<p>Živa je ozbiljna prijetnja po zdravlje i ekosistem, i Crna Gora, kao potpisnica Minamata konvencije, ima jasno opredjeljenje da eliminiše njenu upotrebu u skladu sa međunarodnim obavezama, kazala je šefica kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) u Crnoj Gori, <b>Mina Brajović</b>.</p>
<p>Ona je to rekla na otvaranju obuke za zdravstvene ustanove, koju je organizovala kancelarija SZO, uz podršku međunarodnih partnera i u okviru projekta „Postepeno uklanjanje mjernih uređaja koji sadrže živu iz zdravstvenih ustanova".</p>
<p>Kako je saopšteno iz Kancelarije SZO u Podgorici, Brajović je istakla da ta obuka predstavlja značajan korak ka unapređenju bezbjednosti u zdravstvenom sektoru, zaštiti zdravlja ljudi i očuvanju životne sredine.</p>
<p>Brajović je istakla da se kroz taj projekat jačaju institucionalni kapaciteti kako bi se omogućila bezbjedna i održiva tranzicija ka zdravstvenom sistemu bez upotrebe žive.</p>
<p>Kako je podsjetila, živa je ozbiljna prijetnja po zdravlje i ekosistem.</p>
<p>- Crna Gora, kao potpisnica Minamata konvencije, ima jasno opredjeljenje da eliminiše njenu upotrebu u skladu sa međunarodnim obavezama - kazala je Brajović.</p>
<p>Ona je istakla da je cilj obuke da osnaži znanja i unaprijedi konkretne vještine zaposlenih u zdravstvenom sektoru, kao okosnici bezbjednoj i efikasnoj tranziciji ka savremenim medicinskim rješenjima bez žive.</p>
<p>- Zdraviji i bezbjedniji zdravstveni sistem ne gradi se preko noći, ali današnji dan je važan korak u tom pravcu - zaključila je Brajović.</p>
<p>Kako se navodi u saopštenju, obuka je okupila predstavnike pilot zdravstvenih ustanova, domova zdravlja iz Podgorice, Berana, Mojkovca i Kotora, kao i nacionalnih institucija koje imaju ključnu ulogu u implementaciji politike eliminacije žive iz zdravstvenog sektora.</p>
<p>Među tim institucijama su Institut za javno zdravlje, Klinički centar Crne Gore, Zavod za metrologiju, Agenciju za ljekove i medicinska sredstva (CINMED), Montefarm i Fond za zdravstveno osiguranje.</p>
<p>Predstavnik Doma zdravlja Podgorica Adnan Efović pozdravio je napore SZO i organizatora, naglašavajući važnost projekta za unapređenje sigurnosti i kvaliteta zdravstvene zaštite u Crnoj Gori.</p>
<p>Efović je istakao da upravljanje otpadom koji sadrži živu predstavlja novi momenat u radu zdravstvenih ustanova, budući da smo se sa tom temom u dosadašnjoj praksi rijetko, ili gotovo nikako susretali.</p>
<p>- Za razliku od drugih vrsta otpada, otpad koji sadrži živu zahtijeva posebno pažljivo i stručno upravljanje, s obzirom na visoke zdravstvene i ekološke rizike koje nosi čak i u izuzetno malim količinama - istakao je Efović.</p>
<p>U saopštenju se navodi da su organizatori najavili da će se obuke nastaviti kroz dodatne aktivnosti, kako bi se obezbijedila održiva zamjena svih uređaja koji sadrže živu i ispunile obaveze koje proizlaze iz Minamata konvencije.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Brajović: Živa ozbiljna prijetnja po zdravlje i ekosistem

