Pregovaračko poglavlje 13 - Ribarstvo donosi više šansi za crnogorske ribare, morski ekosistem, ali i građane.
&nbsp;- Zatvaranjem tog poglavlja, Crna Gora obezbjeđuje održivo ribarstvo, bolju zaštitu resursa i stabilan pristup evropskom tržištu. Članstvom u EU crnogorski proizvodi iz mora dobiće ulaznicu za EU tržište, uz državnu podršku ribarima i zajedničko upravljanje morem sa evropskim partnerima - saopšteno je iz Ministarstva evropskih poslova.
&nbsp;Kako su kazali, za one koji su život vezali za more, ribarstvo nije samo posao, već svakodnevna borba sa prirodom i stalno prilagođavanje njenim pravilima.
&nbsp;Između bure i bonace, ribari uče strpljenje, odgovornost i poštovanje prema moru – jer samo oni koji ga razumiju mogu od njega i da žive.
&nbsp;- U pet sati ujutro, dok većina još spava, Miloš Jovanović je na moru. Ribarski dan počinje izlaskom na pučinu i podizanjem opreme iz mora koja je spuštena prethodne noći. Ulovljenu ribu krca na brod, zatim vozi do obale, gdje riba ide dalje u prodaju - naveli su iz Ministarstva.
Jovanović je saopštio da je ribarski posao težak, ali je ujedno i ekonomski isplativ za sve one koji su spremni da mu se potpuno posvete.
&nbsp;- Ovo mora da se voli da bi se radilo. Ovo ne može da se radi ako se stvarno ne voli - kazao je Jovanović.
Ribarstvom se bavi od malih nogu. Ono što je počelo kao dječački hobi, u posljednjih sedam godina preraslo je u profesionalni poziv.
- Opremu većinom nabavljamo iz Italije, iz Hrvatske, kod nas nema toliko toga. Brod je dobar za ovo što ja radim, bavim se ulovom krupne plave ribe - tune i sabljarke - naglasio je Jovanović.
&nbsp;Kako smatra, prostor za napredak u crnogorskom sektoru ribarstva postoji, dodajući da je podrška Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede iz godine u godinu sve bolja, ali da izazovi i dalje ostaju.
&nbsp;- Jedan od najvećih problema je vrijeme. Nepovoljni vremenski uslovi često onemogućavaju izlazak na more i po nekoliko mjeseci, što direktno utiče na zaradu. Država bi u takvim situacijama mogla malo da pomogne ribarima - istakao je Jovanović.
Problem predstavlja i plasman ulova ribe tokom zimskog perioda, dok ljeti prodaja ide lakše.
- Zimi se ribari suočavaju sa manjom potražnjom i nedostatkom prerađivačkih kapaciteta i izvoza - dodao je Jovanvić.
Privremeno zatvaranje Poglavlja 13, sredinom decembra, kako navode iz resornog Ministarstva, znači da se investicije u ribarstvu neće zaustaviti, već će crnogorski ribari dobiti brojne benefite, uključujući i mogućnost subvencija od 50 do 90 odsto u kopnenu logistiku i infrastrukturu koja im nedostaje. &nbsp;
Zbog toga Jovanović sa optimizmom gleda na ulazak Crne Gore u EU. To će, kako smatra, crnogorskim ribarima donijeti nove prilike za modernizaciju opreme i kupovinu novih brodova.
&nbsp;- Moja očekivanja su, iskreno, velika. Ulaskom u Evropsku uniju vjerujem da ćemo dobiti pristup fondovima koji će nam pomoći da unaprijedimo rad i uslove - zaključio je Jovanović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Evropski put crnogorskog ribarstva

