<p>Politikolog i bivši predsjednik Liberalnog saveza Crne Gore (LSCG) <b>Ranko Đonović</b> ocijenio je da trenutnoj vlasti odgovara institucionalni haos, jer im, kako tvrdi, nije u interesu da sistem funkcioniše.&nbsp;</p>
<p>Gostujući u emisiji <i>Na kraju dana</i> na Televiziji E, Đonović ukazao je na ćutanje zvaničnika povodom najnovijeg <i>Non-pejpera </i>Evropske komisije, u kojem se konstatuje da je sutkinja Ustavnog suda <b>Dragana Đuranović</b> razriješena sa funkcije suprotno Ustavu.</p>
<p>– Niko iz vlasti se nije oglasio povodom tog dokumenta, što nije iznenađujuće. Njima je važno da institucije ne funkcionišu – kazao je Đonović.</p>
<p>On je upozorio da Crna Gora, uz stalni rast javnog duga, troškova i zapošljavanja, a bez funkcionalnih institucija, ide ka statusu nesposobne države.</p>
<p>– Sve više ličimo na zemlju koja ne može sama sebe da izdržava, a onda postajemo zavisni od pomoći, što otvara vrata spoljnim uticajima. Ne zaboravimo da se sve radi po šemi <b>Aleksandra Vučića</b> – rekao je Đonović, dodajući da je vlastima u interesu da Ustavni sud bude „na ivici postojanja“.</p>
<p>Govoreći o moralnoj odgovornosti sudija Ustavnog suda i akademske zajednice, Đonović je istakao njihovu pasivnost.</p>
<p>– Vrlo rijetko se oglasi neko od univerzitetskih profesora ili akademika. Kao da se ovo ne dešava u njihovoj državi. Sjutra će neko dijete morati da kaže da mu je otac bio taj koji je tada ćutao – kaže on.</p>
<p>Đonović se osvrnuo i na proevropsku orijentaciju građana Crne Gore, navodeći da gotovo 80 odsto populacije podržava ulazak u Evropsku uniju, dok vlast, kako kaže, djeluje suprotno tom cilju.</p>
<p>– Postavlja se pitanje do kada će građani Crne Gore svojim glasom da biraju ovakve nosioce vlasti. Kome misle da ostave svoju đecu, da ostave grobove svojih predaka? Ima hiljade razloga zbog kojih se čovjek zapita: jesmo li mi stvarno nacija koja je zaostala u razvoju? – rekao je on.</p>
<p>Komentarišući razrješenje sa funkcije sutkinje Đuranović, Đonović tvrdi da je vlastima cilj da uklone svaki glas razuma.</p>
<p>– Njima je bilo u interesu da je sklone, bilo penzijom, bilo na drugi način. Žele da sve što ima trunku razuma bude uklonjeno sa političke scene. Vi znate ko je postavio ovu vlast. Danas mnogi ćute jer su se namjestili. Ljudi iz PES-a danas ćute zbog fotelja koje imaju ili kojima se nadaju – ocijenio je Đonović.</p>
<p>On je poručio &nbsp;da su politički marginalizovani građani Crne Gore jedini koji još pokušavaju da se bore, ali da to, kako kaže, nije dovoljno.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na YouTube kanalu Televizije E.</p>
<p>&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DhwzCGB5a-uc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>&nbsp;</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Đonović: Vlasti odgovara haos – cilj im je da institucije ne funkcionišu

<p>Predsjednik Skupštine Crne Gore <b>Andrija Mandić</b> uživa podršku zahvaljujući interesnoj i klijentelističkoj većini iako za njegovu smjenu postoji na desetine razloga, ocjenjuje je politikološkinja <b>Nevena Kovačević</b>.</p>
<p>Gostujući u emisiji <i>Na kraju dana</i> na Televiziji E, Kovačević je oštro kritikovala nosioce vlasti, posebno Mandića, podsjećajući da se njegova podrška u parlamentu rapidno smanjuje.</p>
<p>– Za izbor Mandića glasalo je 49 poslanika, a 3. juna je imao podršku 41. Istina, predstavnici manjinskih partija nijesu prisustvovali, ali je to ipak labava većina. No, prema njihovom konceptu, to je – kako reče poslanica Nedović – demokratija. Mi zapravo živimo u autokratiji – rekla je Kovačević.</p>
<p>Kao poseban paradoks, ona je izdvojila činjenicu da funkciju predsjednika Skupštine obavlja samoproglašeni četnički vojvoda koji odbija da čestita Dan nezavisnosti Crne Gore.</p>
<p>– Ne bi mogao da obnaša tu funkciju da nije bilo obnove nezavisnosti. Sasvim otvoreno slavi koljače sunarodnika - onih koji su pobjegli sa sjednice – dodala je Kovačević.&nbsp;</p>
<p>– Da li nisu imali stav, nisu smjeli da ga iskažu, ili su podložni ultimatumima, ucjenama i prijetnjama – ostaje otvoreno pitanje. No, ovo sa njegovim bratanićem je samo vrh ledenog brijega. Posljednja dešavanja bi morala alarmirati crnogorsku javnost i njegove koalicione partnere, ali to se, kao što vidimo, ne dešava – kazala je ona.</p>
<p>Kovačević je komentarisala i najnoviji <i>Non paper</i> Evropske komisije, koji se odnosi na napredak Crne Gore u oblasti vladavine prava, posebno u kontekstu poglavlja 23 i 24.</p>
<p>– Naglašeno je sve ono što vlast pokušava da predstavi kao impresivan rezultat. Vidimo da čak i Evropska komisija, koja je dugo bila pasivna, sada konstatuje stagnaciju nakon početnog napretka kada je Crna Gora dobila IBAR – kazala je Kovačević.</p>
<p>Posebno je istakla dijelove izvještaja koji se odnose na krizu u Ustavnom sudu.</p>
<p>– Dok vlast tvrdi da Sud funkcioniše bez problema, Evropska komisija jasno konstatuje da sa četiri sudije ne može da donosi odluke. Takođe, konstatuju da dogovor o obustavi postupka izbora sudije do mišljenja Venecijanske komisije nije ispoštovan, iako su se na to obavezali premijer Spajić, opozicija i ambasador Satler – naglasila je.</p>
<p>Prema njenim riječima, vlast koristi formalne mehanizme demokratije za stvaranje slike legitimiteta, dok se suštinski urušavaju institucije i zanemaruju demokratski principi.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DMm5BoNQgyzU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>&nbsp;</p>

