<p>Knjiga „Tragom crnogorskih klesara“ publiciste<b> Slobodana Čukića</b> novo je izdanje Matice crnogorske. Ovo obimno, bogato ilustrovano izdanje se na sveobuhvatan način bavi crnogorskom kamenarsko-klesarskom tradicijom.</p>
<p>Ispostavilo se, kako navodi autor u uvodnom tekstu, da se na nadgrobnim kamenim spomenicima iz doba Knjaževine/Kraljevine Crne Gore i Kraljevine SHS/Jugoslavije nalazi više imena samoukih kamenorezaca-klesara, koji su pravili nadgrobne spomenike i na njima ostavljali majstorske potpise. Bilo je i majstora, ističe Čukić, koji se nijesu potpisivali na svojim rukotvorinama, ali su o njima ostala živa sjećanja, kao i bilješke u etnografskoj literaturi.</p>
<p>– Gradnja kamenom na kraškom dinarskom području postojala je još u praistoriji. Do dolaska rimskih osvajača bila je isključivo suvozidna. S dolaskom Rimljana uveden je malter kao vezivni materijal, a suvozidni način gradnje je potisnut u ruralni ambijent. Ovo je, nadalje, učinilo da na polju kamenarstva i klesarstva vlada veliki kontrast između urbanih i seoskih područja, što se održalo i u narednim epohama, sve do kasnog 19. stoljeća. Priučeni ili samouki seoski kamenari i klesari će stotinama godina biti u sjeni primorskih majstora na glasu. Njihovu će djelatnost karakterisati rustikalne tvorevine, a od 1878. godine i naivni umjetnički manir, koji će se ispoljavati sve do vremena Drugog svjetskog rata, a na pojedinim mjestima još koju deceniju – navodi se u uvodnom tekstu.</p>
<p>U prvom dijelu ovog rada akcenat je stavljen na suvozidno graditeljstvo koje od dolaska Rimljana na ove prostore postaje osobenost seoskih kamenara i klesara.</p>
<p>– U tom smislu načinjen je pokušaj da se rasvijetli kontinuitet između starovjekovne suhozidne megalitske gradnje i srednjovjekovnog seoskog graditeljstva na tlu Crne Gore, sve do doba Knjaževine Crne Gore, kada je ovaj način praktikovan u izgradnji podzida prilikom gradnje puteva kroz krševiti ambijent – navodi Čukić.</p>
<p>U drugom dijelu rada akcenat je na nadgrobnim kamenim spomenicima iz perioda 1878–1941. godine, na kojima se nalaze različiti naivni prikazi – od „portrteta“ pokojnika i prikaza crkvi, raspeća, ordenja, oružja, svetaca, anđela, ptica, zmija, borova, do raskošnih floralnih i geometrijskih dekoracija, sve do slijepih arkada.</p>
<p>– Veliki dio nadgrobnih spomenika iz navedenog perioda izrađen je u formi sanduka (kvadera) na kojima je neposredno stajao krst, a pravljeni su i u formi kovčega na kojima je stajao uzglavnik s krstom. Narodni samouki klesari su ponekad nadilazili sami sebe, praveći jedinstvene kompozicije na uzglavnim plohama ili visoke, raskošne spomenike s ukrasnim kaneliranim polustubovima, poput Stanka Lepetića i Dušana Kosića iz podorjenskog kraja – navodi Čukić.</p>
<p>Urednik izdanja „Tragom crnogorskih klesara“, je<b> Marko Špadijer</b>, a u ime izdavača knjigu potpisuje<b> Ivan Jovović</b>, predsjednik Matice crnogorske. Knjiga je objavljena u biblioteci Tragovima prošlosti na 236 strana uz obilje fotografija i ilustracija koje je najvećim dijelom uradio autor knjige prilikom terenskih istraživanja.</p>
<p>Slobodan Čukić (Peć, 1964) je diplomirao filozofiju na Filozofskom fakultetu u Nikšiću. Radio je u Radiju Crne Gore, u dnevnom listu „Vijesti“ gdje je bio novinar u redakciji za kulturu, a potom urednik Arhiva i Nauke. Od septembra 2015. je zapošljen u „Pobjedi“ na mjestu urednika rubrike Feljton i Arhiv.</p>
<p>Član je Matice crnogorske, Dukljanske akademije nauka i umjetnosti i Crnogorskog PEN centra.</p>
<p>Objavljivao je eseje i temate u brojnim časopisima s različitom tematikom – od filozofske i politološke do filmske kritike i istorijsko-etnološke esejistike i putopisne esejistike. Objavio je knjige: „Izdaja o kojoj se ćutalo cijeli vijek“ (2016), „Podgorički brevijar“ (2018), „Početak srpske okupacije – komitska borba i narodna golgota 1918–1920“ (2019), „Iz dubina lješanske prošlosti“ (2019), „Od Podgorice ka Cetinju – Stara Crna Gora s istoka“ (2021) i „Zmije na pravoslavnim grobljima u Crnoj Gori“ (2024).</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Knjiga „Tragom crnogorskih klesara“ Slobodana Čukića

