najdraža i najbolja partija u Crnoj Gori o kojoj predsjednik Srbije nikada ništa loše nije ni pomislio, a kamoli rekao.
Mnogo je važno da upravo iz Podgorice stigne zvanična reakcija, odnosno potvrda ili demanti o postojanju fantomskih birača. Jasno je da se neki dugovi moraju platiti, ali nije nemoguće da je riječ o mitu koji je, sasvim opravdano, postao sumnja u svakoj izbornoj prilici.

1250x600

1084x550

Uticaj Srbije na izbore u Crnoj Gori: Od mita do stvarnosti

Narativ da je dijalog o srpskom jeziku i dvojnom državljanstvu tema koja izaziva podjele u društvu, klasična je zamjena teza, sa jasnim elementima društvene neodgovornosti, kazao je potpredsjednik Vlade Milun Zogović.
Kako je istakao, takvo pojednostavljivanje ima za cilj "očuvanje rigidnih diskriminatorskih tekovina prema najbrojnijoj jezičkoj zajednici koje su na žalost i dalje na snazi."
- Da ne govorimo o logičkoj neodrživosti pristupa da je dijalog o otklanjanju diskriminacije koja narušava osnovna ljudska prava i ljudsko dostojanstvo najbrojnije jezičke i po rezultatima popisa druge po brojnosti nacionalne zajednice, „pitanje koje dijeli“. Pristup nametanja neophodnosti očuvanja važeće i aktuelne diskriminacije lišen je svih elemenata dobronamjernosti a što neophodno prati i nedostatak društvene i državničke odgovornosti. Gdje postoji dobra namjera i društvena odgovornost ne postoji dilema da li prednost treba dati dijalogu ili diskriminaciji. Još od vremena Sofista a i prije njih, dijalog je uspostavljen kao najbolji i najnapredniji instrument za iznalaženje rešenja i raspravljanje problema. Sva važna i velika pitanja se još od tog vremena ipak na kraju moraju rešavati dijalogom. Ne želim da vjerujem da je nivo crnogorske političke i društvene fantastičnosti dosegao do neslućenih visina gdje konceptualno diskriminacija dobija primat u odnosu na dijalog naveo je Zogović u saopštenju za javnost.
Prema njegovim riječima, ako je istrajavanje na diskriminaciji dominantan pristup, jasno je da nema mjesta dijalogu kao najprirodnijem instrumentu za traženje i iznalaženje rešenja.
- Da ne govorimo o ataku na zdravu logiku gdje se otvaranje širokog društvenog dijaloga o otklanjanju diskriminacije i potreba uvažavanja rezultata popisa stanovništva želi medijskim falsifikatom prestaviti kao tabu tema koja izaziva podjele. Baš kao što je jagnje uzvodno mutilo vodu vuku, tako se i traženjem dijaloga o tako bitnim temama kao što su pitanje srpskog jezika i dvojnog drževljanstva izazivaju društvene podjele. Podjele su davno izazvane pogubnom politikom bivšeg režima koja je napravila ustavni genocid nad srpskim jezikom. U momentu kada je srpskim jezikom govorilo 64,5 odsto građana Crne Gore, srpski jezik donosioci Ustava nisu prepoznali kao službeni. Istrajavnje na takvom pristupu je zapravo istrajavanje na konceptu podjela dok je potreba otvaranja dijaloga način da se kroz uvažavanje realnosti podjele prevaziđu. Apsurdno je objašnjavati prednosti koje ima dijalog u odnosu na važeću diskriminaciju čije su direktne posledice podjele društva. Zato pozivam sve političke i društvene aktere da politički rat objave diskriminaciji, a ne nikako dijalogu kako je to kod mnogih sada slučaj - kaže Zogović.
Neophodno je, ističe on, da protivnici dijaloga i zagovornici očuvanja diskriminatornog koncepta prema polovini stanovništva ove zemlje odgovore na pitanje u kojoj to državi EU većinski jezik nije službeni.
- Kao buduća članica EU Crna Gora mora poštovati evropske demokratske vrijednosti i standarde. Evropska Unija se temelji na vrijednostima poštovanja ljudskog dostojanstva i prava, slobode, demokratije i ravnopravnosti. Osnovna intencija EU je da ne smije biti diskriminacije kada su u pitanju osnovna ljudska prava i slobode, to je upravo i dodatni razlog da naše društvo iznadje snage da kroz dijalog dodje do rešenja koja će otkloniti aktuelnu diskriminaciju. Time ćemo kao društvo potvrditi da zaista vjerujemo u proklamovane vrijednosti a ne da ih samo pominjemo deklarativno kako je u prošlosti bio slučaj. Upravo će odnos prema najbrojnijoj jezičkoj zajednici biti najbolje mjerilo koliko zaista vjerujemo u demokratske tekovine kojima težimo - zaključio je Zogović.

Zogović tvrdi: Srpski jezik i dvojno državljanstvo ne stvaraju podjele

U Kotoru trenutno boravi 3,71 hiljada gostiju, od kojih 2,18 hiljada u privatnom smještaju, saopšteno je iz lokalne Turističke organizacije (TO).
Iz TO su kazali da je u hotelima smješteno 1,47 hiljada turista, u hostelima 39, a u kampovima 13, prenosi Radio Kotor.
Gosti iz Srbije, Rusije, Turske, Velike Britanije i Sjedinjenih Američkih Država (SAD) najbrojniji su u privatnom smještaju, dok u hotelskom dominiraju gosti iz Velike Britanije, Francuske, Rusije, Njemačke, Turske i SAD.
Prema podacima Turističko informativnog centra, grad je prošle sedmice obišlo 18,16 hiljada izletnika, a najbrojnije su bile grupe iz Turske, Njemačke, SAD-a, Francuske i Velike Britanije.