Kovačević: Mandić opstaje zahvaljujući labavoj većini i političkoj trgovini

<p>Politikolog <b>Alek Barović</b> ocijenio je da aktuelna politička situacija u Crnoj Gori predstavlja sistemsku eroziju državnosti i suvereniteta, u kojoj, kako tvrdi, prevladava politička trgovina i interesna logika. U emisiji „Na kraju dana“ na Televiziji E, Barović je posebno kritikovao tok jučerašnjeg skupštinskog zasjedanja, na kome se raspravlja o povjerenju predsjedniku Skupštine<b> Andriji Mandiću</b> i glasa o Sporazumu sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, koji se odnosi na turizam i razvoj nekretnina.</p>
<p>- Najlakše im je da drže tu neku situaciju u kojoj je svima lijepo, tako da je eto Mandić ostao predsjednik Skupštine, PES-u je dato izglasavanje Sporazuma gdje iza svega stoji neka velika korupcija, svi sretni i zadovoljni. Bošnjačka stranka, vidjeli smo, utekla i oni namireni i to je to - kazao je Barović.</p>
<p>Prema njegovim riječima, činjenica da Sporazum sa UAE nije bio prva tačka dnevnog reda, već je prethodno održano glasanje o Mandićevom povjerenju, predstavlja klasičan primjer političkog dogovora i kalkulacije.</p>
<p>- Budući da su bili neki nagovještaji da će možda određeni poslanici PES-a glasati za njegovu smjenu, on je htio prvo da se odrede o njemu, pa da se on onda odredi o onome što je interes političke grupacije iz koje dolazi premijer - istakao je Barović, uz napomenu da pokret Evropa sad ne smatra klasičnom političkom partijom.</p>
<p>- Vidimo mjesecima da se radi o jednoj skupini različitih interesnih grupacija koje imaju svoja različita tumačenja, shvatanja, ideologije i poimanja. Tako da je predsjednik Skupštine prvo želio da vidi šta oni misle o njemu, pa onda on njima da uzvrati uslugu - dodao je.</p>
<p>Govoreći o sveukupnoj slici političkog trenutka, Barović ističe da je zo slika današnjice.</p>
<p>- To je slika današnje Crne Gore u kojoj živimo, ali građani su birali da Crna Gora postane ovakvo rasulo i plijen, što nikad u svojoj istoriji nije bila, već država kao država. Međutim, ona polako gubi svoje obrise državnosti i suverenosti i postaje jedan obični plijen, o koji svako može da se ogrebe kad mu za to pripadne na um - kazao je Barović.</p>
<p>Osvrnuo se i na ponašanje Bošnjačke stranke u vezi sa glasanjem o smjeni predsjednika Skupštine, koje je ocijenio kao „katastrofalno“.</p>
<p>- Čak je i jedan od poslanika Bošnjačke stranke došao u plenarnu salu odmah nakon završetka glasanja... pa da bar sačeka da danas ne dolazi uopšte, da ga ljudi ne gledaju, da se to ne piše po medijima – međutim, nije ni to uradio. Izgleda da je Bošnjačka stranka komplet prešla u neku četničku priču i neka im je hairli, što se kaže, neka uživaju, očigledno im je tamo bilo i mjesto- smatra Barović.</p>
<p>Zaključno, politikolog je izrazio nadu da će „pripadnici bošnjačkog naroda to da vide i shvate“, te da će „Bošnjačka stranka, u skladu sa svojim djelovanjem, ponašanjem i saradnjom sa neprirodnim partnerima, platiti političku cijenu, što je sasvim legitimno i demokratski“.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DqPF1JIcocM8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Barović: Osnivači Bošnjačke stranke bi se danas jako, jako stidjeli od onoga što ta stranka danas predstavlja

<p>Dokle god deklarativni građanisti zarad bilo kakvih interesa - bilo ideoloških, bilo foteljaških, bilo nekih funkcionerskijh apanaža - ostaju u koalicijama sa krajnje desnim opcijama, mi nemamo vrijednosnu šansu da se zaista istinski okrenemo ka Evropi - ocijenila je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, politikološkinja i kolumnistkinja Analitike <b>Nevena Kovačević</b>.</p>
<p>Osvrt Evrope na Crnu Goru, ali i na region, prema njenim riječima, nije objektivan, jer vjerovatno gledaju iz neke druge perspektive - i više kroz ružičaste naočare.</p>
<p>- Sporazum koji je (p. a. premijer <b>Milojko</b>) <b>Spajić</b> potpisao sa opozicijom je prije, čini mi se, prekršen nego što je potpisan, jer se odmah nakon potpisivanja tog Sporazuma počelo opet sa potenciranjem istih tema, apsolutno se bije odstupilo od one agende koju parlamentarna većina zastupa, a premijer Spajić nema snage da se suprotstavi. Sa druge strane, vi imate ono što je politički pametno kada je riječ o italijanskoj premijerki, ako se sjećate ona je došla na vlast kao neko ko je bio predstavljen kao predstavnik ekstremne desnice, međutim ona je napravila politički pametno jedan dobar balans da se ne zamjera previše velikim silama, odnosno onima koji su nekakva kontra teža Evropi, a da sa druge strane ne radi ni ono što je suprotno državnim interesima Italije, tako da ona vodi jednu vrlo pragmatičnu politiku, i u tom smislu evropski lideri možda i ove naše regionalne posmatraju na isti način, da i oni umiju da tako balansiraju, da i oni negdje mogu da nađu te strateške politike, koje ne bi nužno bile ideološki obojene, nego bi ipak na kraju bile suštinski okrenute ka Evropi - rekla je Kovačević.</p>
<p>Sagovornica emisije Na kraju dana podsjeća na izjavu poslanika građanskog Pokreta Evropa sad <b>Vasilija Čarapića</b> da oni teže da budu korektiv predsjedniku Opštine Nikšić <b>Marku Kovačević,</b> te dodaje da se ne može biti korektiv nekome ko ima fašističke stavove.</p>
<p>- Sa (p. a. predsjednikom Skupštine <b>Andrijom</b>) <b>Mandićem</b> znamo na čemu smo, sa (liderom Novse srpske demokratije <b>Milanom</b>) Kneževićem i sa Kovačevićem mi znamo, ali možda neupućeni i onaj mali broj naivnih građana i građanki Crne Gore još vaga na čemu smo sa PES-om i Demokratama, iako ja mislim da je to vrlo jasno. Kod PES-a je dobar dio ideološki obojen upravo shodno ovoj parlamentarnoj većini sa kojom su, a onaj drugi dio ostaje u toj koaliciji, odnosno u tom aranžmanu zarad nekih ličnih interesa i pozadina u suštini dođe na isto. Ja bih voljela da sve ove poruke koje mi čujemo iz Evrope se primjenjuju u praksi i da mi zaista imamo nekakva praktična uvjerenja da će do ulaska u Evropsku uniju zaista doći, a ta praktična uvjerenja nama ne može da da Evropa, može podrškom koju nam daje i ocjenom našeg napretka zasnovanog na zaslugama, ali ako se naš napredak bude ocjenjivao shodno zaslugama, bez poklanjanja poput onoga kakav smo imali darivanjem IBAR-a, onda nećemo.dobro proći i onda nećemo otići dalje od Ibarske magistrale, to sam davno rekla, nažalost - zaključila je Kovačević.&nbsp;</p>
<p>Smatra da je "sve ovo lijepo i ambiciozno, da ima jedan optimističan prizvuk", ali da ona to mora da posmatram sa dozom realnog skepticizma.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DZTKt4_bfwjo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Kovačević: Dokle god deklarativni građanisti ostaju u koalicijama sa krajnje desnim opcijama, mi nemamo vrijednosnu šansu da se okrenemo Evropi

<p>(S)avetnica i večeras u emisiji "Na kraju dana" na Televiziji E.</p>
<p>Pratite emisiju od 20 sati.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DHy5L6RPRBOI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(S)avetnica i retroaktivni Momo Gramofon