Bavljenje poljoprivredom se isplati, ali je neophodna podrška Evropske unije (EU), saopštio je vlasnik kompanije Agro Ćupić iz Danilovgrada, Nebojša Ćupić.
Da nije bilo te podrške teško bi, kaže, mogli ovo priuštiti.
- Nikada ne bi mogli sami nabaviti mehanizaciju bez podrške EU - rekao je Ćupić, koji je zahvaljujući znanju, radu i EU podršci izgradio ozbiljno gazdinstvo.&nbsp;
Iz Ministarstva evropskih poslova su kazali da je on prije dvije godine otvorio firmu Agro Ćupić, te da se danas uspješno bavi ratarstvom i stočarstvom.
- Trenutno imamo oko 50 grla krupne stoke, oko 100 grla sitne stoke i poljoprivrednu mehanizaciju za obradu zemljišta i ostalih žitarica, kao i košenje trava. Brat i ja smo navikli da radimo od malena, tako da nam to ne predstavlja neki veliki posao i teret. Važno je da čovjek ima volju - poručio je Ćupić.
Njegov radni dan, kako je naveo, počinje u šest sati mužom krava, koja zahvaljujući mehanizaciji traje oko dva sata.&nbsp;
- U periodu od maja do sredine novembra stoku puštamo na ispašu i onda nemamo nikakvih obaveza do 18 sati - rekao je Ćupić i dodao da je proizvodnja organizovana, stabilna i potpuno tržišno održiva.
On smatra da se poljoprivreda isplati.
- Apsolutno se isplati. Znači, ne postoji nikakva računica da se ne isplati. Ne znam u kojem poslu bih mogao da zaradim ovoliko, a da ne moramo da odem iz zemlje - rekao je Ćupić.
On je jedan od poljoprivrednika koji je koristio IPARD - program EU koji državama kandidatima, poput Crne Gore, pruža finansijsku i stručnu podršku kako bi modernizovale poljoprivredu i ruralna područja. Kroz ovaj program, poljoprivrednici mogu da dobiju sredstva za ulaganja u novu mehanizaciju, opremu, objekte, preradu hrane ili razvoj seoskog turizma, uz obavezu da dio investicije sami finansiraju i ispune stroge evropske standarde.&nbsp;
Suština IPARD-a je da pomogne usklađivanje poljoprivredne proizvodnje sa standardima EU i unaprijedi kvalitet života na selu.
- Za prvi IPARD projekat sam konkurisao za veliki traktor sa utovarivačem 2021. godine. Tada su mi osam puta vratili biznis plan, jer nije bio dobro napisan. Ipak, nijesam želio da odustanem i uspio sam da dobijem projekat i kupim taj traktor - rekao je Ćupić.
Nakon prvog, uslijedio je još uspješniji drugi projekat.
- Na sljedeći javni poziv, 2023. godine, konkurisao sam za mehanizaciju i prošao iz prve. Sad sam konkurisao opet, jer nam je potreban veći traktor, pa ćemo vidjeti kako ću proći - naveo je Ćupić.&nbsp;
On je dodao da bez podrške EU ne bi mogao nabaviti potrebnu mehanizaciju.
Iz Ministarstva su saopštili da takva ulaganja pripremaju crnogorske poljoprivrednike za tržište EU, gdje će, nakon što Crna Gora postane članica, imati pristup i mnogo većem fondu, kroz Zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP).
ZPP godišnje obezbjeđuje milijarde eura podrške poljoprivrednicima.&nbsp;
Iz Ministarstva su podsjetili da je Crna Gora ove sedmice zatvorila Poglavlje 11, koje se odnosi na poljoprivredu i ruralni razvoj, što znači da je uspješno uskladila zakone, politike i institucije u tom sektoru sa evropskim pravilima. To je, kako su kazali, posebno važno za mlade koji žele da ostanu na selu i razvijaju posao.&nbsp;
- Od članstva Crne Gore u EU očekujem da će sve biti mnogo savremenije, brže i bolje - poručio je Ćupić.

Ćupić: Poljopvireda se isplati uz podršku EU

Ministarstvo evropskih poslova (MEP) i Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori, u partnerstvu sa Glavnim gradom, organizovaće danas EU dan na Podgoričkom pazaru, na Trgu nezavisnosti.&nbsp;
Kako je saopšteno iz MEP-a, manifestacija se organizuje uz podršku EU projekata EU4ME i Evropska kuća, a biće održana u periodu od 11 do 14 sati.
- Prvo izdanje ove manifestacije donosi raznovrstan i sadržajan program namijenjen svim generacijama, a poseban događaj biće mini koncert Snežane Ljubojević, koja će se prvi put uživo predstaviti podgoričkoj publici - navodi se u saopštenju.
Događaj će otvoriti ministarka evropskih poslova Maida Gorčević i predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić Bojović, nakon čega će uslijediti muzički program.&nbsp;
Na bini će, kako je najavljeno, nastupiti hor Vokalisti, pod dirigentskom palicom Saše Barjaktarovića, kao i Dječji hor „Zahumlje“, kojim diriguje Ivana Popović, sa obradama poznatih evropskih pop i rock numera.
- U okviru programa, od 13 sati, biće održan i mini koncert Snežane Ljubojević, dok su za najmlađe pripremljene EU igre sa Žarkom Žapcem, kao i kreativna radionica Super Zvjezdana kroz čas crtanja - kazali su iz MEP-a.
Kako su naveli, ljubitelji novih tehnologija imaće priliku da posjete Pollinator Park u virtuelnoj realnosti, gdje će kroz VR iskustvo upoznati svijet oprašivača i njihov značaj za ekosistem.
- Tokom cijelog trajanja događaja biće otvorena i EU kućica na trgu, sa zabavnim kvizom znanja i podjelom promo poklona za najuspješnije učesnike - dodaje se u saopštenju.

