Prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u Crnoj Gori prošle godine je iznosila je 1.844 eura, što je skoro duplo više u odnosu na cijene iz 2020, pokazuju juče objavljeni podaci Monstata. Iz Udruženja agencija za nekretnine je za Portal RTCG saopšteno da je potražnja prošle godine bila manja u odnosu na 2022. i 2023. godinu, ali to nije dovelo do smanjenja cijena nekretnina.
Ipak, kako im je saopšteno, u kraćem roku može doći samo do blagog pada cijena.
Kako je objavio Monstat prošle godine prosječna cijena kvadrata stana u Podgorici je iznosila 1.810 eura, u primorskom regionu 2.028 eura, u središnjem regionu 945 eura, dok je u sjevernom regionu prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji iznosila 1.306 eura.
Statistika kaže da je 2020. prosječna cijena kvadrata na nivou Crne Gore bila 951 euro, a u Podgorici 966 eura.
- Prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u Crnoj Gori u kategoriji privredna društva u 2024. godini iznosila je 1.846 eura, dok je u kategoriji solidarna stambena izgradnja iznosila 589 eura - navodi se u objavi Monstata.
<h2>Ispod 2.000 eura teško u Podgorici</h2>
Potpredsjednica Skupštine Udruženja agencija za nekretnine (UANCG) Snežana Vlaović u izjavi za Portal RTCG podsjeća da se cijene nekretnina koje daje Monstat odnose na prosječne cijene stanova u novogradnji, odnosno, na stanove koji su prvi put prodati na tržištu i za koje je potpisan kupoprodajni ugovor.
- Kada je u pitanju tržište, tu je stanje još gore. Cijene kvadrata stana u Podgorici, prema izjavama mnogih subjekata na tržištu nekretnina, odavno su preko 2.000 eura. Tačnije, ispod dvije hiljade eura se teško može naći stan u Podgorici, za koju je prema Monstatu prosječna cijena kvadrata 1.824 eura. Cijene kvadrata u elitnijim djelovima Podgorice idu i preko dvije i po hiljade eura, pa sve do 5.000 eura u elitnim djelovima Podgorice - navodi Vlaović.
Podsjeća, da su cijene stanova počele da rastu od 2022. godine. Osim rasta materijala, tj. rasta cijene izgradnje, na drastično povećanje cijena stanova je, kako dodaje, uticala i potražnja, kojoj su najviše doprinijeli državljani Rusije i Ukrajine, koji su nakon rata u Ukrajini došli u Crnu Goru.
Takođe, podsjeća Vlaović, posljednjih godina je primjetan dolazak velikog broja državljana Turske.
- Potražnja nekretnina u 2024. godini je bila manja u odnosu na 2022. i 2023. godinu, ali, to nije dovelo do smanjenja cijena nekretnina, jer, kratkoročna dešavanja na tržištu nekretnina ne utiču na trenutnu cijenu nekretnina, tako da je potrebno da prođe duži vremenski period da bi došlo do oscilacije u cijenama - navodi Vlaović za Portal RTCG.
Zbog svega toga na tržištu nekretnina u Crnoj Gori je tokom 2024. došlo do stabilizacije, nakon snažnog rasta koji je zabilježen u proteklom periodu, kaže Vlaović.
Ona podsjeća da podaci Centralne banke pokazuju da je ukupan priliv stranih direktnih investicija lani zabilježio pad od devet odsto u odnosu na prethodnu godinu, što, kako smatraju stručnjaci iz ove oblasti, nije zabrinjavajuće, s obzirom na to da su ulaganja u nepokretnosti i dalje na visokom nivou.
Približavanje Crne Gore Evropskoj uniji, ali i razvoj novih projekata koji su u najavi, donijeće, kako navodi Vlaović, novu vrijednost tržištu nekretnina u Crnoj Gori.
- Kada je riječ o prognozama za naredni period u kraćem roku može doći do blagog pada cijena, dok je na duže staze nezahvalno predviđati cjenovna kretanja, jer mnogi faktori, uključujući i globalne ekonomske i političke događaje mogu uticati na tržište i preokrenuti dosadašnje tendencije - kazala je Vlaović.
<h2>Rast domaćinstava, zarada, kredita - pozitivni trendovi</h2>
Vlaović je podsjetila da je popis stanovništva pokazao porast stanovništva od jedan odsto, a domaćinstava od 15 odsto.
- Sve u svemu, domaćinstva se dijele što rezultira povećanom potražnjom za stanovanjem. Ako pogledamo Podgoricu, podaci Popisa pokazuju porast stanovništva od 13%. Na primorju je stanovništvo Budve, glavnog grada turizma, poraslo 43%, dok je u Tivtu, luksuznom žarištu, stanovništvo poraslo 16%. Važno je da rast stanovništva nije samo posljedica unutrašnjih migracija; značajan broj stranaca je odlučio da se nastani u Crnoj Gori, posebno u primorskim područjima - navodi Vlaović.
Pored toga zaposlenost je porasla 14 odsto od 2019. godine, što je, kako dodaje, dovelo do 34 hiljade više zaposlenih.
- Plate su takođe porasle, i to 65 odsto, podržano nedavnim vladinim programima. Sve u svemu, sada je više zaposlenih osoba sa većim raspoloživim prihodima, što rezultira većom potražnjom za stanovanjem. Zanimljivo je da je potražnja za stambenim kreditima nastavila rasti i u 2023. godini uprkos inflatornim pritiscima, povišenim kamatnim stopama i rastućim cijenama nekretnina. Novoodobreni stambeni krediti porasli su za dva odsto u 2023, nakon čega je uslijedilo povećanje od osam odsto u 2024. godini - zaključila je Vlaović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Kvadrat u Podgorici i do 5.000 eura, moguć blagi pad cijena

U Višem sudu danas je održano ročište po žalbi odbrane nekadašenjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića i zastupnika kompanije Bemax koju su izjavili na rješenje suda kojim je određena privremena mjera na stan u Budvi, koji je u vlasništvu te građevinske kompanije - &nbsp;kazao je ispred suda advokat Stefan Jovanović.
Novinari nijesu mogli da prisustvuju ročištu zbog ograničenih prostornih kapaciteta.
Advokat Jovanović kategoričan je da je namjera Tužilaštva da se stvori konstrukcija da nešto što apsolutno ne pripada Zoranu Lazoviću u stvari pripada.
Radi se, kako je rekao, o nekretnini koja se nalazi u Budvi i u vlasništvu je kompanije Bemax i jasan je pravni osnov sticanja te nepokretnosti. Jovanović je naglasio da je nekretnina stečena još 2017 godine.
- Ovo nije isprazna priča već o tome jasno govore pisani dokazi, ugovori o kupoprodaji i ostala prateća dokumentacija koja je dostavljena vijeću suda koji postupa u ovom slučaju. Dokaze koje smo dostavili jasno govore da nekretnina ne pripada Zoranu Lazoviću. Ukoliko ovaj sud želi da prihvati tezu Tužilaštva onda mora da promijeni materijalne propise odnosno zakon o svojinsko-pravnim odnosima odnosno regulativu i načela koja potiču odnosno datiraju iz perioda rimskog prava- naglasio je advokat Jovanović.
On je ponovio da je nekretnina u vlasništvu kompanije Bemax i da postoje pisani dokazi, a naspram pisanih dokaza Tužilaštvo nije ponudilo ništa što bi išlo pravcu potvrde njihovih navoda.
Advokat je podsjetio da je prethodno ročište odgođeno zbog toga što je Tužilaštvo dostavilo navodno nove dokaze u pravcu potvrđivanja svojih navoda. Radi se o dokazima kojima će se, kako je objasnio, advokat Zoran Piperović izjasniti tokom ročišta.
- Ni ti dokaze ne potvrđuju taj narativ, tu tezu. Radi se o dokazima koje govore u prilog odbrani Zorana Lazovića - rekao je advokat Jovanović, koji zastupaju kompaniju Bemax.
Advokat je ponovio da taj nekretnina u vlasništvu kompanije Bemax i da su dostavili svu dokumentaciju i da naspram te dokumentacije nema nijedan materijalni dokaz jedino se sud može voditi nekim čaršijskim pričama ali mora se poći od onoga što egzistira u spisima predmeta - lista nepokretnosti, podataka iz katastra.&nbsp;
&nbsp;- Vlasnik te nekretnine nije od juče ili prekjuče kompanija Bemax. Jasan je pravni osnov sticanja i ukoliko sud nastoji da ovakav prijedlog Tužilaštva usvoji mora izmijeniti Zakon o svojinsko pravnim odnosima u dijelu načina sticanja nekretnina. Suština današnjeg ročišta je da li je Lazović imovinsku korist stekao kriminalnom djelatnošću ili ne, ali apsurdno je jer se radi o nekretnini koja nije u njegovom vlasništvu nego se nastoji čovjeku bukvalno pokloniti ta nekretnina kako bi se održala neka konstrukcija koja nema izglednu budućnost - zaključio je Jovanović.