U Kotoru 3,71 hiljada turista

Podgoričko naselje Konik već duže vrijeme suočava se s ozbiljnim ekološkim problemima – divlje deponije niču uz svaku saobraćajnicu i na javnim površinama, kontejneri su često zatrpani, a prostor između zgrada i ulica pretvara se u odlagališta kabastog otpada i šuta. Iako gradska preduzeća tvrde da reaguju u skladu sa mogućnostima i zakonskim ovlašćenjima, evidentno je da se situacija na terenu ne mijenja suštinski, na šta su i Televizija i Portal E u više navrata ukazivali. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 49.4635%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fkoniku-potrebne-hitne-mjere-deponije-cvjetaju-putevi-losi-psi-lutalice-se-pojavljuju-u-coporima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Dok građani traže dugoročna i efikasna rješenja, nadležni upozoravaju da ne mogu sami nositi teret problema i naglašavaju da je ključno uključivanje svih činilaca društva – od prijavljivanja prekršaja do lične odgovornosti i dosljednog poštovanja propisa. <h2>"Čistoća" (ne) stiže da čisti&nbsp;</h2> Podgorička "Čistoća“ je samo od 1. do 26. aprila ove godine intervenisala 16 puta na području Konika, odnosno skoro svakog drugog dana su njihovi radnici sa mehanizacijom uklanjali nepropisno odlagan otpad u tom naselju.&nbsp; Kako su iz tog preduzeća kazali Portalu ETV, nepropisno odlaganje otpada oko posuda predviđenih za tu namjenu i na javnim površinama predstavlja višegodišnji problem u njihovom radu.&nbsp; - Svakodnevni su primjeri nesavjesnog odnosa pojedinaca koji ne poštuju prostore namijenjene za pravilno odlaganje otpada, zbog čega je neophodno cjelodnevno angažovanje mehanizacije (građevinske mašine, kiper kamioni za odvoz otpada) sa ciljem uklanjanja nepropisno odloženog otpada pored kontejnera i sa javnih površina. Naselje Konik je nažalost prepoznato kao dio grada u kojem je ova pojava najizraženija, zbog čega se mehanizacija angažuje svaki drugi ili treći dan – kazali su nam iz „Čistoće“.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511120544_b025ed41288623b01178a29ab83acb30dc4e4f70be73a12b6a86d4101104b80d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511120544_b025ed41288623b01178a29ab83acb30dc4e4f70be73a12b6a86d4101104b80d" data-rendition-name="original" width="1280" height="963" loading="lazy" alt="Smeće na Koniku"> <figcaption>Samo jedna od divljih deponija na Koniku(Photo: Portal ETV/Vjera Ljuljđuraj)</figcaption> </figure>  Kao neke od najkritičnijih lokacija navode Ulicu Španskih boraca, kod Doma zdravlja, Georgi Dimitrova kod igrališta, Husinskih rudara kod reciklažnog dvorišta. - U ovom dijelu grada svakodnevno praznimo kontejnere i sprovodimo redovno održavanje, ali se istovremeno suočavamo sa masovnim odlaganjem otpada van predviđenih lokacija. Građani ostavljaju kabasti i građevinski otpad, aparate i druge predmete uz kontejnere, na zelenim površinama i u neposrednoj blizini saobraćajnica, što dodatno opterećuje naše ekipe i resurse – poručuju iz Čistoće. Iz ovog preduzeća podsjećaju da sugrađani imaju obavezu da komunalni otpad bacaju isključivo u kontenjere, dok se za odlaganje kabastog otpada i šuta mora koristiti usluga koju Čistoća pruža po posebnom režimu.&nbsp; <h2>Loše navike se teško mijenjaju</h2> Službenici Komunalne policije su u poslednjih 12 mjeseci 155 puta obišli lokacije koje su prepoznate kao divlje deponije i shodno Zakonu o komunalnim djelatnostima djelovali upozorenjima, izricanjem kazni i prekršajnim nalozioma, saopšteno je u odgovorima Portalu ETV iz Komunalnog preduzeća.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511120544_0c0e9fcd132bafedd9610619de26a848fe97ea818f7c425b2aeea8e40456c83f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511120544_0c0e9fcd132bafedd9610619de26a848fe97ea818f7c425b2aeea8e40456c83f" data-rendition-name="original" width="1280" height="963" loading="lazy" alt="Smeće na Koniku"> <figcaption>Nepropisno odlaganje otpada višegodišnji problem(Photo: Portal ETV/Vjera Ljuljđuraj)</figcaption> </figure>  Na lokacijama se najčešće odlaže izmiješani otpad, u čijoj strukturi dominira komunalni i kabasti otpad, a na određenom broju lokacija je prisutno i nepropisno odlaganje građevinskog šuta i zemljanih iskopa. Iz Komunalnog preduzeća podsjećaju da je zakonska obaveza građana da otpad odlažu na za to predviđena mjesta, koja su, kako kažu, u Podgorici obezbijeđena za sve vrste otpada koje se stvaraju u domaćinstvu.&nbsp; - Na prostoru grada obezbijeđeni su sadržaji za besplatno odlaganje ovih vrsta otpada – posude za komunalni otpad; reciklažna dvorišta za pojedine vrste otpada koje građani stvaraju u svojim domaćinstvima, kao i za kabasti i biljni otpad; odlagalište Mojanski krst za građevinski šut i zemljane iskope – ističu u odgovorima Portalu ETV.&nbsp; Građani su dužni, napominju, i da Upravi za inspekcijske poslove prijave uočeno nepropisno odlaganje otpada, što i njihovi zaposleni, kako tvrde, čine svakodnevno. Takođe, u Komunalnom preduzeću rade i na osvješćivanju građana po pitanju čuvanja sredine u kojoj žive. Osim redovnog informisanja o aktivnostima koje spovode kao i mjestima i načinima pravilnog odlaganja otpada, građani su dostavljali i edukativne brošure. Kako navode, loše navike se teško mijenjanju, ali se one dobre prepoznaju kod najmlađih.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511120544_fd01f4032c9744d8b49c00c9c5b61f816a417bad1c310eeff19df5ca8f809152.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250511120544_fd01f4032c9744d8b49c00c9c5b61f816a417bad1c310eeff19df5ca8f809152" data-rendition-name="original" width="1280" height="963" loading="lazy" alt="Smeće na Koniku"> <figcaption>Građani imaju obavezu da komunalni otpad bacaju isključivo u kontenjere, ali to često nije praksa(Photo: Portal ETV/Vjera Ljuljđuraj)</figcaption> </figure>  U šest škola i dva vrtića u Podgorici postavljanji su reciklomati, čime se, kako kažu u tom gradskom preduzeću, potvrdilo da najmlađi rado učestvuju i nesebično daju doprinos svim projektima kojima se čini dobro zajedničkim prostorima. - Želeći da utičemo na stvaranje dobrih navika kod najmlađih, u kontinuitetu radimo na edukaciji u saradnji sa predškolskim i školskim ustanovama. Do sada smo održali oko 150 edukativnih radionica kojima je prisustvovalo oko 10.000 mališana. Zaključak je da najmlađi imaju razvijenu ekološku svijest, pa vjerujemo da će oni uticati na nas starije da bez izuzetka usvojimo pravila i promijenimo odnos prema životnoj sredini – poručuju iz Komunalnog preduzeća. <h2>Potrebna odlučna akcija svih&nbsp;</h2> Apelovali su na sugrađane da budu savjesni i odgovorni, te otpad odlažu na propisanim mjestima. Divlje deponije ne ruže samo sliku grada, već imaju i ozbiljne posljedice po javno zdravlje, bezbjednost i životnu sredinu. Da bi se ovaj problem sistemski riješio, neophodno je usklađeno djelovanje komunalnih službi, inspekcija, policije, ali i veća svijest i saradnja lokalnog stanovništva. Podgorica kao glavni grad mora pokazati kapacitet da rješava komunalne probleme u svim svojim djelovima, bez izuzetaka.