<p>Crnogorski književnik mlađe generacije<b> Nikola Nikolić </b>održao je sinoć u Matici crnogorskoj predavanje na temu „Rat u crnogorskoj književnosti“. Njegova prozna djela, posebno roman „Sirene za uzbunu“ i posljednja zbirka priča „Posjecite visoko drveće“ bave se temom oružanih sukoba direktno ili posredno, pa je bilo prirodno iz prve ruke potražiti objašnjenje otkud tolika potreba da se ratovi učine dominantnom temom na prostoru Crne Gore. &nbsp;</p>
<p>Činjenica je, istakao je Nikolić, da je u ljudskom biću duboko pohranjena potreba za oružanim rješavanjem konflikta i da „iskustva teških ratova, prije svega svjetskih, đe se opekla i stradala većina svijeta nijesu uticala pozitivno na civilizaciju.“&nbsp;</p>
<p>– Dakle, civilizacija nije to odbacila kao negativno nasljeđe, nego imamo podatak da je od 1945. godine u mnoštvu međudržavnih, bilateralnih ili građanskih ratova, stradalo više ljudi nego za vrijeme Drugog svjetskog rata, a to je stravičan podatak – rekao je Nikolić.</p>
<p>Književnici su pisali o ratu da bi pokazali, uz pomoć svojih umjetničkih alatki i emocionalnih kopči zašto su ratovi loši i ne bi valjalo da se ponavljaju.&nbsp;</p>
<p>Crna Gora je bila prostor na kome su se uvijek vodili razni ratovi, pa istorija književnog tretiranja ove tematike seže daleko u prošlost. Nikolić je zato presjek započeo narodnom pjesmom koja je, prema njegovim riječima, imala trostruku motivaciju.&nbsp;</p>
<p>– Prvi je želja da se određeni događaj sačuva u kolektivnom sjećanju i da se prenese na buduće generacije. Drugi razlog je bio da ljudi sami sebi pojasne neke stvari jer oni koji žive u nekom teškom istorijskom trenutku često nijesu svjesni veličine, snage i inteziteta tog trenutka, pa su prinuđeni da svoju stvarnost fiksiraju i konzerviraju da bi sebi pojasnili što se desilo. Treća uloga je i te kako konkretna, a to je podizanje morala ljudi u tom trenutku. Kada čujete guslarske pjesme one pogađaju sva čula, pozivaju na borbu, na otpor, mobilišu ljude i u njima bude klicu patriotizma kako bi se mogli boriti protiv, kad je Crna Gora u pitanju, gotovo uvijek jačeg i brojnijeg neprijatelja – rekao je Nikolić.&nbsp;</p>
<p>On je podsjetio na romane „Mojkovačka bitka“ Ćamila Sijarića, „Svadbu“ Mihaila Lalića, „Mrtvo duboko“ Čeda Vukovića i druge te poeziju Mirka Banjevića, Jevrema Brkovića, Radonje Vešovića, Blaža Šćepanovića.</p>
<p>– Ove pjesme danas sve više doživljavam kao neku vrstu poetskih spomenika. Ne mogu da ih posmatram kao konkretnu poeziju jer čitajući ih imate osjećaj da su s takvom žestinom pisane i željom da se decenijama nakon shvati kakva je to borba bila i protiv kakvih neprijatelja – rekao je Nikolić i dodao da pisati o ratu nikad nije suvišno, te da se radi o želji da se ostavi što više svjedočanstava.</p>

Poetski spomenici crnogorskoj borbi

<p>Matica crnogorska pozvala je nadležno tužilaštvo i instituciju Zaštitnika ljudskih prava i sloboda da, u skladu sa preporukama, pokrenu istragu i preispitaju djelovanje mitropolita Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori, koji, kako navode, javno veličaju kvislinški četnički pokret i istorijski revizionizam. </p>
<p>U saopštenju se navodi da se to čini uz prećutnu saglasnost nadležnih institucija, a da takva praksa predstavlja direktan udar na istorijske činjenice, državni poredak i identitet Crne Gore.</p>
<p>- Crnogorska javnost i društvo u kontinuitetu svjedoče agresivnom veličanju kvislinškog četničkog pokreta i osuđenih ratnih zločinaca iz Drugog svjetskog rata, što kulminira u izjavama i nastupima dvojice mitropolita Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori - navodi Matica.</p>
<p>Kao ključni momenat za ovakvo ponašanje ističe se usvajanje Temeljnog ugovora, kojim je SPC, kako kažu, dovedena u privilegovani položaj u odnosu na ostale vjerske zajednice i subjekte u državi. </p>
<p>Iz Matice ocjenjuju da su mitropoliti i političke partije sa srpskim nacionalnim predznakom udruženi u reviziji istorije, kroz slavljenje „nedjela i zločina ličnosti poput Pavla Đurišića i Draže Mihailovića“.</p>
<p>- Izvrtanjem istorijskih fakata i revizionističkim pokušajima rehabilitacije zločinaca, žele ih posvetiti i svrstati uz njihove već posvećene saborce kao što je to učinila SPC uzdizanjem u svetački čin ozloglašenog koljača Milorada Vukojičića, poznatijeg kao "pop Maca" - navodi se u saooštenju Matice crnogorske. </p>
<p>Upozoravaju i da se uz to kontinuirano prisvaja crnogorska istorija, tradicija, dinastije, kao i lik i djelo Petra II Petrovića Njegoša, uz ponovljene pozive na rušenje Mauzoleja na Lovćenu.</p>
<p>- Jasno je da ova crkva, čije je sjedište u drugoj državi, sprovodi po Crnoj Gori svojevrsni kulturocid nad našom duhovnom i materijalnom baštinom, uz prećutnu saglasnost nadležnih institucija - ističe se u saopštenju. </p>
<p>Matica posebno osuđuje napade na Narodnooslobodilački partizanski pokret, koji je, kako podsjećaju, jedini pružao istinski otpor fašističkoj okupaciji. Ističu i značaj priznanja britanskog premijera Vinstona Čerčila, koji je u parlamentu potvrdio da su jugoslovenski partizani dali ključni doprinos savezničkoj pobjedi, dok Mihailović nije pružao otpor nacistima.</p>
<p>- Obuzeti neprimjerenim narativom i mržnjom prema crnogorskom narodu, zaboravljaju dobro poznate riječi Vinstona Čerčila… - ističu iz Matice. </p>
<p>Osvrću se i na pokušaje manipulacije sudbinom Golootočana, koje, kako navode, žele lažno prikazati isključivo kao „srpske žrtve“, iako je većina njih bila borci protiv okupatora i domaćih saradnika koje danas SPC pokušava proglasiti svetiteljima.</p>
<p>U saopštenju navode da ekstremni nacionalizam koji, prema stavu Matice, demonstriraju mitropoliti SPC i dio vlasti, ukazuje na potrebu da Crnogorska pravoslavna crkva zauzme mjesto koje joj istorijski pripada kao pomjesna crkva u nezavisnoj državi.</p>
<p>- Pozivamo nadležno crnogorsko tužilaštvo, uz asistenciju Ombudsmana, da u skladu s nedavnim preporukama pokrene istragu i preispita djelovanje navedenih subjekata u skladu s pozitivnim propisima države Crne Gore. Izostanak djelotvorne pravne reakcije na ovakve pojave značiće da nadležni organi dijele vrijednosne stavove mitropolita SPC - zaključuju iz Matice crnogorske. </p>