Marija Žižić

1250x600

1084x550

Jovanović: Nekretnina je u vlasništvu Bemax-a, a ne Zorana Lazovića i to potvrđuju dokazi

Ujak i kum suspendovanog policajca Jugoslava-Juga Raičevića ponudili su svoje nekretnine kao garanciju da ovaj optuženi neće pobjeći ukoliko mu Viši sud dopusti da se sa slobode brani od optužbi da je odavao službene podatke klanu Darka Šarića.
Osim imovine porodice i prijatelja, ponuđenim jemstvom je obuhvaćen i stan u kojem Raičević živi sa porodicom.
Ukupna vrijednost ponuđenog jemstva iznosi 360.000 eura, precizirao je za Pobjedu avokat Miloš Vuksanović.
U Višem sudu u Podgorici za danas je bilo zakazano suđenje Raičeviću, ali je, zbog odsustva članice vijeća, sudije Nade Rabrenović, odgođeno za 11. decembar.
Raičević je uhapšen 11. jula prošle godine po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva.
On je početkom septembra iznio odbranu u kojoj je negirao optužbe Specijalnog tužilaštva da je preko Milana Vučinića odavao službene podatke klanu Pljevljaka Darka Šarića ističući da ga optužbe SDT-a posebno vrijeđaju jer je oduvjek živio časno i pošteno.
Raičević je naveo da nemože da vjeruje da se našao na optužnici SDT-a tvrdeći da je sa Vučinićem komšija i drug od djetinjstva.
On je kazao da ne bi znao ni da ponovi imena članova kriminalne grupe kojoj navodno pripada a vidio ih je u optužnici.
- Siguran sam da niko iz te navodne kriminalne grupe ni ne zna za mene“ - kazao je tada Raičević.
Da nema veze sa kriminalnom, kako je kazao, može se utvrditi provjerom njegovog imovnog stanja I životnog stila njegove porodice.
Na ljetovanja je I to ne često, kako je kazao, išao preko Sindikata a stan koji je kupio otplaćuje na kredit.
Specijalno tužilaštvo tereti Raičevića da je pored Dejana Lazarevića, Bojana Stanojkovića, Danila Odovića, Aleksandra Boškovića, Nikole Spasojevića, Danila Stojanovića, Milutina Radovanovića, Duška Mirkovića, Stefana Andrejića, Marka Vukića, Uroša Radovanovića, Milana Vučinića, Arsa Šarića i Duška Šarića postao pripadnik kriminalne organizacije koju predvodi Darko Šarić a protiv kojih se pred Specijalnim sudom u Beogradu vodi krivični postupak zbog više teških krivičnih djela.
Optužnicom Specijalnog tužilaštva se tvrdi da je on bio u svakodnevnoj komunikaciji sa Milanom Vučinićem i sa njim dijelio povjerljive informacije iz sistema crnogorske policije o dešavanjima u Specijalnom policijskom timu, lične podatke građana iz policijske evidencije, ko je na policijskim mjerama tajnog nadzora i zbog čega…

Ponuđeno 360.000 eura za slobodu Jugoslava Raičevića

Zašto je kupovina nekretnina u Crnoj Gori odlična opcija – jednostavna procedura registracije za strance, nije potreban dokaz o porijeklu prihoda, piše na sajtu agencije za prodaju nekretnina “Tradegoria”, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Agencija ima predstavništva u Budvi i Baru, na jugu Crne Gore.
Isticanje ovakvog natpisa “dokaz da vlasnik sajta ne poštuje stroge zakonske norme” naveli su iz Sektora za finansijsko-obavještajne poslove (FOJ) Uprave policije za Radio Slobodna Evropa (RSE).
- Iako agencija za promet nekretnina može samo indirektno da učestvuje u provjeri porijekla novca, takvo eventualno oglašavanje je protivzakonito - navode u odgovoru na upit RSE.
Od decembra 2023. u Crnoj Gori je na snazi je norma Zakona o sprečavanju pranja novca po kome su agencije za promet nekretnina dužne da prijave svaku transakciju preko 10.000 eura u gotovini.
Više državnih organa kontroliše primjenu Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma a nadzor nad prometom nekretnina je u resoru Ministarstva unutrašnjih poslova , odnosno Uprave policije.
Na “neefikasne preventivne mjere za sprečavanje pranja novca od strane agenata za nekretnine” ove godine Crnu Goru su upozorili Međunarodni monetarni fond (MMF) i Komitet Savjeta Evrope za borbu protiv pranja novca (Moneyval).
<h2>Šta se zna o agenciji Traderogoria?</h2>
Agencija za promet nekretnina Traderogoria je osnovana je 2013. godine. Njena vlasnica je Svetlana Zamotina.
Povodom natpisa na sajtu da za kupovinu nekretnine “nije potreban dokaz o porijeklu prihoda”, Zamotina kaže da je “napisan davno kada su zakoni bili drugačiji”.
- Hvala što ste nas obavijestili o grešci, ispravili smo je na sajtu - navela je Zamotina 8. oktobra, u pisanom odgovoru za RSE.
Uz usluge posredovanje prilikom prometa nekretnina ta agencija strancima zainteresovanim za ulaganja nudi i usluge registracije preduzeća u Crnoj Gori “bez ličnog prisutstva”.
- Dobijanje boravišne dozvole nakon kupovine nepokretnosti. Poslije pet godina, stalni boravak u Crnoj Gori - piše na sajtu.
Iako agencija na sajtu navodi da su imali “preko 3.000 klijenata”, finansijski podaci o poslovanju prethodnih godina prikazuju godišnje prihode od par desetina hiljada eura. Na sajtu Poreske uprave piše da je agencija 2023. završila sa minusom od nekoliko stotina eura.
Takav poslovni bilans, Zamotina objašnjava “besplatnim uslugama koje nudi klijentima”.
- Svaki dan pružamo desetine konsultacija potpuno besplatno, pomažući klijentima da se upoznaju sa procedurom kupovine nekretnina u Crnoj Gori a proces odabira može trajati godinama - navela je Zamotina.
Prema podacima sa sajta Traderogoria “kupovinu nekretnine u Crnoj Gori je moguće platiti u kripto valuti u Ruskoj Federaciji”.
<h2>Upozorenje međunarodnih institucija</h2>
A da plaćanje kripto valutama u sektoru nekretnina predstavlja “visok rizik od pranja novca” upozorio je Komitet Savjeta Evrope za borbu protiv pranja novca u februaru ove godine.
- Podaci ukazuju i da članovi organizovanih kriminalnih grupa koriste kripto valute, za kupovinu nekretnina i otežavaju praćenje tokova novca - piše u izvještaju Komiteta za Crnu Goru.
Slična upozorenja stigla su i od MMF, u izvještaju iz maja ove godine.
Oni su upozorili na pranje novca preko nekretnina, navodeći da je rast cijena nekretnina rezultat “neadekvatno provjerenih finansijskih tokova”.
MMF ukazao i na neefikasne preventivne mjere za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma kod agenata za nekretnine.
Sugerisali su razmatranje mjera, koje uključuju jači nadzor posrednika u prometu nekretninama.
<h2>Šta kažu u Udruženju agencija za nekretnine</h2>
Povodom upozorenja sa međunarodnih adresa na rizike od pranje novca na tržištu nekretnina Stefan Mišković, predsjednik Udruženja agencija za promet nekretninama, za RSE kaže da nije samo u Crnoj Gori, nego svuda u svijetu tržište nekretnina prepoznato, kao najpogodnije za “tu vrstu manipulacije”.
- Evidentno je da je u posljednjih par godina enorman priliv novca iz inostranstva u tržište nekretnina u Crnoj Gori. Opravdano je to što postoji sumnja, ali mi u Udruženju nijesmo upoznati sa zloupotrebama - kaže Mišković.
On smatra da su “norme koje su važile do početka godine bile manje rigorozne.Podsjeća na zakonske izmijene s kraja prošle godine po kojima su agencije dužne da prijave FOJ-u svaku transkciju preko 10.000 eura u gotovini.
- Te izmjene su doprinijele da se takve zloupotrebe preduprijede. A svjedoci smo i da naši klijenti prilikom kupovine prolaze rigorozne kontrole kada treba da izvrše transakciju - kaže Mišković.
U Crnoj Gori je registrovano preko 460 agencija za promet nekretninama.
No, Mišković smatra da postoji mnogo više onih koji se nelegalno bave tim poslom.
Crna Gora je, kaže, jedina u regionu koja nema zakon o posredovanju pri prometu nepokretnosti.
Za objavu na sajtu Traderogorije Mišković pretpostavlja da je riječ o “marketingu da bi se privuko” što veći broj kupaca.
- Takva objava nije tačna, zato što ja mislim da je sad bukvalno nemoguće kupiti nekretninu, a da ne dođe do provjere porijekla novca, naročito kada su strani državljani u pitanju - zaključuje Mišković.
<h2>Šta preduzimaju nadležni</h2>
Na pitanje RSE, koliko je za poslednje tri godine provjereno ugovora o kupovini nekretnina i koliko je bilo sumnjivih slučajeva iz Sektora za finansijsko-obavještajne poslove Uprave policije je odgovoreno da se “takvi podaci ne mogu se dostavljati”.
- Obavještenja o sumnjivim transakcijama, kao i svi drugi podaci koje finansijsko-obavještajna jedinica u skladu sa Zakonom prikupi ili sačini radi sprečavanja i otkrivanja pranja novca, i sa njim povezanih krivičnih djela, i finansiranja terorizma, se ne smiju dostavljati drugim licima na uvid - piše u odgovoru FOJ.
<h2>Direktne strane investicije u nekretnine</h2>
O kolikom je tržištu riječ govore podaci Centralne Banke Crne Gore (CBCG) o direktnim stranim investicijama u sektor nekretnina, koje su u protekle tri godine (od 2021. do jula 2024.) premašile milijardu i 224 miliona eura, navode iz CBCG za RSE.
Od toga su ruski državljani kupili nekretnine u vrijednosti od 195 miliona eura, državljani Srbije za 206, a Turske za 136 miliona.
<h2>Banke kontroliše Centralna banka</h2>
CBCG je kao supervizor u oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma, zadužena za kontrolu banaka.
Ovim kontrolama se provjerava da li banke rade po zakonu i u odnosu na njihove klijente, uključujući i one koje prometuju nekretnine.
- Kako je Nacionalnom procjenom rizika od pranja novca i finansiranja terorizma, iz 2020. definisano da je, jedan od visoko rizičnih sektora koji mogu biti pogodno tle za pranje novca/finansiranje terorizma i sektor nekretnina, to je i Centralna banka definisala klijente iz ove oblasti kao visokorizične - navela je za RSE Gordana Kalezić, direktorica Direkcije za nadzor u oblasti sprečavanja pranja novca.
Napominju i da ukoliko, kroz kontrolu bankarskih transakcija utvrde nepravilnosti “obavještavaju FOJ i dostavljaju podatke na dalje postupanje”.