<p>Crna Gora bi trebalo da preduzme odlučne korake kako bi zaštitila građane od štetnog uticaja duvanskog dima, pooštravanjem kazni, povećanjem broja inspektora, zabranom reklamiranja duvana na mjestima prodaje i uključivanjem elektronskih cigareta u zabranu pušenja u zatvorenim prostorima, poručila je izvršna direktorica Juventasa,<b> Ivana Vojvodić.</b></p> <p>Ona je, povodom 31. maja – Svjetskog dana bez duvanskog dima, upozorila je na štetnost duvanskog dima i alarmantnu statistiku u Crnoj Gori, ukazujući na potrebu za strožim zakonodavnim i inspekcijskim mjerama.</p> <p>- Svjetski dan bez duvanskog dima još je jedna prilika da se podsjetimo koliko je pušenje štetno. Duvanski dim sadrži preko 70 kancerogenih i još mnogo više toksičnih materija. Istraživanja jasno pokazuju povezanost upotrebe duvana sa prevalencom karcinoma - kazala je Vojvodić u izjavi za PR Centar.</p> <p>Prema njenim riječima, Crna Gora spada među države sa najvećom upotrebom duvanskih proizvoda u svijetu.&nbsp;</p> <p>- Svaka treća osoba koristi duvan, a svaki šesti srednjoškolac. Iako je to alarmantno, moramo se osvrnuti i na činjenicu da većina ljudi ne koristi duvan. Ipak, većina jeste izložena dimu kao pasivni pušači, jer borave u prostorijama gdje drugi puše, i to je rizik prepoznat od strane zdravstvenih institucija - rekla je Vojvodić.&nbsp;</p> <p>Ona je podsjetila da je 2019. godine donijet zakon kojim se zabranjuje upotreba duvanskih proizvoda u zatvorenim prostorima, uključujući ugostiteljske objekte.&nbsp;</p> <p>Na početku je taj zakon, kako je kazala, dao rezultate, navodeći da je danas njegova primjena ozbiljno dovedena u pitanje.</p> <p>- Možemo se svi sjetiti da je ta zabrana 2019. zaista dala rezultate. Međutim, bez adekvatnih posljedica za prekršaje, zakon više nema efekta. Zato smo prošle godine, sa Centrom za monitoring i istraživanje (cEmi), iz podršku Svjetske zdravstvene organizacije, pokrenuli aplikaciju www<i>.</i>zabranjenopusenje.me, putem koje građani prijavljuju slučajeve pušenja u zatvorenim prostorima. Najviše prijava dolazi iz ugostiteljskih objekata, naročito nakon kasnih večernjih sati, kada djeluje kao da zakon više ne važi - rekla je Vojvodić.&nbsp;</p> <p>Smatra da je zabrinjavajuće što se zakon krši i u institucijama.&nbsp;</p> <p>- Prema prijavama građana sa aplikacije Zabranjeno pušenje, koje upućujemo inspekcijama, puši se i u kancelarijama državnih i lokalnih institucija. Službenici ove države krše zakone ove države, što je apsolutno neprihvatljivo - kazala je Vojvodić.&nbsp;</p> <p>Naglasila da ovaj zakon postoji radi zaštite građana i javnog zdravlja, kao i da ima široku podršku u društvu.</p> <p>- Većina ljudi jeste za to da se ne dozvoli pušenje u zatvorenim prostorijama. To ne znači zabranu pušenja. Postoje alternative, možda manje komotne, ali neuporedivo zdravije, koje podrazumijevaju upotrebu cigareta van zatvorenih prostorija - kazala je Vojvodić.&nbsp;</p> <p>Istakla je i da je u toku izrada novog zakona, kojim bi se mogla unaprijediti zaštita građana i pooštrile kazne za kršenje zabrane pušenja, ukoliko to država prepozna kao interes svojih građana.&nbsp;</p> <p>- Postojeći sistem kažnjavanja nije efikasan. Ugostiteljima se više isplati da plate kaznu i da gosti nastave da puše. Smatram da treba mijenjati kaznenu politiku, pooštriti postojeće kazne i uvesti dodatne sankcije, poput privremenog zatvaranja objekata koji kontinuirano krše zakon - ocijenila je Vojvodić.&nbsp;</p> <p>Ukazala je i na potrebu zabrane upotrebe bezdimnih proizvoda elektronskih cigareta i grijane duvanske tehnologije unutar istih prostora gdje je zabranjeno pušenje klasičnih cigareta.&nbsp;</p> <p>- Zabrana upotrebe elektronskih cigareta i sličnih proizvoda u zatvorenim prostorima već je na snazi u mnogim razvijenim državama koje imaju dobre zdravstvene statistike. Te države su uspješno smanjile broj oboljenja uzrokovanih upotrebom duvana, jer su dosljedno sprovodile mjere kontrole i zabrane - navela je Vojvodić.&nbsp;</p> <p>Dodala je da je pored zabrane i kontrole važno djelovati na pristupačnost duvana, posebno mladima.&nbsp;</p> <p>- U Crnoj Gori postoji cjenovna, odnosno akcizna politika koja polako podiže cijene cigareta, ali pored toga treba razmotriti i druge dokazane mjere poput zabrane reklamiranja duvanskih proizvoda na mjestu prodaje. Kod nas su te reklame u vidokrugu djece u svakom supermarketu. U mnogim državama to je zabranjeno, znate gdje kupiti cigarete, ali ne vidite brendove, ne postoji vizuelna stimulacija - rekla je Vojvodić.&nbsp;</p> <p>Govoreći o nadzoru, Vojvodić je istakla da su brojne promjene u strukturi inspekcija unazad nekoliko godina dovele do slabljenja kontrole.</p> <p>- Nije bilo kontinuiteta ni u zdravstvenoj ni u turističkoj inspekciji, što su mnogi ugostitelji iskoristili. Posebno je izazovno biti inspektor koji kontroliše objekte poslije ponoći, tokom zimskih mjeseci, kada se zakon najčešće krši. Takođe, mali broj inspektora i ograničene nadležnosti dodatno otežavaju situaciju - rekla je Vojvodić.&nbsp;</p> <p>Smatra da je potrebno i tehničko osnaživanje inspekcija.</p> <p>- Danas nemamo detektore dima koje bi inspektori mogli koristiti da potvrde da je došlo do kršenja zakona. To treba uzeti u obzir u izradi novog zakona - jasna je Vojovodić.&nbsp;</p> <p>Kazala je da je prema podacima aplikacije Zabranjeno pušenje, u posljednjih šest mjeseci prijavljeno 140 slučajeva kršenja zakona, najviše iz Podgorice i Pljevalja.&nbsp;</p> <p>- Neki od tih slučajeva rezultirali su kaznama, posebno kada su u pitanju ugostiteljski objekti, ali dokazi su često teže utvrdivi u institucijama, upravo zbog nedostatka tehničke opreme i pravnog okvira - navela je Vojvodić.&nbsp;</p> <p>Poručila je da zakoni moraju imati smisla i rezultate.&nbsp;</p> <p>- Ako vidimo da trenutne kazne nisu dovoljne, onda one moraju biti pooštrene. Ako se utvrdi da određeni objekat krši zakon svaki vikend, treba razmotriti i mjeru njegovog zatvaranja. U suprotnom, građani će i dalje biti nezaštićeni - zaključila je Vojvodić.</p> <h2>Brajović: Zabrana pušenja temelj efikasne politike kontrole duvana.</h2> <p>Šefica Kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) u Crnoj Gori <b>Mina Brajović </b>kazala je da je zabrana pušenja temelj efikasne politike kontrole duvana.</p> <p>- U Crnoj Gori, iako imamo pravni okvir, njegova primjena sve više postaje teorijska kategorija — izmedju ostalog i zbog ograničenih kapaciteta inspekcija. Nažalost, već svjedočimo kako industrija duvana koristi ovu slabost sistema. Vidljiv je i agresivan prodor novih duvanskih i nikotinskih proizvoda, sa ciljem ponovnog normalizovanja upotrebe nikotina cime bi se “bacio pod noge” napredak u borbi protiv upotrebe duvana.Ovo ne samo da potkopava svrhu i cilj zakona, već predstavlja ozbiljnu prijetnju javnom zdravlju, naročito među mladima - kazala je Brajović u izjavi za PR Centar.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531110516_29e714f20f1905bda7bb12d16beeb5735b22fe2408db962802c6d14bd51ce26a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250531110516_29e714f20f1905bda7bb12d16beeb5735b22fe2408db962802c6d14bd51ce26a" data-rendition-name="original" width="1753" height="1667" loading="lazy" alt="Mina Brajović"> <figcaption>Mina Brajović<span>(Photo: PR Centar)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Prema njenim riječima, dok obilježavamo Svjetski dan bez duvana 2025. pod temom „Razotkrivanje: Izlaganje taktika industrije u vezi sa duvanskim i nikotinskim proizvodima“, jasno je da industrija duvana namjerno cilja najranjivije — i najvrednije — članove zajednice: djecu i mlade.&nbsp;</p> <p>- Kroz manipulativne taktike kao što su dodavanje aroma, korišćenje privlačnog pakovanja i modernog dizajna usmjerenih ka mladima, industrija postavlja temelje za novu pandemiju zavisnosti. Novi talas nikotinske zavisnosti je na vidiku — i ako ne reagujemo sada, rizikujemo da još jedna generacija padne u ralje zavisnosti od nikotina i duvana - upozorila je Brajović.&nbsp;</p> <p>Smatra da dok se primjena zakona ne ojača, cijenu plaćaju zdravlje ljudi, „a na kraju i državni budžet, dok je industrija duvana jedina koja ima korist“.</p> <p>- Zato je potrebno hitno tražiti sistemska i održiva rešenja. Jedan od koraka mogao bi biti proširenje nadležnosti komunalne policije da kontroliše poštovanje zakona o kontroli duvana. Bez redovne i vidljive primjene, zakon postaje simboličan, a ne efikasan - ocijenila je Brajović.&nbsp;</p> <p>Ka je da su tazarenutno, kazne propisane Zakonom o kontroli duvana, preniske da bi bile stvarni demotivišući &nbsp;faktor, naročito u ugostiteljstvu.&nbsp;</p> <p>- Mnoge ustanove jednostavno prihvataju kazne kao trošak poslovanja. Nadamo se da će predstojeći novi zakon Ministarstva zdravlja uvesti promjene u sistemu kažnjavanja — koji će vlasnike natjerati da dobro razmisle prije nego što dozvole pušenje u svojim objektima, a građanima poslati poruku da zdravstvene vlasti brinu o njihovom zdravlju - rekla je Brajović.&nbsp;</p> <p>Kazala je da je zakon o kontroli duvana je snažan samo koliko je i posvećenost zdravstvenih vlasti njegovoj primjeni.</p> <p>- A ta primjena je mnogo više od pravne obaveze — ona direktno pokazuje koliko vlasti ozbiljno shvataju odgovornost da zaštite građane, posebno djecu, od toksičnih efekata pasivnog pušenja - zaključila je Brajović.&nbsp;</p>