<p>Iza ocjene potpredsjednika Skupštine Crne Gore <b>Nikole Camaja</b> da mu ne bi smetalo da bude više službenih jezika u upotrebi, upoređujući to sa švajcarskim konceptom, krije se i neka njegova politička agenda, koja je spremna za neku budućnost, ali on osjeća da još nije trenutak da tu svoju političku agendu predoči crnogorskoj javnosti, zbog toga je oprezan bio i kazao, uz određenu zadršku, da treba sačekati neko pravo vrijeme koje će biti valjda uskoro - kazala je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, urednica rubrike Velike istraživačke priče na Portalu ETV <b>Kaćuša Krsmanović</b>.</p>
<p>Zabrinjavajuće je, prema njenim riječima, da to što radi predsjednik Skupštine Crne Gore <b>Andrija Mandić </b>podržavaju i predstavnici nacionalnih manjina koji su dio vlasti, iako većina ćuti, drugi zdušno podržavaju. Ono što Krsmanović jako rastužuje je, kako navodi, zbog čega Bošnjačka stranka ćuti na sve ove ispade Mandića.</p>
<p>- Zar njihov glas ne bi trebalo da bude jači snažniji?! Zar njihov glas ne bi trebao da bude podrška građanskoj Crnoj Gori?! To je ono što me brine, ali uvjerena sam da većinski Bošnjaci i muslimani u Crnoj Gori ne misle kao njihovi politički predstavnici u parlamentu, i ne podržavaju ideje Mandića. Potpuno sam sigurna u to, jer su, između ostalog, oni žrtve politike koju je nekada podržavao Mandić, a podržava je i sada. Sjetimo se ratnih zločinaca i njihove podrške crkvi Srbije koja je direktno učestvovala u ratovima na prostorima bivše SFRJ, i raspadu te državne zajednice - navela je Krsmanović.</p>
<p>Ocjenjuje da Mandiću i kamarili na vlasti smeta sve što je crnogorsko, pa tako i činjenica da u Ustavu piše da je službeni jezik u Crnoj Gori crnogorski, a smeta im i država Crna Gora.</p>
<p>- Oni su se borili decenijama da Crna Gora bude dio ,,srpskog svijeta”, da bude dio neke srpske državne zajednice. Nažalost, oni su vlast već skoro pet godina, oni sprovode tu političku agendu ,,srpskog sveta”, vrlo agilno, vrlo ažurno, i korak, po korak, oni nigdje ne žure, kao što svjedočimo svakoga dana. Oni uspijevaju da ostvare svoje ciljeve, a Andrija Mandić predano radi na tome, i moram da kažem da je vrlo, vrlo temeljan. Znamo da jedna od smetnji konceptu ,,srpskog sveta” i crnogorski jezik, i sve vezano za crnogorski identitet. Jedan od načina da se taj jezik ukine je upravo da se u Ustavu promijeni ta norma, to Andrija Mandić govori još od popisa, kad su proglašeni rezultati popisa on je rekao sad je konačno vrijeme da srpski jezik bude službeni jezik u Crnoj Gori, i to je njihov način da polako ubijaju Crnu Goru, sve što je crnogorsko, sa krajnjim ciljem ubijanja države Crne Gore, kao što se to dogodilo i 1918.godine. Vjerujem da ipak neće uspjeti, vjerujem da u Crnoj Gori postoji snaga, da postoji građanska svijest, da postoje snažne i političke i društvene elite koje će onemogućiti ovaj naum Andrije Mandića, da to neće, naravno, dozvoliti ni naši politički predstavnicu u Skupštini Crne Gore, ali hoće li on insistirati na tome, naravno da hoće - rekla je Krsmanović.&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D_xmm5-ezm0U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Krsmanović: Iza ocjene Camaja da bude više službenih jezika u upotrebi krije se neka njegova politička agenda

<p><b>Sula Radov</b> je bio je poštovan od svojih savremenika, a i od svojih potomaka će biti poštovan, zato što je uspijevao da suštinski izrazi misao o svijetu, životu, čovjeku, o ljudskoj zajednici, o smislu i načinu ljudskog ponašanja, i po tome je on mudrac koji me inspirisao na jednu moju umjetničku projekciju - kazala je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, prof. dr <b>Sonja Šundić Tomović</b>.</p>
<p>Sula Radov, crnogorski Sokrat, čuvar pravde i narodne mudrosti. U vremenima kada su riječi bile zakon, a pravda svetinja, u srcu Katunske nahije stasao je čovjek čije ime i danas sija kao simbol čojstva, poštenja i oštroumnosti. Plemenski kapetan, narodni sudija i mudrac Sula je ostavio neizbrisiv trag u crnogorskoj istoriji, ne samo kroz presude i izreke, već i kroz život koji je svjedočio da pravda nije stvar sile, već istine i čestitosti. </p>
<p>Njegove misli prenošene su s koljena na koljeno, postale su dio narodnog duha, a njegovi stavovi o pravu, slobodi govora, i odgovornosti pred zajednicom ostaju podsjetnik da istinska snaga društva leži u pravdi i slobodi misli. Ako bi uveli zakone koji bi gonili poganu riječ, onda bi ubili slobodu riječi, govorio je Sula ukazujući da se demokratsko društvo gradi na otvorenom dijalogu i hrabroj misli, a ne na strahu i pritisku. </p>
<p>Fondacija Sula Radov za sjutra planira brojne aktivnosti kako bi obilježili rođenje ovog velikana, kojeg nazivaju i crnogorskim Sokratom, zbog toga su gosti u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, bili predsjednik skupštine fondacije Sula Radov prof.dr <b>Branislav Radulović</b> i autorka drame "Sula Radov i četiri Petrovića” prof. dr Sonja Tomović Šundić.</p>
<p>Profesorica Tomović je izradila, kaže Radulović, jednu izvanrednu dramu, koja će, naglašava on, biti premijerno predstavljena 6.marta, jer, ističe on, se 6. mart 1872.godine vezuje se za datum smti Sule Radova.</p>
<p>- Biće čitav set prigodnih događaja, od onoga koji se vezuje za njegove Komane, tamo je 1998. godine postavljeno spomen obilježje, biće položen vijenac. Isto tako delegacija fondacije biće sjutradan i ispred Vlaške crkve na Cetinju, gdje je podignut spomenik i gdje je sahranjen, knjaz Nikola mu je podigao spomenik 1872.godine, a ono što će biti centralni događaj zasigurno je prezentacija i predstavljanje drame, zahvalnost profesorici Tomović što je ovim autorskim naporom dala novi život Suli Radovom, i svemu onome što je zaoštavština, kako ste kazali, crnogorskog Sokrata, jednog izuzetnog mudrog čovjeka koji je simbol etike u crnogorskom društvu, a zasigurno i ostavio i vrlo veliki udio kod nas pravnika sa svojim izrekama, i svojim anegdotama, i svojim porukama, a neke od njih uklesane su i na spomen ploči koju je fondacija poklonila Pravnom fakultetu Univerziteta Crne Gore - rekao je Radulović.</p>
<p>U njenom dramskom opusu, kaže Tomović, Sula Radov je inspiracija koja je poslužila, ističe ona, da iskaže svoj umjetnički senzibilitet. Dinastija Petrović je po svim parametrima, objašnjava Tomović, jedna od najznačajnih na Balkanu, a Sula Radov je bio savremenik, podsjeća ona, sva četiri velika vladara iz dinastije Petrović, i sa svima njima određene relacije što je, kako kaže, jako podsticajno za dramu.</p>
<p>- Radi se o jednoj veoma markantnoj figuri, koji poput Sokrata, i poput svih velikih učitelja čovječanstva nije ništa napisao, ali to su one ličnosti koje su izazivale poštovanje okoline svojom riječju, svojim govorom, svojim usmenim načinom saopštavanja svojih ideja i misli. To su bili veliki besjednici, retori, koji su saopštavali svoje shvatanje svijeta, života, zajednice, politike, društva, veoma sažeto, kondenzovano. Sula je bio takav čovjek. Bio je poštovan od svojih savremenika, a i od svojih potomaka će biti poštovan, zato što je uspijevao da suštinski izrazi misao o svijetu, životu, čovjeku, o ljudskoj zajednici, o smislu i načinu ljudskog ponašanja, i po tome je on mudrac koji me inspirisao na jednu moju umjetničku projekciju. Kao dramski pisac, ili kao pisac, ne morate se držati u potpunosti faktografije, dozvoljeno je da na osnovu nekog ličnog iskustva, ili imaginacije, ili nekih spisateljskih zakonitosti, prosto oživljavate lik, to je s jedne strane, a s druge strane moje ambicija nije bila da napravim jedan post moderni pozorišni komad, koji će eksperimentisati u jednom postmodernističkom maniru avangardnim tehnikama u pozorištu, već da u jednom klasičnom maniru, sa dozom humora, pokušavala sam uvijek da zadržim dozu humora, da predstavim Sulu, koji je, kao što sam rekla, meni bio izuzetno zanimljiv i značajan - zaključila je Tomović.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DJDX-saT4l9E&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tomović Šundić: Sula Radov mudrac koji me inspirisao; Radulović: On je simbol etike u crnogorskom društvu

