<p>Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević reagovao je na izjavu specijalnog državnog tužioca Vukasa Radonjića da je slučaj "crnih trojki" zastario poručujući da je ta tvrdnja neodrživa.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fradonjic-u-slucaju-batinaskih-odreda-nastupila-zastara&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>- Opšte je poznato i više puta dokazano da sam najbolji poznavalac ZKP-a i KZ-a u Crnoj Gori, jer sam svoje dugogodišnje pravno iskustvo sticao na robiji, kućnom pritvoru, protivustavnom stavljanju u zatvor, i na preko 300 ročišta gdje mi se sudilo u Osnovnom, Višem i Apelacionom sudu. Zato imam potrebu da polemišem sa stavom specijalnog tužioca Vukasa Radonjića da je u slučaju „crnih trojki „ kojima se bavi Anektni odbor došlo do zastare. Ova Radonjićeva tvrdnja je neodrživa i neutemeljena jer se zasniva na pogrešnim članovima Krivičnog zakonika - ocijenio je Knežević, prenosi Pobjeda.&nbsp;</p>
<p>Naime, ako se, navodi Knežević, "kroz saslušanja relevantnih bivših i sadašnjih državnih funkcionera iz sektora bezbjednosti utvrdi na Anketnom odboru da je država bila nalogodavac, oranizator i izvršilac aktivnosti crnih trojki "onda nema zastare jer se radi o zločinu protiv čovječnosti."</p>
<p>- Nakon iskaza visokog policijskog funkcionera Milana Paunovića jasno je da su prebijanja vršena po nalogu države, i to od strane pripadnika tadašnjeg MUP-a i SDB-a, i da su ta prebijanja imala sve elemente mučenja, nečovječnog i ponižavajućeg postupanja kroz zloupotrebu službenog položaja, a u cilju političkog progona - kaže Knežević.</p>
<p>Država, to jeste, njeni pravosudni organi imaju, ističe on, "obavezu da sprovedu djelotvornu istragu i sankcionišu odgovorne bez obzira na protok vremena."</p>
<p>- Tako da ne postoji nijedan izgovor od strane nadležnih institucija da se radi o zastari, već je ovdje osnovno pitanje da li postoji institucionalna volja i hrabrost da se država suoči sa sopstvenom prošlošću i zločinima koje je počinila. Još jednom želim da ponovim, više je Anketni odbor uradio na jednom saslušanju nego sva tužilaštva i sudovi u ovih dvadeset pet godina. Zato nam je danas više nego ikad potreban veting u tužilaštvu i sudovima, makar nakon toga bili prinuđeni da pristupimo opštem reizboru tužilaca i sudija - zaključuje Knežević.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Knežević: Radonjićeva tvrdnja neodrživa, nema zastare u slučaju crnih trojki

<p>Neprikosnoveni vođa parlamentarne većine, <b>Andrija Mandić</b>, svjesno je, bez azora, otkrio političku agendu.</p>
<p>Priča na Anketnom odboru trebalo je da posluži za sprovođenje političke tajne agende koja je postala javna na Skupštini Crne Gore, a koja ukratko znači revizija istorije iz vremena Slobodane Miloševića i Momira Bulatovića i forsiranje priče da je Đukanovićeva kriminalna Crna Gora ključni uzrok svih zala koja su snalazila Srbe ali i ostale građane i u Srbiji i u Crnoj Gori.</p>
<p>Pogledajte televizijski prilog.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DVuKYYX3-6dg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Draško Đuranović

Siniša Adamović

1250x600

1084x550

(VIDEO) Tajna agenda postala javna: Mandić i Knežević revidiraju istoriju iz vremena Slobodana Miloševića i Momira Bulatovića

<p>Saopštenje<b> Milana Kneževića</b>, u kojem on navodno strahuje za svoj život i plaši se za svoju bezbjednost predstavlja još jedan pokušaj izigravanja ugroženosti i zauzimanja uloge žrtve koji dolazi kao posljedica okolnosti da je u potpuno razbijena predstava koju je BIA režirala na sjednici Anketnog odbora u ponedjeljak, navodi se u saopštenju Demokratske partije socijalista (DPS).&nbsp;</p>
<p>Takođe, dodaju, ovaj poznati narativ dolazi i nakon što je Kneževiću "maca pojela jezik" u odnosu na desetine političkih likvidacija koje su u Srbiji počinjene devedesetih i početkom dvijehiljaditih kada je na vlasti bio Kneževićev nalogodavac –<b> Aleksandar Vučić</b>.</p>
<p>- I pošto Knežević nema hrabrosti da pita gazdu kako je to – u vrijeme dok je Vučić bio ministar informisanjanja u Vladi Srbije ubijen<b> Slavko Ćurovija</b>, te kako su sada njegove očigledne ubice nakon prvostepene presude pravosnažno oslobođene, onda pribjegava kukavičkoj ulozi progonjene žrtve koja tobože strahuje za svoju bezbjednost - navode iz DPS-a.&nbsp;</p>
<p>Oni su poručili predsjedniku Demokratske narodne partije (DNP) Milanu Kneževiću da zadrži dostojanstvo.&nbsp;</p>
<p>- Na kraju – Milane, zadrži dostojanstvo makar jednom u životu. Jeste da je tragove samopoštovanja teško pronaći nakon što si služio kao predmet ismijavanja<b> Jelene Karleuše</b> i Aleksandra Vučića ali nikad nije kasno da se počne. I još nešto – ne precjenjuj se. Nema toga ko je spreman i dinar na tebe da potroši a kamo li da leži i sekunde zatvora - zaključuju u saopštenju iz DPS-a.&nbsp;</p>

DPS Kneževiću: Milane, budi dostojanstven makar jednom u životu, i ne precjenjuj se

Jasmina Beharovic

Mandić ostaje na čelu Skupštine Crne Gore: Protiv njegovog razrješenja glasao 41 poslanik, za bilo njih 20

<p>Predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) <b>Milan Knežević </b>je kazao da nema namjeru da mijenja državno-pravni status Crne Gore, ali i da je ponosan što je glasao za zajedničku državu, dodajući da dan danas smatra da bi Crnoj Gori i Srbiji bilo bolje da su zajedno.</p>
<p>Knežević je za Prvu TV dodao da je smatrao da je to u interesu Crne Gore.</p>
<p>Istikao je da nema namjeru da čestita Dan nezavisnosti Crne Gore.</p>
<p>- Tragikomično je da postoji značajan broj ljudi koji je 2006. glasao za zajedničku državu i govorio da je referendum pokraden, a danas čestitaju nezavisnost Crne Gore i govore da je to demokratska tekovina. Nemam namjeru da čestitam nezavisnost, jer Crna Gora nije bila nezavisna samo 21. maja, postojala je i prije Đukanovića, a postojaće i posle njega - kazao je Knežević.</p>

Knežević: Crnoj Gori i Srbiji bi bolje bilo da su i dalje zajedno

<p>Evo <b>Milan Knežević</b> pobijedi uživo na tv PRVA kod <b>Dražena Živkovića, Rista Lakića</b> i <b>Deja Savićevića </b>sa 2-0 na male goliće, naveo je na mreži X zamjenik predsjednika SDP i predstavnik Evropskog saveza Petar Odžić, povodom emisije koja se emitovala sinoć na TV Prva, u kojoj je gost bio Knežević.</p>
<p>- Apelujem na Piksija, kad se vrati iz Niša sa skupa ćacija, da ga odma pozove za reprezentaciju Srbije- naveo je Odžić.&nbsp;</p>
<p>Pravićemo se mi, dodaje Odžić, da nema crnogorsko državljanstvo, samo ga vodi... &nbsp;</p>
<p>- PS. Piksi, samo nam ga moraš vratit jednom mjesečno, recituje u Spuž, da nam se <b>Dragan Koprivica </b>ne naljuti- zaključio je Odžić.&nbsp;</p>

Odžić: Apelujem na Piksija, kad se vrati iz Niša sa skupa ćacija, da odmah Kneževića pozove za reprezentaciju Srbije