Vojvodić: Crna Gora da preduzme odlučne korake kako bi zaštitila građane od štetnog uticaja duvanskog dima

<p>Mjerni uređaji koji sadrže živu predstavljaju opasan otpad i njihovim uklanjanjem zdravstveni sektor biće sigurniji, moderniji i održiviji - ocijenila je šefica kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) u Crnoj Gori Mina Brajović.

Ona je to kazala na sastanku Upravnog odbora projekta „Postepeno uklanjanje mjernih uređaja koji sadrže živu iz upotrebe u zdravstvenim ustanovama“, koji SZO sprovodi u saradnji sa Ministarstvom zdravlja i Ministarstvom ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.

U saopštenju SZO navodi se da je cilj projekta smanjenje upotrebe žive u zdravstvenim ustanovama, u skladu sa međunarodnim ekološkim standardima i obavezama preuzetim kroz Minamatsku konvenciju.

Brajović je istakla značaj projekta, navodeći da taj poduhvat nije samo tehnički ili administrativni zadatak, već misija.

- Misija zaštite zdravlja svih nas, misija zaštite medicinskih radnika i pacijenata, ali i misija koja ima širi značaj – očuvanje naše životne sredine - kazala je Brajović.

Prema njenim riječima, uklanjanjem mjernih uređaja koji sadrže živu, ide se ka zdravstvenom sektoru budućnosti, sektoru koji je sigurniji, moderniji i održiviji.

Brajović je istkla značaj detaljne inventarizacije mjernih uređaja koji sadrže živu u zdravstvenim ustanovama.

- Istraživanje koje je sprovedeno na terenu, pokazalo je da se i dalje veliki broj ovih uređaja nalazi u zdravstvenim ustanovama, što ukazuje na potrebu: edukacija, bolje informisanosti i mijenjanje dosadašnje prakse - navela je Brajović.

Ona je pozdravila posvećenost Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje radi na Nacionalnom planu implementcije Minamatske konvencije, gdje je prepoznata potreba definisanja održivog rešenja za uklanjanje mjernih uređaja koji sadrže živu.

Brajović je podsjetila da sakupljeni mjerni uređaji koji sadrže živu predstavljaju vrstu opasnog otpada.

- Značaj ovog zajedničkog poduhvata je prilika da zajedno kroz multisektorsku saradnju i dijalog ponudimo sistemsko i održivo rešenje za upravljanje opasnim otpadom u Crnoj Gori - ocijenila je Brajović.