Kupovina nekretnina u Crnoj Gori: Provjerava li se porijeklo novca?

Crna Gore je nespecifično tržište, te iako je u okrużenju &nbsp;zabilježen pad cijena nekretnina, u Crnoj Gori se to još uvijek ne dešava, kazao je u emisiji "E uživo", na Televiziji E, analitičar tržišta Jovan Rabrenović.
- Kada govorimo o cijenama nekretnina, cijene u Crnoj Gori, ili da uzmemo Podgoricu kao grad u kojem se najviše gradi, zadnjih par godina su dosta uvećane, to je dostiglo svoj maksimum polovinom prošle godine, od polovine prošle godine cijene malo napredovale. U Podgorici &nbsp;se ne može kupiti stan u izgradnji ispod 1700 eura po kvadratu, a kad se zgrada završi cijena je otprilike 2000€, a u nekim zanimljivijim djelovima grada, oko poslovnih četvrti, tu je cijena i do 2500€, a zna biti i visočija, ako je u pitanju neki rezidencijalni objekat ili objekat luksuznije gradnje, građen za kupce sa većom kupovnom moći, može ići i do 3000€ po kvadratu - rekao je Rabrenović.
Što se tiče ostalih gradova u Crnoj Gori, objašnjava Rabrenović, iako djeluje iznenađujuće, više ni cijene na sjeveru i centralnom dijelu Crne Gore &nbsp;nijesu niske kao što su nekada bile, u Nikšiću, navodi Rabrenović, cijene se kreću od 1.700 do 1.900 eura po kvadratu, na Cetinju su cijene takođe pratile trend rasta, pa je u novogradnji kvadrat i do 2000 eura, kako kaže on, ali tamo se malo gradi.
- Budva već ima nerealno visoke cijene, kada su u pitanju stanovi i kuće. Niže cijene su u Baru i Ulcinju, dok su Tivtu visočije cijene, prvenstveno zbog Porto Montenegra. Crna Gora nije tržište gdje možemo reći da su cijeno od nekog iznosa do nekog iznosa, po statistici Monstarta na kraju drugog kvartala i već početkom trećeg kvartala cijene nekretnina u Podgoricu su bile 1.700 eura minimalne, a prosječne u državi su 1.800 eura po kvadratu. U tom trenutku cijene nekretnina u Budvi su otprilike 2.000 eurapo kvadratu. Ako uporedimo to sa nekim periodom od obnove nezavisnosti, znači 2006.godine, kad je krenuo ekonomski i investicioni razvoj Crne Gore, možemo reći da su te cijene za 100 odsto povećane - naglasio je Rabrenović.
Sagovornik "E uživo" smatra da Crna Gora ima problem sa radnom snagom iz oblasti gradnje, a to se dešava prvenstveno zato što naša radna snaga nije dovoljno plaćena, pa, kako kaže Rabrenović, odlaze u zemlje Evropske unije, jer su tamo mnogo više plaćeni.
- Naša radna snaga nije nekvalifikovane, ali žele za svoj rad, koji je vrlo naporan, obezbjedi sebi i porodici, &nbsp;veću zaradu, odlazi tamo gdje su veće zarade, nama ostaje radna snaga koje je manje kvalifikovana, ali možda je problem plaćanje radne snage. Mi možemo da dovedemo radnu snagu iz Indije, iz Kine, iz Pakistana, odakle god, ali smo u zabludi ako mislimo da će ti ljudi da rade za minimalne zarade - istakao je Rabrenović.
I cijene rentiranja nekretnina su izuzetno visoke, smatra Rabrenović, a sve je uslovljeno dolaskom stranaca u Crnu Goru, prvo su to bili Rusi, pa Turci, a zbog ratnih dešavanja i Ukrajinci, i za sve njih je karakteristično, dodaje Rabrenović, &nbsp;da su u startu više plaćali rentiranje, nego domaći zakupci, što je uslovilo i tako visoke cijene u tom segmentu.
- Taj dio stranaca, posebno Ukrajina i Rusa odlazi iz Crne Gore, ali izdavaoci nekretnina pokušavaju da održe te visoke cijene koje su bile dok su izdavali njima i nema nekog usklađivanja cijena na &nbsp;dolje, odnosno nivelisanja i dovođenja do nivoa koji bi prihvatljiv. Studentima, oko univezetskih centara su visoke i visočije nego što može to ijedan student, ja mislim, da izdrži. Onda zato imamo da u studentnim domovima, koji nijesu opet adekvatni, gdje su pritužbe studenata zaista realne, imamo situaciju prebukiranih studentskih domova, u pokušaju da ih zamjene stanovima gdje boravi po dvoje, troje i više studenata, da bi nekom uzajamnom solidarnošću u plaćanju zakupnine uspjeli da imaju stan koji je blizu fakulteta - istakao je Rabrenović.
Kada pričamo o stranim investicijama, kaže Rabrenović, to su u prvom redu investicije u nekretnine, i te investicije neće značajno uticati na našu ekonomiju,kaže on, iako ima kupovine poslovnih objekata, nema ozbiljnijih ulaganja u privredu.
- I građevinarstvo je privreda, definitivno, ali tu građani imaju najmanje koristi, ima država kroz poreze i doprinose, ali građani nemaju mogućnost da imaju jeftinije proizvode ili jeftinije usluge, kao što bi trebali. Mi smo država koja ima strašan izvozni deficit, i taj problem izlaznog deficita nam utiče na visinu cijena &nbsp;inače koje imamo, proizvoda i usluga u državi. Bilo bi dobro da te investicije, koje strani investitori imaju budu u oblasti privrede, a ne u oblasti građevinarstva, a sa druge strane &nbsp;ono što postoji u ekonomskoj teoriji kao aksiom jeste da se i u vremenu kriza ta luksuzna dobra uvijek bolje prodaju, i da tržište luksuza i dobara, uključujući luksuzne stanove i sve ono što spada u kategoriju luksuza, uvijek ima bolju prodaju, nego u vremenima kada su krize manje. To je nešto što je ekonomija zabilježila - zaključio je Rabrenović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Jutjub kanalu TV E:
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D8fjJf2DJhyA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Rabrenović: Iako Rusi i Ukrajinci odlaze, rentiranje stanova i dalje skupo, cijene ne padaju ni u dijelu prodaje nekretnina