500x500

EU dan na podgoričkom Trgu nezavisnosti

Zatvaranje pet pregovaračkih poglavlja na Međuvladinoj konferenciji u Briselu snažna je potvrda da se reforme isplate i da je realna i ostvariva ambicija Crne Gore da zatvori sva pregovaračka poglavlja do kraja naredne godine - kazala je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
Ona je, zajedno sa predsjednikom Evropskog ekonomskog i socijalnog komiteta (EESK) Seamusom Bolandom, otvorila sastanak Zajedničkog konsultativnog odbora Evropska unija (EU) - Crna Gora.&nbsp;
Kako je saopšteno iz Ministarstva evropskih poslova (MEP), sastankom u Briselu kopredsjedavali su Danko Relić sa evropske i Gordana Đurović sa crnogorske strane, a učestvovali su predstavnici Evropske komisije (EK), kao i crnogorskih nevladinih organizacija, sindikata i poslodavaca.
- U okviru sastanka razmatrani su ključni aspekti odnosa EU i Crne Gore, sa posebnim fokusom na ocjene iz Izvještaja EK za ovu godinu, sprovođenje Reformske agende za EU Plan rasta za Zapadni Balkan, crnogorsku mapu puta za ispunjavanje kriterijuma za zatvaranje pregovaračkih poglavlja, kao i stanje civilnog društva i socijalnog dijaloga u Crnoj Gori - navodi se u saopštenju.
Gorčević je rekla da je evropska budućnost Crne Gore na dohvat ruke.&nbsp;
- Zatvaranje pet pregovaračkih poglavlja na Međuvladinoj konferenciji u Briselu snažna je potvrda da se reforme isplate i da je naša ambicija – da zatvorimo sva pregovaračka poglavlja do kraja 2026. godine – realna i ostvariva - istakla je Gorčević.&nbsp;
Ona je kazala da uz odgovorno upravljanje, kredibilne institucije i jedinstvo svih grana vlasti, mogu ispuniti očekivanja građana i pokazati da EU ispunjava svoja obećanja.
Kako je navela Gorčević, Crna Gora je danas jedina država kandidat koja je otvorila 33 pregovaračka poglavlja, a zatvaranje dodatnih pet na Međuvladinoj konferenciji u Briselu predstavlja najveći uspjeh države u dosadašnjem toku pregovora.
Prema njenim riječima, to je napor cijelog društva - Vlade, institucija, civilnog sektora i građana Crne Gore, koji stabilno podržavaju članstvo u EU sa oko 70 procenata.&nbsp;
- Taj snažan društveni konsenzus naš je najveći politički kapital i dodatna motivacija da ubrzamo reforme i do kraja naredne godine ispunimo sve uslove za zatvaranje pregovaračkog procesa - naglasila je Gorčević.
Boland je naglasio da je istinsko uključivanje organizovanog civilnog društva od presudnog značaja za uspjeh reformi.
- Kako Crna Gora postepeno i sigurno napreduje ka članstvu u EU, aktivno učešće civilnog društva mora ostati u samom srcu procesa proširenja, kako bi reforme bile utemeljene na demokratskim vrijednostima i imale široku podršku građana - poručio je Boland.&nbsp;
Đurović je kazala da je zatvaranje pet pregovaračkih poglavlja snažan signal institucijama EU i državama članicama da je Crna Gora čvrsto posvećena svom strateškom cilju.
- S ovog sastanka šaljemo jasnu poruku da je Crna Gora čvrsto posvećena tome da do 2028. godine postane 28. članica EU. Taj cilj zahtijeva mobilizaciju svih resursa - u Vladi, parlamentu i pravosuđu, kao i snažan i kontinuiran dijalog sa civilnim društvom, kako bi završetak pregovora bio uspješan i održiv - poručila je Đurović.
Relić je istakao da je Crna Gora pokazala da napredak ka EU zavisi od konkretnih rezultata.
Prema njegovim riječima, Crna Gora je pokazala da napredak prema članstvu u EU nije pitanje političkih slogana, već rezultata, reformi i odgovornog vođstva.&nbsp;
- Proširenje EU temelji se na individualnim postignućima svake zemlje, uz snažan socijalni i civilni dijalog kao ključ uspješnog i održivog pristupnog procesa - kazao je Relić.
Državna sekretarka u MEP-u, Bojana Bošković, predstavila je rezultate i aktuelne aktivnosti Crne Gore u okviru sprovođenja Plana rasta za Zapadni Balkan, ističući da taj instrument ima centralnu ulogu u ubrzavanju socio-ekonomske konvergencije Crne Gore sa EU i pripremi zemlje za buduće članstvo.
Predstavnici civilnog sektora poručili su da je aktivno, pravovremeno i suštinsko učešće organizacija civilnog društva ključno u procesu donošenja odluka koje direktno utiču na građane, posebno u okviru evropskih integracija.&nbsp;
- Naglašena je važnost uključivanja civilnog sektora u zakonodavni proces od najranijih faza izrade propisa, kako bi reformska rješenja bila kvalitetnija, transparentnija i zasnovana na stvarnim potrebama društva - navodi se u saopštenju.
Sa sastanka je poručeno da su snažan politički konsenzus, inkluzivan dijalog sa civilnim društvom i dosljedno sprovođenje reformi ključni preduslovi za uspješan završetak pregovora i punopravno članstvo Crne Gore u EU.
Iz MEP-a su kazali da je na sastanku, konsenzusom svih učesnika, usvojena i Zajednička deklaracija Zajedničkog konsultativnog odbora EU–Crna Gora.
Zajednički konsultativni odbor civilnog društva EU - Crna Gora osnovan je u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između, s ciljem da omogući dijalog između civilnog društva, socijalnih partnera i institucija, kao i da prati napredak države u procesu pristupanja EU.