Državni sekretar Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Nenad Vitomirović ukazao je da su intenzivno radili na nekoliko ključnih zadataka, uz veliku posvećenost i saradnju svih uključenih strana.

- Rad na inventaru proizvoda koji sadrže živu i stomatološki amalgam u zdravstvenoj zaštiti, će nam pružiti jasnu sliku trenutnog stanja i pomoći u planiranju daljih aktivnosti - kazao je Vitomirović.

Prema njegivim riječima, strategija za uključivanje zainteresovanih strana uključuje sve relevantne aktere, od zdravstvenih ustanova do stručnih udruženja.

- U veoma kratkom roku je pripremljen i pilot projekat Demonstracija supstitucije medicinskih uređaja koji sadrže živu - rekao je Vitomirović, dodajući da trenutno čekaju povratne informacije o sljedećim koracima kako bi mogli da krenu u implementaciju.

Ovi rezultati su, kaže, plod timskog rada, posvećenosti i stručnosti svih uključenih.

Kako se navodi u saopštenju SZO, tokom sastanka su razmatrani ključni aspekti implementacije projekta, dok su članovi Upravnog odbora, kroz konstruktivnu diskusiju, doprinijeli daljoj realizaciji.</p>

SZO: Smanjiti upotrebu žive u zdravstvenim ustanovama

<p>Dan nakon razornog požara u Đurkovićima, više kuća pretvoreno je u zgarište, a okolna priroda opustošena. Gorjeli su i pomoćni objekti, štale, vinogradi i voćnjaci. Mještani jučerašnji dan opisuju jednom riječju – nemoć. Situaciju je, kažu, dodatno otežao nestanak struje i vode, zbog čega je hidrant, koji je trebalo da bude prva linija odbrane, bio potpuno beskoristan.</p>
<p>Na pragu porodične kuće <b>Pavića Vukovića</b> ostali su samo pepeo i ruševine. Vatrena stihija, priča njegova kćerka, za svega nekoliko sati odnijela je dom koji su gradile generacije.</p>
<p>– Oni nijesu uspjeli da spasu ovaj dom. Ako su ga gradili moji đedovi, moji stričevi, i da doživimo da u 21. vijeku imamo ovakve posljedice požara, onda mislim da je do nas – kazala je ona.</p>
<p>Iako su u Piperima požari česta pojava, mještani tvrde da ovakve razmjere ne pamte i oštro demantuju navode vlasti da je došlo do samozapaljenja.</p>
<p>&nbsp;– Branili smo mi Pipere od požara i ranijih godina sa mnogo manje ljudstva, ali nam kuće nikada nijesu gorjele, niti su se samozapaljivale. Jednu takvu nesmotrenost u izjavi koristim priliku da demantujem – rekla je <b>Dragana Vuković </b>za Televiziju E.</p>
<p>Plameni jezici progutali su i voćnjake.</p>
<p>– Jedan dio voćnjaka je izgorio, i ove voćke dolje, ali to je bilo nemoguće spasiti – rekao je Dragan Đukić, mještanin Đurkovića.</p>
<p>Na temperaturi od 40 stepeni, mještani su bili bez struje i vode.</p>
<p>– Osjećali smo se potpuno bespomoćno. Ako vam kažem da se iza vas nalazi hidrant na koji mogu da se prikače dva ili tri vatrogasna crijeva, a mi nijesmo imali ni vodu ni struju. Juče smo došli da spasimo svoju kuću golih ruku. Niko nije došao da nas pita imamo li vode za piće, da li nam nešto treba – kazala je Vuković.</p>
<p>Iako su čekali pomoć iz vazduha, nadljudski napori pripadnika zaštite i spašavanja i vojske, kojima su, kako kažu, beskrajno zahvalni, nijesu bili dovoljni.</p>
<p>– Oni ovdje nijesu imali gdje da napune vodu, morali su se vraćati do šina, tamo ima hidrant. Tolika je vatrena stihija bila da ona jedna cisterna izgori za pola minuta, a onda se čeka sljedeća. A vatra ne može da čeka – rekao je Đukić.</p>
<p>Mještani se pitaju da li su posljedice mogle biti ublažene da su postojali agregati za pokretanje pumpi.&nbsp;</p>
<p>Zaključuju da će ubuduće morati da se oslone na sopstvene resurse.</p>
<p>– Ono što sam čvrsto odlučio jeste da bušim svoj bunar. Ovakav pakao da doživim više neću – poručuje Đukić.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDNQ4rMXoJS7%2F%3Figsh%3Dem81cGx1dmNqZzc3&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Pakao u Đurkovićima: Kuće u zgarištu, mještani bez vode i struje branili domove golim rukama

<p>Vatrogascima ni noćas nema odmora. Iako su tokom dana požari u Piperima i Kučima stavljeni pod kontrolu, u večernjim satima vatra se ponovo razbuktala, i to na velikom području Kuča, saopšteno je iz Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada.</p>
<p>Kako se navodi, požar se primakao objektima, a vatrogasci ulažu napore da odbrane kuće.</p>
<p>- Situacija je veoma teška, primaklo se kućama. Kritično je od Kakaricke gore i Doljana pa u velikom dijelu Kuča. Vatra prijeti objektima u mjestima Fundina, Bezjovo, Kupusi, Ubli, Medun i Vrbica - kazao je za Portal Analitika komandir Službe zaštite i spašavanja<b> Nikola Bojanović.</b></p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FTzZYceCda4w&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>Na terenu su, osim vatrogasaca, angažovani i pripadnici Vojske Crne Gore. Iz Službe su apelovali na građane da pozivom na broj 123 prijave tačnu lokaciju na kojoj se vatra primiče objektima, jer to značajno olakšava intervenciju.</p>
<p>- Zahvaćena je ogromna površina, a prijavom tačne lokacije građani nam pomažu da brže reagujemo - naveo je Bojanović.</p>
<p>Dodaje se da duva vjetar, ali da je slabijeg intenziteta nego juče, što donekle olakšava borbu sa vatrenom stihijom.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F4VqJBDUanbU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>&nbsp;</p>