<p>Inicijativa za donošenje zakona o rehabilitaciji i obeštećenju političkih zatvorenika Golog otoka, Svetog Grgura i drugih zatvora, koju je prošle sedmice crnogorskim parlamentarcima uputio predsjednik Crne Gore <b>Jakov Milatović</b>, čini se da za sada nije privukla značajnu reakciju javnosti i opozicionih političara.</p>
<p>Iako je upit Pobjede ovim povodom proslijeđen svim predstavnicima političkih subjekata u zemlji, pozitivne reakcije i podrška predsjednikovoj inicijativi za sada stiže iz redova Demokratske Crne Gore i Nove srpske demokratije, dok je šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista <b>Andrija Nikolić</b> za list kazao da ta partija ne želi da razmatra bilo kakve prijedloge koji dolaze od strane Milatovića.</p>
<p>Portparol Demokratske Crne Gore <b>Mitar Paunović </b>je kazao da ta stranka snažno podržava rehabilitaciju svih nevino stradalih i politički progonjenih na Golom otoku, Svetom Grguru i drugim zatvorima, gdje su ljudi mučeni samo zato što su mislili drugačije, govorili slobodno i sanjali pravednije društvo.</p>
<p>- Nema budućnosti bez istine, nema pomirenja bez pravde. Država koja ne prizna bol svojih građana ostaje zarobljena u prošlosti. Zbog toga se zalažemo da svaka nepravda dobije ime, svaka žrtva dostojanstvo, a svaki potomak istinu. Jer samo na istini možemo graditi društvo u kojem se nikada više neće desiti Goli otok - dodali su u odgovoru Pobjedi.</p>
<p>Paunović je kazao da se na ovaj način ne traži osveta, već pravda.</p>
<p>- Ne dižemo ruku na prošlost, već ruku pomirenja prema budućnosti. I zato ćemo uvijek biti na strani onih koji su patili i onih koji čekaju da njihova patnja bude priznata. Danas, dok slobodno govorimo, dok slobodno biramo, dugujemo onima koji su ćutali u lancima. Dugujemo im da nikada više niko ne bude zatvoren zbog misli, da nikada više strah ne bude zakon - zaključuje se u odgovoru Paunovića.</p>
<p>Potpredsjednik Vlade i funkcioner NSD-a <b>Budimir Aleksić</b>, takođe, smatra da je riječ o dobroj inicijativi koju treba podržati i koja bi trebalo da okuplja crnogorsko društvo i sve aktere političkog života.</p>
<p>- Ovdje je riječ o pokušaju zadovoljenja pravde i da se bar na određeni način „odužimo“ stradalnicima tih logora, a njihovim porodicama pokažemo da zaslužuju poštovanje i sjećanje - kazao je Aleksić.</p>
<p>On je ocijenio da bi na širem društvenom aspektu ovom temom trebalo da se bave svi učesnici javnog života, a posebno Crnogorska akademija nauka i umjetnosti kroz organizaciju raznih panela i naučnih susreta na kojima bi se govorilo o temama koje „bole“ crnogorsko društvo.</p>
<p>Prema podacima bivšeg saveznog sekretarijata za unutrašnje poslove SFRJ, na Golom otoku i u ostalim zatvorima bilo je 16.101 zatvorenik, od čega su čak 3.390 bili iz Crne Gore što je, ako govorimo u procentima, najveći broj u odnosu na broj stanovnika.</p>
<p>Obrazlažući tekst inicijative, predsjednik Milatović je rekao da bi njenim prihvatanjem Crna Gora počela važan proces suočavanja s prošlošću i ispravljanja istorijskih nepravdi.</p>

Pozitivno odgovorili NSD i Demokrate, DPS ni ne zanimaju Milatovićeve ideje

<p>(S)avetnica će biti večerašnja gošća emisije "Na kraju dana". 

Emisiju "Na kraju dana" možete pratiti od 20 sati svakog radnog dana na Televiziji E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DVIc0OBbfJ-g&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(S)avetnica u emisiji "Na kraju dana"

<p>U večerašnjoj emisije "Na kraju dana" gosti su studenti iz neformalne organizacije “Kamo śutra” <b>Anastasija Martinović</b> i <b>Milo Perović.</b></p>
<p>Podsjetimo, neformalna grupa studenata “Kamo śutra” za sjutra, 16.januara, zakazala je drugi protest ispred zgrade MUP-a odakle će tražiti da se do kraja rasvijetli odgovornost za dva masovna ubistva koja su se dogodila na Cetinju tokom prethodne dvije i po godine.</p>
<p>Studenti će, kako su najavili, i na ovom protestu tražiti ostavku ministra unutrašnjih poslova<b> Danila Šaranovića</b> i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu<b> Alekse Bečića</b>.</p>
<p>Pozvali su građane da se 16. januara u 19:30 sati okupe ispred zgrade Ministarstva unutrašnjih poslova, odakle će, kako su najavili, uslijediti i mirna šetnja do zgrade Vlade Crne Gore. </p>
<p>Emisiju "Na kraju dana" možete pogledati večeras od 20h na TV E.</p>

Studenti iz “Kamo śutra” gosti emisije "Na kraju dana"