Kako djeluje državna sila koju usmjeravaju prizemna politika, partijski i lični interesi? O tome bi možda i najbolje mogla da svjedoči - Jelena Perović.&nbsp; Bivša direktorica Agencije za sprječavanje korupcije na svojoj koži je osjetila politički motivisani progon, zloupotrebu državnih institucija, kao i selektivnu pravdu. I tokom spektakularnog hapšenja 17. aprila prošle godine, i nakon više sudskih odluka o ograničavanju kretanja... TUŽBA PROTIV SAVJETA ASK-A Sve do posljednjeg čina diskriminacije: višestrukog, mimo zakona, odgađanja Upravnog suda da odluči po tužbi Jelene Perović kojom se traži poništenje rješenja Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije kojim je uklonjena sa pozicije direktorice ASK-a. Advokat Nikola Martinović, punomoćnik Jelene Perović, podnio je još 23. avgusta prošle godine tužbu Upravnom sudu Crne Gore protiv odluke Savjeta ASK-a. U obrazloženju tužbe advokat Martinović precizno navodi da, shodno Zakonu o sprječavanju korupcije Savjet ASK-a ne može donositi takve odluke, već mora pokrenuti upravni postupak. - Savjet ASK ne može utvrđivati povrede Zakona o sprečavanju korupcije i pravila o radu ASK-a u odnosu na bilo kog javnog funkcionera, pa ni u odnosu na direktoricu ASK-a. Jedino što je mogao uraditi zakonito i za šta jeste svakako nadležan je da inicira pokretanje ovakvog postupka, na način kako to propisuje Zakon o sprečavanju korupcije, koji jasno definiše pravila upravnog postupka - ističe se, između ostalog, u tužbi Upravnom sudu Crne Gore.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250501000516_96853e2276407b413ef804ccca791dad24b441624e47271c20feaacef5f5729a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250501000516_96853e2276407b413ef804ccca791dad24b441624e47271c20feaacef5f5729a" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="DUGA ISTORIJA SUKOBA SA JELENOM PEROVIĆ: Lidija i Vladimir Novović"> <figcaption>DUGA ISTORIJA SUKOBA SA JELENOM PEROVIĆ: Lidija i Vladimir Novović(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  POLITIČKI UTICAJ NA PRAVOSUĐE Tužba je izazvala veliko uznemirenje u Savjetu ASK-a, ali i u vrhu izvršne vlasti jer su razotkriveni politički motivi i zloupotreba ovlašćenja.&nbsp; Zato se prvo pokušalo da se utiče na odluku Upravnog suda izborom sudije. Tačnije – sutkinje: predmet po tužbi Perović prvo je dodijeljen Lidiji Novović, supruzi glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića.&nbsp; Čudna odluka, naročito kada se zna istorijat odnosa bračnog para Novović i Jelene Perović, još od vremena kada je tadašnji sudija Vladimir Novović bio predsjednik Sudskog savjeta i učestvovao u friziranju ocjena nekih sudija, što je razotkrio ASK. Portal ETV je pisao o akciji Novovića na favorizovanju sutkinje Seke Piletić, kada su mijenjane ocjene da bi sutkinja postala sudija Vrhovnog suda.&nbsp; A ključni lični sukob desio se 2021. godine kada je Lidija Novović - formalno kao ,,savjesna građanka”, a stvarno u ime MANS-a Vanje Ćalović – prijavila 2021. godine Jelenu Perović da je utajila porez na kapitalnu dobit prilikom kupovine stana u Podgorici.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250501000520_9157dcdb3c9814836a9e6794e31f9e1cd6f9608bc08109c0982d8d5b15e0f799.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250501000520_9157dcdb3c9814836a9e6794e31f9e1cd6f9608bc08109c0982d8d5b15e0f799" data-rendition-name="original" width="1417" height="1087" loading="lazy" alt="PROMAŠAJ: Zpiasnik Poreske uprave kao dokaz da je prijava protiv Perović bila neutemeljena "> <figcaption>PROMAŠAJ: Zapisnik Poreske uprave kao dokaz da je prijava protiv Perović bila neutemeljena(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Pokušaj diskreditacije Jelene Perović završio se neuspjehom. Ispostavilo se da savjesna građanka Lidija Novović nije znala da čita zakon. Poreska inspektorka Gorica Krgović 28. juna 2023. godine bila je vrlo precizna u formulaciji da je prijava MANS-a i Novović - neosnovana. - Na osnovu izvedenih i utvrđenih dokaza u postupku inspekcijskog nadzora, a shodno članu 37a, a u vezi člana 37g Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica kojim je propisano da se ,,Kapitalni dobitak od prodaje, odnosno prenosa imovine ne oporezuje i ne postoji zakonska obaveza utvrđivanja poreza na kapitalnu dobit - zapisala je inspektorka Krgović u rješenju kojim odbacuje prijavu MANS-a i Lidije Novović.&nbsp; (NE)OČEKIVANA IZUZEĆA SUDIJA Pogrešna prijava nije smetala Lidiji Novović da napreduje u karijeri. Ubrzo je postala sutkinja Upravnog suda. A onda joj je ponovo dopalo da se bavi Jelenom Perović jer je trebalo da presudi u slučaju tužbe Perović da je nezakonito smijenjena sa čela ASK-a. Trebalo je, ali - nije. Predsjednik Upravnog suda Miodrag Pešić usvojio je zahtjev advokata Nikole Martinovića za izuzećem Lidije Novović, koja je 10. oktobra ,,skinuta sa slučaja”.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250501000520_a46f0696b6c0c118611edb000c2354d756a0b6eca328020c019b2c095dc3adb0.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250501000520_a46f0696b6c0c118611edb000c2354d756a0b6eca328020c019b2c095dc3adb0" data-rendition-name="original" width="952" height="734" loading="lazy" alt="UZALUDAN POKUŠAJ: Izuzeće sudije Lidije Novović"> <figcaption>UZALUDAN POKUŠAJ: Izuzeće sudije Lidije Novović(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ali tu nije bio kraj političkim igrama: umjesto sudije Novović za postupajućeg sudiju postavljena je njena dobra prijateljica Svetlana Radošević. Uslijedio je, međutim, novi zahtjev za izuzećem i nova odluka: i sutkinja Radošević je izuzeta sa slučaja, posljednjeg dana oktobra prošle godine. I od tada – ništa se nije desilo. Tužba Jelene Perović kojom se zahtijeva poništenje smjene sa čela ASK-a još nije razmatrana. Iako je u pitanju radni spor koji bi trebalo da se hitno presuđuje.&nbsp; SLUČAJEVI NEPRAVDE Neki drugi javni funkcioneri imali su sreću da se Upravni sud držao pravila hitnosti u radnim sporovima. Tako je, recimo, direktor Uprave policije Zoran Brđanin predao tužbu na odluku o razrješenju Upravnom sudu dana 29. marta 2024. godine, a Upravni sud je donio odluku 25. juna iste godine.&nbsp; Generalni inspektor ANB-a Artan Kurti razriješen je 18. aprila prošle godine. Upravni sud je nakon dva mjeseca, 18. juna 2024. godine donio odluku da je nezakonito razriješen.&nbsp; Zaštitnica Crne Gore pred Sudom za ljudska prava u Strazburu Valentina Pavlićić predala je tužbu zbog razrješenja Upavnom sudu dana 20. februara prošle godine, a Upravni sud je donio odluku 25. juna 2024. godine. Ova tri poznata slučaja pokazuju da se na odluku Upravnog suda u radnim sporovima čekalo najkraće dva, a najduže četiri mjeseca.&nbsp; Od dana kada je punomoćnik Jelene Perović, advokat Nikola Martinović predao tužbu, avgusta 2024. godine, odluka Upravnog suda čeka se punih osam mjeseci?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250501000524_06fff3145768cbf1b3005fc38fb5aa1444481fe712209066300e4879986fcc85.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250501000524_06fff3145768cbf1b3005fc38fb5aa1444481fe712209066300e4879986fcc85" data-rendition-name="original" width="901" height="532" loading="lazy" alt="ODGOVOR: Obavještenje da će rasprava o tužbi Jelene Perović biti tek 16. maja"> <figcaption>ODGOVOR: Obavještenje da će rasprava o tužbi Jelene Perović biti tek 16. maja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  I čekaće se još. Na upit Televizije E, portparol Upravnog suda, sudija Saša Vukotić, obavijestio je da će se rasprava u predmetu Jelene Perović održati 16. maja, što znači da se presuda može očekivati tek u junu. Zašto je potrebno devet mjeseci da se konačno zna ishod tužbe?&nbsp; DISKRIMINACIJA&nbsp; Ništa se ne dešava slučajno i višestruka odgađanja odluke imaju svoju logiku. Ali i političku motivaciju. Naročito ako se zna da je 1. aprila raspisan konkurs za direktora Agencije za sprječavanje korupcije.&nbsp; Iako je rok za konurisanje počeo da teče od međunarodnog Dana šale ili laži, ovđe nije riječ o šali ili lažavini. Već o združenom poduhvatu prevare i izigravanja zakona. Sa konačnim ciljem da se, pošto-poto, izabere čelnik ASK-a, prije nego Upravni sud - shodno zakonu - vrati Jelenu Perović na mjesto direktorice. U tom cilju su proteklih mjeseci angažovani i političari i državni službenici, ali i pojedini ljudi iz crnogorskog pravosuđa. I sve je to odavno poprimilo obrise progona, kad politika tuži, a država koja je u raljama političara – presuđuje. Uostalom, dovoljno je samo napraviti poređenje da se vidi kako politički interesi stoje iza progona Perović: ona je osumnjičena i optužena za zloupotrebu položaja jer je isplaćivala varijabile i prekovremeni rad, iako joj je to u opisu radnog mjesta.&nbsp; Dok je Jelena Perović pod optužnicom, a predsjednici Sudskog i Tužilaškog savjeta, kao i vrhovni državni tužilac Milorad Marković - koji su radili isto to godinama - ostali su van bilo kakve, čak i sumnje.&nbsp; A da je politika okuprala pravosuđe to i nije nova vijest. Samo još fali da se oglasi Aleksa Bečić, da kaže kakva će odluka biti Upravnog suda i ko će biti novi direktor ASK-a. Čovjek je inače poznat da dobro predviđa: tako je 17. aprila prošle godine Bečić, potpredsjednik Vlade, čovjek zadužen za bezbjednosni sektor, o hapšenju Jelene Perović dao slavodobitnu izjavu – čak puna tri sata prije nego što se hapšenje desilo. Doduše, lako je Bečiću da bude dobar prorok kada u Crnoj Gori očito političari - ne samo što presuđuju prije sudova - več posredno i upravljaju pravosuđem. &nbsp;