<p>Anketni odbor je podržao prijedlog da bivši premijer <b>Duško Marković </b>bude saslušan u ponedjeljak. Sjednica odbora je zakazana za ponedjeljak u 11 sati.</p>
<p>Članovi odbora sada će sačekati na Markovićev odgovor, a bude li pozitivan, nova sjednica slijedi tokom prvog dana predstojeće sedmice.</p>
<p>Pored toga, članovi odbora izglasali su i da se bave slučajem bombaškog napada iz 1998. godine, za koji poslanici DPS-a tvrde kako je meta bio <b>Milo Đukanović</b>, ali i slučajevima ubistva Saše Raonića, prebijanja Rajka Cerovića i Miška Đukića.</p>
<p>U Skupštini je u toku druga sjednica Anketnog odbora koja se bavi postupanjem državnih organa povodom slučajeva politički motivisanih ubistava i fizičkih napada i prebijanja novinara..</p>
<p>Predsjednik DNP-a i poslanik <b>Milan Knežević</b> je istakao kako je Marković tokom duže vremena bio i direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost, te da bi saslušanje moglo biti organizovano već u ponedjeljak.</p>
<p>- Trebalo bi saslušati kakve informacije ima o ubistvima na Pavla Bulatovića, Duška Jovanovića, Darka-Belog Raspopovića, Gorana Žugića, Miloša-Miška Krstovića, Mladena Klikovca, Blagote-Baje Sekulića i Srđana Vojičića", kazao je, između ostalog, Knežević - kazao je Knežević.&nbsp;</p>
<p>Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) <b>Oskar Huter</b> uputio je prijedlog da Anketni odbor u razmatranje uzme i slučaj postavljanja crkve na Rumiji, ali i pokušajem bombaškog napada iz 1997. godine, tokom predsjedničkih izbora u Crnoj Gori. Huter je istakao kako su postojale indicije da je tada meta bio predsjednički kandidat <b>Milo Đukanović</b></p>
<p>- Tada se dogodio napad na komandanta SAJ-a, a sve je bilo odrađeno u režiji srpske obavještajne službe. Postoje informacije koje ukazuju da je ta služba sve organizovala - naglasio je Huter.</p>
<h2>Knežević: Prvo pitanje nije za ovo mjesto, drugo da razmotri stručna služba</h2>
<p>Knežević je kazao kako je protiv prvog prijedloga.</p>
<p>- Anketni odbor je formiran sa jasnom formulacijom da se istraže ubistva i politički napadi, a tema koju ste kandidovali može biti na nekom drugom skupštinskom forumu i nemam nikakav problem - dodao je on.</p>
<p>Što se drugog slučaja tiče, Knežević je kazao kako treba zatražiti mišljenje stručne službe odbora, a ako bude pozitivno - da nema problema sa tim.</p>
<h2>Nikolić: Zašto stručna služba time da se bavi, sumnja je da je tada meta bio Đukanović</h2>
<p><b>Andrija Nikolić </b>(DPS) upitao je zašto bi se stručna služba bavila slučajem u kojem je, kako je naveo, bilo indicija da je meta bio predsjednički kandidat.</p>
<p>- Zašto bi stručna služba davala mišljenje u odnosu na nešto što je sličan slučaj kao i jedan koji smo delegirali i koji ovaj odbor treba istražiti. Postoji sumnja da je neko tada htio da liši života tadašnjeg predsjedničkog kandidata, a fizički je ranio tadašnjeg čelnika SAJ-a - rekao je on.</p>
<p>Tokom sjednice, kojoj prisustvuje i ministar pravde Bojan Božović, jedan od dvojice predsjedavajućih Milan Knežević (DNP) kazao je kako bi odbor prvo trebalo da sasluša bivšeg premijera Duška Markovića.</p>
<p>Nikolić je kazao je kako je malo dana do ponedjeljka.</p>
<p>- Pozivati jedno lice na saslušanje, koliko god on bio informisan, a onda najaviti da ćete kandidovati petnaestak slučajeva - čini mi se da je malo pretenciozno, i uz dobru volju tog nekoga ko nema ni obavezu da dođe na saslušanje. Možemo li konkretizovati jedan slučaj, pa onda vidjeti ko su ljudi koji mogu biti gosti odbora i pomoći svojim informacijama ili izjavama - rekao je on.</p>
<h2>Vučurović: Marković ima informacije, sjećate li se šta je tvrdio Miodrag Živković</h2>
<p>Jovan Vučurović iz Nove srpske demokatije je kazao kako je siguran da Marković ima mnogo informacija o brojnim slučajevima, a potom je govorio i o optužbama nekadašnjeg lidera Liberalnog saveza Miodraga Živkovića da je ANB pokušala da izvrši atentat na njega.</p>
<p>- On je kazao - veoma nam je drago da su Živković i njegova porodica živi i zdravi, što ne bi bio slučaj da je SDB organizovala atentat na njega. On bi mogao ovdje da objasni i tu rečenicu, neko bi ga nazvao da je i 'crna kutija' bivšeg režima. Logično je da bude prvi koji će biti saslušan, a izgleda i da kolega Nikolić nema ništa protiv da bude saslušan, već da su u pitanju tehnički razlozi", dodao je Vučurović.</p>
<h2>Mugoša: Kako to mislite da na jednoj sjednici raspravljamo o 15 slučajeva?</h2>
<p>Boris Mugoša (SD) smatra kako je nerealno očekivati da se na jednoj sjednici raspravlja o 15 slučajeva.</p>
<p>- Čini mi se da ne možemo na jednoj sjednici raspravljati o 15 slučajeva. Nije ovaj anketni odbor zamjena za rad Skupštine - može se ovdje raditi i po 15 sati, ali i mimo ovoga postoji određeni rad u parlamentu, koji je ponekad i prioritetniji zbog naše EU agende. Zato vas molim da metodološki imate čistu situaciju, da ne koristite sjednice za ovakve dileme - naglasio je on.</p>
<h2>Leković: Možda se ovdje pojavi i Đukanović?</h2>
<p>Momčilo Leković (Demokrate) kazao je kako je očekivano da upravo prvi bude saslušan Duško Marković.</p>
<p>- Iako su očekivanja da se pozove i Milo Đukanović. Ali kako je DPS predložio slučaj bombaškog napada, možda će se i on ovdje pojaviti. Ali ako bi birali između Markovića i ovog bombaškog slučaja, mislim da treba početi od prvog - rekao je on.</p>
<h2>Adžić: Ima ljudi koji su pozvaniji od Markovića da svjedoče</h2>
<p><b>Filip Adžić</b>, poslanik Građanskog pokreta URA, podsjetio je kako je rad odbora ograničen na tri mjeseca, te se upitao da li to tijelo ima kapaciteta da se bavi tolikim brojem slučajeva za tako kratko vrijeme.</p>
<p>- Danas se pominje Marković - osim kad je bio premijer, on ne da nije bio ni drugi, nego nije bio funkcionalno ni peti, ni sedmi čovjek države. Pozivati njega na odgovornost iz perioda kad je bio pomoćnik ministra i kad je bio premijer, mislim da nije realno. Ima ljudi koji su još pozvaniji da svjedoče o tim slučajevima, koji su bili hijerarhijski iznad njega. Moramo uspostaviti princip - rekao je on.</p>
<h2>Knežević: Nije to bio napad, policajcu je ispala bomba</h2>
<p>Knežević je kazao kako nema nikakav problem da se govori o tome, ali da kontekst nije onakav kakvim ga predstavljaju poslanici DPS-a.</p>
<p>- Prisustvovao sam tim događajima, radi se o policajcu kojem je ispala bomba. Vi ste mislili da je neko htio da ubije Đukanovića, a policajcu je ispala bomba - naglasio je on.</p>
<p>Kazao je kako je tada kao srednjoškolac pobjegao sa časa kako bi bio na licu mjesta, pa se sjeća svih događaja.</p>
<p>- Ali ako želite da govorimo o tom slučaju, nemam nikakav problem - dodao je.</p>
<p>Na kraju su se svi članovi odbora saglasili da se odbor bavi i tim slučajem.</p>
<h2>Stojović: Šta je sa ubistvom Saše Raonića u Beogradu?</h2>
<p><b>Gordan Stojović </b>(PES) predložio je da se odbor bavi slučajem ubistva Saše Raonića iz 1994. godine.</p>
<p>- On je bio građanski aktivista i novinar, uređivao je Grafite, govorimo o ranim devedesetim godinama i volio bih da i taj slučaj uključimo u sve. Jer, on je bio novinar - dodao je Stojović.</p>
<h2>Nikolić: Priključujem i slučaj prebijanja Rajka Cerovića</h2>
<p>Andrija Nikolić potom je kandidovao inicijativu da bude ispitan slučaj prebijanja novinara Rajka Cerovića iz 1990. godine.</p>
<p>- On je tada ozbiljno postradao, možda i gore nego neki koji su navedeni u ovim slučajevima. Dakle, priključujem tu inicijativu - naglasio je on.</p>
<h2>Adžić: Onda treba da se bavimo i prebijanjem Miška Đukića</h2>
<p>Nakon toga je Filip Adžić podsjetio i na slučaj prebijanja novinara Miška Đukića.</p>
<p>- Možemo raširiti u nedogled, ali ako idemo tim putem - onda i to možemo dodati -rekao je Adžić.</p>

Anketni odbor će saslušati Duška Markovića u ponedjeljak

<p>U objavi koja sadrži mješavinu patetike, istorijskog revizionizma i političke manipulacije, predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) i poslanik u Skupštini Crne Gore <b>Milan Knežević</b> pokušava da zabranu preleta Vučićevog aviona od strane Letonije pretvori u globalni simbol moralnog posrnuća Zapada. Pritom koristi retoriku koja opasno relativizuje fašizam i svjesno zamagljuje razliku između istorijske borbe protiv nacizma i današnjeg političkog konteksta.</p>
<p>Knežević piše da su “lakše i bezbjednije Čerčil, Staljin i Ruzvelt stigli u Teheran 1943. nego što je Vučić danas doputovao u Moskvu”, kao da je riječ o državniku koji učestvuje u formiranju antifašističke koalicije, a ne o predsjedniku koji ide na proslavu Dana pobjede u zemlji koja brutalno vodi agresorski rat u Ukrajini. Tako grubo izjednačavanje savremene Rusije s antifašističkom borbom iz Drugog svjetskog rata nije samo istorijski neprecizno, nego je i duboko neetično.</p>
<p>Uz to, ovo poređenje je istorijski i moralno besmisleno. Teheranska konferencija bila je ključni saveznički susret u borbi protiv nacizma, na kojem je dogovoreno otvaranje zapadnog fronta i buduće poslijeratno uređenje Evrope. Nasuprot tome, Vučić u Moskvu ne ide da planira otpor fašizmu, već da učestvuje u paradi države koja danas brutalno krši međunarodno pravo, bombarduje ukrajinske gradove i guši demokratiju.&nbsp;</p>
<p>Još opasnije, Knežević evocira slike Jasenovca, Aušvica, Dahaua kako bi insinuirao da današnja zabrana Vučićevog preleta vodi prema ponavljanju istih — kao da su Letonija i druge baltičke zemlje dio nekakvog novog nacističkog saveza. U tom pokušaju dramatizacije i viktimizacije, on zapravo instrumentalizuje žrtve fašizma i koristi ih za dnevnu političku propagandu.&nbsp;</p>
<p>Posebno licemjerje izbija iz pokušaja da se Vučićevo prisustvo vojnoj paradi u Moskvi prikaže kao simbol otpora fašizmu, dok istovremeno Rusija ubija civile u Ukrajini, a sama parada predstavlja vojnu demonstraciju agresorske sile. Knežević se time jasno svrstava — ne uz antifašizam, već uz imperijalni revizionizam.</p>
<p>Na kraju, poruka da će “naši mrtvi” zamjeriti ako “ih ubiju još jednom” i da “nijesmo dostojni da budemo njihovi očevi”, nije ništa drugo nego manipulativni pokušaj da se čitava javnost emocionalno ucijeni — u funkciji opravdavanja vlastitog nacionalističkog, proputinovskog narativa.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMilanKnezevic80%2Fstatus%2F1920160921667748193&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vjera Ljuljđuraj

