Izvršni direktor Monteputa Milan Ljiljanić i predstavnici kineskog konzorcijuma Power China-Stecol-PCCD, potpisali su danas ugovor o projektovanju i izgradnji druge dionice auto-puta Bar-Boljare, Mateševo-Andrijevica.
Monteput je sredinom januara, nakon sprovedene tenderske procedure u skladu sa pravilima Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), izabrao konzorcijum Power China-Stecol-PCCD za izvođača za projektovanje i izgradnju dionice Mateševo-Andrijevica.
Njihova ponuda je vrijedna gotovo 694 miliona eura.
Ova trasa, duga oko 23 kilometra, finansiraće se dijelom iz državne kase, kao i iz kredita EBRD od 200 miliona EUR i granta Evropske unije (EU) od 150 miliona eura.
- Od izabranog projektanta očekujemo profesionalnost i poštovanje rokova- rekao je Ljiljanić i rekao da je ova dionica podsticaj razvoja sjevera Crne Gore.
Druga dionica auto-puta Bar-Boljare, Mateševo-Andrijevica, predstavlja nastavak realizacije jednog od najznačajnijih infrastrukturnih projekata u Crnoj Gori.
- Što se tiča početka, stvoreni su preduslovi, i na izvođaču radova je da uđe u prirpemne aktivnosti.Očekujemo početak radova na terenu krajem aprila, odnosno rokom maja ove godine- kazao je Ljiljanić.
&nbsp;U ime konzoricijuma Power China medijima se obratio Lju Saučan, i rekao da je riječ o infrastrukturnom projektu od velikog značaja.
- Za nas ovaj projekat predstvlja najznačajniji infrastrukturni projekat u Crnoj Gori. Na ovaj projekat gledamo kao na priliku da pokažemo svoju posvećenost. Svjesni smo složenosti projekta, velikog broja tunela i mostova, geoloških izazova- rekao je on.
Kaže da je potpisivanje početna tačka, a u narednim mjesecima stupiće u ostale faze projekta.
Prva dionica auto-puta, Smokovac–Mateševo, otvorena je u julu 2022. godine i izgradila ju je kineska kompanija China Road and Bridge Corporation (CRBC). Ta dionica, duga oko 41 kilometar, ocijenjena je kao jedan od najsloženijih infrastrukturnih poduhvata u regionu, s obzirom na veliki broj mostova i tunela.
Auto-put Bar–Boljare planiran je u ukupnoj dužini od oko 165 kilometara, a podijeljen je u više faza.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Monteput i kineski konzorcijum potpisali ugovor za drugu dionicu auto-puta

Odgovoran i transparentan postupak, tako u Monteputu za Javni servis komentarišu tender za izgradnju druge dionice auto puta koji je vodila Evropska banka za obnovu i razvoj.&nbsp;
Direktor Monteputa Milan Ljiljanić rekao je da je cijena gradnje druge dionice auto-puta povećana zbog razlike između inicijalne procjene, zasnovane na idejnom projektu rađenom 2019. godine i ponude izabranog kineskog konzorcijuma koja je formirana u skladu sa aktuelnim tržišnim uslovima i raspodjelom rizika.
Dionica od Mateševa do Andrijevice će koštati gotovo 694 miliona eura, što je 150 miliona eura više u odnosu na procjene Vlade od prije nekoliko mjeseci.
- Odgovorno tvrdim da je ovo jedan od najtransparentnijih postupaka koja je vodila Evropska banka za obnovu i razvoj, u koju je bila uključena Evropska komisija, na kom smo izabrali izvođača radova sa najpovoljnijom cijenom - istakao je Ljiljanić za TVCG.&nbsp;
Ukoliko bilo ko ima sumnje na postupak i na cijenu, može, ističe on, pitanja direktno putiti i Evropskoj banci za obnovu i razvoj.&nbsp;
- Na osnovu svih ovih parametara i stanja na tržištu dobijena je cijena od 694 miliona eura, što iznosi 30,1 milion po kilometru. Ono što moram da dodam je da smo u ovom periodu tenderisanja zajedno sa Vladom Crne Gore i Evropskom delegacijom obezbijedili 150 miliona eura bespovratnog novca za ovu dionicu. Tako da će ova dionica građane koštati nepunih 24 miliona eura, odnosno 23,6 miliona eura - naveo je Ljiljanić.&nbsp;