Gorčević: Evropska budućnost Crne Gore na dohvat ruke

Ministarstvo evropskih poslova (MEP) raspisalo je konkurs za praksu „Evropeizuj znanje“, koja je namijenjena studentima završne godine osnovnih i master studija na fakultetima društvenih nauka na univerzitetima u Crnoj Gori.
Kako su rekli iz tog Vladinog resora, program pruža jedinstvenu priliku mladima da tokom devet sedmica prakse u Ministarstvu saznaju više o evropskoj integraciji Crne Gore, pregovaračkom procesu i evropskim fondovima, ali i radu i organizaciji javne uprave.&nbsp;
- Kroz sedmične rotacije, stažisti će raditi uz mentore u 11 direkcija i dva biroa, učestvovati u pisanju analiza, izvještaja i materijala za pregovore, kao i u pripremi sastanaka i komunikaciji prema EU - kaže se u saopštenju.&nbsp;
Navodi se da će tokom prakse stažisti imati priliku i da se upoznaju sa radom glavnog pregovarača i ministarke evropskih poslova.
Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević pozvala je studente i studentikinje društvenih nauka da se prijave na program Evropeizuj znanje, jer, kako je kazala, to nije obična praksa, već prilika da iznutra sagledaju kako se gradi evropska budućnost Crne Gore.&nbsp;
Ona je rekla da praksa studentima pruža mogućnost da zakorače u instituciju u kojoj se svakodnevno donose odluke koje oblikuju put Crne Gore ka EU, čime postaju dio te priče, ne samo posmatrači.&nbsp;
- Dobićete iskustvo koje se ne može naučiti iz knjiga, a nas će kao instituciju motivisati vaša energiju, ideje i svjež pogled na jedan od najvažnijih procesa u zemlji - poručila je Gorčević.&nbsp;
Prijave se podnose elektronskim putem, popunjavanjem onlaj forme najkasnije do 5. decembra, a informacije o potrebnoj dokumentaciji i formular dostupni su na sajtu www.eu.me.&nbsp;
Iz MEP-a su rekli da će kandidate rangirati komisija tog resora, a da će deset najboljih biti pozvani na praksu koja počinje u januaru i traje devet sedmica.&nbsp;
- Stažiranje nije plaćeno, a polaznici će po završetku dobiti potvrdu o uspješno obavljenoj praksi - navodi se u saopštenju.
Ovo je drugi krug rotacione prakse u Ministarstvu evropskih poslova.&nbsp;
Prethodni je organizovan u decembru prošle godine, kada je takođe deset najbojih kandidata provelo devet sedmica u MEP, gdje su kroz konkretne zadatke, rad sa mentorima i učešće u izradi ključnih dokumenata razvili praktična znanja i vještine.&nbsp;

Raspisan konkurs za praksu u MEP-u

Crna Gora je završila sve obaveze u pet pregovaračkih poglavlja koja treba da budu zatvorena krajem godine i čeka se ocjena Evropske komisije i članica Evropske unije (EU), kazali su iz Ministarstva evropskih poslova.
&nbsp;U tom resoru očekuju da će rezultati rada Vlade i nadležnih institucija biti jasno prepoznati.
&nbsp;Iz MEP-a su “Vijestima” rekli da vjeruju da je Crna Gora na dobrom putu da na predstojećoj Međuvladinoj konferenciji sa EU zatvori poglavlja “na kojima je intenzivno i predano radila tokom ove godine”.
&nbsp;To su poglavlja 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), 4 (Sloboda kretanja kapitala), 6 (Privredno pravo), 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo).
&nbsp;Na pitanje šta će biti sa poglavljem 31 (Vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika), čije zatvaranje je blokirala Hrvatska krajem prošle godine, iz MEP-a su odgovorili da je proces u fazi političkih konsultacija sa Hrvatskom i ishod će zavisiti od njihove procjene.
&nbsp;U MEP-u očekuju Međuvladinu konferenciju sredinom decembra, u skladu sa dinamikom danskog predsjedavanja Savjetom EU.
Oni su istakli su da je urađen veoma obiman i zahtjevan posao na ispunjavanju mjerila u poglavljima koja su planirana za zatvaranje do kraja godine.
Kako dodaju, Ministarstvo evropskih poslova, zajedno sa svim resornim ministarstvima i institucijama koje su nadležne za ova poglavlja, preduzelo je sve aktivnosti kako bi se obaveze u potpunosti realizovale.
&nbsp;- Međutim, važno je naglasiti da finalnu procjenu ispunjenosti mjerila i spremnosti poglavlja za zatvaranje donose Evropska komisija i države članice EU. Naše očekivanje je da će rezultati Vlade i nadležnih institucija biti jasno prepoznati od strane Komisije i država članica- rekli su iz resora ministarke Maide Gorčević.