SLUČAJ JELENE PEROVIĆ: Politička (zlo)upotreba pravosuđa

Delegacije Ukrajine i Sjedinjenih Američkih Država potpisale su večeras sporazum o formiranju zjedničkog, ukrajinsko-američkog investicijskog fonda za obnovu, odnosno sporazum o mineralima, o kojem je posljednjih mjeseci bilo riječi u javnosti, prenosi Rojters.
Ovim sporazumom, SAD-u bi bio omogućen pristup ukrajinskim prirodnim &nbsp;resursima.
Pregovori dvije zemlje bili su dugi i napeti, i veoma nezivjesni do samog kraja, posebno nakon sastanka u Ovalnoj sobi prošlog mjeseca.
Iz američke administracije su poručili da će pružiti finansijsku i materijalnu pomoć za odbranu Ukrajine, i da će na ovaj način, kroz potpisano ekonomsko partnerstvo doći do ubrzanog oporavka ukrajinske ekonomije.
Iako ovim sporazumom SAD stiče povlašćen položaj u pristupu ukrajinskim mineralima, to ne znači da će Vašington imati automatski pristup mineralnom bogatstvu Ukrajine ili gasnoj infrastukturi.

Ukrajina i SAD potpisale sporazum o mineralima

Nije puno prošlo od kad smo mi, građani, a ne institucije, zaustavili kompletnu PR kampanju projekta sezone i budžetsku mega produkciju Srpskog narodnog pozorišta - „Vladimir i Kosara“! Ova opera je svuda bila najavljivana pod „srpski Romeo i Julija“, sve dok - više nije!&nbsp;
Bila je dovoljna masovna reakcija građana sa kičmom da na društvenim mrežama srušimo ovu konstrukciju. I dok se ova opera prije same premijere počela daviti u narativu krađe tuđe kulturne baštine, kompletan promo materijal je preko noći nestao i zamijenjen novim. Odbranili smo dukljansku legendu!
U međuvremenu, u „sudijskoj nadoknadi“ istorije, „oslobođenje“ je dovelo do potopa građanske ideje. Mediji i organizacije koju su istu ideju do juče gradili, iz političkih interesa „srednjeg puta“ koji danas glavom udara o izborne cenzuse, svaku javnu pobunu na ovoj liniji, mjerili su i mjere decibelima „crnogorskog ekstremizma“.&nbsp;
Šteta ove monstruozne propagande dovela je do toga da se nacionalni i nacionalistički apetiti raspale uzduž i poprijeko Crne Gore. Novokomponovane „decibele ekstremizma“ niko ne mjeri, ali ipak ajde da ih danas izmjerimo?
FK Dečić promijenio je grb nakon gotovo cijelog vijeka postojanja! Koliko ograničen treba biti, pa da iz dnevno-političkih motiva odbaciš brending kluba koji postoji 99 godina? Zamislite što bi evropska štampa radila upravi jednog Čelsija da postupi na isti način?
FK Crvena Zvezda, na primjer, nije u“koraku ka reafirmaciji autentičnog, građanskog i državnog identiteta kluba i zajednice” odbacio svoje simbole kao “komunističke”, iako je ideologija sa tribina ovog kluba sve suprotno. Najbanalniji politički stil i rukopis je onaj koji se poziva na najjeftiniji oblik ponosa - nacionalnog ponosa! Takve politike ne komuniciraju baš sa onima najpametnijima u jednoj zajednici.&nbsp;
Pritom, pozivati se na razloge „kulturne i ideološke kolonizacije“, a istovremeno koalirati sa najvećim kolonizatorima Crne Gore od Drugog svjetskog rata, licemjerno je i perverzno! Malesija za nas Podgoričane ima oreol najlojalnijih i odanih prijatelja „do groba“, a lokalni političari tamošenje građane zakucavaju u duhovnu provinciju, svodeći i degradirajući svaku vrijednost Melesije na nacionalnu.&nbsp;
Građansko u nama ne znači toleranciju na nacionalizam manjina - naprotiv! Ono nam obezbjeđuje i pravo na reakciju i osudu nacionalizma svake provinijencije, pa i albanske! Zamjena teza u kojoj politička ravan tabuizira komentar na nacionalizme manjinskih naroda, dovela je do trenda novokomponovanja svega što gradi temelje najboljih tekovina Crne Gore.
U tome su šampioni ipak „gang“ sprske crkve. Iliti njena ekspozitura sveštenstva u Crnoj Gori, kojima je, uzgred, šef avangardni patrijarh-zvijezda visokih krugova estradne zagrebačke scene i navodni fan Azre - „Profirije“. Ovi likovi su nasljeđe dukljanske države „zaveli“ pod „prva srpska država“. I oni sa wikipedia znanjem, znaju da „srpska država“ nije postojala ni u najavi u vremenu dukljanskih vladara.
Istorija će „prvu srpsku državu“ zabilježiti dosta kasnije, a i to je upitno, jer je po hroničarima tog vremena, nepoznat naziv naroda koji je naseljavao Rašku. Ono što je poznato je da je Dukljanska država, arhontija pa zatim kraljevina, imala svoju hrišćansku crkvu (biskupiju) prije šizme, da bi kasnije Barska nadbiskupija, dakle kao dio katoličke crkvene prakse, nastavila kontinuitet ove crkve.
Ta država je srpska isto koliko je Ilon Mask iz Republike Srpske i isto toliko koliko je Egipat nekada bio srpski, pa su ga „izgubili“! Ima li danas, ijedna adresa u Crnoj Gori, koja se finansira iz budžeta države, koja će reagovati na ovaj nonsens? Pade li na pamet ijednom akademiku CANU da se mora reagovati?! Kada treba, gospodo akademici, ako ne sad kad se prisvaja nešto što im ranije nije bilo ni u najluđim snovima? Akademici DANU imali su jedinstvenu šansu da nas podsjete da postoje, ali ni ime im ga izgleda „ne daje“.
Do kad treba davati šansu građanskom da opet zavlada? Jer u davanju “šansi” gubi jedino moderna Crna Gora. Možda je rješenje u odlaganju svih progresivnih ideja za neko civilizacijski zrelije vrijeme? Za nas danas, čini se, opet suviše daleko. Odluku moramo donijeti.&nbsp;