Konik zatrpan smećem: Građani očekuju dugoročna rješenja, nadležni i njihovu angažovanost

Crna Gora bi za suočavanje sa problemom napuštenih životinja mogla iskoristiti pomoć organizacije Pet-a-tet, koja je nedavno izgradila azil u Podgorici u koji smješta i liječi napuštene životinje i na kraju im pronalazi dom, uglavnom u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD).
Pet-a-tet Rescue Group je neprofitna organizacija sa sjedištem u SAD, čiji je glavni cilj liječenje, udomljavanja i konačno pronalazak smještaja za napuštene životinje iz skloništa. Počelo je kao mali napor da se pomogne lokalnom skloništu, a preraslo je u pokret koji uključuje desetine volontera ujedinjenih oko istog cilja.
Osnivač Pet-a-tet azila za životinje Aleks Šabelskij kazao je u razgovoru za agenciju MINA da su počeli sa radom prije deset godina kao spasilačka grupa, te da su pomagali Ukrajini, Rusiji i Srbiji da u SAD nađu domove za neželjene pse.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D5Qu0gdcIb_o&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
U Crnu Goru su Šabelskij i njegova supruga prvi put došli prije tri godine kao turisti i, kako je rekao, zatekli se usred krize.
- Prvi pas kojeg smo spasili bio je teško bolestan i nalazio se bukvalno na magistrali, preko puta mjesta gdje smo kasnije otvorili azil. To nam je dalo ideju da moramo ostati ovdje i pomoći - rekao je Šabelskij.
Kako je naveo, kupili su zemljište, izgradili objekte, dobili licencu za legalan azil i sada su 100 odsto uključeni u sve što zahtijeva briga o životinjama.
- Nalazimo životinje na ulicama, pružamo im medicinsku njegu, sterilizujemo ih i nalazimo im domove u inostranstvu kako bi napokon mogli otići zauvijek u svoje porodice - kazao je Šabelskij naglašavajući da su samo prošle godine prevezli više od 200 pasa u SAD.
On je istakao da je objekat u Crnoj Gori prvi pravi azil koji su osnovali.
- Ranije smo kao volonteri letjeli u Ukrajinu, Estoniju i Srbiju, a imamo i tim volontera u Beogradu koji sakupljaju pse sa ulica, liječe ih, a mi dolazimo da ih preuzmemo i pronađemo im domove. Ali ovdje smo prvi put investirali u pravu ustanovu s ciljem da napravimo ozbiljne promjene u Crnoj Gori - naveo je Šabelskij.
Ističe da se gotovo svaka posjeta gradu završi tako što nekoga dovedu nazad u azil.
- To najviše pogađa moju suprugu. Za mene, iako je teško, neko mora ostati jak, pa sebe smatram "mišićima" u ovoj priči. Ja radim fizički dio, a ona vodi sve ostalo - naveo je Šabelskij.
Govoreći o transportu udomljenih životinja, Šabelskij je istakao da je veoma iscrpljujuće fizički i emotivno letjeti svakog mjeseca, ponekad i dva puta mjesečno u Ameriku i nazad, ali da ne odustaje od puta koji je izabrao.
On je kazao da bi im dobrodošla svaka vrsta pomoći.
- Raduje nas kada nam ljudi dolaze pomagati direktno u azilu – u čišćenju, u šetnji pasa, jer svi ti psi moraju biti socijalizovani, naučiti da hodaju na povodcu, priviknuti se na ljude, kako bi se pripremili za život u novom domu - naveo je Šabelskij.
Kako je rekao, pomoć može biti i u vidu hrane, starih peškira ili bilo čega što je potrebno za svakodnevni život u azilu.
Što se tiče pomoći države, Šabelskij ističe da je, nažalost, još nema.
- Razgovarali smo sa više ljudi, ali ti razgovori najčešće završe sa: "Sviđa nam se to što radite, ali ste na svojoj sopstvenoj odgovornosti". To je u redu, jer smo svjesno donijeli tu odluku da pomognemo i nećemo odustati - rekao je Šabelskij.
Osim nedostatka pomoći, Šabelskij je kazao da se suočavaju i sa administrativnim problemima.
- Azil je registrovan kao firma, ali već četiri mjeseca ne mogu da završim papirologiju za boravak. Tri puta sam predao sve papire, ali me svaki put vraćaju po još jedan papir. Zbog toga mi je blokiran račun u banci, ne mogu da platim hranu za pse, poreze, račune, već novac moram donositi iz Amerike u gotovini. Iskreno, to je vrlo frustrirajuće - naveo je Šabelskij.
On je kazao da su imali sastanak sa predsjednikom opštine Berane i dogovorili se da možda pomognu u izgradnji još jednog azila u tom gradu, jer ga na sjeveru Crne Gore nema.
Šabelskij je dodao da takođe razgovaraju sa mnogim ljudima u želji da pokrenu obrazovne programe u školama - da djeca od malih nogu nauče šta znači brinuti se o životinjama, da životinja nije stvar, niti igračka, već živo biće koje zaslužuje pažnju i ljubav.
- U Americi postoji program volontiranja za školske bodove i želimo da nešto slično uvedemo ovdje. Da djeca dolaze u azil, igraju se sa psima, pomažu i kroz to nauče koliko je važno voljeti i brinuti o životinjama - rekao je Šabelskij.
Kako je istakao, puno rade i na sterilizaciji.
- Skupljamo mačiće sa ulice, sterilizujemo ih i nažalost često moramo da ih vratimo, ali to je bar početak borbe protiv prekomjernog razmnožavanja koje je potpuno izmaklo kontroli - rekao je Šabelskij.
On je kazao da pokušavaju da edukuju i odrasle da sterilizacija nije zlostavljanje životinja, već koristan postupak koji sprečava prekomjerno razmnožavanje, širenje bolesti i smanjuje broj napuštenih životinja.
- Što manje napuštenih pasa bude, to će ih društvo bolje prihvatati, a i biće manje nezgoda poput ujeda - ukazao je Šabelskij.
On je istakao da je program kompleksan i da ga sprovode korak po korak.
- Nadamo se da ćemo se sledeće sedmice sastati sa Ministarstvom poljoprivrede i Ministarstvom prosvjete kako bismo predstavili našu inicijativu. Spremni smo da damo svoje vrijeme i trud 100 odsto da pomognemo Crnoj Gori da za nekoliko godina vidimo stvarne promjene - zaključio je Šabelskij.