<p>Napetost na krajnjem sjeveru svijeta raste. Predsjednik SAD Donald Tramp želi Grenland, Rusija modernizuje svoje arktičke vojne baze, a kineski ledolomci otvaraju nove trgovačke rute.</p>
<p>Dok se bitka za jednu od najhladnijih tačaka svijeta zahuktava, sve krhkija bezbjednosna ravnoteža počinje da se urušava, potencijalno vodeći ka novoj trci u naoružanju, piše BBC.</p>
<p>Zašto Arktik postaje epicentar geopolitičkog nadmetanja? Da biste razumijeli važnost Arktika za svjetske sile, pogledajte svijet iz drugačijeg ugla - bukvalno.&nbsp;</p>
<p>Zaboravite ravne mape: pogledajte Arktik odozgo, sa vrha planete. Tada postaje jasno zašto je region ključan - i zašto se borba za njegovu zemlju, more i nebo ubrzava.</p>
<p><b>"Granica odvraćanja"</b></p>
<p>Tramp je više puta izjavio da želi Grenland.</p>
<p>- Treba nam Grenland iz razloga nacionalne bezbjednosti. To mi govore godinama - kazao je Tramp.</p>
<p>U Hladnom ratu, najbrži pravac za nuklearne udare između SAD i SSSR-a bio je upravo preko Sjevernog pola.&nbsp;</p>
<p>SAD su uspostavile bazu u udaljenom dijelu Grenlanda - Tule, danas Pitufik svemirska baza - sa radarima koji i danas igraju ključnu ulogu u američkom sistemu za rano upozorenje od balističkih projektila.</p>
<p>Trampov koncept "zlatne kupole" protiv prijetnji - po uzoru na izraelski Gvozdeni kupolni sistem - upravo bi se oslonio na baze poput Pitufika.</p>
<p>Ali, ovakva težnja SAD-a izaziva zabrinutost u Rusiji i Danskoj, čija je Grenland autonomni dio. Evropljani se tiho pitaju kako bi NATO - savez dizajniran da štiti članice - reagovao kad bi SAD željele teritoriju druge članice.</p>
<p><b>Ruska dominacija</b></p>
<p>Rusija posjeduje više od polovine arktičke obale i ulaže godinama u baze poput Nagurskoje na arhipelagu Franja Josifa.</p>
<p>Poluostrvo Kola, gdje je smještena nuklearna podmornica flota, ključno je za ruski nuklearni arsenal i kapacitet projekcije sile.</p>
<p>Norveški viceadmiral Nils Andreas Stensones kaže da je, nakon ulaska Švedske i Finske u NATO, Baltičko more postalo manje pristupačno za ruske operacije, pa Arktik dobija na značaju.</p>
<p>Ali, iako Rusija želi da zadrži napon nizak kako ne bi iscrpljivala vojsku dok ratuje u Ukrajini, istovremeno izaziva zabrinutost optužujući Zapad da militarizuje Arktik - što može dovesti do eskalacije.</p>
<p><b>Zabrinutost zbog Svalbarda</b></p>
<p>Norveška kontrola nad arhipelagom Svalbard, gdje i Rusija ima prava po sporazumu, mogla bi postati tačka sukoba ako Moskva procijeni da se regija militarizuje.</p>
<p>Takođe, GIUK jaz (Grenland-Irska-UK) predstavlja strateški prolaz za ruske podmornice ka Atlantiku. NATO tu raspoređuje senzore, a Britanija i Island sarađuju u upotrebi vještačke inteligencije za praćenje "neprijateljske aktivnosti".</p>
<p>No, britanski parlament upozorio je da UK nema dovoljno podmornica i patrolnih letjelica da ojača svoje prisustvo u Arktiku.</p>
<p>Put svile preko leda: Kina na horizontu</p>
<p>Zbog topljenja leda, nove trgovačke rute se otvaraju. Do 2040. sjever bi mogao biti bez leda svakog ljeta, što podiže ekonomski značaj regije.</p>
<p>Kina, iako bez arktičke obale, naziva sebe "skoro arktičkom državom" i vidi "Polarni Put svile" kao novu, sigurniju trgovačku rutu u poređenju sa Sueckim kanalom.</p>
<p>Povećava flotu ledolomaca i sarađuje s Rusijom, ali Moskva ne krije nelagodnost zbog rastućeg kineskog uticaja.&nbsp;</p>
<p>Curenje ruskih obavještajnih dokumenata pokazalo je da Moskva sumnja da kineski rudarski i naučni projekti prikrivaju špijunažu.</p>
<p><b>Trka u špijunaži</b></p>
<p>Obavještajni rad na Arktiku je u porastu. Od "signalske" špijunaže do prisustva ruskih i kineskih špijuna pod akademskim maskama. SAD su pojačale prisluškivanje na Grenlandu, što je izazvalo protest Danske - jer "ne možeš špijunirati saveznika", kako je rekla danska premijerka Mete Frederiksen.</p>
<p>Norveška je 2022. uhapsila ruskog špijuna pod maskom brazilskog akademika. NATO takođe bilježi povećan broj sumnjivih dronova u regionu, prenosi Nova.</p>
<p>Tenzije, klimatske promjene, strateške ambicije i novi oblici špijunaže brišu staro pravilo da Arktik ostaje van geopolitičkih sukoba. Iako niko ne želi da militarizuje region - upravo to se dešava.</p>

Borba za kontrolu Arktika se ubrzava i opasnija je nego ikada

<p>Rumunija je, usred modernizacije svoje odbrane, saopštila danas da je postigla sedmogodišnji sporazum sa Izraelom o nabavci vojnih protivvazdušnih sistema, vrijednih više od dvije milijarde eura.</p>
<p>- Ministarstvo odbrane i izraelska kompanija Rafael potpisali su okvirni sporazum o nabavci šest sistema kratkog dometa (SHORAD-VSHORAD) - navodi se u saopštenju vlade Rumunije, koja je članica NATO.</p>
<p>- Program ima za cilj da opremi vojsku sistemima naoružanja dizajniranim za zaštitu od vazdušnih prijetnji, uključujući dronove i krstareće rakete - dodaje se u saopštenju.</p>
<p>Rumunski ministar odbrane Jonut Mosteanu je nedavno na javnoj televiziji uporedio ove odbrambene baterije sa Gvozdenom kupolom koja se koristi za "zaštitu Tel Aviva od iranskih napada".</p>
<p>Rumunija, koja dijeli granicu od 650 kilometara sa svojim ukrajinskim susedom i graniči se sa Crnim morem, modernizuje svoj odbrambeni sistem već nekoliko godina, postepeno zamjenjujući avione i oružje sovjetske proizvodnje, prenosi N1.rs.</p>
<p>Bukurešt je 2024. godine potpisao ugovor o kupovini 32 borbena aviona F-35 od SAD za 6,5 milijardi eura, a ta kupovina opisana je kao "istorijska".</p>
<p>Sada stalno u pripravnosti, Rumunija redovno osuđuje kršenja svog vazdušnog prostora od ruskih dronova i više puta je otkrivala ostatke dronova na svojoj teritoriji.</p>

Rumunija kupuje PVO sisteme od Izraela

<p>a književnu scenu stigla je nova zbirka ljubavne poezije "Iz pepela velikih ljubavi", snažan i autentičan poetski susret dvaju izuzetnih stvaralaca – <b>Zdravka Đuranovića i Nikole K. Čelebića.</b></p>
<p>Zbirka predstavlja spoj dva različita, ali snažno crnogorska poetska izraza. Zdravko Đuranović, istaknuti muzički umjetnik i pjesnik, već decenijama ostavlja dubok trag na kulturnoj sceni Crne Gore i regiona. Njegova pjesma, stih i prisustvo odišu iskrenošću i emocijom, noseći duh naroda i tradicije, pretočen u savremeni poetski izraz.</p>
<p>S druge strane, Nikola K. Čelebić, poznat kao kantautor, publicista i pjesnik, unosi u zbirku bogatstvo iskustava sa raznih meridijana – od rodnog kraja do Pariza. Iako često stvara van granica Crne Gore, njegova poezija ostaje duboko ukorijenjena u zavičaju. Posebno je prepoznat po ljubavnim i rodoljubivim stihovima koje donosi s nepatvorenim osjećajem i snagom izraza.</p>
<p>"Iz pepela velikih ljubavi" donosi emotivna, iskrena i dojmljiva pjesnička promišljanja o ljubavi – onoj koja je gorjela, sagorjela, ali čiji pepeo i dalje zrači toplinom sjećanja, nadanja i snage za nove početke.</p>
<p>Zbirka će biti besplatno dijeljena na promocijama širom Crne Gore i regiona, u želji autora da ljubavnu poeziju približe što širem krugu čitalaca.</p>

Iz pepela ljubavi

<p>13 osoba je poginulo, a 20 ih je povrijeđeno nakon što je autobus sa rudarima sletio u provaliju u ruskoj republici Jakutiji, saopštile su lokalne vlasti.</p>
<p>Nesreća se dogodila kad je vozač izgubio kontrolu nad autobusom koji je sletio u 25-metarsku provaliju.&nbsp;</p>
<p>Nesreća se dogodila na putu koji vodi do Denisovskog rudarsko-prerađivačkog pogona, specijaliziranog za vađenje i proizvodnju uglja.</p>
<p>Ruski istražni odbor, koji istražuje teška kaznena djela, saopštio je da je pokrenuo kaznenu istragu zbog mogućeg nemara. Vlasti su utorak proglasile danom žalosti u regionu, prenosi Index.hr.</p>