Ilon Mask je iz Republike Srpske

Fudbaleri Barselone remizirali su večeras na domaćem terenu rezultatom 3:3 protiv Intera u prvom meču polufinala Lige šampiona.
Prvi pogodak, već nakon pola minuta, potpisao je Tiram. Francuz je petom zatresao mrežu “blaugrane”.
Novi šok za Barsu uslijedio je u 21. minutu kada je Damfris akrobacijom u stilu penzionisanog Ibrahimovića pogodio za visoko vođstvo Intera.
Ipak, Jamal je majstorijom prepolovio zaostatak, da bi Feran Tores u 38. minutu poravnao na 2:2.
Damfris je glavom vratio prednost Interu, međutim samo nekoliko desetina sekundi kasnije Barsa je izjednačila zahvaljujući autogolu Zomera.
Rafinja je nakon uigrane kombinacije iz kornera tukao sa distance i uzdrmao prečku, a onda se lopta od glave golmana Intera našla u mreži.
“Neroazure” je svega par centimetara dijelilo od četvrtog gola, međutim pogodak Mihtarijana je poništen zbog minimalnog ofsajda.
U samom finišu meča je Jamal pogodio prečku.
Revanš je 6. maja.
BARSELONA - INTER 3:3 (2:2)
/Jamal 24, Tores 38, Somer 65ag - Tiram 1, Damfris 21, 63/
Stadion: Monžuik
Sudija: Klemon Turpan
Žuti kartoni: Martines (Barselona), Čalhanoglu (Inter)
BARSELONA (4-2-3-1): Ščensni – Kunde (od 42. Garsija), Kubarsi (od 83. Kristensen), Martines, Martin (od 46. Arauho) – De Jong, Pedri (od 83. Gavi) – Jamal, Olmo (od 69. Fermin), Rafinja – Tores
INTER (3-5-2): Zomer – Bisek, Ačerbi, Bastoni – Damfris (od 81. Darmijan), Barela, Čalhanoglu (od 71. Fratezi), Mhitarjan, Dimarko (od 55. Augusto) – Martines (od 46. Taremi), Tiram (od 81. Zjelinski)

Fudbalski spektakl: Remi Barselone i Intera, čak šest golova

Postoje mišljenja da religijom treba da se bave samo vjerujući ljudi i da ljudi koji ne vjeruju u postojanje nikakvog nadnaravnog kreativnog uma, koji ne vjeruju u dušu koja nadživljuje tijelo i ostala metafizička čuda, ne mogu spoznati smisao vjere, te samim time su nekompetentni u bavljenju njome. Ili, uprošćeno rečeno, samo ako vjeruješ u postojanje Boga tek tada bićeš svjestan njegovog prisustva. Ako bi pošli od toga da evharistijskim ritualima sa naforom i gutljajem vina vjernik zaista vjeruje da uzima Hristovo tijelo i njegovu krv, onda smo blizu da je ta teza i tačna. Inače, kako bi racionalno biće u kolutiću hljeba i gutljaju vina vidio bilo što drugo, taman da se pojavi sam Isus Hrist da ih dijeli? Potonji Uskrs je definitivno postao vaskrs, iako sam prelistavao staru beogradsku štampu u kojoj se taj dan stalno pisao kao Uskrs. Što će reći da se, uz „plivanje za časni krst“, klečanje i bauljanje po zemlji, ljubljene popovskih ruku, nazivanje popova očevima, ... stvara nova hiljadugodišnja tradicija u mantijaškom svijetu - vaskrsnuće vaskrsa. Naša tri ljubljena predsjednika - države, vlade i parlamenta su i oni založili malo Hristovog tijela i napili mu se krvi. Njihova je vjera utemeljena, ne u Hristovoj crkvi, o tome nemaju pojma, već u vjeru u svetosavske apostole. Original srpske. Toliki su Hristovi sljedbenici da je prvi premijer „oslobođene Crne Gore“ čak brda pomjerao, pobrkao vjeru i sujevjerje, Radoja sa nekadašnjim ministrom Aleksandrom Damjanovićem, kor sa horom, ... na kraju je pobrkao i državu. Čudo svetosavska vjera čini. <h2>Jeres</h2> Mada, dok god ne idu da ih mrtvačke kosti, ili mošti što bi se pravoslavno reklo, liječe, no se liječe u Kliničkom centru, tanka mi je ta vjera. Sve se nešto bojim da su pionirske marame, sletove i štafete zamjenili suvim granjem, farbanim jajima i crkvnim ritualima. Da ne rečem evharistijom. Mada je funkcija ista, rituali tu služe da se đeca prime na sladoled i šarenu lažu. Ili se to zove ulaganje u budućnost, u stanove, džipove, poneki i izgori, đavo ga izgorio, zlatne slavine, italijanski namještaj, skupocjenu, firmiranu vladičansku ili episkopsku odoru i svašta nešto, što bi rekle zaslužne umjetnice sa TV Pinka. A i vjeronenauka dobro dođe u državnim školama. Biće to dobri izvori prihoda jednog dana, a i „uzorni“ Srbi.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250427070452_2d438d31e63aabd7cc32298015b3de32550d36260d446a24f35ec114c97d088d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250427070452_2d438d31e63aabd7cc32298015b3de32550d36260d446a24f35ec114c97d088d" data-rendition-name="original" width="890" height="676" loading="lazy" alt="Vozni parh Porfirijev "><figcaption>UŽIVAJU U LUKSUZU: Vozni park patrijarha srpskog, episkopa i vladika enormne vrijednosti</figcaption></figure>  Iako se trude, svetosavski apostoli, čak i sa podnošenjem krivičnih prijava, u XXI stoljeću i nominalno sekularnoj državi ne mogu nikome stavljati flaster na usta, niti uskratiti pravo bilo kome da se bavi ulogom religije u oduzimanju budućnosti društvu. Tim prije, što smo nesumnjivo kompetentniji i teološki obrazovaniji od, slobodno se može reći, kompletnog klira u Crnoj Gori. Recimo, mi znamo da je bavljenje sekularnim u crkvi jeres. I to velika jeres! Oni ne znaju! Kažu, nama je dozvoljeno sve što je dozvoljeno svakom čovjeku? E pa nije. Nije ni pucanje iz kalašnjikova, ni bavljenje politikom, ni širenje velikosrpskog nacionalizma, ni širenje podjela, mržnje, uživanje u luksuzu, bavljenje biznisom, građevinskim, turističkim i ostalim, .... nije! Nije ni stalno pominjanje kapele Karađorđevića, koja bi, tobože, smirila duhove kao simbol okupacije i nestanka Crne Gore kao države, jer je to bomba koja bi zapalila Crnu Goru. Osim toga, nezakonito je bilo što graditi pored mauzoleja na Jezerskom vrhu i krivično se, u tom slučaju, odgovara zbog narušavanja zaštićenog spomenika kulture. Nego, kad smo kod smirivanja duhova, nikako da nam slavno ime Joanikije saopšti ko su bili terapeuti iz njegove crkve koji su „liječili“ masovne ubice na Cetinju? Da vidimo čiji su se to duhovi zaigrali oko kapele Karađorđevića? Što se duhova i duhovnosti tiče, nema krimosa koji ne nosi oko vrata i na retrovizoru skupocjenih kola krstaču. Naivno vjeruju da će im sačuvati živote. Takođe, nikada više kriminala nije bilo u Crnoj Gori otkad zamijenismo petokraku krstačom. Ne pomaže ni gradnja deset crkava po glavi stanovnika? Naprotiv! <h2>Jevanđelje</h2> Dok vam gore džipovi od sto hiljada eura i dok svojim kupovinama održavate rentabilnim salone automobila, malo ću vam čitati djelove iz jevanđelja, jer dok ih vi blagogagoljite tobožnjim vjernicima, ni njima ni vama ne uđe ništa u glavu što pročitate: „Zato vam kažem: Ne brinite se dušom svojom što ćete jesti, ili što ćete piti; niti tijelom svojim, u što ćete se odjenuti. Nije li duša pretežnija od hrane, i tijelo od odijela? Pogledajte na ptice nebeske kako ne siju, niti žanju, ni sabiraju u žitnice, pa Otac vaš nebeski hrani ih. Nijeste li vi mnogo pretežniji od njih? ... Pa kada travu u polju, koja danas jeste, a sjutra se u peć baca, Bog tako odijeva, a kamoli vas, malovjerni? Ne brinite se, dakle, govoreći: Šta ćemo jesti, ili šta ćemo piti, ili čime ćemo se odjenuti? Jer sve ovo neznabošci ištu; a zna i Otac vaše nebeski da vama treba sve ovo. Nego ištite najprije Carstvo Božije i pravdu njegovu, i ovo će vam se sve dodati. Ne brinite se, dakle, za sjutra, jer sjutra brinuće se za se. Dosta je svakom danu zla svoga.“ (Besjeda na Gori, Isus Hristos, Matej, 6:25-34).  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250113080136_944473c25d30d12d6e20ab29aa6b317ae5b33faa83f154e8e68923e44a24c96c.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250113080136_944473c25d30d12d6e20ab29aa6b317ae5b33faa83f154e8e68923e44a24c96c" data-rendition-name="original" width="500" height="403" loading="lazy" alt="Automobil Miajlo Backović"><figcaption>POSLUŠAJTE MALO JEŠU IZ NAZARETA, MANITE SE DŽIPOVA: Skupo, zapaljeno vozilo popa Mijajla Backovića(Photo: Privatna arhiva/RTNK)</figcaption></figure>  Poslušajte malo Ješuu iz Nazareta, manite se džipova pa vam neće gorjeti, manite se skupih firmiranih drangulija na sebi, luksuza, biznisa, ... Budite kao 'tice na grani pa će sjutra brinuti za vas. No što ćete mučenici, takvi kakvi ste, ako se Ješua ponovo pojavi među vama? Pa počne da vas preslišava? Biće to najveće biološko gorivo na nebesima. <h2>Kanoni</h2> Prvi čovjek Beogradske patrijaršije, tzv. Vučićev Dugin i Vučićeva Zaharova, prije nekoliko dana posjetio je botoksiranog cara Rusije da mu prenese podršku za što više mrtvih Ukrajinaca i poruku srpskog cara da će obojena revolucija uskoro pasti kao one kule u Njujorku. Još i da će geostrateški Srbija biti dio „ruskog sveta“ kad botoksirani car potamani sve liberalne ideologije svijeta. Uz nemalu pomoć Donalda Daka. Svekoliko pobunjeno srpstvo je sa razočarenjem primilo navode o „cvjetnoj“ revoluciji, poneko i o „ruskom svetu“, ali nikoga ne takoše riječi o sudbini Crne Gore, BiH i Kosova u toj novom geostrateškom vodvilju po notama botoksiranog cara? Što će reći, obrni - okreni, ko god sjedne za volan Srbije ima namjeru da usput ukrca Crnu Goru. Ovi ostali neka se sami brane. To su vam one kokarde i ostala znamenja koja šetaju Srbijom i do Strazbura i koja oživljavaju vremena kad su se kvinsliške fašističke sluge preporodile u antifašiste. Izbor prvog čovjeka Beogradske patrijaršije početkom 2021. godine najbolji je dokaz da Bog nema ništa sa tim izborom. Osim ako Vučića ne smatramo bogom. Zna se da su Srpska crkva i srpska država nokat i meso, te da je Srpska crkva produžena ruka velikosrpske, imperijalne politike. Izabrani prvi čovjek Beogradske patrijaršije, nakon toga, izabrao je prvog čovjeka Cetinjske mitropolije. Što će reći da mu je on gazda. A pošto je njegov gazda prvi čovjek Srbije, to znači da je prvi čovjek Cetinjske mitropolije podređen prvom čovjeku Srbije, tzv. prvorođenom, ka svojem gazdi. Pa se postavlja piatnje ko je taj bog koji postavlja božje apostole po Crnoj Gori i po kojim kriterijuma. Pamet, obrazovanje, ljepota, ... ta manite me. Đe se đedoše oni kanoni koji uređuju pitanja pomjesnih crkava? Pokojni Mirko Đorđević, poznati sociolog religije, reče: „Logika pravoslavnih crkava je – na čitavom istoku – i nepisano pravilo: svoja nezavisna država i svoja nezavisna autokefalna crkva“. Baš me zanima đe je pokojni Mirko viđeo logiku u SPC? Oni imaju vrhovni zakon sa samo dva člana: prvi, SPC je uvijek u pravu, drugi, ako ima nekih nedoumica primjenjuje se prvi član. Kad je Srbima trebalo da prisvoje sve pravoslavne crkve u novostvorenoj KSHS 1920. godine sinulo im je da je dobro pozvati se na kanone. A kad im kanoni ne idu u prilog onda su oni prevaziđeni ili važe samo uz saglasnost nadređene crkve. U „Glasniku“’, Službenom listu Srpske pravoslavne crkve br. 1., g. I, od 1/14. oktobra 1920. g. na strani 102 stoji napisano: „Slično tome postupalo se i kod osnivanja nacionalnih autokefalnih oblasti u svima pravoslavnim državama. Tako su uzdignute katedre na stupanj autokefalne arhiepiskopije u prestonim u Srbiji, na Cetinju za crkvu u Crnoj Gori, u Bukureštu za Rumuniju, u Sofiji za Bugarsku, a u Rusiji dignut je arhijerejski presto druge prestonice u Moskvi na stupanj patrijaršije“. U zapisniku zakonodavnog odbora Sv Arhijerejskog Sabora Beogradske mitropolije, održane u Beogradu 3. (16) septembra 1920. pod predśedavanjem Dimitrija, Arhiepiskopa Beogradskog i Mitropolita Srbije, budućeg prvog srpskog patrijarha, na kojoj se raspravljalo o ujedinjenju svih pravoslavnih crkava u jednu, napisano je: „Po odredbama svetih kanona osnivanja najviših crkvenih oblasti u jednoj državi i odnosno u njenoj najvećoj oblasti biva tako, da se katedra prestonice odnosno metropole najveće oblasti podiže na najveći jerarhijski stupanj. Tako pravilo 17, Halkidonskog Sabora određuje da razređenje crkvenih oblasti sledi razređenju državnom i građevinskom“ (misli se na građansko). Da ne zaboravimo i 48 pravilo Tulskog sabora! Pretpostavka svih društvenih transformacija trebalo je da bude sposobnost društva da zasnuje konsenzus o temeljima države i demokratije koji bi, posredstvom legitimnih i efikasnih institucija vladavine prava, civilnog društva i demokratske kulture, omogućio održivu izgradnju demokratske nacije. Onog trenutka kada se svetosavska dogma infiltrirala u Crnoj Gori mi smo izgubili normalnost i kontinuitet u razvoju sopstvenog identiteta, sa akterima, uvjerenjima, interesnom i ideološkom dinamikom, koja je izgubila autentičnost prostora i proizvela brojne kontroverze i društvene raskole. Epilog - sada o našem ontološkom biću odlučuju genijalci iz Krnje Jele.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025012508010_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025012508010_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="DA LI JE ČITAO BOŽIDARA VUKOVIĆA: Joanikije Mićović"><figcaption>POD VUČIĆEVIM PATRONATOM: Joanikije Mićović(Photo: MCP)</figcaption></figure>