Mitropoliti SPC sprovode kulturocid uz prećutnu saglasnost institucija

<p>Izložba slika „Crnogorski Ćako“ argentinskog umjetnika crnogorskog porijekla <b>Huana Vladimira Martinovića </b>otvorena je sinoć u prostorijama Matice crnogorske na Cetinju, saopšteno je iz Matice.</p>
<p>Ovaj slikar, dizajner i profesor umjetnosti je potomak crnogorskih iseljenika koji su početkom 20. vijeka masovno naseljavali južnu Ameriku.</p>
<p>U motivima slika Huana Vladimira Martinovića prepoznajemo osoben umjetnički iskaz nastao daleko od zemlje njegovog porijekla, zbog čega ove slike razumijemo kao potrebu umjetnika za dokazivanjem kulturološke posebnosti iseljeničke sredine iz koje potiče, istakao je predsjednik Matice crnogorske<b> Ivan Jovović </b>otvarajući ovu izložbu.</p>
<p>– Upravo je to razlog što su njegove slike autentične i odišu nacionalnim motivima, te ostavljaju utisak nečeg arhetipskog koje generacijama Crnogorci u Ćaku nose u sebi. Manifestaciju takvog duha vidimo na ovim slikama, gdje je Martinović napravio sintezu prošlosti i sadašnjosti, stvarajući istinsku vrijednost za budućnost, a to može čovjek koji ima tako snažan doživljaj pripadnosti Crnoj Gori – rekao je Jovović.</p>
<p>Prema njegovim riječima ova izložba omogućava da ne samo zainteresovana javnost već i kritika dobiju adekvatne spoznaje o umjetnicima koji žive i rade u crnogorskom iseljeništvu, zbog čega nam takve poveznice „omogućavaju da sagledamo ukupni crnogorski kulturni identitet i izvan državnih granica Crne Gore.“</p>
<p>– Preko ovakvih događaja otvaraju se perspektive za tumačenje dometa umjetnika koji pripadaju našem iseljeništvu. Kulturna politika državnih organa i ustanova Crne Gore trebala je naročito od obnove nezavisnosti 2006. godine da mnogo jače insistira na susretima koji povezuju istaknute kulturne radnike iz reda našeg iseljeništva, s obzirom da tek neposrednom prezentacijom ovakvih ostvarenja dobijamo priliku da vidimo doprinose ukupnog kulturnog bogatstva našeg naroda, nezavisno od toga na kojem kontinentu ili geografskom meridijanu se nalaze odnosno stvaraju naši iseljenici – rekao je Jovović.</p>
<p>Istoričarka umjetnosti<b> Ljiljana Zeković</b> istakla je da je Martinović likovnim jezikom „udahno život jednom mitskom svijetu, kojemu i sam pripada, svijetu čiji izvorni bitak određuju prošlost i sadašnjost, duhovna vertikala i egzistencijalna uslovljenost, nostalgija/čežnja za zavičajem i život svakodnevice.“</p>
<p>– Retrospekcijom prohujalih vremena u kojima je smisao ljudske sudbine satkan od duhovnih i emotivnih finesa/tananosti on vaskrsava tipizirane likove Crnogorca i Crnogorke koji nas pozivaju da budemo sudionici jednog čudesnog iseljeničkog životopisa, tajanstvenog spiritualnog obreda koji povezuje dva svijeta. Na osoben način Huan Martinović predstavlja sudbinski kôd crnogorskih emigranata koji prati od „crnih planina gdje orlovi slijeću“ rodnog kraja do beskrajnih ravnica Ćaka, tamo gdje su se „sudarile“, a vremenom i harmonizovale dvije kulture i dva različita društveno-sociološka profila ljudi u zajedništvo u kojemu su naši iseljenici s posebnim pijetetom i ljubavlju čuvali i očuvali svoje etičke i etničke korijene – istakla je Zeković.</p>
<p>Martinović nije krio uzbuđenje zbog predstavljanja svojih radova u gradu u kome je rođen njegov đed Savo Nikov Martinović. On je izložbu započeo prikazivanjem kratkog i veoma emotivnog filma o životu velikog broja Crnogoraca koji su morali da emigriraju, posebno o onima koji nijesu željeli da napuste Crnu Goru „ali su na to bili primorani usljed tadašnjih prilika u Crnoj Gori početkom XX vijeka.“</p>
<p>– Ovo je pogled potomka, druge generacije Crnogoraca rođenih u Argentini, koji je slušao priče tih iseljenika, upoznao se sa patnjama koje su morali da prođu, naučio da voli Crnu Goru, da bude ponosan na svoje porijeklo kroz primjer i ljubav svojih roditelja i đedova – rekao je Martinović i dodao da su još od ranog djetinjstva znali da su Crnogorci kroz jezik, hranu, muziku koju su slušali i priče starijih.</p>
<p>– Dijelili smo njihov bol i nostalgiju kada bi stizala pisma s tužnim vijestima s druge strane okeana potvrđujući da željeno ponovno okupljanje nikada neće biti moguće – rekao je Martinović.</p>
<p>Podsjetio je i da su oni koji su ostali mislili da su Crnogorci pošli „da prave Ameriku“ i steknu bogatstvo, ali istina je bila drugačija.</p>
<p>– Tamo su se suočavali ne samo sa surovom klimom i teškim terenom, već i sa starośedilačkim plemenima koja su ih doživljavala kao prijetnju. Sa slikom svojih crnih planina još u očima, bez znanja jezika i bez ikakvih informacija o tom kraju svijeta, ti Crnogorci u svojim teškim narodnim nošnjama dočekani su žarkom vrućinom Ćaka, ravnicom obraslom gustim šumama i bolom gorkog izgnanstva. Ali ih ništa nije zaustavilo – radili su, žrtvovali se, osnovali porodice i postepeno se prilagodili zemlji koja ih je primila. I nikada nijesu zaboravili svoju domovinu, planine, more, istoriju koju su s ljubavlju prenosili na svoju đecu i unuke – rekao je Martinović i zahvalio rukovodstvu Matice crnogorske na organizaciji izložbe i srdačnom prijemu.</p>
<p>- Radovi Huana Vladimira Martinovića biće i narednih dvadesetak dana izloženi na Cetinju, a snimak s otvaranja dostupan je na Jutjub kanalu Matice crnogorske - zaključuje se u saopštenju Matice.&nbsp;</p>