(VIDEO) Noć bez predaha: Požar u Kučima ponovo buknuo i prijeti kućama

<p>Na &nbsp;Bulevaru Džordža Vašingtona večeras je došlo do saobraćajne nezgode u kojem je učestvovalo putničko vozilo i motociklista.&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FF5bkOFVFoT4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>Kako se može vidjeti na snimku Portala ETV, jedna osoba sjedi na asfaltu, ali je teško procijeniti stepen povreda.</p>
<p>Iz OKC nije bilo informacija o ovom udesu.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fe0iSN3l-55c&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>&nbsp;</p>

(VIDEO) Udes na Bulevaru Džordža Vašingtona

<p>Predsjednik Demokratske partije socijalista <b>Danijel Živković</b> uputio je izraze saučešća porodici pripadnika Vojske Crne Gore Dejana Božovića, koji je danas, obavljajući vojničku dužnost i štiteći građane od požara, tragično izgubio život.</p>
<p>- Država Crna Gora i društvo u cjelini moraju trajno pamtiti njegovu današnju žrtvu kao primjer časnog odnosa prema domovini i pronaći način da brinu o njegovoj porodici i četvoro djece koji su ostali bez svog stamenog oslonca -  napisao je Živković.</p>
<p>U objavi je naveo da Božoviću pripada „vječna slava“.</p>