Rusija: Autobus sa rudarima sletio u provaliju, 13 poginulih i 20 povrijeđenih

<p>Jedna osoba ubijena je večeras u pucnjavi koja se desila u bašti ugostiteljskog objekta „Taromina“ u Ulici Svetozara Markovića u Podgorici, a dvije su povrijeđene.</p> <p>To je ETV kazala viša državna tužiteljka <b>Irena Burić</b> nakon što je završen uviđaj na licu mjesta. Iz Uprave policije isprva je saopšteno da je ranjena jedna osoba.</p> <p>- Zajedno sa policijskim službenicima Odjeljenja bezbjednosti Podgorica i sa vještakom balističke struke izvršila sam uviđaj na licu mjesta, a nakon što su me policijski službenici obavijestili da je došlo do upotrebe vatrenog oružja u bašti lokala jednog ugostiteljskog objekta kojom prilikom je jedno lice lišeno života, dok su dva lica zadobila tjelesne povrede - kazala nam je Burić.</p> <p>Uviđaj je izvršen i izuzeti su tragovi koji će biti predmet vještačenja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FWs6wAklqsT0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>- A preduzimaju se intenzivne mjere i radnje u cilju utvrđivanja identiteta izvršioca krivičnog djela - dodala je Burić.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FXSo-Q_047dY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Pucnjava se, kako je saopšteno iz Uprave policije, desila oko pet minuta prije ponoći.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250720000732_9f1c6cff898ba712a5c3f54403ea8b69dd2e22a8721d6315eeeabff344f91ad3.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250720000732_9f1c6cff898ba712a5c3f54403ea8b69dd2e22a8721d6315eeeabff344f91ad3" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="pucnjava u pg"> </figure>  <p>- Službenici Uprave policije preduzimaju hitne, sveobuhvatne mjere i radnje u saradnji sa tužiocem u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici u cilju utvrđivanja svih činjenica i okolnosti događaja, identifikacije, lociranja i lišenja slobode izvršioca i rasvjetljavanja cjelokupnog dogaðaja - kazali su u policiji.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FUUjtbIP-Luk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Sa daljim tokom preduzetih aktivnosti javnost će, kažu, obavještavati fazno.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250720010724_1044821b79ecbbfb2d4903076dda7f9fb46deef78a940f6fee80cd16974ccefd.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250720010724_1044821b79ecbbfb2d4903076dda7f9fb46deef78a940f6fee80cd16974ccefd" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Pucnjava Podgorica"> </figure>  <p>Ovo je drugo ubistvo koje se u Podgorici desilo ove sedmice. Prije četiri dana je u Staroj Varoši ubijen <b>Igor Nedović</b>.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpucnjava-u-staroj-varosi-jedna-osoba-tesko-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Jedna osoba ubijena u pucnjavi u Ulici Svetozara Markovića, dvije povrijeđene

<p>Tokom sinoćnje pucnjave u Podgorici u kojoj je ubijen Ivan Milačić hicem je povrijeđena slučajna prolaznica, koju je metak okrznuo, saznaju Televizija E i Portal ETV.&nbsp;</p>
<p>Iako su se iz Uprave policije, povodom ovog događaja, saopštenjima javnosti obratili u dva navrata, ovu informaciju su sakrili, kako bi, koliko je to moguće, umanjili ozbiljnost situacije i sakrili činjenicu da je umalo stradala nevina osoba.&nbsp;</p>
<p>Štoviše, u svom prvom saopštenju koje je medijima poslato jutros oko pola sata iza ponoći iz Uprave policije je saopšteno da je prilikom upotrebe vatrenog oružja jedno lice stradalo, a jedno povrijeđeno.</p>
<p>Da su u pucnjavi koja se desila u bašti ugostiteljskog objekta „Taromina“ u Ulici Svetozara Markovića u Podgorici, povrijeđene dvije osobe javnost je saznala tek jutros oko dva sata iza ponoći kada je to, nakon obavljenog uviđaja Televiziji E saopštila viša državna tužiteljka <b>Irena Burić</b>.</p>
<p>- Zajedno sa policijskim službenicima Odjeljenja bezbjednosti Podgorica i sa vještakom balističke struke izvršila sam uviđaj na licu mjesta, a nakon što su me policijski službenici obavijestili da je došlo do upotrebe vatrenog oružja u bašti lokala jednog ugostiteljskog objekta kojom prilikom je jedno lice lišeno života, dok su dva lica zadobila tjelesne povrede - kazala nam je Burić.</p>
<p>Tek u drugom saopštenju Uprave policije, dostavljenom medijima jutros nešto prije 10 sati, pominje se i druga povrijeđena osoba, ali je izbjegnuta informacija da je riječ o slučajnoj prolaznici.</p>
<p>- Jedno od dva povrijeđena lica je zadržano u Kliničkom centru Crne Gore na liječenju i stabilnog je zdravstvenog stanja, dok je drugo povrijeđeno lice zadobilo laku tjelesnu povredu i ono je pušteno bez zadržavanja i opservacije – saopštili su jutros iz policije.&nbsp;</p>
<p>Pobjeda je objavila da je jedna od ranjenih osoba, <b>Strahinja Raonić</b>, sjedio u kafiću sa stradalim Milačićem.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fivan-milacic-ubijen-u-pucnjavi-u-podgorici-ranjene-dvije-osobe&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Policija krije da je metak okrznuo slučajnu prolaznicu