Izložba slika „Crnogorski Ćako“ Huana Vladimira Martinovića otvorena sinoć u prostorijama Matice crnogorske na Cetinju

<p>Izložba slika pod nazivom „Crnogorski Ćako“<b> Huana Vladimira Martinovića </b>biće otvorena u četvrtak, 5. juna u 18 sati u prostorijama Matice crnogorske na Cetinju (Njegoševa br. 60). Izložbu će otvoriti predsjednik Matice crnogorske <b>Ivan Jovović</b>, a o Martinovićevom djelu će govoriti istoričarka umjetnosti<b> Ljiljana Zeković</b>.&nbsp;</p>
<p>Vizuelni umjetnik, slikar, dizajner i profesor, Huan Vladimir Martinović je rođen 1964. godine u gradu Kičilipi, provincija Ćako, Argentina. Potomak je druge generacije Crnogoraca u Argentini što je umnogome definisalo njegovu umjetnost kroz koju se prepliću prošlost i sadašnjost, dvije domovine, čežnja za zavičajem...</p>
<p>Karijeru je započeo u oblasti vizuelnih umjetnosti u Argentini, gdje je razvio poseban interes za slikarstvo i dizajn. Diplomirao je u Školi likovnih umjetnosti u gradu Resistencia u rodnoj regiji, gdje je stekao zvanja učitelja vizuelnih umjetnosti i profesora crtanja i slikanja. Kao predavač radio je u oblastima umjetnosti, dizajna i komunikacije. Njegova umjetnička karijera obilježena je dubokim istraživanjem geometrije kao osnove za konstrukciju slike, te kombinacijom uticaja crnogorskog kulturnog nasljeđa sa savremenim pristupima. Martinović crnogorsku kulturu integriše u svoje djelo kroz simbole, boje i geometrijske strukture. U svom stvaralaštvu koristi tehnike koje ističu jasnoću i preciznost oblika vezujući paletu boja koje koristi uz svoj kulturni identitet.</p>
<p>Pored slikarstva, kao dizajner realizuje projekte koji spajaju umjetnost i vizuelnu komunikaciju, tako da je prepoznat u okvirima unutar kojih djeluje i kao stvaralac digitalnog sadržaja. Dio je zajednice umjetnika crnogorskog porijekla u Argentini, a trenutno obavlja funkciju predsjednika Crnogorske zajednice Buenos Airesa, nevladine organizacije čiji je i jedan od osnivača.</p>
<p>Njegova djela se nalaze u privatnim kolekcijama u Argentini, Čileu, SAD-u, Španiji, Belgiji, Srbiji i Crnoj Gori. Učestvovao je na brojnim samostalnim i grupnim izložbama u Argentini i inostranstvu.&nbsp;</p>