Živković: Crna Gora mora trajno pamtiti žrtvu Dejana Božovića

<p><b>Povampirene velikosrpske i četničke falange nemaju problem sa razumom i logikom.</b> Razuma kod njih manjka od samog starta, jer da se javlja makar u česticama, ne bi danas novočetnici jednako voleli saradnike nacista (četnike, JVuO) i potomke dela onih koji su nacizmu stali nogom za vrat (Ruse, odnosno Putina).&nbsp;</p>
<p>Na logici tek padaju. Tvrde da su poštovaoci "prvog gerilskog antifašističkog pokreta u Evropi", misleći na formacije <b>Draže Mihailovića</b>. I dok su Mihailovićeve četničke formacije imale bar neke dve istorijski potvrđene bitke protiv nacista, pre nego što su postale njihova verna pomoćna vojska i koljači civila, današnji simpatizeri pokreta DM ne vide <b>contradictio in adjecto</b> čak ni u činjenici da sebe nazivaju antifašističkim pokretom, a podižu spomenik fašisti koga je odlikovao <b>Adolf Hitler</b>.</p>
<p>Ta bi zbrka u glavama pojedinaca bila lako rešiva na nivou <b>Toponica</b> ili <b>Kovin</b> u Srbiji, odnosno <b>Dobrota</b> u Crnoj Gori, da nosioci političke vlasti u ove dve države ne igraju "stiskavac" upravo s baštinicima tih retrogradnih ideja. <b>Trljkajući se znojavim telima s dlakavim četništvom u ritmu "drma mi se na šubari cveće", političari u stvari plešu s najprimitivnijim i najzaostalijim, shodno tome i najkrvoločnijim, delom biračkog tela.</b>&nbsp;</p>
<p>Tim trulim kompromisom trenutno obezbeđuju sebi glasove, ali istovremeno guraju obe države u živi pesak velikosrpskog šovinizma, iz koga se u ranijim, ne tako davnim prilikama, izlazilo teškom mukom i uz velike žrtve. I kako sada vidimo - samo privremeno.</p>
<p>No, pisali smo već o minornom intelektualnom i moralnom kapacitetu ljudi koji su se, u tranzicionom periodu i usled prirodnog nezadovoljstva nedovoljnim napretkom dvaju država pod demokratskim vlastima, dočepali političke vlasti. Njihov je učinak - u Srbiji od 2012, a u Crnoj Gori od 2020. - merljiv vekovima: <b>države su civilizacijski i ekonomski vratili u XVIII, a građane mentalno i logički u XIII vek.</b></p>
<p>Danas ćemo se pozabaviti njihovim drugim trulim kompromisom, <b>erotski vrućim plesom s organizacijom koja je poslednjih godina pedantno očistila svoje redove od svih progresivnih, slobodnomislećih i zdravorazumskih ljudi</b>. Onom koja upravo ovih dana u Beogradu završava javni inkvizitorski obračun s poslednjom dvojicom teologa koji su se usudili da je kritikuju: s <b>Vukašinom Milićevićem</b> i <b>Blagojem Pantelićem</b>. Dakle, pozabavićemo se organizacijom koja sebe naziva "Srpska pravoslavna crkva", dočim je u međucrkvenoj komunikaciji to Crkva Srbije.</p>
<p>Iako je već od početka devedesetih SPC korisno poslužila balkanskom kasapinu <b>Slobodanu Miloševiću</b> u nastojanju da ratom i etničkim čišćenjem zadrži "sve Srbe u jednoj državi", ta je crkva tek od demokratskih promena 2000. godine postala zaista država u državi. Ne samo da ne plaća nikakav <b>porez</b> na svoju razgranatu privrednu delatnost, nego država pokriva <b>doprinose</b> sveštenika za penziono i zdravstveno osiguranje. Najzad, malo-malo Vlada opredeli neka <b>sredstva</b> za gradnju ili renoviranje hramova, izdaju se i obavezne doplatne poštanske markice, a stižu i bogate <b>donacije</b> iz inostranstva, najviše od ruske države i crkve.</p>
<h2>ĆAR ZA VAJDU</h2>
<p>Kako neki čitalac ovakvog pisanja uvek kaže ono čuveno "da, ali", da ga predupredimo: slične privilegije u Srbiji imaju i ostale verske zajednice. Ipak, slika davanja i uticaja biće potpuna tek kada kažemo da se po popisu 2022. u Srbiji čak 81,1 odsto građana izjasnilo kao pravoslavac, dok sve ostale verske zajednice i ateisti i agnostici zajedno čine preostalih 18,9 procenata.&nbsp;</p>
<p>Doduše, u praksi, većina deklarativnih vernika ne ponaša se kao vernik, pa crkve zvrje prazne. <b>SPC zato od ideje da živi od parohijala, a ne od državnih davanja i oprosta troškova, beži kao đavo od krsta.</b> I tu da bacimo dodatno svetlo podsećanjem na činjenicu da je u deset godina koje su prethodile tom popisu, u Srbiji izgrađeno oko hiljadu crkava, i samo 13 škola.</p>
<p>Dakle, davanjima pravoslavnoj crkvi, političari obezbeđuju njenu podršku, a s obzirom na razgranatost crkvenog sistema i veliki uticaj u narodu, to je možda i investicija s najbržim povratom u poslovnom okruženju. <b>Iako je Ustavom crkva odvojena od države, normalizuje se neformalni političko-crkveni brak iz interesa</b>, i tako sveštenstvo podržava galantnost trenutne vladajuće političke opcije, podržavajući njenu politiku.</p>