Pet-a-Tet pruža utočište napuštenim životinjama u Crnoj Gori

U svom dobro poznatom maniru Demokrate su juče nastavile sa crtanjem meta medijima - ovaj put još direktnije - pošto su objavili fotografiju glavnog i odgovornog urednika Televizije E Draška Đuranovića propraćenu gnusnim optužbama i pokušajem diskreditacije njegovog rada. Ovu hajku je prije samo dva dana, na Dan slobode medija, pokrenuo njihov poslanik Momčilo Leković nazivajući Televiziju E, Portal Analitku, Antenu M i M portal „slugama i zaštitnicima mafije“. To što su brojne nevladine organizacije ukazale da je ovo opasna i nedopustiva retorika koja, osim direktnog pritiska na slobodu medija, predstavlja i potencijalni atak na bezbjednost novinara, Demokrate, koje inače rukovode sektorom bezbjednosti, izgleda, nijesu shvatile ozbiljno. Do njih nijesu doprle ni riječi njihove partijske kolegenice - ministarke kulture i medija Tamare Vujović da nosioci političke i ekonomske moći moraju razumjeti da slobodni mediji nijesu prijetnja - već stub demokratije. Ne samo da ih upozorenja i ukazivanja Sindikata medija, Instituta za medije Crne Gore, Medijskog savjeta za samoregulaciju, Centra za građansko obrazovanje (CGO), Centra za demokratsku tranziciju (CDT), NVO 35mm i drugih na činjenicu da Leković slobodu medija ugrožava upravo na dan kad bi ona trebalo da se praznikuje, nijesu dotakla - no su otišle korak dalje personalizujući javno žigosanje i obračunavajući se sa jednim čovjekom. Tako su Demokrate, i ovog puta, u duhu autoritarnih i zarobljenih sistema u potpunosti zanemarile činjenicu da je ključna uloga medija u demokratskom društvu upravo da nadgleda rad vlasti, ukazuje na njihove nezakonite postupke, zlupotrebe, korupciju i druge štetne pojave koje ugrožavaju javni interes. To sve i staje u tačkama koje su Demokrate navele u ataku na Đuranovića pokušavajući da diskredituju njegov i rad medija u kojem je urednik - izvlačeći ga iz konteksta: nepoštovanje zakona i etičkih principa posljednjih pet godina, pokušaj nezakonite smjene generala Zorana Lazarevića, selektivno postupanje Tužilaštva i hapšenja na osnovu Skaj prepiski koje su tajni operativni podaci kojima pristup ima jedino šef Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković, a koje se, uprkos tome, bez ikakvih problema objavljuju u glasilima bliskim vlasti.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050515054_091fd2795b288fb8474946ecd8f82c6621a14685bf2ca0696472e9711e30f993.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025050515054_091fd2795b288fb8474946ecd8f82c6621a14685bf2ca0696472e9711e30f993" data-rendition-name="original" width="892" height="1600" loading="lazy" alt="Napad na Draška"> <figcaption>Skrinšot(Photo: Demokrate/Fejsbuk)</figcaption> </figure>  Upravo su TV E, Đuranović i nekada „Pobjeda“ u kojoj je do ljeta prošle godine bio glavni i odgovorni urednik, istraživačkim radom do detalja osvijetlili sve ove maligne pojave koje bi, u suprotnom, ostale sakrivene od očiju javnosti. No, ovakvi potezi Demokrata, čiji cilj nije argumentovana polemika ili demantovanje informacija - nego stvaranje atmosfere straha, odvraćanje od daljeg istraživanja i kontrolisanja narativa u javnom prostoru - već su viđeni. Na isti način su se branili i od protesta studentske grupe „Kamo śutra“ koje su zahtijevale smjene njihovih kadrova u bezbjednosnom sektoru nakon tragedije na Cetinju 1. januara u kojoj je ubijeno 13 ljudi, samo dvije i po godine nakon što se u istom gradu, u naselju Medovina, dogodilo masovno ubistvo u kojem je takođe ubijeno 10 Cetinjana. Ova grupa je u Podgorici organizovala više protesta i blokada saobraćaja sa kojih su jasno poručili da je neophodno da ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i potpredsjednik Vlade za bezbjednost i odbranu Aleksa Bečić, koji dolaze iz redova Demokrata, daju ostavke - ili da ih premijer Milojko Spajić smijeni. Zbog tog zahtjeva su se našli na udaru ove partije u kojoj su ih optuživali da iza njih stoje kriminalci, organizovane kriminalne grupe, ljudi koji su pritvoreni u Spužu, ali i Demokratska partija socijalista (DPS). Juče su kriminalci i DPS-ovci za Demokrate bili članovi „Kamo śutra“ koji traže pravdu, danas je to novinar Draško Đuranović. No, ni u Pokretu Evropa sad nijesu daleko od plasiranja ovakvih narativa - pa su za njih to i Cetinjani koji su nastavili ono što su započeli studenti - koji blokiraju saobraćaja na Kruševom ždrijelu - i time, prema mišljenju njihovog partijskog direktora Vlada Bojovića „ugrožavaju turističku sezonu“. Sjutra ili danas to, svakako, može biti bilo ko od nas - dokle god je Tužilaštva koje nosi specijalne naočare - i vidi izričito što i vlast - ili se o njihovo djelovanje oglušuje.

Demokrate otišle korak dalje u crtanju meta: Objavili fotografiju Draška Đuranovića uz gnusne optužbe i pokušaj diskreditacije osnovnih postulata medija