Preplitanje prošlosti i sadašnjosti i čežnja za zavičajem

<p>Antologije crnogorske narodne proze „Vilina gora“, „Kad je sve zborilo“, „Vatra samotvora“ i „Potopno vrijeme“ koje je priredio istaknuti montenegrista <b>Radoje Radojević</b>, a njegovu misiju nastavio Danilo, promovisane su sinoć u Gradskoj knjižnici Marka Marulića u Splitu. Promociju su organizovale Zajednica Crnogoraca Split i Matica crnogorska.&nbsp;</p>
<p>Ova edicija predstavlja drugo izdanje, s obzirom da je prvo izdanje crnogorskih legendi, bajki, basni i narodnih kazivanja objavljeno tokom 70-ih i 80-ih godina prošlog vijeka, i nažalost, najviše zbog nepostojanja konzistentne crnogorske kulturne politike, palo u zaborav, istakao je predsjednik Matice crnogorske<b> Ivan Jovović</b>.</p>
<p>– Matica crnogorska, kao ustanova, shodno svojim zakonskim određenjima i programskim smjernicama obavlja djelatnost u cilju afirmacije i njegovanja crnogorskog kulturnog identiteta, pa je to bio odlučujući faktor da neponovljive antologije crnogorske narodne proze publikujemo u novom izdanju, s obzirom da kvalitet teksta možemo označiti kao jedno od centralnih mjesta u crnogorskoj nacionalnoj književnosti – rekao je Jovović.&nbsp;</p>
<p><b>Ivan Ivanović</b>, generalni sekretar Matice crnogorske i jedan od urednika ovog izdanja istakao je da je ovaj projekat i svojevrsni omaž braći Radojević koji su toliko učinili za crnogorsku kulturu, crnogorski jezik i nacionalni identitet Crnogoraca.&nbsp;</p>
<p>– U predgovoru za „Vilinu goru“ Radoje Radojević će o crnogorskim narodnim legendama navesti i sljedeće: „Književna vrijednost ovih legendi je, uvjeren sam, nesporna. One po motivima, načinu kazivanja, jeziku i drugim osobinama, predstavljaju imanentni umjetnički izraz života i duha crnogorskog naroda“. U antologijama crnogorske narodne proze braće Radojević nije fiksiran samo narodni jezik već i nacionalni duh i vrijednosti crnogorskog naroda. Radoje i Danilo Radojević su dobro znali kakvo mjesto pripada nacionalnom jeziku među konstitutivnim činiocima nacije. Njihovo razumijevanje uloge i značenja jezika se možda najbliže može iskazati kroz Hobsbaumovu sentencu da je „Jezik najtemeljniji izraz nacionalnog duha“ – rekao je Ivanović. &nbsp;</p>
<p>Predsjednica Vijeća crnogorske nacionalne manjine grada Splita<b> Ana Radović-Kapor</b> govorila je o predvečerju interesovanja za suštinu koja se pronosila upravo putem narodne proze.&nbsp;</p>
<p>– Bajke i basne smo, osobito u djetinjstvu, primali naprosto kao nešto divno. Tada još jamačno nismo znali da se u korijenu tog pridjeva krije Div, indoevropski bog otac, Zeus Pater (genitiv mu je Divos), Djaus Pitar, Ju-Piter, čijoj se moći i snazi čudimo, upravo divimo. Tek zatim smo, ako nam je do toga bilo, uočavajući pojave po kojima su se priče razlikovale ili sličile jedna drugoj, počeli razmišljati o tome što sve u njima baštinimo, koji su se slojevi vjerovanja i običaja u njima nataložili. Interes za folklor i njegove razloge i korijene u drugoj polovici XVIII stoljeća, te zora komparativne indoevropske lingvistike u prvoj polovini XIX stoljeća dali su početne impulse za razgrtanje tih slojeva – rekla je Radović-Kapor.&nbsp;</p>
<p>Ako znamo da je prva antologija crnogorskih narodnih legendi objavljena tek 1971. godine, jasno je da se predugo čekalo na ovaj čin samospoznaje, istakla je kulturološkinja <b>Nela Savković-Vukčević</b>.&nbsp;</p>
<p>– Ako isto tako znamo da je Radojević začetnik savremene montenegristike, predstavnik generacije koja je počela borbu za crnogorski nacionalni i kulturni identitet, a koji su se tada prikazivali kao dio srpskoga nasljeđa, sasvim je prirodno je da je upravo Radojević, priređivač i pisac predgovora i pogovora ove antologije – istakla je kulturološkinja Nela Savković-Vukčević.&nbsp;</p>
<p>U temeljnom pregledu nastanka i razvoja crnogorske legende Radoje Radojević govori o dugoj istoriji legende, koja seže do antike, istakla je ona. – U ilirskim, grčkim, rimskim, slovenskim preslojavanjima i stapanjima razvija se nova materijalna i duhovna kultura što će dati posebne karakteristike etničkom i duhovnom biću Crnogoraca. Legende o nastanku Kotora, Budve i Ulcinja vezuju se za grčke naseobine. Dolaskom Romana, one se nadgrađuju novim elementima, a jasno je da su i Iliri u svoje legende unosili iskustva života u raznorodnoj ljudskoj zajednici – rekla je Savković-Vukčević.&nbsp;</p>
<p>Zadatak Radojev bio je da iz dostupne literature, ali i od savremenika koji su pamtili ili zapisivali, prikupi i odabere autentične prozne narodne iskaze nastajale na crnogorskom tlu, navodi se u izlaganju<b> Milovana Radojevića</b>, jednog od urednika ovog izdanja, koji je pročitan na promociji.&nbsp;</p>
<p>– &nbsp;Takođe je trebalo prepoznati i odstraniti novovremena sricanja legendarija sa ideološkom pozadinom. Jedan primjer falsifikovanja donijet je u pogovoru izboru narodnih priča „Potopno vrijeme“: J<b>ovan Erdeljanović</b>, radeći na pripremi za štampu rukopisa <b>Stevana Dučića </b>„Život i običaji plemena Kuča“, otkucao je na pisaćoj mašini i umetnuo priče „Sveti Sava uči ljude orati i tkati“ i „Kako su postale tri vjere“ dodavši Dučićevom rukopisu novu paginaciju. Erdeljanović je, kako konstatuje <b>Danilo Radojević</b>, smatrao da je „nužno“, pošto među pričama koje je Dučić zabilježio nema nijedna o Savi Nemanjiću, da njegovim kultom „pokrije“ i Kuče – navodi se u izlaganju.&nbsp;</p>
<p>Iako fabule crnogorske narodne proze možda savremenom čitaocu djeluju kao štiva prvenstveno namijenjena publici mlađe generacijske dobi, u njima su preko kazivanja anonimnog narodnog autora sadržane univerzalne pouke, gdje se na jedan jednostavan, a opet intrigantan i posredan način personalizuju mnoge osobine ljudi, odnosno njihovi karakteri, te oslikavaju nekadašnje društvene odnose, istakao je Jovović.&nbsp;</p>
<p>– Ove antologije vjerno prikazuju moralna shvatanja tadašnjih Crnogoraca, što govori o načinu mišljenja i sistemu vrijednosti u kome je sadržan dio naše duhovne baštine, te ova prozna ostvarenja upotpunjavaju kulturnoistorijski kontekst ukupne zaostavštine crnogorskog naroda. Ovo proizilazi iz činjenice da ovo četvoroknjižje predstavlja još uvijek otvoren horizont za nova istraživanja, što istovremeno omogućava dalju intepretaciju određenih fenomena iz istorije i etnologije Crne Gore. Iako su priređivači ove edicije zabilježili da su pojedini zapisivači dodavali, a neki i krivotvorili autentični tekst u pojedinim narodnim kazivanjama još u XIX vijeku iz ideoloških odnosno političkih pobuda, njihova upotrebna vrijednost je i danas velika među populusom, s obzirom da ne samo domicilno stanovništvo, nego i stranci, pa čak i turisti, više spoznaje imaju preko legendi i narodnih kazivanja o Crnoj Gori nego iz referentne istorijske literature. Tipičan primjer su antičke i srednjovjekovne legende o postanku gradova na crnogorskom primorju, Ulcinja, Budve ili Kotora. Neupitno je da brojne legende i narodna kazivanja sadrže neki istorijski podkontekst, zbog čega su one aktivno učestvovale u dugom razdoblju oblikovanja bića crnogorskog naroda, prožimanja više različitih etnosa, ilirskog, romanskog i slovenskog u jedan narod, a potvrdu navedenog imamo u legendama o caru Dukljanu. Ova legenda je i danas predmet inspiracije književnika. Tako je, na primjer, nedavno objavljena knjiga „Ljetopis prokletoga cara Dukljana“, a do skoro Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, preko njene intepretacije, svojim vjernicima ukazivala da odbace najdublje slojeve crnogorske duhovnosti i državnosti – dukljanske tradicije, na način „da paganskog cara Dukljanina svaki Crnogorac prikuje za Vezirov most“ – rekao je Jovović.&nbsp;</p>