<p>U praksi, bar u Srbiji,<b> popovi SPC postali su vrhovni autoritet za sve.</b> Od abortusa do dogmatizovanog Kosova, od vaspitanja dece do nacionalnih pitanja koja su, od 2012. posebno, izgrađena na velikosrpskom šovinizmu i težnji za hegemonijom. Iako bi <b>državne institucije morale da budu laičke</b>, svaki državni organ ili opština imaju slavu, vojska se koristi u verskim ceremonijama, vreme se meri po verskom kalendaru, politički funkcioneri pokazuju svoju religioznost u svakoj situaciji, nema manifestacije kojoj vrh crkve nije gost, a redovno se ide kod patrijarha po duhovni savet.&nbsp;</p>
<p>U Crnoj Gori, opet, svedoci smo posebnog apsurda. <b>Crkva koja zvanično ne priznaje postojanje čitavog jednog naroda</b> (što sadrži i elemente krivičnog dela), <b>koja teritoriju Crne Gore tretira kao teritoriju Srbije</b>, <b>aktivno učestvuje u političkom životu, "komanduje" političkim strankama i njihovim liderima, javno demonstrirajući prezir prema svakom obliku državne vlasti i državnim simbolima Crne Gore</b>. Nema bolje ilustracije za to od odnosa <b>Ljubiše</b> <b>Ostojića</b> - <b>Metodija </b>prema podizanju spomenika ratnom zločincu i saradniku okupatora, kojom je prilikom intonirana i himna strane države, Srbije. Tim stavom, on nije samo bacio pod noge i hrišćanstvo i moral, on je bacio pod noge državu, i tu, u stvari, dolazimo do suštine problema.</p>
<p><b>Ne postoji, niti u modernom demokratskom društvu sme da postoji, verska ili bilo kakva druga organizacija, koja je "starija" od države.</b> Ne po godini osnivanja, koja je nebitna, već po statusu. Ono šta je ključno je da je država po svojoj suštini zajednica svih njenih građana, dok je crkva - kao i svaka druga uža organizacija (udruženje, klub, savez...) - zajednica tek jednog dela stanovnika države. I u tom je smislu država "starija": <b>zakoni države (moraju da) se primenjuju (i) na crkve i na vernike, crkveni "zakoni" važe samo interno, za one koji su "članovi" crkve i time njene "zakone" prihvataju.</b></p>
<p>Ne postoji, i ne sme da postoji, nekakav "temeljni ugovor" ili bilo kakav drugi akt ili dokument, koji pripadnicima jedne organizacije (verske, ili bilo koje druge), daje veća prava i manje obaveza nego ostalim građanima. Odnosno, ako tako šta postoji, Ustavni sud mora da reaguje i obezbedi jednakost svih pred Ustavom.</p>
<h2>ISKAČE OSIGURAČ</h2>
<p>Naravno, treba imati u vidu i činjenicu da su <b>svojim ustavima i Srbija i Crna Gora definisane kao sekularne, odnosno, da je crkva odvojena od države</b>. Otuda je u obe zemlje nedopustivo - a da je demokratske i parlamentarne svesti bilo bi i politički kažnjivo - svako koketiranje političara sa religijskom (ili najzad i bilo kojom drugom) organizacijom, kojim se jedan deo društva favorizuje. Jer, političar - posebno onaj na vlasti - obavlja funkciju od javnog interesa i predstavlja i zastupa jednako sve građane, a ne samo svoje simpatizere i ne samo vernike "svoje" crkve. Vera je, kao i kod svakog drugog građanina, njegova privatna, intimna stvar. I ona, u stvari, ostaje na vratima verskog hrama i privatnog doma.</p>
<p>Treba li, najzad, uopšte naglašavati<b> </b>da <b>religijska pravila dotiču samo vernike i da ni u kom obliku i ni na koji način ne smeju da postanu uobičajena za celo društvo, a nekmoli opšteobavezna? </b>Treba li pominjati da crkvi nije mesto u politici, ni u kom obliku ili formi?</p>
<p>Srbija i Crna Gora, na žalost, prečesto i previše se manifestuju kao prepolitička društva. Lično konjukturno i opšte moderno u ove dve države su izgleda uobičajeni motivi delovanja. Interes države i nacije je uvek u senci lukrativnog. Kako se svojevremeno pohrlilo u kom-partiju zarad vajde, sada se trči u religiju zbog ćara. Vera i versko se potežu u cilju jačanja nacionalizma i pravdanja nepočinstava koja se rade, ili tek planiraju.</p>
<p>Pravo verništvo i "snaga vere" u obe države bi se lako izmerili ukidanjem državnih sredstava verskim organizacijama (sem za verske objekte pod zaštitom države, kad važe posebna pravila) i uvođenjem parohijala. Što će reći: <b>ako si član crkve, to članstvo moraš da platiš; koliko članova, toliki je i crkveni guber</b>.&nbsp;</p>
<p>Do tog momenta je, međutim, još dalek put. Na njemu se crkva pruža onoliko koliko joj politika, vođena sopstvenim sebičnim ili na drugom mestu isplaniranim interesima, dopušta. Nekad uspe da "ukoči", svesna sopstvenih religijskih i moralnih normi, ali u poslednje vreme sve češće "iskače osigurač". A to onda nije samo unutarcrkveno pitanje, to je pitanje dalekosežnih i krupnih posledica.</p>
<p><b>Crkva mora da se vrati u pravni poredak i u okvire suštine sopstvenog postojanja. Ako to nije moguće, zabrana delovanja - bar tamo gde nije u matičnoj državi, plus ispitivanje poslovanja, odgovornost za narušavanje zakonom zaštićenih verskih objekata, pa čak i krivično gonjenje crkvenih velikodostojnika, uprkos odredbama nekakvih ugovora, uopšte nisu nerealna opcija.</b></p>