1084x550

Ljiljanić: Tender vodila EBRD, cijena druge dionice rezultat tržišnih uslova

Direktor Monteputa Milan Ljiljanić rekao je da očekuje da radovi na izgradnji druge dionice auto-puta Mateševo – Andrijevica krenu ove godine, da je rok za izgradnju pet godina, ali i da očekuje da radovi budu završeni do kraja 2030.
- Na vrijeme se krenulo u proces eksproprijacije zemljišta i već je završeno preko 80 odsto posla - rekao je Ljiljanić.
Potpredsjednik Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj Milun Zogović kazao je polovinom novembra da očekuje da do aprila bude gotov idejni projekat za dionicu od Andrijevice do Boljara.
Istakao je da bi do kraja 2026. trebalo da počnu ozbiljni pregovori za nastavak gradnje auto-puta do Boljara.
- To može biti i 2030. godina, i to je važno pitanje, jer tada dobijamo puni efekat auto-puta - rekao je Zogović.

Ljiljanić: Očekujem da druga dionica auto-puta bude gotova do kraja 2030.

Direktor Monteputa Milan Ljiljanić očekuje da druga dionica auto-puta od Mateševa do Andrijevice bude završena i puštena u saobraćaj 2030. godine.
On je u Jutarnjem programu TVCG izjavio da se na vrijeme krenulo u proces eksproprijacije zemljišta i da ne očekuje kašnjenja.
Podsjetio je da je prošle sedmice raspisan tender za izgradnnju druge dionice auto-puta od Mateševa do Andrijevice i dodao je da se ponude mogu dostavljati do kraja aprila.
- Očekujemo da ti radovi krenu u 2025. godini, a da se završe 2030. godine. Ukupno trajanje radova je pet godina, a ono obuhvata izradu glavnog projekta, pripremne radove, glavne radove, a nakon toga i puštanje dionice u saobraćaj 2030. godine - kazao je Ljiljanić.
Istakao je da su uslovi tendera za izvođača skoro nepromijenjeni u odnosu na prethodni poziv
Kazao je da je u opštini Kolašin 70 odsto predmeta eksproprijacije završeno.
- Što se tiče Andrijevice, od Trešnjevika do Andrijevice, tu smo imali promjenu trase, tako da intenziviranje postupka eksproprijacije na tom dijelu trase u narednom periodu - kazao je on, prenosi RTCG.
Istakao je da se u taj proces ušlo na vrijeme, te da ne očekuje kašnjenja.
Kada je riječ o elektronskoj naplati putarine, kazao je da je cilj da se broj korisnika do kraja godine poveća na 50 odsto kako bi se smanjilo vrijeme čekanja na naplatnim centrima. Istakao je da su planirane i olakšane procedure poput video naplate.

Ljiljanić: Druga dionica auto-puta biće puštena u saobraćaj 2030. godine

Kakofonija informacija i mišljenja u kojoj danas živimo često onemogućava dolazak do suštine i briše osjećaj odgovornosti za ono što lično nijesmo učinili, a upravo u tome leži snaga predstave "M kao Morinj", jer publiku različitih generacija dovodi do zajedničkog, ljudskog razumijevanja prošlosti kroz racionalne, istorijske, ali i duboko emotivne slojeve.
To su poruke nakon trećeg izvođenja predstave "M kao Morinj" koja je izvedena u Petrovačkoj Crvenoj komuni, u sklopu projekta „Suočavanje s prošlošću kroz umjetnost, edukaciju i društveni dijalog“, koji sprovode Juventas i Atak. 
 