Ekipe Crnogorskog elektroprenosnog sistema nastavile su sa gradnjom dalekovoda 400kV Lastva – Pljevlja i postavljaju metalne stubove u zoni Đurđevića Tare, ali, kako je Portalu ETV kazao predsjednik Udruženja raftera i predstavnik mještana nastanjenih u zoni Nacionalnog parka „Durmitor“ Veljko Ostojić, još nijesu ušli na privatna imanja. U više navrata mještani su blokirali most na Đurđevića Tari u znak protesta što je trasa dalekovoda kroz njihovo selo, poslije čega su radovi stali, ali su ponovo nastavljeni početkom aprila. &nbsp;Neka zaobiđu selo - Mi ne zaustavljamo projekat gradnje dalekovoda, znamo da je od velikog značaja, ali imaju rješenje – podzemni kabal ili da zaobiđu selo. Ja im neću dozvoliti prolazak preko moje zemlje. Tu mi je i restoran koji držim od 2001. godine i to bi značilo uništenje za moj biznis u koji sam ulagao godinama. Meni pare ne trebaju i ne mogu im pomoći milioni da prođu preko mojeg zemljišta – kategoričan je Ostojić.&nbsp; Tvrdi da predstavnici CGES-a „dolaze na podmukao i hinjski način da ubjeđuju mještane i nude veliki novac“.&nbsp; - Poručujem im da se manu ćoravog posla, neka zaobiđu selo ili idu podzemno. Kad može kroz Italiju podzemno i Lastvu Grbaljsku šest kilometara, može i kroz Taru dva-tri kilometra. Moraju da shvate da ne dozvoljavamo uništenje sela. Jer, ako prođe dalekovod kroz srce sela, možemo da se iselimo. Izumrijeće turizam u Tari koji je u procvatu – naglašava Ostojić ukazujući i na činjenicu da znatan broj domaćinstava ima pčele, a da bi dalekovod za njih bio poguban.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250508060556_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250508060556_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29" data-rendition-name="original" width="900" height="471" loading="lazy" alt="Veljko Ostojić"> <figcaption>Veljko Ostojić(Photo: TV Pljevlja)</figcaption> </figure>  Raniji ministar energetike Saša Mujović obećavao je mještanima da će država pokušati da nađe alternativno rješenje da dalekovod zaobiđe selo, dok je bivši ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janko Odović najavljivao mogućnost ukopavanja kabla ispod sela. Sve je ostalo samo na obećanjima. Mještani su podnijeli tužbu protiv CGES-a, a suđenje je zakazano za 23. maj. <h2>&nbsp;Traže brojeve katastarskih parcela</h2> Iz ove elektroenergetske kompanije nijesu odgovorili na pitanja koja smo im poslali još 19. aprila, a, između ostalog, pitali smo ih kako će se odnijeti prema protestima mještana i da li je moguća druga trasa, odnosno da dalekovod ne prolazi kroz Đurđevića Taru i koliko bi to poskupilo projekat. Za razliku od njih iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine odgovorili su nam da je CGES dozvolu za gradnju dalekovoda Lastva – Pljevlja dobio još 5. novembra 2014. godine. - Da bi se dao odgovor na postavljeno pitanje mještana Đurđevića Tare da li je ovo ministarstvo dalo dozvolu da trasa dalekovoda Lastva – Čevo – Pljevlja, dijelom prođe i kroz Đurđevića Taru, potrebno je da isti dostave brojeve katastarskih parcela i katastarskih opština u kojim se te parcele nalaze, a koje čine selo Đurđevića Taru, te da se dostavljeni podaci uporede sa lokacijom predmetnog dalekovoda obrađenom u idejnom projektu – istakli su oni u odgovorima na naša pitanja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250508060556_d2530840b3d36ec71d3f1a5303b9e9c90d3fe60afd14cbc26e69aef71d52ea91.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250508060556_d2530840b3d36ec71d3f1a5303b9e9c90d3fe60afd14cbc26e69aef71d52ea91" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Mještani prošle godine organizovali proteste"> <figcaption>Mještani prošle godine organizovali proteste(Photo: Portal Analitika)</figcaption> </figure>  Objasnili su i kako je CGES-u građevinska dozvola izdata u skladu sa odredbama Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata („Sl. List CG“ br. 51/08, 34/11, 35/13 i 33/14), na osnovu: UT uslova, idejnog projekta, izvještaja o reviziji idejnog projekta, polisa osiguranja projektanta i revidenta. CGES je dozvolu dobio, kako piše u odgovorima, i na osnovu dokaza o pravu svojine, odnosno drugom pravu na građevinskom zemljištu (u konkretnom slučaju, to su odluke o utvrđivanju javnog interesa za eksproprijaciju nepokretnosti radi izgradnje dalekovoda 400kV Lastva - Pljevlja sa pripadajućim elaboratima eksproprijacije i ugovorima o prodaji nepokretnosti), kao i akta ove kompanije „u kojem je sadržano mišljenje o mogućnosti izmjene trase na prelazu preko Đurđevića Tare“. - Naglašavamo da prema važećem Zakonu o uređenju prostora i izgradnji objekata u tom periodu, građevinska dozvola na idejni projekat nije zahtjevala prethodno izdatu ekološku saglasnost, već je investitor istu morao da pribavi prije izrade glavnog projekta. U slučaju kada se građevinska dozvola izdavala na idejni projekat, investitor na osnovu takve dozvole nije smio započinjati gradnju samog objekta, nego je mogao da vrši samo pripremne radove. Da bi počeo gradnju, morao je uraditi glavni projekat, izvršiti reviziju istog i pribaviti sve saglasnosti od tehničkih organa i institucija – saopštili su Portalu ETV iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine. Iz Ministarstva nijesu odgovorili na pitanje da li su urađene sve analize, prije svega uticaja na životnu sredinu i zdravlje ljudi, i kakvi su nalazi, kako će se odnijeti prema protestima mještana, te da li je moguća druga trasa, odnosno da dalekovod ne prolazi kroz Đurđevića Taru. Bez odgovora su nas ostavili i na pitanje da li su razgovarali sa vlastima Opštine Pljevlja, a nakon što je Skupština opštine ovog grada u decembru 2023. godine usvojila je zaključke kojima se od „Crnogorskog elektroprenosnog sistema traži da odmah obustavi izgradnju 400 kilovoltnog dalekovoda Lastva-Čevo-Pljevlja u dijelu trase koja prolazi kroz selo Đurđevića Tara“.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050807050_0a2d37f4295d0573c570fa9a3e79597be7a088d4c97acdbc73423f691de81132.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025050807050_0a2d37f4295d0573c570fa9a3e79597be7a088d4c97acdbc73423f691de81132" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>U CGES-u ćute(Photo: Pobjeda/Dragan Mijatović)</figcaption> </figure>  <h2>&nbsp;Muk i u SDT</h2> Kako smo ranije objavili, sada ćuti i predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš, koji je bio jedan od najžešćih zagovornika izmještanja trase i poručivao 2023. da dalekovod neće kroz sela koja pripadaju pljevaljskoj opštini.&nbsp; Na njegovu inicijativu Skupština opštine Pljevlja 8. decembra jednoglasno je usvojila zaključke o neophodnosti izmještanja trase dalekovoda Lastva-Čevo-Pljevlja, u dijelu koji prolazi kroz teritoriju Pljevalja. Vraneš nije odgovora na pitanja Portala ETV, ali je za precizan odgovor uskratio i odbornika Demokratske partije socijalista Marka Tošića koji ga je na sjednici lokalnog parlamenta 27. marta pitao što je bilo sa zaključcima iz 2023, ali i podsjetio ga da je tada saopštio odbornicima da mu razni lobiji i druge grupe nude značajne sume novca, stanove i druge nekretnine i da mu prijete smjenom ukoliko se ne odustane od zaključaka koje je inicirao. Vraneš mu je kratko odgovorio da ne zna da li je neko uzeo pare, te da zna da on i njegovi saradnici nijesu. Kazao je i da su uradili sve što je bilo do njih. - Skupština opštine Pljevlja će preduzeti sve zakonom i Ustavom predviđene mjere u cilju zaštite ljudskih i imovinskih prava svojih građana od negativnog uticaja izgradnje ovog objekta – pisalo je, pored ostalog, u zaključcima iz decembra 2023, koje, očito niko nije shvatio ozbiljno, pa ni sami inicijator Vraneš. Na pitanja Portala ETV ćute i u Specijalnom državnom tužilaštvu, a pitali smo ih da li su formirali predmet nakon javnog priznanja predsjednika Opštine Pljevlja da je žrtva ucjena, prijetnji, pokušaja podmićivanja. Koliko je 2023. Dario Vraneš te pritiske shvatao ozbiljno svjedoči i njegova rečenica izgovorena nakon što je inicirao da Skupština opštine donese zaključke. - Poslije današnjeg dana ću možda biti i smijenjen, ali bih volio da moj nasljednik bude dosljedan u interesu svih Pljevljaka – poručio je tada Vraneš.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050807050_493bc44b0a863174ffa83ecafc967fbc71e123eafe6f27db84506362d1a27c6a.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025050807050_493bc44b0a863174ffa83ecafc967fbc71e123eafe6f27db84506362d1a27c6a" data-rendition-name="original" width="1072" height="837" loading="lazy" alt="Dario Vraneš"> <figcaption>Dario Vraneš(Photo: PV novine)</figcaption> </figure>  Specijalni tužioci, međutim, sudeći po tome da smo ostali uskraćeni za odgovore, nikada nijesu ozbiljno shvatili Vranešove tvrdnje da je izložen opasnim pritiscima i prijetnjama. Dalekovod Lastva-Čevo-Pljevlja, kako je ranije saopšteno, dio je evropskog projekta Transbalkanskog energetskog koridora od Rumunije, Srbije, Crne Gore do Italije. Od Evropske unije dobio je status PECI (Projekat od interesa za Energetsku zajednicu).  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050807050_b54f4f22476f7d29c6363b9e6c2944cdebdf5e43b6de66206a41d0d3edb4c281.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025050807050_b54f4f22476f7d29c6363b9e6c2944cdebdf5e43b6de66206a41d0d3edb4c281" data-rendition-name="original" width="900" height="600" loading="lazy" alt="SDT"> <figcaption>Iz SDT ne odgovaraju na pitanja(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>