Istorija kao oružje: Knežević i politička zloupotreba antifašizma

<p>Lista osoba koje je Hrvatska proglasila za persone non grata pokazuje da problem nijesu samo istureni beogradski igrači, već i oni prikriveniji i suptilniji - poručio je poslanik Evropskog parlamenta <b>Tomislav Sokol</b> u intervjuu za Portal Analitika.</p>
<p>On je ocijenio da se sam predsjednik Skupštine i neformalni vođa parlamentarne većine Andrija Mandić trenutno donekle primirio i igra ulogu dobrog policajca - dok njegov kolega Milan Knežević igra ulogu lošeg.</p>
<p>- Ali sve je to u suštini isto - dodao je Sokol.</p>
<h2>Optimizam mora biti uslovljen otklonom od destabilizacije i radikalizma&nbsp;</h2>
<p><b>ANALITIKA: Česta su ohrabrenja na račun kojih je Crna Gora ostvarila pomake na evropskom putu. Ipak, imamo li previše razloga za optimizam, s obzirom na brojne propuštene prilike, izazvane tenzičnim potezima antizapadnih struktura unutar vlasti?</b></p>
<p><b>SOKOL:</b> Crna Gora jeste formalno najnaprednija zemlja kandidatkinja za članstvo u Evropskoj uniji, ali suštinski napredak mora se mjeriti prema konkretnim reformama i vjerodostojnosti institucija, a ne samo prema otvaranju i zatvaranju poglavlja.&nbsp;</p>
<p>Optimizam postoji, ali on mora biti oprezan i uslovljen jasnim otklonom od politike destabilizacije, radikalizma i vanjskog uplitanja, posebno iz pravca Beograda i Moskve.</p>
<h2>Infiltracija velikosrpske politike u sve društvene strukture pravi problem</h2>
<p><b>ANALITIKA: Tokom govora na nedavnoj sjednici Evropskog parlamenta, odnosno AFET-a kazali ste da je Andrija Mandić najveći problem Crne Gore. Možete li pojasniti tu tezu, i u tom kontekstu neku vrstu zbunjenosti ili inertnosti Evrope u odnosu na njega, kad je pravac njegovog političkog djelovanja decenijama unazad više nego jasan?</b></p>
<p><b>SOKOL:</b> Moja izjava nije ni politička provokacija niti ishitrena lična ocjena, već politička i bezbjednosna konstatacija temeljena na njegovom političkom opusu. Međutim, Mandić je samo jedna personifikacija velikosrpske politike u Crnoj Gori, a ona ide puno šire od njega lično i njegove stranke te se duboko infiltrirala u političke, medijske, obrazovne i uopšteno društvene strukture u Crnoj Gori i to je pravi problem.</p>
<p>Lista osoba koje je Hrvatska proglasila za persone non grata pokazuje da problem nijesu samo istureni beogradski igrači, već i oni prikriveniji i suptilniji.&nbsp;</p>
<p>Sam Mandić se trenutno donekle primirio i igra ulogu dobrog policajca, dok Knežević igra ulogu lošeg, ali sve je to u suštini isto.</p>
<h2>Incident sa Mandićevim sinovcem nije porodična stvar već pitanje integriteta institucija&nbsp;</h2>
<p><b>ANALITIKA: Pomenuli ste i slučaj Mandićevog sinovca, koji se sumnjiči za pokušaj dvostrukog ubistva, što je potpredsjednika Vlade Ivanovića prilično začudilo. Mislite li da Mandić, budući da se radi o njegovom tjelohranitelju, ako se dokaže izvršenje krivičnog djela, kao predsjednik Skupštine ipak mora snositi neku vrstu odgovornosti?</b></p>
<p><b>SOKOL:</b> Politička odgovornost je temelj svake demokratije. Kada osoba koja obnaša jednu od najviših funkciju u državi, onu predsjednik parlamenta, ima ličnog tjelohranitelja, ujedno i bliskog rođaka, koji se dovodi u vezu s teškim kaznenim djelima, onda se mora postaviti pitanje odgovornosti, makar one moralne i političke.&nbsp;</p>
<p>Incident koji se dogodio, nije samo porodična stvar, već dovodi u pitanje integritet institucija u Crnoj Gori.</p>
<h2>Ivanovićevo udaljavanje od ranijih stavova mora pratiti i nedvosmislena evropska agenda&nbsp;</h2>
<p><b>ANALITIKA: Pitali ste ministra Ivanovića je li i dalje protivnik NATO alijanse. Iako je njegov odgovor bio odričan, mislite li da je promjena stava samo deklarativne prirode, kao i u slučaju Mandića i Kneževića koji nas, kažu, na leđima nose prema EU.</b></p>
<p><b>SOKOL:</b> Svi znamo da su određeni akteri, uključujući i ministra Ivanovića, godinama javno i otvoreno bili protiv članstva Crne Gore u NATO-u, glorifikovali rusku ulogu u svijetu i osporavali zapadnu integraciju.&nbsp;</p>
<p>Danas, zbog međunarodnog pritiska i unutrašnje dinamike, te stavove više ne izgovaraju javno, ali to ne znači da su ih napustili.&nbsp;</p>
<p>Međutim, Evropska unija napredak mjeri konkretnim djelima, a ne riječima, a upravo na djelima vidimo da se još uvijek u velikoj mjeri njeguje ideološki okvir koji je duboko antievropski i antizapadni. Udaljavanje od ranijih stavova mora pratiti jasna i nedvosmislena evropska agenda.</p>
<h2>Kremlj pojačava ideološki i kulturni pritisak za iscrtavanje teritorije&nbsp;</h2>
<p><b>ANALITIKA: Takođe, problematizovali ste i transkript razgovora između Vladimira Putina i Porfirija Perića, gdje Perić Crnu Goru faktički smješta u ruski svijet, zajedno sa Kosovom i RS. Mislite li da je Kremlj zapravo promijenio taktiku, namjerno plasirajući ovaj snimak, jer je u ovom trenutku politički isplativije oslanjati se na vjersku, nego na agenturu na vlasti?</b></p>
<p><b>SOKOL:</b> Objavljivanje razgovora Putina s vjerskim vođom u kojem se Crna Gora, zajedno s Kosovom i dijelovima BiH, smješta unutar „ruskog svijeta“, nije slučajnost. Kremlj vrlo pažljivo bira trenutak i način plasiranja takvih sadržaja.</p>
<p>To je signal da sada pojačavaju ideološki i kulturni pritisak ne bi li iscrtali svoju teritoriju na prostoru Jugoistočne Evrope, a SPC je, kad pogledamo njenu istorijsku ulogu kao motora srpskog hegemonizma, logičan alat za postizanje te svrhe.&nbsp;</p>
<p>Ovo je definitivna potvrda toga da se Srpska pravoslavna crkva nalazi u ulozi promotora ruskog uticaja, što je sastavni dio, za EU, neprihvatljive i opasne politike srpskog sveta.</p>
<h2>Odsustvo reakcije ministarke ukazuje na institucionalnu kapitulaciju pred narativima koji razaraju CG identitet</h2>
<p><b>ANALITIKA: Kako komentarišete činjenicu da je Ivanović pokušao da obmane evropske poslanike tvrdnjom da je mitropolit Joanikije nezavisan episkop, ako znamo da su sve četiri eparhije SPC u potpunosti podređene beogradskoj patrijaršiji? Jedan od dokaza je i nedavni sabor SPC na kojem se Duklja – crnogorska država, kraljevina Voislavljevića predstavlja kao srpska, a od ministarke kulture ni glasa?</b></p>
<p><b>SOKOL:</b> Takva izjava očiti je pokušaj zamagljivanja stvarnosti i manipulacije činjenicama. Svakome je jasno da je Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori u potpunosti podređena SPC-u u Beogradu. Danas je to još više slučaj, nego za vrijeme Amfilohija.</p>
<p>To je hijerarhijski, finansijski i politički sistem koji ne ostavlja prostor za nezavisnost. Najnoviji primjer revizionizma dogodio se na Saboru SPC-a, gdje je Duklja prikazana kao „srpska kraljevina“.&nbsp;</p>
<p>Odsustvo nedvosmislene reakcije crnogorske ministarke kulture i medija na takvo izvrtanje činjenica dodatno zabrinjava (ali ne čudi) jer ukazuje na institucionalnu kapitulaciju pred vjersko-političkim narativima koji razaraju crnogorski identitet.</p>
<h2>Kraj sjedjenja PES-a na dvije stolice&nbsp;</h2>
<p><b>ANALITIKA: Na nedavnoj sjednici POSP-a poslanici PES-a nijesu podržali amandmane koji se odnose na zabrinutost u vezi sa uvođenjem dvojnog državljanstva i usvajanjem Zakona o stranim agentima. Takođe, nakon lokalnih izbora u Nikšiću odabrali su stranu Mandića i Marka Kovačevića. Može li se više uopšte vjerovati u Spajićevu priču o građanskoj partiji i evropskoj orijentaciji, ako ne odstupaju od saradnje s Mandićem, niti na državnom, niti na lokalnom nivou?</b></p>
<p><b>SOKOL:</b> Potencijalno uvođenje novih mogućnosti za sticanje dvojnog državljanstva u Crnoj Gori problem je na kojeg kontinuirano upozoravam.&nbsp;</p>
<p>Naime, uvođenja novih mogućnosti za sticanje dvojnog državljanstva, mogle bi imati ozbiljne i dugoročne posljedice za procese donošenja odluka u Crnoj Gori, kao i za njen identitet.</p>
<p>Stoga je važno da se o tome otvoreno progovara u Crnoj Gori i izražavam žaljenje što poslanici Pokreta Evropa Sad nisu prepoznali važnost takvog amandmana.&nbsp;</p>
<p>S druge strane, ako u Nikšiću definitivno budu podržali velikosrpsku opciju, to će predstavljati jasno opredjeljenje u kojem smjeru PES ide. Vrijeme sjedenja na dvije stolice dolazi kraju. Ukoliko PES nastavi s njima, najvjerovatniji scenario je dalji gubitak podrške spolja i potpuna marginalizacija te dugoročni nestanak PES-a kao ozbiljne političke opcije.</p>
<h2>Velikosrpski političari zastupaju narative iz devedesetih&nbsp;</h2>
<p><b>ANALITIKA: Nedavno ste imali sastanak sa ministrom vanjskih poslova Ervinom Ibrahimovicem. Razgovarali ste o rješavanju bilateralnih pitanja dvije zemlje. Kako Vi vidite način da se sporna pitanja riješe, budući da umjesto dijaloga imamo konstantne provokacije i produbljivanje tenzija, a trojica crnogorskih zvaničnika i dalje ne mogu preko Debelog brijega?</b></p>
<p><b>SOKOL:</b> Rješenje je moguće ako postoji politička volja i spremnost na dijalog. Hrvatska pokazuje volju za rješavanjem otvorenih bilateralnih pitanja, ali s druge strane često izostaje istinska predanost. Donošenje rezolucije o Jasenovcu, pod instrukcijama Beograda, samo je dodatno zakomplikovalo odnose.&nbsp;</p>
<p>Nadalje, pitanje nestalih osoba iz ratnih sukoba je temeljno humanitarno, ali i civilizacijsko pitanje. Hrvatska je više puta pozvala drugu stranu na punu saradnju u tom području, uključujući i otvaranje vojnih i bezbjednosnih arhiva iz perioda ratnih operacija, naročito onih vezanih za agresiju na Dubrovnik i okolinu.</p>
<p>Posebno je zabrinjavajuće što je narativ iz 90-ih godina, narativ koji je podsticao na mržnju, palio hrvatske gradove i razarao živote, i dalje prisutan u prosrpskom dijelu crnogorskog društva i politike.&nbsp;</p>
<p>On se danas manifestuje kroz veličanje ratnih zločinaca, falsifikovanje istorije, pokušaje rehabilitacije četništva (čuli smo nedavno Joanikijev stav o Pavlu Đurišiću) i institucionalno tolerisanje retorike koja je suštinski negacija evropskih vrijednosti.&nbsp;</p>
<p>Dakle, da bi se riješila otvorena bilateralna pitanja, važna je politička volja i suočavanje s problemima koji opterećuju odnose dviju država. Hrvatskoj je u interesu ulazak Crne Gore u EU, iz brojnih bezbjednosnih geopolitičkih i privrednih razloga, i to one prozapadne i suverenističke Crne Gore, a ne proxija Beograda.</p>
<h2>Dok Srbija ne doživi pravu katarzu u Jugoistočnoj Evropi neće biti mira&nbsp;</h2>
<p><b>ANALITIKA: Možete li makar i na bazi neke fikcije da zamislite Andriju Mandića i Milana Kneževića koji nas ponosno uvode u EU, ili je ipak realnija ona slika o Porfirijevom i Putinovom ruskom svijetu, ako Mandić nastavi da formalno upravlja Crnom Gorom? Nadate li se da će evropske institucije ipak odgovoriti na njegov radikalizam i da za to neće biti prekasno, jer gledajući Vučića i Dodika, djeluje da njihov uticaj slabi, ali velikosrpski hegemonizam ne jenjava?</b></p>
<p><b>SOKOL:</b> To je gotovo satirična slika. Mandić i Knežević ne predstavljaju evropske vrijednosti. Njihova politika je velikosrpska, proruska i često otvoreno antievropska. Njihova uloga u vlasti nije rezultat ideološke transformacije, već političkog oportunizma.&nbsp;</p>
<p>Ako nastave upravljati ključnim institucijama, Crna Gora će biti prividno evropska država, ali zapravo zarobljena u okovima „srpskog sveta“. EU mora to jasno prepoznati i reagovati.&nbsp;</p>
<p>Vrijeme za djelovanje je sada, jer ako zakasnimo, rizikujemo još jednu propalu tranziciju na području evropskog jugoistoka. Srpski hegemonizam puno je dublji problem od samog Vučića i dok Srbija ne prođe pravu katarzu i ne suoči se s vlastitim promašajima i iluzijama, u Jugoistočnoj Evropi, nažalost, neće biti mira.</p>