Autentični izraz duha crnogorskog naroda

<p>Izašao je iz štampe 101. broj časopisa „Matica“, publikacije za društvena pitanja, nauku i kulturu koju izdaje Matica crnogorska.&nbsp;</p>
<p>Novu svesku, kako se navodi u saopšenju, otvara tekst urednika <b>Dragana Radulovića </b>u kome izlaže osnovne premise uređivačke politike.&nbsp;</p>
<p><b>Dragoljub Drašković</b> piše o uslovima za izbor sudija Ustavnog suda, temi koja već izvjesno vrijeme svojom ozbiljnošću privlači pažnju crnogorske javnosti, a <b>Bojan Jovanović </b>promišlja poziciju čovjeka u doba početka djelovanja vještačke inteligencije i moguće posljedice u budućnosti.&nbsp;</p>
<p><b>Jovana Vuković</b> analizira političku arenu Crne Gore, naše višedecenijsko iskustvo političkog stranačja i demokratije.&nbsp;</p>
<p>U rubrici posvećenoj istorijskim temama <b>Savo Marković</b> i <b>Nikola Ratković </b>pišu o Starom gradu Baru, o različitim fragmentima građevinske ostavštine na osnovu kojih rekonstruišu bogatstvo drevnog urbaniteta.&nbsp;</p>
<p>Rad <b>Aleka Barovića </b>donosi nove priloge za biografiju princa Mila Petrovića-Njegoša i njegove porodice u SAD-u.&nbsp;</p>
<p>O crnogorskom crkvenom pjevanju piše <b>Slobodan Jerkov</b>, a narodne nošnje jugoistočnog dijela Crne Gore opisuje i analizira <b>Marina Šoć</b>.</p>
<p><b>Slobodan Čukić</b> piše o traganju za stećkom kneza Arađija Vasojevića, dok o starom crnogorskom plemenu Malonšići piše <b>Jovan Đuranović</b>.</p>
<p>Narodne nazive za zemljišne površine u Crnoj Gori tematizuje <b>Svetozar Savić</b>.</p>
<p>Poetiku prostora u romanu „Lutka“ Ismaila Kadarea analizira<b> Anka Vučinić Gujić</b>, a Ničeovo razumijevanje politike problematizuje <b>Vesna Stanković-Pejnović</b>.</p>
<p>O neostvarenim graditeljskim snovima crnogorskih neimara piše <b>Velizar Radonjić</b>.&nbsp;</p>
<p><b>Luka Milunović </b>u svom radu analizira položaj i razvoj glumišta u Njegoševo doba.</p>
<p>O moralno-etičkim dimenzijama koje se ugrađuju u filmsku estetiku raspravlja<b> Žarko Martinović</b>.&nbsp;</p>
<p>U ovom broju, u rubrici „Naši u svijetu“, objavili smo naučnu i radnu biografiju <b>Lidije Šekarić</b>, svjetski priznate naučnice u oblasti energije i nanotehnologije.</p>
<p><b>Branislav Borilović</b> u svom radu donosi fragmentarni izbor iz Njegoševih pisama savremenicima, iz različitih perspektiva osvjetljavajući djelatnost crnogorskog vladara i pjesnika.&nbsp;</p>
<p>Časopis završava trećim dijelom feljtona<b> Srđe Martinovića</b> o crnogorskoj vojnoj istoriji.</p>
<p>Redakciju časopisa čine <b>Ivan Jovović, Ivan Ivanović</b> i<b> Dragan Radulović</b>, bivši predsjednik Matice crnogorske kao glavni urednik.</p>

Novi broj časopisa "Matica": Drašković o uslovima za izbor sudija Ustavnog suda, Jovanović o poziciji čovjeka u doba početka djelovanja vještačke inteligencije...