Ko nam bira apostole?

Policija je identifikovala i trećeg učesnika organizovanog ubistva Ilije Bogdanovića na Cetinju 24. aprila, a riječ je o još jednom državljaninu Srbije – P.E.B. (36) iz Beograda za kojeg, kako je saopšteno iz Uprave policije, postoji osnovana sumnja da je pružao logističku podršku i pomoć izvršiocima, te da im je stvarao uslove za ostvarivanje i realizaciju kriminalnog plana.
Prema informacijama Portala ETV riječ je o Ediju Balši Piraliću.
- Po nalogu postupajućeg tužioca u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici od strane službenika Odjeljenja bezbjednosti Cetinje danas je podnijeta krivična prijava protiv P.E.B. zbog postojanja osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo teško ubistvo putem pomaganja na štetu lica I.B. – navodi se u saopštenju.&nbsp;
Dodaje se da su policijski službenici obezbijedili dokaze koji nedvosmisleno upućuju na preduzetu radnju izvršenja od strane P.E.B. za kojeg je utvrđeno da je, lažno se predstavljajući pod drugim imenom i prezimenom, sprovodio kriminalne aktivnosti na teritoriji Podgorice i Cetinja.
- Za osumnjičenim će biti raspisana, pored nacionalne, i međunarodna potjernica – navode iz policije.
Dodaju da je na osnovu razmjene podataka sa partnerskim službama utvrđeno da je osumnjičeni P.E.B. u matičnoj državi registrovan kao izvršilac krivičnih djela iz oblasti zloupotrebe droga, imovinskog kriminaliteta sa najvećim stepenom društvene opasnosti i krivičnih djela sa elementima nasilja i falsifikovanja isprava.
Iz Uprave policije ponovili su da na osnovu operativnih, obavještajnih i policijsko-tužilačkih aktivnosti, kao i načina izvršenja i okolnosti, zaključuju da je ubistvo izvršeno ciljano prema Bogdanoviću, te da je žrtva ostvarivala i imala bliske kontakte sa operativno interesantnim licima i članovima organizovanih kriminalnih grupa&nbsp;
- Uprava policije demantuje tvrdnje i plasiranje dezinformacija od strane određenih medija da je I.B. slučajna žrtva, kojim se od strane pojedinaca sračunato i smišljeno, a ničim potkrijepljeno i potvrđeno, pokušava hibridno djelovati i čime se pokušavaju umanjiti uspješne aktivnosti koje sprovodi Uprava policije u odnosu na složene bezbjednosne izazove – zaključuju iz policije.
Državljani Srbije Mihailo Čolović (45) iz Topole i Dragan Ilić (48) iz Aranđelovca uhapšeni su u okviru istrage o ubistvu Ilije Bogdanovića.