Sokol: Crna Gora će ostati u okovima „srpskog sveta“ ako Mandić i Knežević nastave da upravljaju ključnim institucijama, EU mora reagovati

<p>Hrvatski poslanik u Evropskom parlamentu <b>Tomislav Sokol</b> u Drugačijoj radio vezi kaže da potpredsjednik Vlade CG za vanjske i evropske poslove <b>Filip Ivanović</b> juče, na sjednici Odbora za vanjske poslove EP, zaista jeste bio vidno nervozan, naročito zbog pitanja o "mafijaškoj pucnjavi" u kojoj je, navodno, učestvovao sinovac predsjednika Skupštine i izjavi srpskog patrijarha u Moskvi, u kojoj se bavi geopolitičkim pozicioniranjem Crne Gore.</p>
<p>- Mnogi u sadašnjoj crnogorskoj vlasti imaju lice i naličje. U Briselu i uopšte na Zapadu govore o evropskom putu i evropskim vrijednostima, a na drugim mjestima oni ili njihovi politički sponzori govore drugačije. Moji komentari i pitanja išli su upravo u smjeru da se te stvari raščiste. Dakle, da se gospodin Ivanović jasno, bez fige u džepu opredijeli i kaže koji su njegovi stavovi - kazao je Sokol.&nbsp;</p>
<h2><b>Slučaj Mandićevog sinovca je stvar vladavine prava, a ona je ključna za EU integracije</b></h2>
<p>Podsjetimo, odgovarajući na pitanja Tomislava Sokola, potpredsjednik Vlade CG kazao je da sada smatra da je članstvo u NATO dobro za Crnu Goru i da je Rusija agresor na Ukrajinu. No, o "slučaju" <b>Danila Mandića</b> i izjavi srpskog patrijarha u Moskvi izbjegao je jasan odgovor. Ivanović je pitao zašto se uopšte u EP poteže slučaj sinovca predsjednika Skupštine.</p>
<p>- Ja mislim da, ako se radi o čovjeku koji je šef glavnog koalicionog partnera u većini i koji je predsjednik Skupštine, ako se događaju neke stvari koje su po mnogo čemu upitne, ako je korišćeno službeno vozilo... to jeste nešto o čemu treba razgovarati. Jer nije baš pretjerano pohvalno u smislu vladavine prava. A vladavina prava je najvažniji kriterij za ulazak u Evropsku uniju - ističe Sokol.&nbsp;</p>
<p>Sokol kaže da su se neke stvari "konačno ogolile" i da i u PES postoje ljudi koji u Briselu pokazuju lice "koje nije ono što oni zbilja jesu". Na pitanje da li su u Briselu taj fenomen napokon počeli da razumiju i oni koji ne dolaze iz regiona, hrvatski europarlamentarac kaže da to "lagano nadolazi" ali i da je neophodno razumjeti kontekst koji je nastao nakon agresije Rusije na Ukrajinu.</p>
<p>- Nakon ulaska Hrvatske u EU, kad smo mi ulovili posljednji voz, proširenje je bila marginalna tema. Niko se njome nije ozbiljno bavio. Upravo u tom periodu je Vučić zasjeo na vlast i počeo širiti uticaj na okolne zemlje. Kad je počeo rat u Ukrajini, stvari su se promijenile - zbog pitanja ulaska Ukrajine i ruskog geopolitičkog uticaja u EU opet se počelo ozbiljno govoriti o proširenju na jugoistočnu Evropu. U tom kontekstu Briselu treba neka uspješna priča. Neka zemlja koja će ući u EU i pokazati da cijeli proces ima smisla. BiH je zemlja protektorat, koja je i sinoć pokazala da nema monopol sile na polovini svoje teritorije. Srbija je potpuna diktatura sa izuzetno jakim ruskim uticajem, koja pokušava sjedjeti na više stolica i koja nema nikakve veze sa vladavinom prava i evropskim standardima. I još služi kao destabilizirajući faktor u okruženju. Sjeverna Makedonija ima mnoge neriješene probleme... Praktično, jedina zemlja koja može biti ta 'uspješna priča' je Crna Gora. Koja već ima niz komparativnih prednosti: članica je NATO, koristi Euro, izlazi na Mediteran i sa dovoljno malo stanovnika da svojim ulaskom ne bi poremetila ravnotežu evropskih institucija, pošto zbog njenih šest poslanika u EP ne bi morali mijenjati osnivačke ugovore... - kazao je Sokol.&nbsp;</p>
<h2>DF će pojesti PES ako ostanu sa njima</h2>
<p>Suštinsko pitanje koje se nameće je karakter aktuelne vlasti u Crnoj Gori: da li je ona istinski prozapadna ili EU koristi kao "bankomat" a u srcu drži srpski svet i Rusiju. Na primjeru rezultata na izborima u Nikšiću, Sokol izvlači sljedeći zaključak:</p>
<p>- Imamo situaciju da će PES, ako nešto ne promijeni, biti pojeden od DF-a. Teza da oni moraju ići sa Mandićem i Kneževićem je potpuno pogrešna. Istina je sasvim suprotna. Ako ostanu sa njima ne piše im se baš dobro. To je kontekst u kojem mi sada jesmo. Biračko tijelo PES je dominantno procrnogorsko a u Skupštini i Vladi imate i ljude koji su više DF od DF-a - naglasio je hrvatski poslanik u Evropskom parlamentu.</p>
<h2>Srbiju interesuje slaba Crna Gora, Hrvatsku jaka, suverenistička Crna Gora u EU</h2>
<p>Tomislav Sokol naglašava važnost razumijevanja pozicije Hrvatske u odnosu na Crnu Goru.</p>
<p>Upozorava da Knežević i Mandić žele stvoriti sliku da je Hrvatska protiv Crne Gore i njenog ulaska u Evropsku uniju.</p>
<p>- Istina je potpuno suprotna! Ako je nekoj zemlji u interesu jaka, suverenistička Crna Gora - to je Hrvatska! I tu su fundamentalni interesi Srbije i Hrvatske u Crnoj Gori dijametralno suprotni! Jako je važno razumjeti da hrvatsko i srpsko djelovanje u Crnoj Gori nije isto. Srbiju interesuje slaba Crna Gora, koju oni mogu staviti pod svoju kontrolu. A Hrvatsku, upravo suprotno, interesuje jaka, samostalna Crna Gora u EU, koja ispunjava evropske standarde i živi evropske vrijednosti. I koja neće biti ničije 'drugo oko u glavi'. Jer Hrvatska nema nikakvih pretenzija na Crnu Goru i bilo bi suludo da ih ima. Hrvata u Crnoj Gori je manje od jedan odsto i ideja da želimo stvarati nekakvu veliku Hrvatsku nema veze s vezom - navodi Sokol u DRI.&nbsp;</p>
<p>Sokol napominje da je Hrvatska mogla zaustaviti zatvaranje više poglavlja ali je blokadom samo jednog poslala poruku da želi Crnu Goru u EU. No, ne sa notorno antievropskim, pororuskim i prosrpskim snagama u vlasti. To tako ne može ići, kaže gost DRV i poručuje:</p>
<p>- Ja uopšte ne mogu zamisliti da Andrija Mandić sudjeluje u nekakvoj ceremoniji ulaska Crne Gore u EU. Meni je to, jednostavno, neprirodno, a mislim da je to neprirodno i Mandiću i njegovom biračkom tijelu. Samo što je on očito dobro instruiran da se pravi fin, ali zato ima onog Kneževića koji izigrava radikala. Ali, mislim da je to sve u 'pet deka', da su oni isti. Ponavljam, Hrvatskoj je u interesu jaka, suverenistička, samostalna Crna Gora u EU. Ali to se ne može realizovati dok u vlasti imate ove koji pričaju o Evropi a ponašaju se potpuno drugačije."</p>
<h2>Proglašenje Bečića za personu non grata pokazuje da Hrvatska nije naivna</h2>
<p>Na pitanje kako će sasvim izvjesna koalicija PES sa prosrpskim i proruskim DF u Nikšiću uticati na odnos Zagreba prema predstojećim odlukama o zatvaranju pregovaračkih poglavlja, Sokol upozorava da "reduciranje" očekivanog broja (Maida Gorčević najavila je juče "najmanje šest" iako se svojevremeno govorilo o devet već u junu) pokazuje da u Bruiselu postoji svijest o karakteru vlasti u Crnoj Gori.</p>
<p>- Što se tiče Hrvatske, u Hrvatskoj je svima sve jasno. Ili barem nama iz vladajuće koalicije. Ali, mi moramo voditi računa o situaciji u kojoj jesmo. Moramo održavati bilateralne kontakte sa onom vladom koja je. I zbog hrvatske manjine i zbog otvorenih pitanja... mi moramo razgovarati sa vladajućom koalicijom. A pošto u njoj imate PES, DF i Demokrate logično je da razgovaramo sa PES. I, naravno, sa predstavnicima manjina - rekao je Sokol.&nbsp;</p>
<p>Sokol dodaje da oni na taj način komuniciraju.&nbsp;</p>
<p>- Ali, mi razumijemo situaciju, mi na taj način komuniciramo. Hrvatska prati kako se razvijaju stvari u Crnoj Gori i u skladu sa tim će djelovati. Važno je da se tu uspostavi fini balans, da ne ispadne kako se Hrvatska želi miješati u unutrašnje stvari Crne Gore na način kako to radi Srbija. Moramo jako voditi računa da se isticanjem problema koji postoje ne stvori nekakav otpor prema Hrvatskoj kod suverenističkih snaga - istakao je Sokol.</p>
<p>Isto tako, dodaje da njima nije u interesu da Crna Gora trajno ostane izvan EU, kao dio srpskog sveta.&nbsp;</p>
<p>- Mi, dakle, šaljemo jasnu poruku da podržavamo Crnu Goru ali da su problem neke političke snage u njoj. Zato je Hrvatska i proglasila za persone non grata Mandića, Kneževića i Bečića...To što je Bečić stavljen na tu listu pokazuje da Hrvatska nije naivna, da jako dobro zna šta se zbiva i da ćemo djelovati na način koji je racionalan, uravnotežen i neće dovesti do kontraefekatau samoj Crnoj Gori - zaključio je Sokol.&nbsp;</p>

Sokol: Nezamislivo je da Andrija Mandić učestvuje u ceremoniji povodom ulaska Crne Gore u EU, Ivanović bio vidno nervozan naročito zbog pitanja o Danilu Mandiću