Ostojić: Dolaze na podmukao i hinjski način da ubjeđuju mještane i nude veliki novac

Bivši policijski funkcioner Zoran Lazović u Višem sudu iznio je odbranu i negirao je sve navode optužnice i istakao da specijalni tužilac Miloš Šoškić protiv njega i bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića vodi politički proces koji su osmislili moćnici van Crne Gore iz svijeta politike, diplomatije biznisa i kriminala a izvođača tih "radova" su u Crnoj Gori.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpocinje-sudenje-lazovicu-katnicu-i-cadenovicu-pravna-bitka-da-se-utvrdi-da-li-je-postupak-politicki-montiran-proces-ili-su-organizovali-kriminalnu-grupu-kako-bi-pomagali-kavackom-klanu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
U detaljnoj odbrani Lazović je izanalizirao svaku stavku optužnice i naglasio da su neosnovani navodi tužioca Šoškića da je osnovao kriminalnu organizaciju, zloupotrebio službeni položaj pomogao bilo kojoj osobi koja je počinila krivično djelo niti je to neko od njega tražio.&nbsp;
Dodao je da tokom svoje dugogodišnje karijere nikada od bilo kojeg sudije, tužioca ili kolege nije tražio da se nekom pomogne, nagalašavajući da nikada nije upoznao nijenog člana porodice Duška Roganovića, koji slovi za viskopozioniranog člana kavačke kriminalne grupe. Ponovio je da od njega niko nije tražio da pomogne Roganoviću.
Bivši policijski funkcioner demantovao je i navode SDT-a da je on skinuo zabranu ulaska Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, srpskim državljanima, objašnjavajući da to nije njegova nadležnost niti je on to tražio od Enisa Bakovića tadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije za sektor kriminalistike. Kategorično je odbacio i navode tužioca da je prao novac i da je imao ilegalno oružje objašnjavajući da je sve prihoda od poljoprivred prijavio Agenciji za sprečavanje korupcije.
- U spisima predmeta nema dokaza da sam izvršo bilo koje krivično djelo, ne postoji nijedna poruka, nijedna fotografija, audio ili vidio zapis, nijedan usmeni niti pismeni nalog - moje činjenje ili nečinjenje koje bi me moglo povezati sa bilo kojim navodom optužnice - kazao je Lazović.
On je na početku rekao da mu je teško iznijeti odbranu s obzirom na ambijent u kakvom mu se sudi, te da iako je izgubio vjeru u Sud i Tužilaštvo - smatra da postoje časni pojedinci u sudstvu.
Ukazao je da Apelacioni sud dodao pritvorski osnov po tački 4 iako je Viši sud pravosnažnim rješenjem naveo da to ne stoji.
- Vrhovni sud mi je stavio radnje za koje me Tužilaštvo nije ni teretilo. Vijeće Višeg suda je prvobitno vratilo optužnicu protiv mene da bi je na kraju potvrdilo, to ne mogu razumjeti - kazao je Lazović.
<h2>Platforma za iživljavanje</h2>
Pravo na odbranu mu je, kako je naveo, formalno obezbijeđeno.
- Meni je unaprijed presuđeno i to nijesam zaslužio ni kao čovjek ni kao profesionalac - kazao je Lazović.
Dodao je da njegova porodica i on prolaze pakao.
Na sva pitanja sudskog vijeća, advokata i optuženih rekao je da će odgovarati, ali ne i na pitanja tužioca.
- Ne plašim se pitanja tužioca ali je riječ o jednostranom postupku- političkom procesu. Ovdje imamo selektivnu pravdu, demonstraciju sile i moći, protkanu mržnjom. Prepoznajem naloge &nbsp;tužiočevih prijatelja i moćnika i neke formulacije rečenica sa Portala Aktuelno pominju se i u optužnici - ispričao je Lazović.
Dodao je da su istražitelji prilikom pretresa njegovog imanja koristili najsavremnije kamere kao da je terorista i da su ušli u svaku bačvu za rakiju i u staklenk i podrum.
- Vjerujem da su tajno i grobnice otvarali. Oskrnavili su mi imanje i grobove - kazao je Lazović ističući da se tužilac ponašao inkvizitorski.
Ako tužilac ima išta ljudskosti, prema riječima Lazovića, neće moći zaspati do kraja života.
- Kao što je rekao moj prijatelj i advokat Zoran Piperović poštenije bi mu bilo da me je ubio nego što je ovo uradio. Nemam dilemu da je politički proces u pitanju. Jasno mi je zbog čega sam meta. Demonstracija moći, &nbsp;sile neće me uplašiti, promijeniti - kazao je Lazović, dodajući da će se boriti da dokaže svoju nevinost.
On je istakao i da je tužilac Šoškić osmislio posebnu "platformu za iživljavanje nad njegovom porodicom i nad njim".
<h2>Optužbe političara - za sve i svašta</h2>
Lazović je ponovio da mu se sudi u skupštinkim klupama, pojedini političari pokušavaju da ga "optuže za sve i svašta" a pojedinci su izjavljivali da ne poštuju pretpostavku nevinosti u njegovom slučaju.
- Optuživali su me i da sam kriv za stanje u Ustavnom sudu, za studentske proteste, da sam nekad formalni a nekad neformalni šef Đukanoviću (Milu) - naveo je bivši policijski funkcioner dodajući da ga još nijesu jedino optužili za proteste u Srbiji.
U detaljnoj odbrani Lazović je ukazao i da je tužilac Šoškić a sve da bi izazvao njegovu reakciju naveo u obrazloženju za &nbsp;pritvor: da bi se lakše odrekao porodičnih veze i pobjegao.
- Udario mi je na čast, obraz, poštenje. Nemam od koga da bježim. Crna Gora je moja sudbina - rekao je Lazović.
On je naglasio i da ga do ovog postupka niko nikada nije pozvao ni na informativni razgovor, protiv njega nije nikada podnijeta prekršajna prijava a kamoli da se bavio krivičnim djelima.
<h2>Procesuirao 96 kavčana i 14 škaljara</h2>
Lazović je ispričao i da je Sektor kojim je rukovodio tokom 2020. podnio &nbsp;30 krivičnih prijava i 26 dopuna izvještaja, te i da je procesuirano 96 osoba iz kavačke kriminalne grupe - a 14 iz škaljarskog klana.
Prema njegovim riječima, u tom periodu bilo je pet zaštićenih svjedoka &nbsp;i svi su bili u postupcima protiv kavačke kriminalne grupe.
Detaljno je iznio i podatke koji ogranci ta dva klana su razbijena.
Lazović je pred vijećem sudije Veljka Radovanovića rekao da su tužioci i istražitelji " kopali po njegovom životu" ali on nema skrivene račune, nema skijališta, ugostiteljske objekte, hacijende, privatne firme, nije boravio na Maldivima, Dubaiu...
- Jasno se vidi kako sam stekao imovinu - ukazao je Lazović.
Tri ili četiri mjeseca prije njegovog hapšenja iz najbližeg okruženja tužioca Šoškića dobio je informaciju da će biti lišen slobode i označen da je organizator kriminalne grupe kako bi ostao u zatvoru do kraja života.
<h2>Riječi sa Portala Aktuelno prepoznaje u optužnici</h2>
Sve ovo je, kako je objasnio, potvrdio je Zoran Bećirović kada je napao novinarku Anu Raičković kada je izgovorio "pokojni Lazović i Katnić".
Neke riječi sa Portala Aktuelno prepoznaje, kako kaže, i u optužnici.