<p>Osnovcima i srednjoškolcima koji su bili najuspješniji na konkursu Matice crnogorske na temu „Trajanje u kamenu“, proteklog vikenda su u devet gradova dodijeljene nagrade. Matica crnogorska je ovo nadmetanje organizovala u susret 21. maju, Danu nezavisnosti Crne Gore. Nadmetanje je u većini gradova podrazumijevalo literarni rad na zadatu temu, dok je na Cetinju imalo i likovni, a u Herceg Novom i muzički segment.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250520090528_5179e44f719ca2c4274763a33b5af56d52d393417edd2f6ef03cbe327aace714.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250520090528_5179e44f719ca2c4274763a33b5af56d52d393417edd2f6ef03cbe327aace714" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Sa dodjele nagrada"> <figcaption>Sa dodjele nagrada<span>(Photo: Matica crnogorska)</span></figcaption> </figure>  <p>Kao i prošle godine, i ove godine je odziv bio veliki, posebno u Herceg Novom, na Cetinju i Rožajama, gdje se nadmetanje održavalo prvi put. Literarno nadmetanje se prvi put održalo i u Baru i Danilovgradu.&nbsp;</p> <p>Posebno svečano je bilo u Herceg Novom gdje je konkurs organizovan u tri kategorije, te okupio 339 mladih literata, slikara i muzičara, pa su nagrade dodjeljivane tri dana za redom. Žiri je nagradio ukupno 115 učenika. Konkursi tamošnjeg Ogranka Matice crnogorske su već tradicionalni, a prema riječima koordinatorke konkursa Jovanke Veljović, sekretarke Ogranka Herceg Novi Matice crnogorske, ovo je do sada bila najuspješnija godina, kako po broju prijava, tako i po broju nagrada, organizacije i kvaliteta realizacije. Nastavljena je saradnja sa krovnom ustanovom kulture JUK Herceg Fest-om, pa je jedan takmičarskih dana muzičkog dijela manifestacije održan u foajeu Dvorane Park, dok su preostala dva organizovana i održana u prostorijama Ogranka Matice crnogorske. U hercegnovskom žiriju su bili Stevan Koprivica, dramski pisac i reditelj, Bogdan Musović, istoričar umjetnosti i skulptor, slikar Darko Vlaović, te profesori muzike Jelena Popović, Sara Vujović, Bosiljka Kulišić, Ivan Derzhiev, Irena Mijušković, Ana Vasić, Maja Žmukić, Linda Poznanović, Lara Bubanja i Đuro Poznanović.&nbsp;</p> <p>Članovi žirija u ostalim gradovima bili su Jelena Orlandić-Medojević, Dragana Erjavšek, Tijana Rakočević, Marija Šušter, Žana Karadžić, Danka Vuletić, Boris Đurović i Jasmina Nikčević, zatim Luka Lagator, Vesko Pejović, Maja Šofranac, Rajko Radulović i Slavka Daković.&nbsp;</p> <p>I na Cetinju je organizovan poseban umjetnički program na platou ispred Ogranka Matice crnogorske. U Prijestonici su se učenici osnovnih i srednjih škola nadmetali slikom i riječju.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250520090528_762a3bbed69a78111e20774ea5979d8d1016be8782c04d789e47f6d5e93af36c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250520090528_762a3bbed69a78111e20774ea5979d8d1016be8782c04d789e47f6d5e93af36c" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Sa dodjele nagrada"> <figcaption>Sa dodjele nagrada<span>(Photo: Matica crnogorska)</span></figcaption> </figure>  <p>U okviru I kategorije za učenike srednjih škola prva nagrada je pripala Ivi Vučinić, a druga nagrada pripala je Lazaru Popivodi, učenicima Gimnazije, dok je treću nagradu žiri dodijelio Anji Latković, učenici Srednje sručne škole. U II kategoriji nagrađeni su učenici Srednje stručne škole. Prva nagrada pripala je Dragani Muratović, a druga Luki Popoviću.</p> <p>Kada su u pitanju osnovne škole, u kategoriji za učenike od IV do VI razreda, nagrađeni su učenici OŠ „Njegoš“. Prvo mjesto je zaslužila Anastasija Jauković, drugo mjesto je pripalo Vukašinu Đurišiću, dok je treća nagrada pripala Kristijanu Mijanoviću.</p> <p>U kategoriji za učenike od VII do IX razreda dvije prve nagrade pripale su Anici Mitrović, učenici OŠ „Lovćenski partizanski odred“ i Nikolini Mijanović, učenici OŠ „Njegoš“. Dvije druge nagrade pripale su učenicama OŠ „Njegoš“ Sari Batrićević i Lei Batinić. Treće mjesto podijelili su Tomaš Vujić iz škole „Lovćenski partizanski odred“ i Lana Milić iz škole „Njegoš“.&nbsp;</p> <p>Kada je u pitanju likovni segment, u kategoriji od I do II razreda osnovne škole nagrađena su djeca iz škole „Lovćenski partizanski odred“. Dvije prve nagrade pripale su Hani Jovanović i Dušanu Maretiću, dvije druge nagrade dobili su Lazar Vujović i Bogdan Krivokapić, dok su treće mjesto podijelili Petra Martinović i Ilija Strugar. U kategoriji srednjih škola nagrada je dodijeljena Nikolini Kašćelan, učenica Gimnazije. Koordinator konkursa za Cetinje bio je Vesko Pejović.&nbsp;</p> <p>U Podgorici su se dobitnici okupili u prostorijama Matice crnogorske gdje je nagrade uručio generalni sekretar Matice crnogorske Ivan Ivanović. U kategoriji učenika od I do III razreda osnovnih škola dodijeljena je samo jedna nagrada i to prva Bogdanu Rajkoviću iz osnovne škole „Oktoih“. Najbolja u kategoriji učenika od IV do VI razreda bila je Darija Božović, drugo mjesto pripalo je Jani Bošković, a treće Jakovu Vukčeviću. Svo troje pohađaju osnovnu školu „Novka Ubović“. Najbolji u kategoriji od VII do IX razreda bio je Andrej Đurišić iz OŠ „Oktoih“, drugonagrađena je Sofija Brković iz OŠ „Milorad Musa Burzan“, a treće mjesto je pripalo Uni Franović iz OŠ „Štampar Makarije“. U kategoriji koja je obuhvatala učenike I i II razreda srednje škole, nagrađeno je dvoje učenika iz Gimnazije „Slobodan Škerović“ i to prvim mjestom Dragan Kadrić, a druga mjesto je pripalo Aleksandri Radunović.