Ćerimagić: Hrvatska ne stavlja veto, paralelno teku bilateralni razgovori i završetak pregovora

Otvorena pitanja sa Hrvatskom moraju se rješavati paralelno sa pregovorima, kazao je analitičar Evropske inicijative za stabilnost Adnan Ćerimagić u informativnoj emisiji "24 Sata" na Televiziji E.

Prema njegovim riječima, da bi se postigao dogovor, obje strane moraju imati osjećaj da tim procesom nešto dobijaju. 

- Crna Gora mora imati realnu šansu da završi pregovore i postane punopravna članica Evropske unije, dok Zagreb, odnosno Hrvatska, treba da dobije pozitivne reakcije na svoje zahtjeve i očekivanja od Podgorice - dodao je Ćerimagić.

Novi model proširenja i perspektive Crne Gore

Evropska komisija uputila je Savjetu Evropske unije i Evropskom parlamentu prijedlog novog modela proširenja. Prema ocjeni Ćerimagića, značajno je to što je Komisija objavila listu takozvanih okidača, odnosno uslova koji bi omogućili zaustavljanje procesa ukoliko bi Crna Gora nazadovala na evropskom putu.

Istovremeno, takav pristup ima za cilj da ohrabri države članice EU koje su skeptične prema proširenju.

- Svi ostali elementi koji se odnose na postepenu integraciju više su primjenjivi na zemlje kandidate koje su u procesu pristupanja manje odmakle. Ono o čemu se ovih dana razgovara u Briselu i što se očekuje naredne sedmice, u okviru godišnjeg izvještaja, jeste u kojoj je mjeri Evropska komisija uspjela da obezbijedi mapu puta sa konkretnijim datumima za Crnu Goru i kakve će biti reakcije država članica na taj prijedlog - kazao je Ćerimagić.

On je ocijenio da, kada je riječ o radu na sporazumu o pristupanju, proces u Briselu u slučaju Crne Gore ide u pozitivnom smjeru.

Otvorena pitanja sa Hrvatskom moraju se rješavati paralelno sa pregovorima

Komentarišući otvorena pitanja između Crne Gore i Hrvatske, Ćerimagić je ocijenio da je njihovo rješavanje trebalo započeti ranije. Prethodni period, kako je podsjetio, obilježili su bilateralni sastanci iza zatvorenih vrata.

- Svima nama koji detaljno pratimo ovaj proces, uključujući i bilateralne odnose, iznenađenje je predstavljala pozicija Hrvatske u Savjetu EU, kao i objavljivanje liste od osam uslova - kazao je Ćerimagić.

Prema njegovim riječima, pozitivno je to što Hrvatska, iako postavlja uslove i traži dodatna pojašnjenja u vezi sa zatvaranjem pregovaračkih poglavlja, zasad ne pribjegava vetu na način na koji je to, na primjer, činila Bugarska u slučaju Sjeverne Makedonije ili Francuska i Grčka u ranijim fazama evropskih integracija te zemlje.

- U Briselu se može čuti da je pozitivno to što Hrvatska, iako postavlja uslove i traži dodatna pojašnjenja, ne blokira proces na način na koji su to činile neke druge države članice u slučajevima Sjeverne Makedonije. Postoji utisak da se procesi odvijaju paralelno – bilateralni razgovori i završetak pregovora sa Crnom Gorom - naveo je Ćerimagić.

On je ponovio da je za postizanje dogovora neophodno da obje strane prepoznaju korist od kompromisa.

Njemačka želi da pomogne u prevazilaženju sporova

Njemački kancelar Fridrih Merc ranije je izjavio da su otvorena pitanja između Crne Gore i Hrvatske uglavnom lokalnog karaktera i da ih dvije države mogu relativno lako riješiti.

Ćerimagić smatra da je takva izjava pokušaj da se pošalje poruka da problemi nijesu nepremostivi i da se spriječi njihova potencijalna eskalacija.

- Riječ je o veoma osjetljivim temama za obje strane, pa postoji bojazan da bi situacija mogla da eskalira, kao što smo vidjeli u odnosima Grčke i Sjeverne Makedonije, odnosno Bugarske i Sjeverne Makedonije, ali i u drugim bilateralnim sporovima - kazao je on.

Prema njegovim riječima, Njemačka se, od kada je nova vlada preuzela vlast, povremeno uključivala u ovaj proces. Ministar vanjskih poslova Johan Vadeful i kancelar Fridrih Merc nastojali su da pošalju političku poruku da je Berlinu u interesu pozitivan ishod, ali i da ponude pomoć u prevazilaženju otvorenih pitanja.

- Poruke kancelara Merca pomažu Podgorici da zna da jedna velika država članica EU detaljno prati razvoj događaja. Istovremeno, one su važne i za Zagreb, jer pokazuju da jedan od njegovih najvažnijih političkih i ekonomskih partnera želi da se ovaj proces završi pozitivno. Proces će imati pozitivan ishod samo ako obje strane budu osjećale da iz tog odnosa nešto dobijaju - naglasio je Ćerimagić.

Crna Gora bi mogla da se izdvoji u predstojećem izvještaju Evropske komisije

Uoči objavljivanja izvještaja o napretku, Ćerimagić smatra da se već sada može očekivati da će se Crna Gora izdvojiti u odnosu na ostatak regiona, ali i u poređenju sa Moldavijom i Ukrajinom, kada je riječ o napretku u ispunjavanju uslova za članstvo u EU.

Prema njegovoj ocjeni, Crna Gora je veoma blizu zatvaranja 33 pregovaračka poglavlja, a u mnogim oblastima nalazi se nadomak spremnosti za članstvo.

- Kada je riječ o ostalim državama, ostaje da se vidi za koje će zemlje Evropska komisija uspjeti da predloži mape puta sa konkretnim ciljevima i datumima. Da li će to biti Albanija, Ukrajina ili Moldavija i koliko će te mape puta biti detaljne, pokazaće predstojeći izvještaj - kazao je Ćerimagić.

S druge strane, kako je zaključio, izvještaj bi mogao da ukaže na nazadovanje Srbije.

- Nažalost, kada je riječ o Srbiji, u izvještaju bi moglo biti konstatovano nazadovanje i nedostatak napretka - zaključio je Ćerimagić.

Dobro je što je došlo do demokratske smjene vlasti u Srbiji 

Govoreći o političkim promjenama u Srbiji, Ćerimagić je ocijenio da je dobro što je došlo do demokratske smjene vlasti na izborima, kao i što su sve strane brzo i mirno prihvatile izborne rezultate.

Ipak, kako je istakao, teško je procijeniti kako će se nova parlamentarna većina postaviti prema regionalnoj politici i evropskim integracijama. Tokom predizborne kampanje pobjednici su bili prvenstveno fokusirani na vladavinu prava, stanje u medijima, izborno zakonodavstvo i borbu protiv korupcije.

- Po svim ostalim pitanjima mogle su se čuti različite pozicije. Poznavajući ljude koji su ušli u Narodnu skupštinu, jasno je da postoje različiti stavovi, tako da u tom smislu treba sačekati. Ono što je važno jeste da Evropska unija, kroz pitanja vladavine prava, borbe protiv korupcije i rada na unapređenju medijskih sloboda, ima neku vrstu ulazne tačke prema novoj vladi. Da li će se to pretvoriti u značajniji zamah u procesu evropskih integracija i usklađivanju sa ostalim politikama EU, ostaje da se vidi - rekao je Ćerimagić.