Kada su do njega stigle informacije da planiraju da ga uhapse on je sa advokatom Nikolom Martinovićem zatražio prijem kod glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića da im je na raspolaganju 24 sata, kako nije bilo nikakve reakcije obratio se i vrhovnom državnom tužiocu &nbsp;Miloradu Markoviću.
- Jasno mi je bilo da se radi o kordiniranoj akciji - kazao je Lazović.
<h2>Kako penzioner da bude šef GST?</h2>
Ponovio je da ne postoji nijedan dokaz protiv njega i da tužilac ima pravo da sumnja, ali da nema pravo da sprovodi misiju moćnika i da vodi politički proces.
Visoki policijski funkcioner objasnio je i da krivično djelo stvaranja kriminalne organizacije tužiocu Šoškiću trebalo je zbog tačke četiri da bi ga što duže" držao u pritvoru".
- Ja sam penzionisan i kako penzioner da bude šef glavnom specijalnom tužiocu za kojeg ne postoje autoriteti? Da nije žalosno bilo bi smiješno - rekao je Lazović.
On je ukazao i da niko od saslušanih policajaca nije rekao nijednu ružnu riječ za njega. Podsjetio je i tužiteljka Sanja Jovićević protiv njega odbacila kao neosnovanu krivičnu prijavu i tu odluku je potvrdilo i Vrhovno državno tužilaštvo.
Lazović je podsjetio i da je za vrijeme dok je premijer bio Zdravko Krivokapić, ali i Dritan Abazović, dobio status štićene ličnosti zbog ugrožene bezbjednosti.
- Ne bi valjda ANB, Uprava policije i Abazović obezbjeđivali mene kao organizatora kriminalne grupe - naglasio je Lazović.
<h2>Milić obavijestio Pavićevića o Belivuku i Miljkoviću, a on Žižića - koji je to prenio Lazoviću</h2>
On je kazao i da ga je o ulasku Belivuka i Miljkovića obavijestio načelnik Odsjeka Milorad Žižić, a da je njemu taj podatak saopštio Milovan Pavićević, načelnik Centra bezbjednosti Podgorica.
Pavićevića je o tome, kako kaže, informisao Veselin Milić načelnik policijske Uprave za Beograd.
Lazović je naglasio da je Žižiću saopštio da Belivuk i Miljković budu pod nadzorom 24 sata i da se evidentiraju svi njihovi kontakti.
On je naveo i da su spriječene četiri likvidacije - Belivuka, Miljkovića, Marka Ljubiše Kana i Slobodana Kašćelana.
Svi od policijskih starješina su potvrdili da je riječ o uspješnoj policijskoj akciji o kojoj će se, kako dodaje, sigurno izučavati i na fakultetima za bezbjednost.
Lazović je naveo i da da nije bio upoznat sa izjavom Milana Kankaraša, niti je imao uvid u nju, a nije to bilo ni u njegov nadležnosti.
<h2>I Katnić i Čađenović negiraju krivicu</h2>
Danas na početku suđenja tužilac Šoškić je pročitao optužnicu protiv Katnića i Lazovića i optužni akt protiv Saše Čađenovića.
Nakon toga svi optuženi su rekli da ne priznaju krivično djelo i da će iznijeti odbranu.
Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić &nbsp;kazao je da neće odgovarati na pitanja tužioca Šoškića jer je bio dužan da istinito i potpuno utvrdi činjenice one koje teret optužene ali i one koje idu u njihovu korist.
- Šoškić je falsifikovao dokaze i skrivao ih je - kazao je Katnić.
Dodao i da je protiv Saše Čađenovića podignuta samo jedna optužnica 7. juna 2023. te i da ga tužilac Šoškić vezuje &nbsp;za pročitanu optužnicu protiv njega i Lazovića što je nedopustivo.
<h2>Čađenović kao "rezervni" član OKG</h2>
Na to je advokat Zoran Piperović, jedan od branilaca Lazovića, rekao da je to odbrana apostrofirala i u fazi potvrđivanja optužnice na ovo što dana ukazao i Katnić.
- Čađenović počinje da "djeluje" kada &nbsp;Lazoviću i Katniću prestaje radni odnos odnosno po prestanku službe. Odbrana ne zna što bi mogla da pita Čađenovića u kom svojstvu jer on u OKG ostaje sam, nema niko osim njega. Da banalizujem pravno da li je Saša Čađenović pitan da li je dobrovoljno prihvatio da bude član okg Zorana Lazovića? Da li je Čađenović prošao kontrolu optužnice da bude učesnik - nije. Od starta nemate organizovanu kriminalnu grupu. Zato vidimo zašto je Čađenović izopšten iz ove optužnice i " visio" kao rezervni član okg - ukazao je Piperović.
On je istakao da je Lazoviću sa namjerom stavljeno da je organizator kriminalne organizacije a sve zbog pritvora.
- Godinu čami u pritvoru. Napravili ste predmet vijeka a ovdje ništa nema od predmeta vijeka. Ovdje nema organizovane kriminalne grupe.Čađenović nije prošao procesno ono što je morao proći -zaključio je advokat Piperović.
Suđenje se nastavlja 30. maja kada će Lazović odgovarati na pitanja vijeća i advokata.
Vijeće Višeg suda, krajem januara, vratilo je SDT- u optužnicu na ispravku ukazujući na ključne propuste. Optužni akt osporen je iz više pravnih razloga dovodeći u pitanje čak i optužbu za stvaranje kriminalne organizacije u kojoj nijesu poznate ni njeni članovi, niti vrijeme stvaranja. Osporen je i dio optužnog akta kojim se Lazoviću stavlja na teret zabrane ulaska Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću u Crnu Goru jer takva pisana zabrana nije ni postojala u Ministarstvu unutrašnjih poslova. Umjesto prvobitnih 297 stranica tužilac Šoškić je predao optužnicu ispravljenu ali sada na 300 strana.
Iz ispravljenog optužnog akta, kako je naš mediji pisao, očigledne su brojne nejasnoće i kontradiktornosti.&nbsp;
Skoro 10 mjeseci nakon što su uhapšeni Katnić i Lazović postupajući tužilac naprasno je saznao kada je navodno formirana kriminalna organizacija jer mu je sudsko vijeće ukazalo da u optužnom aktu nema vrijeme stvaranja kriminalne organizacije, da se ne zna broj članova u ispravljenoj optužnici. Šoškić je utvrdio datum ali ne baš precizno. U ispravljenom optužnom aktu navodi da je Lazović u martu 2020. godine organizovao kriminalnu organizaciju čiji su pripadnici istovremeno postali Katnić, optuženi tužilac Saša
Čađenović, Petar Lazović kao i druga neidentifikovana lica a koje je djelovala od organizovanje pa nadalje. Šoškić je tražio spajanje optužnice protiv Lazovića i Katnića sa onom protiv tužioca Čađenovića, što je Viši sud prihvatio.
Katnić i Lazović terete se da su svoje službene položaje podredili kavačkoj kriminalnoj grupi i da su i radili u njihovom interesu.
Portal ETV i Televizija E, ekskluzivno su objavili brojne poruke sa kriptovanih telefona pune prijetnji protiv Katnića, Lazovića i Čađenovića upravo od osoba iz redova kavačke kriminalne grupe.
Te komunikacije nijesu bile plod interesovanje, niti se pominju, niti ih ima optužnici tužioca Šoškića podignutoj protiv Lazovića, Katnića ali ni u potvrđenoj optuženoj protiv Čađenovića.&nbsp;
Nijedna od poruka u kojima se direktno prijeti likvidacijom Katniću, Lazoviću i Čađanoviću nijesu sadržane u 300 strana ispravljenoj optužnici tužioca Šoškića.