<p>Nekadašnji direktor Montenegro Airlinesa, Vlastimir Ristić, govorio je za Portal ETV o gašenju nekadašnje nacionalne avio-kompanije kojom je rukovodio. Ristić, koji je već dugo preduzetnik i odnedavno funkcioner SEP-a, tvrdi da je MA ugašen zbog neznanja, uz primjese revanšizma tada novih vlasti. Za novu nacionalnu avio-kompaniju Air Montenegro kaže da za sada ne ostvaruje svoj društveni zadatak – ne povezuje Crnu Goru sa svijetom tokom cijele godine. Nada se da će AM znati da iskoristi najavljenu državnu pomoć i unaprijedi svoje letačke kapacitete u skladu s potrebama zemlje.</p> <p><b>Portal ETV: Zašto je ugašen Montenegro Airlines? Zbog čega su nove vlasti tada odbile da pomognu nacionalnu avio-kompaniju?</b></p> <p><b>RISTIĆ:</b> Montenegro Airlines, u uslovima u kojima sam ja bio direktor, nije imao nikakve šanse da održi poslovanje. Naime, iako je neposredno prije mog dolaska Vlada Crne Gore odobrila 155 miliona eura pomoći za MA, situacija se početkom 2020. godine višestruko zakomplikovala. Pojavio se koronavirus, koji je zaustavio kretanje ljudi, pa time i avijaciju, a istovremeno se pojavio negativan stav nadležne agencije o dozvoljenosti vladine pomoći. Time je situacija u MA iz neizvjesne prešla u dramatičnu.</p> <p>Nove vlasti su odbile da spasu MA ponajviše iz neznanja. Mislili su i obećavali da će sa nula eura napraviti novu kompaniju. Time su stravično potcijenili sve nas koji smo tu firmu gradili od nule. Razumijem da je tada postojala velika kriza povjerenja. Za njih je MA bio partijski bastion DPS-a. Međutim, u stvarnosti nije bilo tako. Nijesu htjeli da čuju. I to im najviše zamjeram. Morali su da sagledaju – a upozoravali smo ih nebrojeno puta – šta su poslovne prakse u takvim situacijama, u kom pravcu treba raditi, šta sačuvati, a čega se osloboditi. Šta je JAT uradio dva puta, šta Swissair, Sabena, Alitalia... Uzalud. Nijesu morali da vjeruju nama – to mogu da razumijem – ali nijesu smjeli da postupaju impulsivno, a da ne pitaju makar nekoga kome vjeruju i ko o ovome zna dovoljno.</p> <h2>ZLOUPOTRIJEBILI LOGO</h2> <p><b>Portal ETV: Sa ove distance, da li je gašenje MA bila isključivo politička odluka i šta joj je bio cilj?</b></p> <p><b>RISTIĆ:</b> Deficit znanja i razumijevanja avijacije, uz primjese političkog revanšizma – tako bih definisao tu odluku. Cilj je bio da se raskrinka "DPS bastion" i pokaže sav navodni javašluk koji su, prema mišljenju tadašnjih vlasti, vladali u Montenegro Airlinesu. I – šta je bilo? Upropastili su afirmisanu firmu i u novu preselili – koga drugoga nego, listom, kadrove MA. I ne samo kadrove, već i resurse. Neki su i zloupotrijebljeni. Logo, na primjer. A spisak je mnogo duži.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250607060656_a008aabe8bc5be0a7cf553f2582ad9a2fc8a63140c9e51ce5da021da08cf20ac.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250607060656_a008aabe8bc5be0a7cf553f2582ad9a2fc8a63140c9e51ce5da021da08cf20ac" data-rendition-name="original" width="679" height="679" loading="lazy" alt="Montenegro Airlines Air MOntenegro Logo"></figure>  <p><br/></p> <p>Sve nas koji smo godinama gradili Montenegro Airlines boli nepravda koja je učinjena – ne nama, jer mi nijesmo važni – nego Kompaniji koja je na krilima nosila reputaciju Crne Gore, njeno društveno sazrijevanje, firmi koja je među prvima poslovala u evropskoj konkurenciji i bila naš ponos.</p> <p>Nije tajna, i niko to ne poriče – MA je imao ozbiljnih organizacionih slabosti. Nedostatak kadrovske obnove jer je firma izgubila reputaciju poželjnog poslodavca, hronična nelikvidnost, unutrašnji otpor restrukturiranju – samo su neki od problema. Najveći problem bio je imidž Kompanije u javnosti. Iako smo za to sami krivi, plaćena je previsoka cijena. Pokušao sam da se borim s tim u kratkom periodu svog mandata, ali mi okolnosti nijesu dale pravu priliku.</p> <h2>MA LETIO KADA JE SAMO 25 ODSTO GRAĐANA IMALO PASOŠ I KADA SU NAM VIZE TREBALE I ZA SLOVENIJU</h2> <p><b>Portal ETV:</b> Smatrate li da je Montenegro Airlines trebalo restrukturirati, umjesto da ode u stečaj? Da li bi to bila bolja opcija nego osnivanje nove kompanije Air Montenegro?</p> <p><b>RISTIĆ:</b> Ne mislim to ja, kao pojedinac – to je poslovna praksa svuda u svijetu. Daću vam primjer. Air Serbia danas leti na Heathrow i na aerodrom John F. Kennedy u Njujorku. Znate li na čije slotove? Na slotove Jugoslovenskog aerotransporta, tj. JAT-a. Da li bi ih imala da je uradila ono što smo mi uradili sa MA? Odgovor se sam nameće.</p> <p>Dakle, svaka avio-kompanija, a posebno nacionalna, posjeduje nematerijalna dobra – vrijednosti koje se ne nalaze u bilansima stanja i uspjeha. Tu spadaju kadrovi, tržišne pozicije, ugled u avio-industriji, prepoznatljivost vezana za zemlju čiji je nacionalni prevoznik, letačko-tehnička kondicija, iskustvo u održavanju bezbjednosnih standarda, i još mnogo drugih stvari. Čak ih je teško sve i pobrojati! Sve to je MA imao – i to u mjeri koja je značajno prevazilazila očekivanja za crnogorske prilike.</p> <p>Prisjetimo se, MA je letio kada je samo 25 odsto građana imalo pasoš, kada su nam vize bile potrebne čak i za Sloveniju, a da ne govorimo o drugim destinacijama. I – opstajao je. Pogledajte koliko to danas djeluje nezamislivo! Sve linije na kojima sada lete strani prevoznici, najprije je otvorio Montenegro Airlines. Ulagao je, razvijao tržište, pa su tek onda došli drugi. Najbolji primjer je Rusija – mi smo prvi poletjeli za Moskvu. I letjeli smo sami dvije-tri godine, sve dok se tržište nije probudilo do te mjere da smo u jednom trenutku, na linijama za Moskvu i Sankt Peterburg, imali konkurenciju od čak 17 ruskih avio-kompanija. Sedamnaest ruskih – na jednu našu i MA je i tada letio i opstajao.</p> <p><b>Portal ETV:</b> Pokrenuta je nova avio-kompanija koja, reklo bi se, nije startovala od nule, već iz minusa. Koliki su njeni sadašnji dometi, s obzirom na veoma skromnu flotu i mali broj destinacija prema kojima leti?