Glumica u predstavi Jelena V. Đukić, &nbsp;kazala je da &nbsp;„smatramo da ono što rukom nismo takli, za to nemamo odgovornost, a upravo je zato važno to što ljudi rođeni 2007, 1985. ili 1973. godine, pa sve unazad, dobiju dovoljno racionalnih, istorijskih, ali i emotivnih i ljudskih informacija i razmjene da jednako ljudski reaguju na ovu predstavu, i to je ono što je prelijepo.“
Kako je pojasnila, sam rad na predstavi bio je jedan od najspecifičnijih procesa u njenoj dosadašnjoj karijeri, upravo zbog težine teme i načina na koji joj je bilo potrebno pristupiti ne samo glumački, već i ljudski.
- Bio je to jako specifičan proces. Tema kojom se predstava bavi zahtijevala je dug i složen put traženja pravog izraza, bez pojednostavljivanja i lakih odgovora- rekla je Đukić. 
Prema njenim riječima, proces rada započeo je intenzivnim istraživanjem, koje je obuhvatalo pravne, istorijske i društvene aspekte događaja.
Već ubrzo nakon kastinga započeli smo istraživački proces prolazili smo kroz sudske spise, razgovarali sa istoričarima, pravnicima, političkim figurama, društvenim aktivistima, ali i sa ljudima koji su u tom periodu živjeli različite uloge. Čitali smo ispovijesti, gledali dokumentarne materijale i razgovarali sa ljudima koji su bili direktni ili indirektni svjedoci zločina, što je cijeli proces učinilo istraživački izuzetno zahtjevnim“ kazala je Đukić.
Poseban izazov, kako navodi, bio je izvođački dio "pronaći način da se publici prenese složenost informacija savremenog svijeta".&nbsp;
- Pokušali smo da na sceni stvorimo tu kakofoniju informacija i mišljenja u kojoj danas živimo, jer često upravo ona onemogućava dolazak do suštine. U tom preplitanju činjenica, stavova i interpretacija, lako se gubi ono najvažnije, čovjek- kazala je Đukić.Smatra da ljudi često vrlo lako zauzimaju stavove, raspravljaju o brojkama, mjestima i krivici, “a zaboravljaju na same ljude“.
Predstava, kako je navela, upravo na to skreće pažnju "na potrebu da se iza statistike i klasifikacija ponovo vidi ljudska sudbina".
- Svađamo se oko toga čija je krivica veća ili manja, kome je teže, kako tu težinu izmjeriti i gdje je smjestiti, umjesto da se zapitamo kako se prema tome odnosimo kao društvo- rekla je Đukić.
Posebno mjesto u predstavi zauzima pitanje odgovornosti lične, političke, krivične, moralne i metafizičke.
- Mislim da smo danas negdje na toj nultoj tački, koja je opasno hladna, ne odlazimo u krajnosti, ali zato mnogo pričamo, a malo djelamo, i još rjeđe se pitamo o sopstvenoj odgovornosti. Predstava postavlja pitanje koliko je u redu da krivičnu odgovornost nose samo oni koji su izvršili zločine ili ih naredili. Kada govorimo o političkoj krivici, tek tada shvatimo koliko nijesmo svjesni odgovornosti, posebno moralne, jer vjerujemo da za ono što nijesmo lično učinili, nijesmo ni odgovorni- kazala je Đukić.
Prema njenim riječima „daleko smo od shvatanja koliko je važno voljeti čovjeka pored sebe, pokušati da ga razumijemo i, u krajnjoj liniji, pomoći mu.“
Iako svjesna koliko je taj put dug i težak, Đukić naglašava da bez vjere u promjenu ne bi bilo ni umjetnosti.
- Da nemam vjeru, ne bih se bavila ovim poslom, niti ovom predstavom, niti bih govorila tekst koji se u svojoj suštini bavi upravo pitanjem krivice- rekla je Đukić.
Suočavanje s prošlošću, zaključuje, važan je i nužan korak.
- Put je dug i težak, ali suočavanje s prošlošću jeste jedan lijep i važan korak ka tome. Svaka publika je drugačija, ali u isto vrijeme i ista ova predstava direktno uključuje ljude i zavisi od razmjene s njima- zaključila je Đukić.
Upravo u tome vidi njenu najveću vrijednost "ne &nbsp;postoje generacijske razlike ljudi različitih godina reaguju jednako ljudski, i to je, za mene, najveće bogatstvo ove predstave.“
Programski direktor u Juventasu i jedan od producenata predstave Jovan Bojović &nbsp;istakao je da je predstava „M kao Morinj“ dio šireg projekta koji kroz umjetnost, edukaciju i dijalog otvara prostor za odgovorno suočavanje s prošlošću i jačanje kulture pomirenja u Crnoj Gori.
- Projekat „Suočavanje s prošlošću kroz umjetnost, edukaciju i društvenu diskusiju“ osmišljen je kao višeslojna inicijativa koja povezuje umjetnički izraz, istraživački rad i edukativne programe, s ciljem da se o teškim temama iz novije istorije govori tačno, odgovorno i bez svrstavanja. Predstava predstavlja umjetničko-istraživački segment projekta kroz koji na precizan način prenosimo šta se dogodilo, kako se dogodilo i u kakvom su se kontekstu odvijali određeni sukobi u Crnoj Gori. Ne donosimo sud i ne pozivamo publiku da bira strane, već otvaramo prostor za razmišljanje, dijalog i preispitivanje lične i društvene odgovornosti“, naveo je Bojović.
On je istakao da je fokus predstave na jednom konkretnom događaju iz ne tako davne prošlosti Crne Gore, ali da se poruka odnosi šire na potrebu da se govori o svim žrtvama i svim zločinima, bez selektivnog pamćenja.
 