Beograđanin pružao logističku podršku i pomoć izvršiocima

Ponašanje i postupci Danila Mandića 19. aprila rano izjutra neće se u potpunosti razotkriti pregledom sa obližnjih nadzornih kamera! Prema informacijama Televizije E iz crnogorske policije, kamere koje su snimale uži prostor mjesta zločina - neće biti od velike koristi u istrazi. Makar ne za dokazivanje krivičnog djela dvostruko ubistvo u pokušaju, za što se tereti Danilo Mandić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025042918048_37cae07dcfe54b9f982926f3e48c3511fcac467561247d55cc663d53516ffa03.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025042918048_37cae07dcfe54b9f982926f3e48c3511fcac467561247d55cc663d53516ffa03" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="KAKO DO VIDEO DOKAZA: Nadzorna kamera na raskrsnici "> <figcaption>KAKO DO VIDEO DOKAZA: Nadzorna kamera na raskrsnici(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  IMA, PA NEMA SNIMAKA?! &nbsp; Sinovac Andrije Mandića i član privatnog, nelegalnog, obezbjeđenja predsjednika Skupštine osumnjičen je da je tog 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip ,,range rover”, u blizini raskrsnice ulica Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako je saopštila policija, ispalio više hitaca od kojih su Perović i Turković zadobili prostrijelne rane u nogama. &nbsp; U saopštenju od 23. aprila Uprava policije nije imala dileme da posjeduje video snimke Mandićevog napada u gluvo doba noći. &nbsp; -Preduzimajući policijsko-tužilačke aktivnosti pregledan je i izuzet veći broj nadzornih kamera uužem i širem licu mjesta, prikupljena su obavještenja od više lica, utvrđen boravak oštećenih i osumnjičenog lica tokom kritične večeri u jednom ugostiteljskom objektu, kao i kretanje vozila ,,range rover” za koje se sumnja da je korišćeno prilikom izvršenja krivičnog djela od strane lica M.D. – ističe se u saopštenju Uprave policije. &nbsp; Međutim, kasnijim pregledom izuzetih video snimaka sa objekata u blizini mjesta navodne pucnjaveutvrđeno je da je najveći dio video nadzora zatečen isključen ili da nedostaje resiver na kojem se obavlja snimanje?! &nbsp; &nbsp;Očito da je onih nekoliko sati, kada policija nije tragala za Danilom Mandićem, iskorišćeno za sakrivanje ili uništavanje dokaza. Osumnjičeni Mandić se tek uveče 19. aprila prijavio policiji i došao je u stanicu sa advokatom Mirojem Jovanovićem. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025042918048_5af7b2977637cf2ff5578b8b523eae3524ce5ec487932cf3776fc9b7f4e8241d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025042918048_5af7b2977637cf2ff5578b8b523eae3524ce5ec487932cf3776fc9b7f4e8241d" data-rendition-name="original" width="850" height="566" loading="lazy" alt="ŠTO SE KRIJE: Vozilo crnogorske policije"> <figcaption>ŠTO SE KRIJE: Vozilo crnogorske policije</figcaption> </figure>  POLICIJSKO ,,TIHOVANJE” &nbsp; Prema informacijama Televizije E, u kritičnom periodu - od časa incidenta do pojave Mandića u policijskoj stanici – policija, osim što nije ni tragala za osumnjičenim, nije čak ni pretresala Mandićevu kuću u Zagoriču, niti je rađena analiza snimaka sa video nadzora. &nbsp; Zato su inspektori su bili prilično iznenađeni kada su počeli da pregledaju izuzeti video materijal. &nbsp; -Kako je policija službenu radnju izuzimanja i pregleda video zapisa sa kamera preduzela neblagovremeno, operativna saznanja ukazuju da je bilo uticaja na vlasnike objekata kako bi u cilju opstrukcije istrage brisali ili učinili nedostupnim videonadzore. Teško je povjerovati da su vlasnici objekata - koji su instalirali nadzorne kamere – držali ih isključene ili bez mogućnosti snimanja – ističe izvor Televizije E i Portala ETV iz Uprave policije. Kako kaže naš sagovornik, sa manjeg broja objekata je izuzet videonadzor ali do sada nije viđeno mnogo korisnog materijala. Riječ je o kamerama sa udaljenih objekata, tako da se na izuzetim snimcima ili ne vidi jasno sporni događaj ili se vidi manji segment koji ne doprinosi indetifikaciji Danila Mandića kao počinioca krivičnog djela. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250429180412_92d81d44dc7cfe5b8f3e089584d252ac1b0578d92c687b60e7cbdd8446767742.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250429180412_92d81d44dc7cfe5b8f3e089584d252ac1b0578d92c687b60e7cbdd8446767742" data-rendition-name="original" width="2500" height="1543" loading="lazy" alt="ČEKAJUĆI IZVJEŠTAJ: Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici "> <figcaption> ČEKAJUĆI IZVJEŠTAJ: Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici(Photo: Savo Prelevic) </figcaption> </figure>  Na osnovu dosadašnjih snimaka jedino je moguće, ističu naši sagovornici, identifikovati džip ,,rendž rover” i zato policija ne odustaje od verzije da je Mandić koristio službeno vozilo Skupštine Crne Gore. &nbsp; DRŽAVNA ,,OMERTA” &nbsp; Očigledno da je nekoliko sati policijskog mirovanja, kada – iz nepoznatog razloga - nije ni potraživan Danilo Mandić, iskorišćeno da se zametnu tragovi koji bi ukazivali na njegovo učešće u kriminalnom činu. Istovremeno, i dvojica oštećenih su uspjeli da usaglase svoje iskaze a da ni jednom riječju ne ukažu da je vinovnik incidenta sinovac predsjednika parlamenta. &nbsp; <blockquote>Kao da je nastupila neka omerta, zavjera državnog ćutanja. Što budi osnovanu sumnju da su se neki ljudi potrudili da se istina o dešavanjuma 19. aprila ne sazna. I sada je možda jasnije zbog čega je pravni zastupnik Mandića, advokat Miroje Jovanović, bio miran i apsolutno ubijeđen da će prvobitna policijska verzija biti oborena u nedostatku dokaza. &nbsp;</blockquote> Crnogorska javnost i danas ne zna istinu zbog čega je osnovno tužilaštvo bilo o događaju 19. aprila obaviješteno nakon sat i dvadeset minuta, a Više državno tužilaštvo tek poslije puna četiri sata. Nije poznato i ko je iz vrha policije naredio da se ne traga za Mandićem i da se ne ide u pretres kuće u kojoj stanuje. Iz Generalnog sekretarijata Skupštine nijesu se udostojili da odgovore ko je i kada zadužio službenog džipa ,,range rover”...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025042918048_c33b4de4875c2b13630ff9e222b9bd19c9ab932970585629ed64f56b1000c590.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025042918048_c33b4de4875c2b13630ff9e222b9bd19c9ab932970585629ed64f56b1000c590" data-rendition-name="original" width="750" height="430" loading="lazy" alt="PREDVIĐANJE GUBITKA DOKAZA: Advokat Miroje Jovanović, zastupnik Danila Mandića"> <figcaption>PREDVIĐANJE GUBITKA DOKAZA: Advokat Miroje Jovanović, zastupnik Danila Mandića(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Kao da je nastupila neka omerta, zavjera državnog ćutanja. Što budi osnovanu sumnju da su se neki ljudi potrudili da se istina o dešavanjuma 19. aprila ne sazna. I sada je možda jasnije zbog čega je pravni zastupnik Mandića, advokat Miroje Jovanović, bio miran i apsolutno ubijeđen da će prvobitna policijska verzija biti oborena u nedostatku dokaza. &nbsp; Bilo bi dobro da se u međuvremenu što prije oglasi i nadležno više tužilaštvo i saopšti: da li možda Danilo Mandić - višestruki kriminalni povratnik, registrovan za više krivičnih djela sa elementima nasilja – nevin leži u tridesetodnevnom pritvoru?! &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Ima li video zapisa da je Danilo Mandić pucao na Darka Perovića i Arisa Turkovića?

Glavni grad saopštio je da je Fudbalski klub Budućnost danas dobio novi Nadzorni odbor koji čine Boško Kovačević, Danilo Šaranović, Vesna Brajović, Stevan Popović i Feđa Smatlik.
Na konstitutivnoj sjednici Nadzornog odbora za predsjednika Nadzornog odbora i predsjednika kluba izabran je Boško Kovačević.
U saopštenju Glavnog grada ističe se biografija Kovačevića, ali ne i članova Nadzornog odbora. Jedan od njih - Feđa Smatlik ima krivični dosije.
Policija je 2018. godine saopštila da je Feđa Smatlik osumnjičen da u julu 2017. zapalio dva dva vozila bivšeg policijskog inspektora Mrđana Kovačevića.
Smatlik se, kako su tada saopštili iz policije, sumnjičio da je počinio ktivično djelo izazivanje opšte opasnosti u sticaju sa krivičnim djelom uništenje i oštećenje tuđe stvari.
Požar koji je podmetnuo na dva vozila Kovačevića se prošio i na tri vozila koja su bila parkirana u blizini.
Smatlik je nekoliko mjeseci bio van Crne Gore, odnosno bio je nedostupan nadležnim organima zbog čega je za njim bila raspisana nacionalna i međunarodna potjernica.

Tag: nekretnine