Vrele igre pod mantijom

<p>U piperskom naselju Đurkovići buknuo je danas požar velikih razmjera, a na licu mjesta su, pored vatrogasnih kola, i dvije Bemax cistijerne koje stalno dopremaju vodu.&nbsp;</p> <p>U jednu cistijernu može da stane 22 kubika vode.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FX_KThiBPHQI%3Fsi%3DNpbmJXuzX1k9ZqJM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FARvl8zV5ipc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div><p class="embed-block__description">Video: TAMARA KLIKOVAC </p></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FgREl-KFy8aM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div><p class="embed-block__description">Video: TAMARA KLIKOVAC </p></div> <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FB336uL9N-5w&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div><p class="embed-block__description">Video: Tamara Klikovac </p></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081118088_fea20e983423b3e0049c86176de9ef8c4690be05eb8fa487a224cdb132d37c99.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025081118088_fea20e983423b3e0049c86176de9ef8c4690be05eb8fa487a224cdb132d37c99" data-rendition-name="original" width="1600" height="1100" loading="lazy" alt="Punjenje cistijerne "> <figcaption>Punjenje cistijerne <span>(Photo: Tamara Klikovac )</span></figcaption> </figure>

(VIDEO) Bemax cistijerne dopremaju vodu kako bi se ugasio požar u Piperima

<p>Porodice tragično stradalih i ranjenih u dva stravična masakra na Cetinju 12. avgusta 2022. u Medovini i 1. januara 2025 u kojima je svirepo ubijeno 23 ljudi, među kojima četvoro djece, zahtijevaju smjenu načelnika Regionalnog centra bezbjednosti "Centar" koji <b>Gorana Jokića</b>, ali i ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića </b>zbog izostanka punog institucionalnog odgovora na ove zločine, sankcionisanja odgovornih i preuzimanja mjera da se ovakve tragedije ponove.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DmvcomuZ9IoE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Porodice su se danas sa građanima u 15 sati okupili kod spomenika Lovćenska vila na Cetinju, odakle su se zaputili u Medovinu gdje su zapalili svijeće i odali poštu stradalima.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fgur2e-ILFiY%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Sa tog mjesta su ponovo zatraženi odgovori i odgovornost, istina i pravda.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081215084_c60afb0eb343fc191ad9e13f244e233527a28a085b1ffba6528eeda0705ef9ef.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025081215084_c60afb0eb343fc191ad9e13f244e233527a28a085b1ffba6528eeda0705ef9ef" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Sa okupljanja na Cetinju"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250812150812_a0d378496fd522f0a1882f93de1f6823fcdbe5a1f7a468afb8586c9178e7df43.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250812150812_a0d378496fd522f0a1882f93de1f6823fcdbe5a1f7a468afb8586c9178e7df43" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Medovina, 12. 08. 2025."> <figcaption>Medovina, 12. 08. 2025.<span>(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</span></figcaption> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250812150816_a59790ffdec0e3554f24ec7c1965ba705d4475955c827e3c4ce32e0cab55f109.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250812150816_a59790ffdec0e3554f24ec7c1965ba705d4475955c827e3c4ce32e0cab55f109" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Medovina, 12. 08. 2025."> <figcaption>Medovina, 12. 08. 2025.<span>(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</span></figcaption> </figure>  <p>Pročitan je niz zahtjeva, među kojima je da predstavnike porodica stradalih u najkraćem roku prime predsjednik države <b>Jakov Milatović</b> i premijer <b>Milojko Spajić</b> u cilju punog sagledavanja nepostojanja odgovornih i propusta u radu policijske službe.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DscbVSDADX3M&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>- Nakon održanih sastanaka sa predsjednicima države i Vlade i potpunije prezentacije zahtjeva i njihove javno izražene spremnosti da se usvoje spremni smo "reducirati" vrijeme trajanja protesta na Kruševom ždrijelu na sat vremena, a po ispunjenju zahtjeva obustaviti blokade. U protivnom, ako i ovog puta nađemo na institucionalni "zid ćutanja" vrijeme naših blokada će biti povećano na tri sata - pročitala je zahtjeve <b>Vesna Pejović</b>, koja je u Medovini izgubila kćerku i dva unuka.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250812150824_17600509fa30050ec2fdd05ea5e7cf36c4fae0733f1025d076213d7ecb2d2df3.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250812150824_17600509fa30050ec2fdd05ea5e7cf36c4fae0733f1025d076213d7ecb2d2df3" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Vesna Pejović"> <figcaption>Vesna Pejović<span>(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</span></figcaption> </figure>  <p>Zatražila je političku odgovornost ministra unutrašnjih poslova u vidu njegove smjene, kao čin jasnog pokazivanja predsjednika Vlade da su životi 23 crnogorska građanina vrednija "političke odgovornosti" od nesretno i nepametno urađene značke jednog boda.</p> <p>- Jokić je najkorumpiraniji policajac i zaprška u svakoj čorbi - istakla je Pejović.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsmmC8NY0Hjg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Očekuje i da direktor Uprave policije <b>Lazar Šćepanović </b>hitno smijeni direktora policije Jokića koga smatraju direktno odgovornim za neprofesionalno i neuspješno postupanje policije, posebno u slučaju tragedije u Medovini 2022. godine.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dkk9E_EB987Q&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Jedan od zahtjeva je i usvajanje "Markovog i Mašanovog zakona", uz prethodnu saradnju sa stručnim asocijacijama i istaknutim pravnicima, a kako bi se rigoroznije propisala politika izdavanja i nošenja oružja.</p> <p>Porodice traže i efikasniji rad tužilaštva u procesuiranju odgovornih i sudova u vezi sa pokrenutim postpcima.</p> <p>Pejović se u ime porodica zahvalila svim strkovnim organizacijama, nevladinim organizacijama koje su ih podržale i dale snagu da istraju u svojoj borbi.</p> <p>- Zahvaljujemo i onima koji su "odćutali" i ostali kućama sa porukom da se mi borimo i za bezbjednost njih i njihove djece, jer tragedija ne bira naciju, vjeru i političko uvjerenje - naglasila je ona.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250812150812_cb426f09861e88d85c5a04a39da2d869c5718f9815b6c28db0eee54b6db1abbb.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20250812150812_cb426f09861e88d85c5a04a39da2d869c5718f9815b6c28db0eee54b6db1abbb" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Medovina, 12. 08. 2025."> <figcaption>Medovina, 12. 08. 2025.<span>(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</span></figcaption> </figure>  <p>Tri godine od prvog svirepog zločina, koliko traje muk institucija, ignorisanje porodica stradalih i prepuštanje zaboravu poručuju da svoje najmilije neće zaboraviti i da neće odustati.&nbsp;</p> <p>- Mi niti možemo ni hoćemo odustati i zaboraviti jer bi to bio ponovljeni zločin nad žrtvama i čin njihove najteže izdaje. Pokažimo da smo društvo solidarnosti, empatije i institucionalne odgovornosti. Pamtimo, ne zaboravljamo, ne tražimo osvetu, borimo se da dobijemo punu istinu i da odgovorni odgovaraju i da učinimo sve da ovakvi zločini nika više ne ponove - zaključila je Pejović.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081215080_2ced6c22af6665de72583e16b4a57d0a22eaae9dfcfcc48094ff0ee51c51c524.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="2025081215080_2ced6c22af6665de72583e16b4a57d0a22eaae9dfcfcc48094ff0ee51c51c524" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup na Cetinju"> <figcaption>Sa skupa na Cetinju, 12.8.2025.<span>(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</span></figcaption> </figure>  <p>Nakon što su zapalili svijeće u Medovini, građani su simbolično pustili u nebo bijele balone.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DMa8mfA54cNo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(FOTO/VIDEO) Porodice žrtava traže hitnu smjenu Jokića i Šaranovića, od sastanka sa premijerom i predsjednikom zavisi dužina trajanja blokada

<p>Dok država gori, dok se vojnici i vatrogasci nadljudskim naporima bore da spasu imovinu i živote, Crna Gora pita jedno: gdje je trojac koji bi trebalo da vodi brigu o njenoj bezbjednosti?</p>
<p>Gdje je ministar unutrašnjih poslova <b>Danilo Šaranović</b>? Gdje je ministar odbrane <b>Dragan Krapović</b>? Gdje je koordinator bezbjednosnih službi i potpredsjednik Vlade <b>Aleksa Bečić</b>?</p>
<p>Da li odmaraju u hladovini neke egzotične destinacije? Ili su možda previše zauzeti fotošop kampanjama i partijskim kalkulacijama da bi se obratili narodu? Da li je moguće da ih ni buktinja koja guta cijela sela ne može izvući iz komfora političke letargije?</p>
<p>Zašto je Šaranović čekao s pozivom za NATO pomoć dok su ljudi gasili vatru golim rukama? Gdje je Krapović – da li komanduje odbranom države, ili čeka da neko drugi preuzme odgovornost? I šta tačno radi Bečić, osim što se krije iza parole “sve je pod kontrolom”?</p>
<p>Nema ih. Nema ih dok Crna Gora gori. Nema ih kad se borimo za dah pod gustim dimom. Nema ih ni na razglednicama. </p>
<p>Zapravo, ovo je obrazac njihovog (ne)djelovanja. Sjetimo se masakra za koje niko nije odgovarao. Sjetimo se klanova koji su preuzeli ulice. Sjetimo se ovih godina bez odgovornosti. I opet se pitamo – zar je neko očekivao drugačije?</p>
<p>Možda Krapović trenutno poručuje nove značke, inspirisan hrvatskim kanaderom. Možda Šaranović bira naočare za sljedeće televizijsko javljanje. Možda Bečić i Bogdanović smišljaju novi slogan – “Demokrate: Za narod kad vatra utihne.”</p>
<p>Imaju li vremena za Crnu Goru? Nikad ga nijesu imali. Ali izgleda da političko vrijeme polako ističe – njima.</p>

Tag: mina-brajovic