<p>Vršilac dužnosti direktora Uprave policije <b>Lazar Šćepanović</b>, odgovarajući na pitanja, <b>&nbsp;</b>kazao je pred skupštinskim Odborom za bezbjednost i odbranu da je policija u potpunosti postupala u skladu sa zakonom u slučaju <b>Danila Mandića</b>, bratanića predsjednika Skupštine Crne Gore <b>Andrije Mandića</b>, koji je prvobitno bio osumnjičen za pokušaj teškog ubistva u pucnjavi koja se dogodila 19. aprila u Podgorici, a koje je djelo kasnije prekvalifikovano u izazivanje opšte opasnosti, nanošenje teških tjelesnih povreda i nedozvoljeno držanje i nošenje oružja.</p> <h2>"Gluva" soba</h2> <p>Šćepanović je odbio da ogovori na pitanja da li su pronađeni Mandićevi DNK tragovi i barutne čestice u vozilu, da ne bi, kako je kazao, kompromitovao dokazni postupak, čak iako bi bili saopšteni u tzv. "gluvoj sobi" jer ni ona, kako je kazao direktor UP, "nije više gluva". Saslušanju prisustvuje i advokat osumnjičenog Danila Mandića, <b>Miroje Jovanović</b>.kao navodni predstavnik zainteresovane nevladine organizacije "Društvo za ravnopravnost i toleranciju - AI" koja je osnivač Srpskog radija i Srpske televizije sa sjedištem u Srpskoj kući u Podgorici.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250721120712_705e697490d0eb11a165cf7e8f561a2c44c9a32a9659cc35b8256cef82732bb1.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250721120712_705e697490d0eb11a165cf7e8f561a2c44c9a32a9659cc35b8256cef82732bb1" data-rendition-name="original" width="1445" height="892" loading="lazy" alt="Miroje jovanović"> <figcaption>Miroje Jovanović<span></span></figcaption> </figure>  <p>Poslanik SD-a <b>Nikola Zirojević </b>kazao je da mu je čudno što se govori da "gluva soba" nije gluva.</p> <p>- Čudno mi je da slušamo da gluva soba više nije gluva. Tačno je da postoje curenja iz te sobe, pa se naslovi jednog medija pune iz te sobe. Pojedini mediji imaju više informacija nego &nbsp;tužilaštva. Ne možemo pod izgovorom da soba nije gluva ostati bez odgovora na pitanja - rekao je Zirojević.</p> <p>Šćepanović je odgovorio da je policija uzorkovala tragove i vozila i lica i pribavila naredbe za vještačenje.&nbsp;</p> <p>- To je princip koji vi treba da znate kao članovi odbora. Ali, mišljenje i zaključak te analize vama ne treba. To treba da znaju tužilac, sud i odbrana. Ako bih vam ja dao te podatke, omogućili bi prostor odbrani, jer bi oni izašli neovlašćeno. Povrijedili bismo ZKP. Ne vidim razlog zašto bi vama trebala informacija o barutnim česticama - da li da vi mašete tim danas ispred Skupštine? Ako hoćete da iznesem podatke, možemo prvo da potpišemo izjavu za poligraf, pa onda fino da ne odbijete i da vidimo ko je iznio neovlašćeno podatke - kazao je Šćepanović.</p> <h2>Vozilo Skupštine bilo na mjestu izvršenja kivičnog djela</h2> <p>Kako je istakao Šćepanović, policija je identifikovala vozilo koje je učestvovalo u događaju, a svi prikupljeni dokazi — uključujući snimke video-nadzora, mapiranje kretanja i telekomunikacione podatke — jasno ukazuju na njegovo prisustvo na mjestu izvršenja krivičnog djela, kao i na činjenicu da je u pitanju vozilo Skupštine Crne Gore.</p> <p>On je kazao da je obavljena komparativna analiza kretanja vozila uoči, tokom i nakon krivičnog djela. Sve informacije su uvrštene u spise predmeta, a identifikovano je pet lica koja su te večeri zajedno boravila u ugostiteljskim objektima u Podgorici, kazao je Šćepanović.</p> <p>Prema njegovim riječima, jedno od oštećenih lica, koje isprva nije bilo dostupno policiji, locirano je u mjestu stanovanja i odbijalo je saradnju. Međutim, nakon ljekarskog pregleda utvrđeno je da je zadobilo tešku tjelesnu povredu u predjelu butine, nanesenu dejstvom vatrenog oružja, dok je drugo lice zadobilo lakšu povredu nastalu usljed rikošeta.</p> <p>Šćepanović je kazao da je to bio jasan signal da se stiču uslovi za postupanje Višeg državnog tužilaštva</p> <p>On je kategorički odbacio tvrdnje o političkim uticajima, poručivši da Uprava policije djeluje isključivo na osnovu zakona, bez obzira na identitet osumnjičenih.</p> <h2>Sud spriječio pretres u noćnim satima</h2> <p>Jedan od najproblematičnijih trenutaka u postupku, prema riječima Šćepanovića, bio je pokušaj da se sprovede pretres objekta Danila Mandića u večernjim satima, što je ograničeno članom 83 Zakona o krivičnom postupku. Taj član predviđa da se pretres može vršiti između 6 i 21 sat, osim ako sud ne odredi drugačije zbog opasnosti od odlaganja.</p> <p>Policija je, kako navodi, već u 18.55 časova uputila zahtjev tužilaštvu za hitnu mjeru, koje je „veoma brzo reagovalo“ i dostavilo prijedlog sudu. Međutim, kada je naredba izdata u 20.54 časova, u njoj nije bilo navedeno da se pretres može obaviti i nakon 21.00, što je onemogućilo pravovremeno djelovanje policije.</p> <p>- Policijski službenici su čekali ispred suda. Tražili smo da se u naredbi eksplicitno navede da se pretres može vršiti i nakon 21 čas, ali sud to nije omogućio. Poštovali smo zakon i pretres obavili narednog jutra - rekao je Šćepanović.</p> <h2>Osumnjičeni se predao uz prisustvo advokata</h2> <p>Kako je dalje naveo, Danilo Mandić se policiji predao u prisustvu branioca, nakon čega je lišen slobode zbog sumnje da je izvršio krivična djela pokušaja teškog ubistva i nedozvoljenog držanja oružja.</p> <p>Nakon sprovedenog medicinskog i balističkog vještačenja, tužilaštvo je izvršilo prekvalifikaciju krivičnog djela u skladu sa načelom mutabiliteta: jedno lice zadobilo je laku tjelesnu povredu iz nehata, a drugo težu povredu izazvanu direktnim pogotkom. Prema Šćepanovićevim riječima, projektil koji je pogodio prvog oštećenog ispaljen je iz vatrenog oružja, dok je drugo lice pogođeno fragmentima izazvanim rikošetom.</p> <h2>Podignuta dva optužna predloga protiv Mandića</h2> <p>V.d. direktora Uprave policije kazao je i da su do sada podignuta dva optužna predloga protiv Danila Mandića: jedan za navedena krivična djela, a drugi u vezi sa oduzimanjem vozila.</p> <p>- Mi nismo stranka u postupku, ali želim da javnost zna da je Uprava policije preduzela sve što je bilo u njenoj nadležnosti: obezbijedila je materijalne, personalne i posredne dokaze, sve u skladu sa zakonom i kriminalističkom strukom - naglasio je on.</p> <p>Šćepanović je odbacio kritike da policija nije bila dovoljno stručna ili ažurna, uz opasku da „neki koji pišu knjige i poeziju nemaju ni dio znanja i iskustva koje imaju službenici Uprave policije“.</p> <h2>Pižurica: Čudno mi je što je Mandićev advokat ovdje; Jovanović: Ovo je napad na mene</h2> <p>Poslanik Pokreta Evropa sad <b>Miloš Pižurica &nbsp;</b>kazao je da pruža podršku policiji i da svako pred zakonom mora biti jednak, ali je izrazio i čuđenje zbog toga što je advokat Jovanović, koji je pravobranilac Danila Mandića, na sjednici Odbora.</p> <p>Jovanović je na to kazao kako je u pitanju napad na njega.</p> <p>- Mislim da ovo nije u redu, ovo je napad na moj integritet - kazao je on.</p> <p>Pižuirica je istakao kako Jovanovićevo ponašanje nije u redu, te da je on samo rekao da mu je neobično što je Mandićev advokat tu.</p> <p>- Ovo je potpuno neadekvatno - upadanje u riječ, da neko ne može da završi rečenicu, molim vas da reagujete na ovo - poručio je on predsjedavajućem odbora.</p> <p>Miodrag Laković pojasnio je kako je Jovanović na sjednici kao predstavnik nevladine organizacije.</p> <h2><b>Zirojević: Skandalozan pristup VDT Markovića, u Parlamentu se pojavljuje samo kada se radi o njegovim varijabilama</b></h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250721100736_55747fffdbe904558cb71fdfeeda4fee9fb8efd9671d0821f48ad17e4c4e9150.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250721100736_55747fffdbe904558cb71fdfeeda4fee9fb8efd9671d0821f48ad17e4c4e9150" data-rendition-name="original" width="1919" height="1077" loading="lazy" alt="Nikola Zirojević"> </figure>  <p><br/></p> <p>Pristup Vrhovnog državnog tužioca <b>Milorada Markovića</b> prema Parlamentu i Odboru za bezbjednost i odbranu u potpunosti neprimjeren i skandalozan, ocijenio je poslanik SD-a Nikola Zirojević na početku sjednice posvećene kontrolnom saslušanju VDT-a i direktora Uprave policije <b>Lazara Šćepanovića</b>, a povodom slučaja bratanića <b>Andrije Mandića</b>,<b> Danila Mandića</b>&nbsp;</p> <p>Povodom najavljenog saslušanja Marković je obavijestio Odbor da neće učestvovati na kontrolnom saslušanju jer, kako tvrdi, VDT nije subjekt nadzora tog Odbora.</p> <p>- U dopisu upućenom Odboru, jasno je ukazano da Vrhovno državno tužilaštvo, u skladu sa Zakonom o parlamentarnom nadzoru u oblasti bezbjednosti i odbrane, nije subjekt nadzora Odbora za bezbjednost i odbranu. Ovaj zakon predviđa nadzor nad radom organa izvršne vlasti i državne uprave u oblasti bezbjednosti i odbrane – što ne uključuje Državno tužilaštvo, koje je Ustavom Crne Gore definisano kao jedinstven i samostalan organ- navodi se u saopštenju Markovića.</p> <p>- Parlament je mjesto, između ostalog, gdje je VDT izabran i gdje treba da odgovara na pitanja poslanica i poslanika i, na kraju krajeva, da polaže račune za svoj rad. Ja ću vas ovim putem zamoliti da idući put kada budete pozivali Vrhovnog državnog tužilaca, kažete da su na dnevnom redu neke varijabile za njega, pošto se izgleda on pojavljuje u parlamentu samo kada se glasa o njegovim trostrukim varijabilama – kazao je Zirojević u proceduralnom reagovanju na početku sjednice.</p> <p>Predsjednik Odbora, PES-ov <b>Miodrag Laković</b>, kazao je da ne bi rekao da je skandalozan bilo koji pristup koji se naslanja na zakonske norme.&nbsp;</p> <p>- Ja sam i u proceduri rekao da su ovdje zakonske norme prilično jasne. Mi kao odbor ne nadziremo i ne kontrolišemo rad državnog tužilaštva – kazao je Laković.</p>