1084x550

MEP završio obaveze, čeka se ocjena Evropske komisije i članica EU

Dodjela diploma, nakon dva mjeseca intenzivnog rada, označila je kraj još jednog ciklusa Škole EU pregovora, koju Centar za građansko obrazovanje (CGO) realizuje u okviru projekta „EU kompas za mlade“, uz podršku Ministarstva evropskih poslova, saopšteno je iz CGO-a.
Kako navode program je uspješno završilo 24 učesnika i učesnice, a ovaj događaj istovremeno označava i početak nove generacije mladih koji proces evropskih integracija posmatraju informisanije, kritičnije i odgovornije.
- Kroz kombinaciju interaktivnih predavanja, tematskih diskusija, praktičnih vježbi i specijalizovanog treninga posvećenog projektnom ciklusu, učesnici i učesnice su se upoznali sa različitim dimenzijama evropskih integracija. Tematski dio programa obuhvatio je analizu političkih i ekonomskih aspekata razvoja Evropske unije kroz dosadašnje talase proširenja, s ciljem boljeg razumijevanja njenog istorijskog i institucionalnog okvira i principa na kojima funkcioniše, kao i proceduralne dinamike pregovora sa Crnom Gorom- kazali su iz ove organizacije.
Iz CGO-a ističu da je posebna pažnja bila posvećena obrazovanju i kulturi u procesu evropeizacije, ali i ključnim poglavljima kao što su vladavina prava (23 i 24), zaštita životne sredine (27), poljoprivreda i ruralni razvoj (11), uz osvrt na zajedničku poljoprivrednu politiku i aktuelni Plan rasta EU.
- Kroz simulacije, grupni rad i mentorske konsultacije sa članovima CGO tima, učesnici i učesnice su stekli dragocjeno iskustvo koje će im pomoći da samostalno razvijaju i sprovode projekte koji doprinose procesu evropskih integracija Crne Gore- poručuju.
Nakon kraće panel diskusije, kao završnog dijela programa, diplome su uručili Zvezdana Kovač, direktorka za strategiju i komunikacije CGO-a, i Petar Đukanović, programski direktor CGO-a.
Obraćajući se učesnicima, iz CGO-a navode da je Đukanović istakao da je Škola EU pregovora važan prostor u kojem se mogu čuti oni koji poznaju srž procesa evropskih integracija, bilo kroz lično iskustvo u njegovom vođenju ili praćenju.
- Željeli smo da ponudimo cjelovit i realan pogled na pregovore, uz priliku da mladi razviju konkretne vještine - da razumiju kako funkcionišu EU fondovi i kako se pišu projekti koji omogućavaju sprovođenje reformi. Vjerujem da smo uspjeli da ih motivišemo i osnažimo da razmišljaju kritički, da se aktivno uključuju i da svojim znanjem i energijom doprinesu evropskom putu Crne Gore- poručio je on.
Zvezdana Kovač je dodaju, naglasila značaj informisanosti mladih o procesu evropskih integracija i njegovom uticaju na svakodnevni život.
- Mnogo je nerazumijevanja i predrasuda, a ako EU ostane apstraktna priča, gubi se njen smisao. Evropske integracije znače jače institucije, više pravne sigurnosti, više prilika za obrazovanje, zapošljavanje i usavršavanje, ali i prostor za slobodu, dostojanstvo i prava građana. Zato je ključno da o EU govorimo jasno, razumljivo i otvoreno, kako bi građani, posebno mladi, znali ne samo šta se pregovara, već i zašto je to važno za njih i njihovu budućnost- istakla je ona.
Učesnik Stefan Minić kazao je da mu je učešće u Školi EU pregovora bilo izuzetno vrijedno iskustvo.
- Program mi je pomogao da bolje razumijem procese evropskih integracija, strukturu pregovora i ulogu različitih aktera. Posebno bih izdvojio kvalitetna predavanja i otvorene diskusije sa predavačima iz prakse, koji su nas podsticali da razmišljamo kritički i aktivno učestvujemo- rekao je on, dodajući da je važan i aspekt umrežavanja.
Upoznao je, kaže, mlade ljude iz različitih oblasti koji dijele slične vrijednosti i interesovanje za društvene promjene.
- Sve ovo me dodatno motivisalo da nastavim da se angažujem u oblastima koje doprinose evropskoj budućnosti Crne Gore. Zahvalan sam CGO-u i svima koji su omogućili inspirativno okruženje za učenje, razmjenu ideja i lični razvoj- dodao je on.
Slične utiske podijelila je i učesnica Milica Mrvaljević, koja je ocijenila da joj je učešće na Školi EU pregovora bilo izuzetno dragocjeno.
- Program je pružio priliku da se detaljnije upoznam sa procesom pristupanja Evropskoj uniji, tehnikama pregovaranja i izazovima koje taj proces nosi. Posebno cijenim interaktivan pristup predavača i razmjenu iskustava među učesnicima iz različitih oblasti“, kazala je ona. „Važno je da mladi, stručni i angažovani ljudi budu uključeni u procese evropskih integracija. Veliko hvala CGO-u na odličnoj organizaciji, posvećenosti i inspirativnom programu!- zaključila je Mrvaljević.

1250x600

Diplome kao potvrda posvećenosti mladih evropskim integracijama

Vlada Crne Gore podržava sve institucije da rade svoj posao - poručila je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević odgovarajući na pitanje jesu li su nedavna hapšenja u akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) od značaja za evropski put Crne Gore.
Vjeruju, kaže, da su sve ovo dobri pomaci s obzirom da se najviše vodi računa i najviše se govori o vladavini prava i poglavljima 23. i 24.
- Ono što očekujemo u narednim danima i mjesecima jeste da imamo još više ovakvih akcija iz prostog razloga što postoji veliki broj slučajeva koji negdje nisu zatvoreni, koji postoje, i te kako se govorilo prethodnih godina i kroz medije i negdje šira javnost zna. Dakle, što se tiče Vlade mi zaista ne želimo da se miješamo niti da na bilo koji način utičemo kako će ishod biti u konkretnim slučajevima. Mi apsolutno podržavamo sve institucije da rade svoj posao, naše je da ih dodatno jačamo i dodatno pomažemo kroz donošenje određenih strateških dokumenata i zakona - naglasila je Gorčević u izjavi za Radio televiziju Nikšić.
Rezultati po pitanju borbe protiv kriminala i korupcije su vidljivi, kaže Gorčević pa dodaje da očekuju pohvale od Brisela.
- Očekujemo da u narednom periodu dobijemo na kraju i pohvale od samog Brisela jer ono što se od nas očekuje jeste da zaista postoje određeni, da kažem, rezultati po pitanju i organizovanog kriminala i borbe protiv korupcije. Tako da što se nas tiče kao Crne Gore mislim da su ovo sve one stvari koje negdje Evropa od nas očekuje. Zaista bez nekog previše uplitanja u samu temu jer su još procedure u toku, istraga je u toku, ali što se tiče same Vlade mi dajemo podršku da svak radi svoj posao - kazala je Gorčević.