LAZOVIĆ: Ne bi me valjda ANB, UP, Krivokapić i Abazović obezbjeđivali da sam organizator kriminalne grupe, ne postoji nijedan dokaz za Šoškićeve optužbe

Penzioner iz Nikšića, Esad Trubljanin, obratio se Televiziji E jer mu je policija, kako tvrdi, pretresala stan zbog objave na društvenim mrežama. Trubljanin kaže da je zbog toga morao da potraži ljekarsku pomoć, jer je, kao srčani bolesnik, doživio stres nakon upada policije.&nbsp; Dodaje da mu i dalje nije jasno zašto je trideset policajaca moralo da bude ispred njegove zgrade samo zbog komentara, te da je akcja bila - filmska.&nbsp; Zaključak pretresa stana: ništa nije pronađeno.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250509210528_509c231875c667df335e5b5cb82d08baa8fce3335e92acf8a2626c2f68e248b9.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250509210528_509c231875c667df335e5b5cb82d08baa8fce3335e92acf8a2626c2f68e248b9" data-rendition-name="original" width="754" height="407" loading="lazy" alt="dokument"> </figure>  - Juče dok sam odmarao neko je zalupao i zvonio, a ja sam najprije pomslio da se ćerka šali. Kad sam otvorio vrata ugledao sam trideset policajaca &nbsp;koji su pitali: Jesi li ti Esad Trubljanin? Kad sam odgovorio potvrdno, svi su uglas povikali "Ura", kao da sam &nbsp;u najmanju ruku Pablo Eskobar - priča Trubljanin. Pretresom, kako kaže, nije ništa pronađeno, a tek je u stanici policije saznao pravi razlog pretresa. - Tamo mi inspektor kaže da moram dati izjavu povodom neke objave na Fejsbuku. Ja sam pitao kakve veze ima onaj pretres sa trideset policajaca i interventnom, sa objavom na Fejsbuku? - kaže Trubljanin. Pojašnjava da je objava bila vezana za proteste ljudi na Cetinju, odnosno na Kruševom ždrijelu. - Ja te proteste redovno pratim na mrežama, podržavam i obavezno stavim neki komentar - ističe Trubljanin. Kako proizilazi iz zapisnika, Trubljanin je ostavio uvrjedljiv komentar na račun direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića, ali se postavlja pitanje da li je bilo potrebe da se izvede akcija tolikog obima i upad u njegov stan. Trubljanin je morao da potraži il ljekarsku pomoć, jer je kao srčani bolesnik doživio stres, te najavljuje da će pravdu potražiti pred pravosudnim organima. - Angažovaću advokate i tužiću direktora policije, i načelnika OB Nikčić i sve policajce koji su bili tu, &nbsp;zato sam tražio razgovor kod sudije - poručuje Trubljanin. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DuKbeCIq672E&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;