Šćepanović: Policija djelovala zakonito u slučaju Danila Mandića, ključni dokazi potvrđuju upotrebu vatrenog oružja i vozila Skupštine

<p>Predsjednik Opštine Budva <b>Nikola Jovanović</b> optužio je lidera Nove srpske demokratije (NSD) <b>Andriju Mandića</b> da stoji iza brutalnoga fizičkog napada na njega 18. jula, tvrdeći da je riječ o politički motivisanom aktu organizovanog kriminala s ciljem preuzimanja kontrole nad gradom.</p> <p>U javnom obraćanju, prvom nakon incidenta, Jovanović se u opširnom saopštenju na Fejsbuku, zahvalio medicinskom osoblju u Budvi i Kliničkom centru Crne Gore (KCCG), posebno ministru zdravlja <b>Vojislavu Šimunu</b> i ljekaru <b>Aleksandru Radoviću</b>. Istakao je da je bolnicu napustio samoinicijativno i na sopstveni rizik kako bi prisustvovao godišnjici smrti svog oca Veselina, koji je, kako je naveo, „čitav svoj radni i životni vijek, kroz Upravu policije, borio protiv istih takvih kriminalaca“.</p> <p>Jovanović tvrdi da je napad bio planiran, a za organizaciju optužuje „mafijaško-političku hobotnicu iz OKG Budvanska“, čiji su pripadnici, kako navodi, „svi označeni kao BIL ili sada OIL lica“.</p> <p>- Radi otklanjanja svake sumnje, iza organizovanog i brutalnog napada na mene stoji lično Andrija Mandić i njegovi kerberi ‘braća Mitrović’ kao članovi organizovane kriminalne grupe koja se u SOCTA dokumentu Uprave policije vode kao bezbjednosno interesantna lica. Mediji su pogrešno prenijeli da se samo jedan od njih vodi kao BIL lice ali je istina da su sva petorica zavedena u policijsku evidenciju kao takva i clanovi su OKG Budvanska. Radi se o licima koja iza sebe imaju izvršenja i optužbe za najteža krivična djela. Svi oni su nesumnjivo članovi, simpatizeri i funkcioneri Nove srpske demokratije a njihov šef Andrija Mandić koji se kukavički krije iza njih - navodi Jovanović.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250720130732_5857685ea36cf1f96ae067d17549bc7ffb6d3b93a6d8ce032aadcad94a650f32.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250720130732_5857685ea36cf1f96ae067d17549bc7ffb6d3b93a6d8ce032aadcad94a650f32" data-rendition-name="original" width="1236" height="347" loading="lazy" alt="Braća Mitrović SOCTA"> </figure>  <p>On je iznio tvrdnje da su se braća Mitrović, „čuvena petorka“ iz Budve, više puta sastajala s Mandićem, uključujući i u sjedištu NSD-a u Hercegovačkoj ulici, kako bi planirali političko preuzimanje vlasti u gradu. Jovanović tvrdi da je upravo to bio razlog zbog kojeg je, kako kaže, „javno raskrinkao“ planove NSD-a i zbog čega je došlo do vanrednih izbora u Budvi.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250720130732_8afc1bac7f745326e043329024f1aa200573585c5c38fdcfbd331e8b77e47eaf.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250720130732_8afc1bac7f745326e043329024f1aa200573585c5c38fdcfbd331e8b77e47eaf" data-rendition-name="original" width="893" height="588" loading="lazy" alt="Mandić sa Mittrovićem"> </figure>  <p><br/></p> <p>- To je isključivi razlog zašto se u Budvu išlo na izbore jer su građani morali da znaju istinu o mafijaškim strukturama i da u skladu sa tim odluče. To je bila moja moralna, politička i ljudska obaveza – kaže Jovanović.</p> <p>Govoreći o samom incidentu, Jovanović navodi da su ga u Budvi napala trojica braće Mitrović – <b>Jovo</b>, <b>Vidak</b> i <b>Milorad</b> – dok je bio u društvu odbornika <b>Srđana Pribilovića</b> i prijatelja <b>Zorana Liješevića</b>, odmah nakon gostovanja u jutarnjem programu RTCG. Posebno je istakao da je jedan od napadača bio naoružan.</p> <p>- Ovdje se nije radilo o ‘fizičkom obračunu’, kako to puleni Andrije Mandića žele da prikažu, jer je jedan od napadača, Jovo Mitrović, tom prilikom bio naoružan i više puta je pokušavao da potegne pištolj prema meni – tvrdi Jovanović.</p> <p>On je uputio kritike na račun policije i tužilaštva zbog, kako tvrdi, neadekvatne reakcije. Postavio je javno pitanje kako je moguće da bezbjednosno interesantno lice „30 godina vrši najteža krivična djela“, a da se slobodno kreće naoružano budvanskim ulicama. Optužio je kotorsko tužilaštvo da je „palo na koljena“ pred NSD-om, navodeći da su dva od tri napadača puštena na slobodu.</p> <p>- Institucije pravosudnog sistema su dokazale da su pale na koljena pred Andrijom Mandićem i NSD koji prikriva neuspjeli napad likvidacije ‘crnih trojki’ koje je poslao na mene – kaže Jovanović.</p> <p>Predsjednik Opštine Budva zahvalio se predsjedniku Crne Gore <b>Jakovu Milatoviću</b> i premijeru <b>Milojku Spajiću</b> na osudama napada, kao i međunarodnim partnerima na interesovanju i podršci.</p> <p>Jovanović je poručio da će „sva saznanja o kriminalnim grupama i budućim aktivnostima“ prijaviti nadležnim organima, tvrdeći da ima informacije o pokušaju angažovanja kriminalnih struktura iz BiH i Novog Sada radi dodatnog pritiska u Budvi.</p> <p>“Udarate u čoporu, mučki i podlo kako samo i umijete. Što se mene tiče, samo ste takli u osinje gnjezdo jer ste me motivisali da se do kraja borim da Crnu Goru izvučem iz kandži mafijasko-kriminalne hobotnice.”</p> <p>Pozvao je Vrhovno državno tužilaštvo da preispita postupanje ODT-a Kotor i optužio bezbjednosne strukture za "opasnu tišinu" koja, kako kaže, znači odobravanje.</p> <p>Jovanović je poručio da neće odustati i da se neće uplašiti: “Postoje oni koji se ne mogu uplašiti, kupiti, obeshrabriti… a za takve, vi nemate rešenje. Oni su rešenje za bolju Crnu Goru.”</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 65.8455%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fshare%2Fp%2F1DuTwZJEiJ%2F&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>&nbsp;</p>

Tag: na-kraju-dana