Gorčević o nedavnim hapšenjima: Očekujemo još akcija, Vlada podržava sve institucije da rade svoj posao

Teško da se evropska posvećenost dokazuje blanko podrškom kandidatima vlasti - poručio je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Ivan Vuković reagujući na poruku ministarke evropskih poslova Maide Gorčević koja je izrazila očekivanje da će poslanici na sjednici sljedećeg utorka imenovati sudije Ustavnog suda.
On je ukazao da je vladajuća većina kandidate za Ustavni sud dogovorila bez konsultacije sa opozicijom.
- Uz uvažavanje dobre namjere ministarke Gorčević i njene posvećenosti evropskoj perspektivi Crne Gore, teško da se naša (opoziciona) dokazuje time što bismo blanko podržali kandidate za Ustavni sud koje je, bez ikakve konsultacije s opozicijom, dogovorila vladajuća većina - poručio je Vuković na društvenoj mreži Iks.
Ministarka Gorčević ranije je navela da „Crna Gora nema vremena za čekanje“ i da očekuje da će poslanici „meritorno“ odlučiti o imenovanjima u Ustavnom sudu, kako bi zemlja ispunila evropske obaveze do kraja naredne godine.
Vuković je podsjetio da „zakonodavac nije slučajno propisao kvalifikovanu većinu u ovakvim slučajevima“, jer se time, kako je kazao, želi obezbijediti „što širi dogovor vlasti i opozicije“.
- Žao mi je što predstavnici vlasti koji iskreno žele da vide Crnu Goru u Evropskoj uniji do kraja decenije (u njih ubrajam i ministarku Gorčević), nijesu na vrijeme apelovali na političke saborce da proces popunjavanja Ustavnog suda učine inkluzivnim. Opozicija bi mu, kao i uvijek do sada, dala vrijedan doprinos - jasan je Vuković.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fpg_citizen%2Fstatus%2F1975957598752129482&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vuković: Teško da se evropska posvećenost dokazuje blanko podrškom kandidatima vlasti

Crna Gora ostaje posvećena evropskom putu i sprovođenju reformi koje donose suštinske promjene građanima, kazala je danas ministarka evropskih poslova Maida Gorčević tokom sastanka sa Klaudijom Plakolm, saveznom ministarkom za Evropu, integracije i porodicu Republike Austrije.
Plakolm je u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori.
- Razgovor dvije ministarke protekao je u znaku evropskih vrijednosti, saradnje i zajedničkog razumijevanja da evropske integracije nijesu samo politički proces, već i ulaganje u budućnost mladih generacija - navode iz Ministarstva.&nbsp;
Saopšteno je da su eazgovarale o napretku Crne Gore u pregovaračkom procesu, važnosti reformi i podršci Austrije evropskoj perspektivi regiona, ističući da se evropski put ne mjeri samo usklađivanjem politika, već i sposobnošću društva da njeguje povjerenje, znanje i aktivno građanstvo.
- U tom procesu, posebno mjesto imaju mladi – oni koji Evropsku uniju ne doživljavaju samo kao spoljnopolitički cilj, već kao prostor mogućnosti, solidarnosti i zajedničkih vrijednosti - poručila je Gorčević.

Gorčević sa Plakolm: Crna Gora ostaje posvećena evropskom putu i sprovođenju reformi koje donose suštinske promjene građanima

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da potencijalni mirovni sporazum između Rusije i Ukrajine koči Kijev, a ne Moskva, što je u oštroj suprotnosti sa retorikom evropskih saveznika, koji uporno tvrde da Kremlj nema interes da okonča rat.
U intervjuu za agenciju Rojters, Tramp je rekao da je predsjednik Rusije Vladimir Putin spreman da okonča gotovo četvorogodišnju invaziju na Ukrajinu, dok je ukrajinski lider Volodimir Zelenski uzdržaniji, prenosi N1.
- Mislim da je (Putin) spreman da sklopi dogovor. Mislim da je Ukrajina manje spremna da sklopi dogovor - kazao je Tramp.
Upitan zašto pregovori uz posredovanje SAD još nijesu doveli do okončanja najvećeg kopnenog sukoba u Evropi nakon Drugog svjetskog rata, Tramp je odgovorio jednom riječju: „Zelenski“.
Trampovi komentari sugerišu da je ponovo nezadovoljan ponašanjem Zelenskog, sa kojim već duže ima nestabilan odnos, iako djeluje da su njihove interakcije poboljšane tokom 2025. godine.
Tramp je povremeno bio spremniji da prihvati Putinova uvjeravanja zdravo za gotovo nego lideri nekih američkih saveznika, što je frustriralo Kijev, evropske zemlje i poslanike Kongresa SAD, uključujući i pojedine republikance.
Agencija Rojters podsjeća da je u decembru izvijestila kako američke obavještajne službe i dalje upozoravaju da Putin nije odustao od cilja osvajanja cijele Ukrajine i ponovnog uspostavljanja kontrole nad djelovima Evrope koji su nekada pripadali Sovjetskom Savezu. Direktorica Nacionalne obavještajne službe SAD Talsi Gabard tada je osporila te navode.
U fokusu pregovora uz posredstvo SAD posljednjih sedmica su bezbjednosne garancije za poslijeratnu Ukrajinu, kako bi se osiguralo da je Rusija ne napadne ponovo nakon sklapanja mirovnog sporazuma. Načelno, američki pregovarači vršili su pritisak na Ukrajinu da se odrekne istočnog regiona Donbasa radi postizanja sporazuma sa Rusijom.
Zelenski je javno isključio mogućnost bilo kakvih teritorijalnih ustupaka Rusiji, ističući da Kijev, prema Ustavu, nema pravo da se odrekne bilo kojeg dijela ukrajinske teritorije.