- Reakcije publike pokazuju da ovakav pristup proizvodi snažan emotivni odgovor, što potvrđuje koliko je važno da razgovaramo o prošlosti, da priznamo krivicu tamo gdje ona postoji i da odamo poštovanje svim žrtvama- kazao je Bojović.
Govoreći o dosadašnjim izvođenjima, podsjetio je da je predstava premijerno izvedena u Crnoj Poljani, zatim u Domu kulture u Bijelom Polju, dok je izvođenje u Petrovcu treće po redu.
- Vjerujemo da će predstava nastaviti da živi i u drugim opštinama, pa i na repertoarima umjetničkih institucija, jer upravo kroz umjetnost možemo doprijeti do šire javnosti i otvoriti važne društvene teme- dodao je Bojović.
Bojović je posebno naglasio značaj edukativnog segmenta projekta, koji je usmjeren prije svega na mlade. 
 
- Kroz intenzivne edukacije radimo na podizanju svijesti o štetnosti radikalizacije i etničkih podjela, jer upravo takvi obrasci ponašanja u krajnjoj liniji vode ka nasilju i zločinima- istakao je Bojović.
Prema njegovim riječima, interesovanje mladih za ove teme je izuzetno veliko. 
 
- Imali smo situacije da za obuku namijenjenu za 15 učesnika imamo više od 60 prijavljenih mladih ljudi. To jasno pokazuje da mladi žele da se bave ovim pitanjima, uprkos čestim tvrdnjama da nijesu zainteresovani- rekao je Bojović.
On je zaključio da su mladi često otvoreniji za različitosti i spremniji za suočavanje s prošlošću, ali da je neophodno snažnije uključiti i starije generacije. 
 
- Suočavanje s prošlošću ne može biti odgovornost samo jedne generacije to je proces koji mora uključiti cijelo društvo, kako na kolektivnom, tako i na ličnom nivou- poručio je Bojović.
Helena Jovanović nakon izvođenja predstave je rekla &nbsp;„nisam mogla da pretpostavim da će publika imati priliku da sjedi na sceni i da osjeti svu patnju, ali i sve pozitivne i negativne emocije koje su glumci proživljavali. Na taj način publika ne samo da gleda predstavu, već proživljava iskustva žrtava, počinilaca, nalogodavaca i svih onih koji su bili dio događaja o kojima predstava govori“, rekla je Jovanović.
- Odgovornost definitivno leži na nama. Mi smo generacija prekretnice ,generacija koja se suočava s prošlošću jer o njoj ima saznanja i informacije, ali i generacija koja nosi teret odgovornosti da se takvi događaji ne ponove u budućnosti- kazala je Jovanović.
Ona je jasna da je „naša &nbsp;obaveza da znanja koja imamo o prošlosti adekvatno prihvatimo, razumijemo i primijenimo na način koji će spriječiti ponavljanje istih grešaka.“ 
Prema njenim riječima, u tom procesu, umjetnost ima ključnu ulogu.
- Umjetnost je jezik duše. Da bismo razumjeli čovjekovu suštinu i došli do istinske spoznaje, moramo ići putem umjetnosti. Ona nam omogućava da se s teškim i ružnim događajima iz prošlosti suočimo na način koji je podnošljiviji, ljudskiji i dublji- zaključila je Jovanović.
Predstava se realizuje u sklopu projekta „Suočavanje s prošlošću kroz umjetnost, edukaciju i društveni dijalog“, koji sprovode Juventas i Atak. Projekat se realizuje uz podršku regionalne inicijative „Podrška EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu“, koju finansira Evropska unija a sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). 
 
