Jadransko-jonski auto-put mora postati evropski prioritet
Jadransko-jonski auto-put ne smije ostati samo skup nacionalnih projekata i višegodišnjih planova, već mora postati zajednički regionalni i evropski prioritet, poručeno je na otvaranju prve regionalne konferencije „ADRIA NEXT“ u Budvi.
Otvarajući konferenciju, direktor Monteputa Milan Ljiljanić kazao je da je ideja o organizovanju „ADRIA NEXT“ proistekla iz vizije razvoja Jadransko-jonskog koridora i potrebe da se oko tog cilja okupe partneri iz regiona.
- Njegov razvoj posmatramo kao zajedničku priliku za bolje povezivanje naših država, privreda i ljudi. Zato smo danas ovdje. Da se bolje upoznamo, razmijenimo iskustva i razgovaramo o tome kako da tu viziju zajedno ostvarujemo. Razvoj moderne i bezbjedne putne mreže Crne Gore treba da bude dio šireg regionalnog povezivanja. Želimo da budemo pouzdan partner u povezivanju regiona, jer se značaj ovih projekata ne završava na našim granicama - poručio je Ljiljanić.
Govoreći o Jadransko-jonskom auto-putu, kazao je da je cilj da se crnogorski dio koridora iz faze višegodišnjih planova uvede u fazu konkretne realizacije.
- Idejna rješenja su završena za svih 127 kilometara auto-puta, čime su definisane trase kroz našu zemlju. Za istočni dio, dionicu Virpazar–Zaljevo–Sukobin, u toku je izrada idejnog projekta, dok je za zapadni dio, dionicu Gradac–Grahovo, raspisan tender za izradu idejnog projekta. Time stvaramo neophodnu osnovu za naredne faze projektovanja i buduću realizaciju radova - naveo je Ljiljanić.
Ministar saobraćaja Radoš Zečević kazao je da učesnici i gosti iz regiona i Evrope šalju jasnu poruku da infrastruktura nije pitanje pojedinačne države, već zajedničke budućnosti.
- Putevi povezuju tržišta, privrede, luke, investicije i ljude. Ovaj projekat nije samo saobraćajna investicija, već projekat od strateškog značaja za cijeli region i jugoistok Evrope - poručio je Zečević.
On je podsjetio da je Jadransko-jonski auto-put dio istoimenog koridora dugog oko 1.100 kilometara, koji počinje u Trstu, prolazi kroz Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Albaniju, a završava se u Grčkoj.
- To je sedam država sa oko 81,7 miliona stanovnika i BDP-om od oko 3,7 biliona američkih dolara. Ovaj auto-put povezuje četiri članice Evropske unije: Italiju, Sloveniju, Hrvatsku i Grčku, kao i tri države kandidata za članstvo, otvarajući kopnenu vezu između sjevernog Jadrana i Jonskog mora - istakao je Zečević.
Za Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu i Albaniju, naglašava, završetak preostalih dionica znači da region konačno dobije modernu, kontinuiranu drumsku vezu duž Jadranske i Jonske obale.
- Za naše susjede ovaj koridor znači brži pristup lukama i evropskom tržištu, a za EU bolju povezanost unutrašnjeg tržišta sa Zapadnim Balkanom i snažniju saobraćajnu povezanost Jadranskog i Jonskog mora. Potrebno je da Crna Gora, Bosna i Hercegovina i Albanija, zajedno sa državama EU, jasno pokažu da Jadransko-jonski auto-put treba da bude evropski prioritet - poručio je Zečević.
Teme ADRIA NEXT konferencije o kojima će se govoriti predstojeća dva dana tiču se, pored ostalog, infrastrukture i mobilnosti regiona, bezbjednosti puteva i pitanja kako povezati region.