Tramp: Prepreka postizanju sporazuma je Zelenski, a ne Putin

Intenzivni diplomatski napori da se američki predsjednik Donald Tramp odvrati od napada na Iran, uključujući direktnu komunikaciju između Teherana i Vašingtona, doveli su do deeskalacije tenzija u Zaljevu, tvrde izvori bliski arapskim vladama za Financial Times.
Regionalne sile, uključujući Saudijsku Arabiju, Tursku, Katar, Oman i Egipat, pozivale su Trampovu administraciju na uzdržanost. Ove države upozorile su Vašington na potencijalnu štetu koju bi pretrpjeli iranski susjedi u slučaju američkog vojnog udara na Iran, što bi neminovno dovelo i do rasta globalnih cijena nafte i gasa.
- Stvari su se za sada smirile - izjavio je jedan arapski zvaničnik. „SAD daje vrijeme za razgovore s Iranom kako bi vidjeli u kom pravcu će se situacija dalje razvijati.“
Komunikacija između SAD-a i Islamske Republike omogućila je iranskim zvaničnicima da uvjere Trumpa kako neće biti pogubljenja demonstranata, te da broj žrtava protesta nije onoliko visok kako se izvještavalo izvan zemlje. Zvaničnici se sada nadaju da bi ova komunikacija, kojoj su možda posredovale treće strane poput Rusije ili Omana, mogla prerasti u dalje pregovore narednih dana.
Tenzije su naglo porasle ranije ove sedmice nakon što je Trump na društvenim mrežama sugerisao američku akciju objavom „POMOĆ STIŽE“.
<h2>Povlačenje trupa i kretanje nosača aviona</h2>
Spekulacije o neposrednom američkom napadu dodatno su pojačane u srijedu, kada su osoblje i avioni povučeni iz vazdušne baze Al Udeid u Kataru, sjedišta američke regionalne vojne komande. Takođe, prema satelitskim analizama, grupa nosača aviona USS Lincoln kreće se ka regionu iz Indijskog okeana.
Međutim, Tramp je kasnije izjavio da je dobio uvjeravanja da nema ubijanja demonstranata.
- Rečeno nam je da ubijanje u Iranu prestaje i da je stalo. Nema planova za pogubljenja - rekao je Tramp u Ovalnom uredu, ne precizirajući izvor informacija.&nbsp;
Njegova izjava odmah je uzrokovala pad cijena nafte, jer su se trgovci manje bojali vojnog sukoba koji bi ugrozio iransku proizvodnju ili transportne rute kroz Hormuški moreuz.
Iako se situacija čini mirnijom, jedan diplomata je za Fajnenšel Tajms istakao da nije jasno da li je vojno razmještanje uvod u napad ili pokušaj zbunjivanja Irana.
Izvori upozoravaju da vojne opcije i dalje ostaju na stolu dok SAD procjenjuje efikasnost mogućih udara.
- Trump je spreman da povuče okidač i proglasi deeskalaciju blefom - rekao je jedan od izvora, dodajući da američki predsjednik želi „brz i jasno definisan ishod“, sličan onom koji je, prema njegovim riječima, postignut njegovom vojnom intervencijom u Venecueli.

Na korak do rata: Otkriveno kako su Turska i arapske zemlje u posljednjem trenu spriječile Trampov napad na Iran