&nbsp;

"M kao Morinj": Razumijevanje prošlosti kroz različite duboke emotivne slojeve

Profesori i istraživači Univerziteta Crne Gore dobitnici su nagrada za naučna dostignuća u 2025. godini, koje dodjeljuje Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore.
Odluka je donijeta nakon što je stručna komisija pregledala i ocijenila prijave pristigle na Javni poziv, vrednujući ostvarene rezultate i ukupne bodove kandidata. Na osnovu predloga Komisije, Ministarstvo je donijelo konačnu odluku o ovogodišnjim laureatima.
- Priznanja su pokazatelj konkretnih naučnih rezultata i posvećenog rada, a ove godine su pripale prof. dr Martinu Ćalasanu (Elektrotehnički fakultet) – nagrada za najuspješnijeg naučnika u oblasti prirodno-matematičkih, tehničko-tehnoloških, medicinskih i poljoprivrednih nauka; dr Teodori Stanković (Institut za napredne studije) – nagrada za najuspješniju mladu naučnicu do 35 godina života u oblasti društvenih i humanističkih nauka i dr Mihailu Micevu (Elektrotehnički fakultet) – nagrada za najuspješnijeg mladog naučnika do 35 godina života u oblasti prirodno-matematičkih, tehničko-tehnoloških, medicinskih i poljoprivrednih nauka", saopšteno je.&nbsp;
Ova priznanja za naučna dostignuća, dodaju, potvđuju kvalitet i značaj istraživačkog rada koji se sprovodi na Univerzitetu Crne Gore.
- Ona ističu posvećenost i rezultate profesora i istraživača, kao i njihov konkretan doprinos razvoju nauke i njenoj primjeni u društvu. Nagrade će dobitnicima uručiti ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić Stojanović na svečanosti koja će biti upriličena tim povodom- piše u saopštenju.&nbsp;

UCG: Nagrade za naučna dostignuća Ćalasanu, Stanković i Micevu

Ministarstvo ekonomskog razvoja saopštilo je da će elektronski Registar zanatlija biti uspostavljen od 1. marta.
Prema njihovim riječima, Registar zanatlija predstavlja javnu, elektronski vođenu bazu podataka o zanatlijama koji obavljaju djelatnost na teritoriji Crne Gore, sa ciljem uspostavljanja jedinstvene, centralizovane i ažurne evidencije u oblasti zanatstva. 
 
- Zanatlije su dužne da u roku od tri mjeseca od dana uspostavljanja Registra podnesu prijavu za upis Zanatskoj komori Crne Gore. Postupak upisa će biti jednostavan, jasno definisan i u potpunosti usklađen sa važećim propisima- navode u saopštenju.

Registar zanatlija počinje sa radom 1. marta

Ukupna spoljnotrgovinska robna razmjena Crne Gore u januaru je, prema preliminarnim podacima Monstata, iznosila 233,5 miliona EUR, što je 18,8 odsto manje u odnosu na isti prošlogodišnji period.
Iz Monstata je saopšteno da je izvezena roba vrijedna 29,2 miliona EUR, što je 32,7 odsto manje u odnosu na uporedni period. Uvoz je bio 16,3 odsto manji i iznosio je 204,3 miliona EUR.
- Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 14,3 odsto i manja je u odnosu na uporedni period kada je iznosila 17,7 odsto- navodi se u saopštenju.
&nbsp;U strukturi izvoza najviše su zastupljena mineralna goriva i maziva, u iznosu od deset miliona EUR, koje čine električna energija 8,4 miliona EUR i ostalo.
&nbsp;U strukturi uvoza najviše su zastupljeni mašine i transportni uređaji u iznosu od 48,1 milion EUR, koje čine drumska vozila 20,9 miliona EUR i ostalo.
&nbsp;Najveći spoljnotrgovinski partneri u izvozu bili su Srbija sa 7,8 miliona EUR, Bosna i Hercegovina 4,8 miliona EUR i Luksemburg 2,1 milion EUR.
&nbsp;Najveći spoljnotrgovinski partneri u uvozu bili su Srbija sa 33,5 miliona EUR, Kina 25,9 miliona EUR i Njemačka 19,1 milion EUR.
&nbsp;Spoljnotrgovinska robna razmjena bila je najveća sa potpisnicama Centralnoevropskog sporazuma o zoni slobodne razmjene (CEFTA) i Evropskom unijom (EU).

Tag: milan-ljiljanic