</p> <p><b>RISTIĆ:</b> Nova kompanija je, želim da vjerujem, pokušaj da napravimo bolji Montenegro Airlines. I u nečemu zaista jeste bolji – sadašnje rukovodstvo Air Montenegra uspjelo je da eliminiše mnoge neprihvatljive poslovne prakse koje su postojale u MA, a skromnost promoviše kao vrlinu. Samim tim, i percepcija javnosti je drugačija – i za to im treba odati priznanje.</p> <p>Međutim, problem je dvojak. Prvo, moramo razumjeti da Air Montenegro ne treba da posluje isključivo sa ciljem ostvarivanja profita – baš kao što ni autoput ne mora da donosi direktnu dobit. Nacionalna avio-kompanija je saobraćajna infrastruktura. Ona postoji zbog šireg društvenog interesa i ljudi to moraju da shvate. Zamjerali su nam visoke plate. Ja sam kao izvršni direktor sa 20 godina iskustva bio tek 29. na platnoj listi. A plata mi je bila velika – i jeste morala biti. I sadašnji direktor i avio-kadar imaju velike plate – i tako treba. Avijacija drugačije ne funkcioniše. Dakle, ta teza "firma u minusu, a velike plate" jednostavno ne stoji. Avijacija je skupa, ali višestruko vraća ono što se u nju uloži.</p> <p>Drugi problem je što Air Montenegro trenutno ne ostvaruje svoju osnovnu misiju – a to je povezivanje Crne Gore sa svijetom tokom cijele godine. Nama u Montenegro Airlinesu nije bilo teško da izračunamo da linije ka Frankfurtu, Cirihu, Londonu, Beču, Rimu… donose gubitak, posebno zimi. Pa zašto smo letjeli? Zato što si iz bilo kog dijela Evrope mogao da dođeš u Crnu Goru, da te dočeka "parče tvog neba" i da te bezbjedno doveze kući.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250607060644_d19949f349d240326344b3fd7a21cba2232b3c4dd962ba873db65a67296b4d10.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250607060644_d19949f349d240326344b3fd7a21cba2232b3c4dd962ba873db65a67296b4d10" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Montenegro Airlines"></figure>  <p>Samo su dvije linije tokom cijele godine bile profitabilne – Beograd i Moskva. Ali letjeli smo i sve druge jer smo znali da nam nije cilj profit, već povezanost zemlje. Turisti, poslovni ljudi, dijaspora i naši građani letjeli su širom Evrope zahvaljujući Montenegro Airlinesu. To u posljednjih pet godina nije slučaj. Air Montenegro mora tu da napravi iskorak.</p> <p>Vidimo da su isti oni koji su ranije kritikovali pomoć Montenegro Airlinesu sada izglasali zakon koji omogućava tu istu pomoć Air Montenegru. I to je dobro – jer bez toga kompanija ne bi opstala. Vjerujem da će Air Montenegro iskoristiti ovu priliku da unaprijedi svoje kapacitete u skladu s potrebama zemlje.</p> <h2>CRNU GORU RAZVIJATI KAO CJELOGODIŠNJU TURISTIČKU DESTINACIJU</h2> <p><b>Portal ETV:</b> Kako ocjenjujete trenutnu avio-dostupnost Crne Gore? Kako se to odražava na turizam?</p> <p><b>RISTIĆ:</b> Avio-dostupnost je ispod nivoa potreba društva, a posebno turizma. Zarada Air Montenegra po prodatom mjestu u avionu nije ni približno važna kao ono što taj turista donosi – plaća smještaj, jede našu hranu, pije našu vodu, kupuje suvenire, posjećuje nacionalne parkove, koristi plaže, vozi se brodovima… U svemu tome država ubira PDV, preduzeća ostvaruju prihod, zaposleni plate, a država doprinose. Zarada lanca ponude – to je ono što je važno. A tog lanca ne bi bilo da gost nije došao. A kako dolazi? Avionom.</p> <p>Zato je važno da avionski dolasci ne budu ograničeni na dva ljetnja mjeseca. Sezone su sve duže i Crnu Goru treba razvijati kao cjelogodišnju turističku destinaciju. To nije moguće bez dobre nacionalne avio-kompanije koja će kroz sve pomenute ekonomske tokove vratiti ono što je u nju uloženo. Dolaze i poslovni ljudi – ali oni dolaze samo ako mogu da putuju brzo i komforno. A to znači letove tokom cijele godine. I to opet može samo nacionalna kompanija.</p> <p>Ako sve ovo sažmem u jednu poruku, ona glasi: Male zemlje, posebno turističke poput Crne Gore, moraju same finansirati svoju avio-dostupnost. A ako već plaćamo – bolje da plaćamo sopstvenu kompaniju nego stranu. Tako gradimo reputaciju, zapošljavamo naše ljude, dajemo im dobre plate koje ostaju ovdje, a ne odlaze van zemlje, i na kraju – jačamo sopstvenu ekonomiju.</p> <p>Evo gramatički i stilski ispravljenog dijela, uz očuvanje izgovornog tona i stila sagovornika:</p> <h2>TIVTU POTREBNI NOĆNI LETOVI</h2> <p><b>Portal ETV:</b> Možete li dati kratak osvrt na potencijalnu koncesiju Aerodroma Crne Gore?</p> <p><b>RISTIĆ:</b> Koncesija ne mora nužno biti ni loša ni dobra – sve zavisi od načina na koji se pripremi. A tu je naš ključni problem: mi se nijesmo dobro pripremili. Preduzeće Aerodromi Crne Gore nije uradilo ono što je moglo da uradi samostalno, i za šta je imalo priliku. Pošto sam tri godine bio u Odboru direktora te firme, imam i neka bliža saznanja. Podijeliću sa vama ono što je najmarkantnije – nemamo noćno letenje u Tivtu. A uz dovoljno volje, malo znanja i truda, možemo aerodrom Tivat osposobiti za tu vrstu saobraćaja.</p> <p>Dok sam bio u Odboru, uz pomoć <i>NavBlue</i> – ćerke firme velikog Erbasa – uradili smo studiju izvodljivosti koja je pokazala da je noćno letenje u Tivtu moguće, i jasno definisala preduslove za to. Dakle, samo treba da se radi. A kakav bi bio efekat? Noćni start u Tivtu drastično povećava profitabilnost naših aerodroma! Donosi ogroman rast broja avio-operacija i putnika. Praktično bismo dobili još jedan aerodrom, koristeći postojeće kapacitete i sredstva koja, vjerujem, to preduzeće već ima na računu.</p> <p>Dakle, šta nam fali? Vizija razvoja – toga nemamo. I ako nam za nešto treba koncesionar, onda je to upravo za ovakve projekte. U aerodromima je sada svima komforno i dobro. Firma je finansijski stabilna kao tvrđava. Zašto izlaziti iz zone komfora? Nema potrebe. I tu je suština problema.</p> <p>Moramo imati bolje poslovno liderstvo, jasnije planiranje i više rada da bismo došli do rezultata. Montenegro Airlines je, ne tako davno, u Tirani bio učitelj avijacije lokalnim kompanijama. Pogledajte gdje su oni danas, a gdje smo mi. Dakle: vizija, kadrovi, rad. Prvo uradimo ono što možemo sami – pa tek onda pričajmo o koncesiji.</p>