Srpski obavještajci testirali su zvučne topove na psima u saradnji s ozloglašenom ruskom sigurnosnom službom, prema vladinim dokumentima u koje je imao uvid Politico.
Srpski dokumenti potvrđuju da je administracija predsjednika Aleksandra Vučića provela eksperimente s visokosnažnim zvučnicima, kolokvijalno poznatim kao zvučni topovi, dvije sedmice nakon što je antivladin protest u Beogradu prekinut onim što su demonstranti opisali kao paralizirajući zvučni udar.
Zajedničko testiranje zvučnog oružja na životinjama naglašava dubinu sigurnosne saradnje između Rusije, najagresivnijeg protivnika Evropske unije, i Srbije, kandidata za članstvo u EU čiji je proces značajno otežan, a čija se vlada suočava s ozbiljnim izazovima.
Uređaji LRAD (Long-Range Acoustic Devices) se reklamiraju za komunikaciju na velikim udaljenostima, ali kada se koriste s male distance mogu izazvati oštećenje sluha. Također je zabilježeno da mogu uzrokovati glavobolje, vrtoglavicu i mučninu. Vlada je negirala da je zvučne topove koristila protiv demonstranata.
Srbija je zahvaćena najvećim protestnim pokretom u posljednjih nekoliko decenija. Više od godinu dana desetine hiljada ljudi, povremeno i stotine hiljada građana, izlaze na ulice širom zemlje, održavajući redovne masovne proteste koji odražavaju sve dublje nezadovoljstvo vladom.
Tokom jednog od najvećih protesta, iznenadna, zaglušujuća buka prolomila se glavnom beogradskom avenijom, natjeravši val ljudi da potraže zaklon.
Videosnimci zabilježeni iz više uglova pokazuju kako se poremećaj širi kroz gusto zbijenu masu prije nego što su ljudi panično počeli bježati. Demonstranti koji su dolazili u beogradske hitne službe prijavljivali su mučninu, povraćanje, glavobolje i vrtoglavicu. Navodili su da su čuli zvuk poput "grupe motociklista" ili "lokomotive" koja im se približava.
Nakon što je u početku odbacio optužbe da su vlasti upotrijebile zvučni top, Vučić je rekao da će "u roku od 48 sati biti provedena potpuna istraga, nakon čega će svi odgovorni za takve brutalne izmišljotine i laži odgovarati pred nadležnim organima".
Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić također je negirao bilo kakvu zloupotrebu, insistirajući da Srbija "nije koristila nikakva ilegalna sredstva, uključujući takozvani zvučni top".
Mjesec dana nakon protesta, srpska obavještajna agencija BIA objavila je izvještaj koji je naručila od ruske Federalne službe bezbjednosti Ruske Federacije (FSB), u kojem se tvrdi da visokodecibelni uređaji "nisu korišteni tokom protesta" te da nije bilo masovnog "psihološkog, moralnog i fizičkog uticaja na ljude".
Prema dokumentima u koje je imao uvid Politico, a koje su izradili BIA i jedno ministarstvo, testovi na životinjama provedeni su u okviru istrage pokrenute nakon protesta.
Cilj je bio utvrditi da li su simptomi koje su opisivali demonstranti u skladu s efektima zvučnih topova, za koje su srpski zvaničnici ranije priznali da ih policija posjeduje.
Otprilike dvije sedmice nakon protesta, srpski i ruski obavještajni stručnjaci okupili su grupu pasa na ispitnom poligonu BIA-e kako bi procijenili "uticaj emitera na biološke objekte". Psi su izabrani kao testni subjekti zbog "njihove visoke osjetljivosti na akustične efekte".
Životinje su izložene djelovanju dva LRAD modela, LRAD 100X MAG-HS i LRAD 450XL, koje proizvodi kalifornijska kompanija Genasys, i to s "udaljenosti od 200, 150, 100, 50 i 25 metara", navodi se u dokumentima.
Tehnički podaci za korištene modele pokazuju da mogu emitirati zvuk jačine do 150 decibela, što je ekvivalent mlaznom avionu pri polijetanju.
Dokumenti također sugeriraju da su testovi možda provedeni bez potrebnih odobrenja za eksperimente na životinjama.
Danilo Ćurčić, srpski advokat za ljudska prava, rekao je da su psi bili "podvrgnuti ili eksperimentima ili zlostavljanju", kako je to definisano Zakonom o dobrobiti životinja u Srbiji.
On je naveo da srpski zakon zahtijeva da se eksperimenti na životinjama unaprijed registruju i odobre od strane nadležnih tijela, uključujući razmatranje pred etičkom komisijom, te da izričito zabranjuje testiranje životinja za "ispitivanje oružja i vojne opreme".
Radomir Lazović, opozicioni političar, opisao je testove kao "dio kampanje Aleksandra Vučića da prikrije upotrebu zvučnih topova protiv vlastitog naroda tokom protesta u martu".
"Hiljade ljudi su prošle godine osjetile snažne efekte ovog zvučnog oružja na vlastitoj koži", rekao je.
U svom izvještaju o eksperimentima na psima, FSB je insistirao: "Prilikom emitovanja osnovnih i testnih signala, biološki objekti (psi) nisu osjećali nelagodu (promjene u ponašanju) na ispitivanim udaljenostima. Psi su pregledani tri dana nakon testiranja i nisu pokazivali nikakve promjene u svom stanju."

Politico otkriva: Srbijanske i ruske obavještajne službe testirale zvučni top na psima

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), u posljednja 24 sata, obavljeno je 1.829 ambulantnih pregleda, od čega 236 u Institutu za bolesti djece (IBD). 
 
Iz KCCG je saopšteno da je u Urgentnom centru zbrinuto 218 pacijenata, a u dnevnim bolnicama 325. 
 
- U istom periodu obavljeno je 56 operativnih zahvata. Na bolničko liječenje primljeno je 110 pacijenata, od čega 23 u IBD-u - navodi se u saopštenju. 
 
Iz KCCG su rekli da je u Centru za radiološku dijagnostiku odrađeno 439 dijagnostičkih procedura, od čega 45 CT i 33 MR pregleda. 
 
Kako su naveli iz te zdravstvene ustanove, u Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađeno je 70 dijagnostičkih procedura, od čega osam MR pregleda. 
 
- U Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovana su 1.264 pacijenta i odrađeno 37.999 analiza - kaže se u saopštenju. 
 
U Porodilištu KCCG-a, u protekla 24 sata, rođeno je 18 beba.

Tag: ministarstvo-evropskih-poslova