Ristić: Montenegro Airlines ugašen zbog neznanja i revanšizma – upropastili firmu koja je na krilima nosila reputaciju Crne Gore

<p>Građani ogorčeni, mjesecima čekaju na specijalističke preglede. Da problem bude veći, otvorenih termina kod ljekara za određene ambulantna preglede uopšte nema.</p> <p>Ministarstvo zdravlja priznaje - suočavamo se sa složenim problemom koji je posljedica višedecenijskog zapuštanja i rastućih potreba pacijenata. Ipak, dio krivice svaljuju na pacijente, tvrdeći da se pola njih ne pojavi za zakazani pregled.</p> <p>Liste čekanja na specijalističke preglede i dijagnostičke procedure i dalje predstavljaju „jedan od ključnih izazova sa kojima se suočava naš zdravstveni sistem“, saopštilo je Ministarstvo zdravlja za Portal ETV.</p> <p>- Ovo je složen problem koji je rezultat više faktora, a koji, između ostalog, podrazumijeva i višedecenijski zapušteno kadrovsko planiranje, ograničene tehničke kapacitete te rastuće potrebe stanovništva za zdravstvenim uslugama - navode u izjavi za Portal ETV.</p> <p>Iz Ministarstva kojim rukovodi <b>Vojislav Šimun</b> napominju da su svjesni posljedica koje ovo stanje ima na građane.</p> <p>- Znamo da ovakvo stanje utiče na kvalitet i dostupnost zdravstvene zaštite, i zato intenzivno radimo na unapređenju organizacije rada i racionalnijem korišćenju resursa kako bismo skratili vrijeme čekanja i poboljšali uslugu - poručuju oni.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606220628_b517a6d704da14aab7605bdd4edd58f67b46bf0fa9b5d39b3791d52af2ddd78d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606220628_b517a6d704da14aab7605bdd4edd58f67b46bf0fa9b5d39b3791d52af2ddd78d" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="šimun"></figure>  <p>U okviru reformskih mjera, tokom prošle i početkom ove godine pokrenut je pilot projekat u KCCG-u koji omogućava zakazivanje pregleda unaprijed – tri mjeseca za prve, a šest za kontrolne preglede. Kako navode, cilj je „uvođenje više transparentnosti i davanje prioriteta novoidentifikovanim pacijentima“. U planu je proširenje ovog modela i na druge ustanove.</p> <p>Međutim, istovremeno, kako tvrde, se suočavaju s ozbiljnim problemom neodazivanja zakazanim terminima.</p> <p>- Analiza je pokazala da se oko 50 odsto pacijenata ne pojavi na zakazani termin - navode iz Ministarstva.</p> <p>Zbog toga je uveden SMS servis za jednostavno otkazivanje termina, kao i niz organizacionih mjera.</p> <p>- Uveli smo vikend ambulante, rad u popodnevnim časovima i prekovremeni angažman specijalista - poručuju iz MZ.</p> <p>Prema podacima Ministarstva, ove mjere omogućile su dodatnih 200 do 250 termina mjesečno za endokrinologiju, 150 za reumatologiju i oko 700 za druge oblasti.</p> <p>Jedan od prioriteta je i povećanje broja ljekara. „Pažljivo i plansko kadrovsko planiranje u oblastima koje su najopterećenije je prioritetna aktivnost. Samo za 2025. godinu odobreno je 221 specijalizacija i 29 užih specijalizacija, od čega za KCCG 42 specijalizacije i 10 užih“, navode iz Ministarstva.</p> <p>U pripremi je i reforma primarnog nivoa zdravstvene zaštite.</p> <p>- Planiramo davanje većih ovlašćenja izabranim ljekarima i smanjenje administrativnih opterećenja, kako bi se ljekari porodične medicine konkretnije bavili pacijentom i njegovim potrebama“, navode oni. Time bi se smanjio broj nepotrebnih upućivanja na sekundarni i tercijarni nivo.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241226121240_047efe9ff26326b61a4d33c3cdbc6534a2374d8ae28c6cd4f3e58f0144b248b8.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241226121240_047efe9ff26326b61a4d33c3cdbc6534a2374d8ae28c6cd4f3e58f0144b248b8" data-rendition-name="original" width="972" height="586" loading="lazy" alt="Ministarstvo zdravlja"></figure>  <p>Digitalizacija zdravstvenog sistema, koju Ministarstvo sprovodi u saradnji sa Fondom za zdravstveno osiguranje, još je jedan element u borbi protiv predugih lista čekanja.</p> <p>Kao znak da se sistem ipak pomjera naprijed, iz Ministarstva ističu podatke o značajnom povećanju broja operacija u KCCG-u.</p> <p>- U 2018. godini obavljeno je 13.465 operacija, dok je 2023. taj broj iznosio 23.786 – što je porast od 76,7%. U 2024. godini broj operacija dostigao je 24.033 -navode.</p> <p>Na kraju poručuju da se problemi više ne zanemaruju.</p> <p>- Sistem se razvija i prilagođava potrebama pacijenta kroz veću transparentnost i dostupnost, u skladu sa jasno izraženom voljom rukovodstva i menadžmenta da reaguje na izazove odmah - poručuju iz MZ.</p>

Liste čekanja gorući problem: Šimunov resor dio krivice svalio na pacijente - 50 odsto ne dolazi na zakazane preglede

<p>Na sjednici Glavnog odbora Socijalističke narodne partije sinoć je bilo tenzično i navodno je došlo do usijane atmosfere i verbalnog sukoba, tvrde izvori Portal ETV koji navode da su pale i neke ružne riječi.</p>
<p>Izvor Portala ETV tvrdi da je napetost doživjela vrhunac kada je jedan od članova GO pokrenuo pitanje lažnih profila na društvenim mrežama sa kojih se navodno blati aktuelno rukovodstvo partije. To je iz izazvalo unakrsne optužbe i salvu ružnih riječi.&nbsp;</p>
<p>Situacija je nakon eskalacije smirena, ali sinoć, prema saznanjima Portala ETV, ipak nije dogovoren termin održavanja Kongresa koji treba da se održi ovog ljeta, već je to „ostavljeno za sledeći put“.&nbsp;</p>
<p>Očekuje se da u trci za novog lidera partije budu aktuelni šef stranke <b>Vladimir Joković</b> i potpredsjednik stranke <b>Dragoslav Dado Šćekić</b>.&nbsp;</p>
<p>- Kandidovaću se za predsjednika Socijalističke narodne partije kao što sam i već najavio. Odluku nijesam donio preko noći, već nakon brojnih razgovora sa kolegama iz svih krajeva Crne Gore - kazao je Šćekić.</p>
<p>Napomenuo je da je za predsjednika SNP-a bio predlagan i 2017. i 2021. godine, ali je tada, kako kaže, povukao kandidaturu u interesu jedinstva partije, što ovaj put neće učiniti.</p>
<p>S druge strane, treću kandidaturu Jokovića omogućila je nedavno Statutarna komisija SNP-a, čime je otklonjena svaka dilema o mogućim ograničenjima da nastavi da vodi partiju.</p>
<p>Predsjednik SNP-a i ministar poljoprivrede Joković nakon odluke Statutarne komisije te partije da ima pravo da treći put bude u trci za lidera stranke, saopštio je da ukoliko bude predložen za kandidata, i u krajnjem izabran, neće bježati od te funkcije, ali da je spreman i da podrži mlade snage.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;- Krajnje sam posvećen jedinstvu partije. Nikada niko zbog mene nije napustio SNP. Ako me predlože i ako budem izabran — neću bježati od tog rješenja. Da li imamo mladih ljudi? Imamo. Spreman sam da podržim i te mlade snage. Nevjerovatno smo promijenili strukturu SNP-a. Dobro znam kako je bilo kad sam došao, a kako je sada - istakao je Joković.</p>

Tenzije na sjednici GO SNP-a, termin Kongresa još nije dogovoren

<p>Zemljotres jačine 6.4 stepena Rihterove skale pogodio je danas sjever Čilea.&nbsp;</p>
<p>Zbog zemljotresa je oko 23.000 ljudi ostalo bez struje, saopštile su tamošnje vlasti.</p>
<p>Potres se dogodio u 17:15 časova po srednjeevropskom vremenu.&nbsp;</p>
<p>Epicenat je bio 54 kilometra južno od grada Dijego de Almagro, podaci su Nacionalnog seizmološkog centra.</p>

Snažan zemljotres pogodio Čile

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Iako političari u Crnoj Gori zauzimaju veliki dio medijskog prostora, postoje teme o kojima nijesu voljni da razgovaraju. Aktuelna parlamentarna većina na vlast je došla retorikom da će napraviti otklon od loših praksi bivše vlasti, ali – i pet godina kasnije – njihov narativ zasnovan je na potenciranju afera koje su obilježile vladavinu DPS-a, ali ne i na otklanjanju grešaka iz prošlosti.&nbsp;</p> <p>Da znanje, obrazovanje i stručnost, koju su svih ovih godina obećavali, nijesu uveli na velika vrata – pokazuju diplome javnih funkcionera, koje pokušavaju da sakriju od javnosti.&nbsp;</p> <p>Dok u biografijama daju prostor seminarima i kampanjama koje su vodili, o obrazovanju daju vrlo šture ili nikakve informacije.</p> <p><b>KRAPOVIĆEVI IMPRESIVNI REZULTATI NA SAJTU VLADE</b></p> <p>Nije poznato koliko novca građana Vlada Crne Gore troši za održavanje zvaničnog sajta, na kojem bi građani trebalo da se upoznaju sa svim detaljima rada Vlade, ali biografije pojedinih funkcionera ukazuju da ta platforma više služi za njihov PR i objavljivanje subjektivnog doživljaja sebe.&nbsp;</p> <p>Kako drugačije objasniti biografiju ministra odbrane <b>Dragana Krapovića</b>, objavljenu na zvaničnom sajtu Vlade, koja glasi: „Dragan Krapović, diplomirani pravnik, nakon impresivnog izbornog rezultata Demokrata, saglasno Koalicionom sporazumu sa konstituentima lokalne vlasti u opštini Budva, dvije godine uspješno je obavljao funkciju predsjednika Opštine, nakon čega se Budva prepoznaje kao finansijski konsolidovana, organizaciono uređena i stabilna lokalna samouprava. Krapović je u ovoj Opštini zaustavio praksu kriminalnog i koruptivnog vođenja lokalne samouprave.“</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010644_489137690ff797b110fce9b8725b8744c17ffb98486b4c2091b29d07993d92ca.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250601010644_489137690ff797b110fce9b8725b8744c17ffb98486b4c2091b29d07993d92ca" data-rendition-name="original" width="1807" height="962" loading="lazy" alt="IMPRESIVNA BIOGRAFIJA: Screenshot sa sajta Vlade Crne Gore"> <figcaption>IMPRESIVNA BIOGRAFIJA: Screenshot sa sajta Vlade Crne Gore<span>(Photo: Portal ETV, screenshot)</span></figcaption> </figure>  <p>Opširan u subjektivnim ocjenama svojih – kako se navodi - impresivnih dostignuća, Krapović je vrlo šturo dao informacije o svom obrazovanju.&nbsp;</p> <p>Portal ETV obratio se Pravnom fakultetu u Podgorici, koji je – na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama - saopštio je da je Krapović Pravni fakultet upisao 1997, a diplomirao 2005. godine. To su činjenice koje nijesu našle prostor na sajtu Vlade.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010644_00636b0b84e05dd403c607690962a5f4290260c16ed5a5b3c4b1cc1bd7863b81.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250601010644_00636b0b84e05dd403c607690962a5f4290260c16ed5a5b3c4b1cc1bd7863b81" data-rendition-name="original" width="887" height="318" loading="lazy" alt="DOKAZ: Podaci o studiranju Dragana Krapovića"> <figcaption>DOKAZ: Podaci o studiranju Dragana Krapovića<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>Da se, valjda, ne bi remetila ona ocjena o ,,impresivnim rezultatima“. &nbsp;– čije održavanje plaćaju svi građani.</p> <p>Krapovićev slučaj otvara pitanje da li bi zvanični sajt Vlade, odnosno biografije koje se objavljuju na njemu, trebalo da zahtijeva da se objavljuju isključivo zvanične reference, a ne da sajt – koji plaćaju svi građani, bude obojen političkom propagandom i podsjeća na interent stranicu neke političke partije.</p> <p><b>KOVAČEVIĆ UTVRĐIVAO GRADIVO 12 GODINA</b></p> <p>Iako bi se po tome kako i koliko dugo uspijeva da izbjegne suočavanje sa državnim tužilaštvom, moglo zaključiti da predsjednik Opštine Nikšić i poslanik u Skupštini <b>Marko Kovačević</b> vrsno poznaje pravne okvire zakonodavstva, informacije o njegovom studiranju - upravo na Pravnom fakultetu – pokazuju da je ipak bolji poznavalac političkih okvira, koji ga štite od zahtjeva Višeg državnog tužilaštva da mu Skupština skine poslanički imunitet.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010648_b3c15990694bdf4b4740c2ef58fd77bce5d7db7b48ee9e8bddb6a69d71d038d5.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250601010648_b3c15990694bdf4b4740c2ef58fd77bce5d7db7b48ee9e8bddb6a69d71d038d5" data-rendition-name="original" width="877" height="342" loading="lazy" alt="PRODUŽENO STUDIRANJE: Detalj o vremenu studiranja Marka Kovačevića"> <figcaption>PRODUŽENO STUDIRANJE: Detalj o vremenu studiranja Marka Kovačevića<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>Prema informacijama koje je Pravni fakultet dostavio Portalu ETV, Kovačević je osnovne studije Pravnog fakulteta upisao 2007. godine, a završio ih 2019. U odgovorima Pravnog fakulteta, navodi se i da je Kovačević specijalističke studije upisao 2012, ali bez podataka da li ih je završio.</p> <p>Podsjetimo, Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet protiv Marka Kovačevića zbog govora na obilježavanju 166. godišnjice bitke na Grahovcu, no – uprkos urgencijama – Skupština, na čijem je čelu Kovačevićev partijski saborac <b>Andrija Mandić,</b> mjesecima ne odgovara na zahtjev tužilaštva za ukidanje Kovačevićevog imuniteta.</p> <p><b>VUČUROVIĆEVIH 18 GODINA NA FILOZOFSKOM FAKULTETU</b></p> <p>Poslanik koalicije Za budućnost Crne Gore <b>Jovan Vučurović</b> prepoznat je u svojim političkom djelovanju kao neko ko se zalaže za to da srpski jezik bude službeni.&nbsp;</p> <p>Ta činjenica ne čudi, ako se uzme u obzir činjenica da dolazi iz koalicije ,,Za budućnost Crne Gore“, ali i to da je Vučurović diplomirani profesor srpskog jezika.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010652_2bd0a1db0d79785f14b5206f22a1373c88ac8861eeb3382aff120fd71d83d25d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250601010652_2bd0a1db0d79785f14b5206f22a1373c88ac8861eeb3382aff120fd71d83d25d" data-rendition-name="original" width="887" height="497" loading="lazy" alt=',,PUNOLJETNO" STUDIRANJE: Podaci o Jovanu Vučuroviću na Filozofskom fakultetu'> <figcaption>,PUNOLJETNO" STUDIRANJE: Podaci o Jovanu Vučuroviću na Filozofskom fakultetu<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>U zvaničnoj biografiji, na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG ne daje detaljnije informacije o svojoj diplomi, pa se Portal ETV obratio Filološkom fakultetu u Nikšiću i na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama dobio detalje Vučurovićevog obrazovanja. On je, kako nam je saopšteno, Filozofski fakultet upisao 1992. godine, a diplomirao je – 18 godina kasnije - 5. jula 2010.&nbsp;</p> <p>Iako mu je prosječna ocjena u toku studija bila 6,32 – Vučurović je diplomirao u velikom stilu – desetkom.</p> <p>Treba naglasiti da Vučurović, ipak, nije dio izvršne vlasti, već je poslanik u Parlamentu, pa se njegov dug staž na fakultetu ne čini spornim u odnosu na njegove kolege iz izvršne vlasti, o čemu je Portal ETV pisao.</p> <p>&nbsp;</p>

Tag: milan-knezevic