&nbsp;</p> <p>Koordinatorka konkursa za Podgoricu bila je Jelena Orlandić-Medojević.&nbsp;</p> <p>U Baru je svečana dodjela nagrada na konkursu „Trajanje u kamenu“ održana u prostorijama Narodne biblioteke i čitaonice „Ivo Vučković“, a nagrade je najuspješnijima dodijelio predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovović. Jedina dobitnica u kategoriji osnovnih škola je Majda Grbović, učenica IX razred OŠ „Anto Đedović“. U kategoriji učenika I i II razreda srednje škole prvo mjesto je zaslužila Samra Tombarević iz Srednje ekonomsko-ugostiteljske škole, druga nagrada je pripala Anđeliji Đurković iz Gimnazije „Niko Rolović“, a treća Violet Lončar iz Srednje stručne škole. U kategoriji učenika III i IV razreda srednje škole prvo mjesto pripalo je Anđeli Zindović iz Srednje ekonomsko-ugostiteljske škole. Po odluci žirija, ostale nagrade nijesu dodijeljene. Koordinatorka konkursa u Baru je bila Marija Šušter.&nbsp;</p> <p>U Nikšiću su nagrađena četiri učenika osnovnih škola, a nagrade je u Gradskoj kući podijelila predsjednica nikšićkog Ogranka Matice crnogorske Jasmina Nikčević. Najbolja u kategoriji od IV do VI razreda bila je Aleksandra Damjanović iz škole „Janko Mićunović“, drugo mjesto je pripalo Ivanu Popari iz iste škole, dok je treću nagradu dobio Petar Kotri iz škole „Ratko Žarić“. U kategoriji od VII do IX razreda drugo mjesto je pripalo Heleni Popović iz škole „Olga Golović“. Koordinatorka konkursa bila je Dragana Erjavšek.&nbsp;</p> <p>I u Danilovgradu su nagrađene učenice osnovnih škola i to: Desanka Milatović i Milena Bošković iz osnovne škole „Milosav Koljenšić“ i Ksenija Stijepović iz osnovne škole „Njegoš“ iz Spuža u kategoriji od VII do IX razreda, te Kateryna Zhuravlova iz osnovne škole „Milosav Koljenšić“ u kategoriji od IV do VI razreda. Koordinator konkursa u Danilovgradu bio je Boris Đurović, a nagrade je u biblioteci „Mihailo Miho Vuković“ dodijelio predsjednik tamošnjeg Ogranka Matice crnogorske Veselin Popović.&nbsp;</p> <p>U Beranama su nagrađene dvije učenice osnovne i dvije učenice srednje škole. U kategoriji od VII do IX razreda najuspješnija je bila Maša Mašović iz škole „V. Radunović“, a druga nagrada pripala je Elmi Kalač iz škole „Vuk Karadžić“. Najbolja u kategoriji I i II razreda srednje škole bila je Lina Muratović iz Srednja medicinske škole, a u kategoriji III i IV razreda Maša Pešić iz iste škole. Koordinator konkursa je bio Jovan Mališić, predsjednik beranskog Ogranka Matice crnogorske.&nbsp;</p> <p>U Šavniku su dodijeljene dvije nagrade učenicama Osnovne škole JU Obrazovni centar. Prva nagrada u kategoriji za učenike od IV do VI razreda pripala je Maši Dragić, a u kategoriji za učenike od VII do IX razreda prvu nagradu je dobila Jovana Janković. Koordinatorka konkursa za Šavnik bila je Žana Karadžić.&nbsp;</p> <p>Nešto više dobitnika bilo je u Rožajama gdje se nadmetanje organizovalo prvi put. U kategoriji za učenike od IV do VI razreda prvu nagradu žiri je dodijelio Ajni Murić, drugu Mineli Tahirović, a treću Emseli Kalač, učenicama škole „25. maj“. U kategoriji za učenike od VII do IX razreda najbolja je bila Hajrija Dacić iz Osnovne škole „Mustafa Pećanin“, drugu nagradu je žiri dodijelio Selmi Ramović iz OŠ „Donja Lovnica“, a treću Emri Kalač iz OŠ „Bratstvo-jedinstvo“- Skarepača. Najbolja u kategoriji za učenike I i II razreda srednje škole bila je Amina Salihović iz Medrese „Mehmed Fatih“, druga je Lahira Halilović, a treća Bahta Dacić, obje iz Gimnazije „30. septembar“. Troje gimnazijalaca je nagrađeno u kategoriji za učenike III i IV razreda srednje škole i to prvom nagradom Hana Kuč, drugom Amar Kalač, a trećom Lina Šutković. Koordinator konkursa bio je Avdo Nurković, predsjednik rožajskog Ogranka Matice crnogorske.&nbsp;</p> <p>Osim poklona najboljim učenicima na konkursu, Matica crnogorska je uručila posebne zahvalnice školama i mentorima koji su omogućili da ovogodišnje nadmetanje bude uspješno realizovano.&nbsp;</p> <p>Radove nagrađenih učenika Matica crnogorska će objaviti kao posebno izdanje.</p>

Dodijeljene nagrade najuspješnijim učenicima osnovnih i srednjih škola

<p>Knjiga „Bjelopavlići između istorije i legende“ autora <b>Momčila Šaletića </b>novo je izdanje Matice crnogorske. Radi se o drugom, dopunjenom izdanju 30 godina nakon što je prvi put objavljena. U knjizi je Šaletić ukrstio istorijske izvore i dokumenta s plemenskom legendom s namjerom, kako sam navodi, da dođe do potpunije istorijske istine, čime je otvorio jedan novi ugao u obradi ovakvih tema.</p>
<p>U svom predgovoru ovom izdanju Šaletić objašnjava da je u savremenom dobu tehnološki razvoj učinio da se stvara sasvim nova kultura, a „ono što je do juče bila naša svakodnevica danas je već napušteno i zaboravljeno.“</p>
<p>– Nestaju običaji, blijedi tradicija, drugačiji su odnosi u porodici, labave bratstveničke veze. Jednom riječju – naš lični i društveni život se mijenja. Te promjene su više ideološke nego društvene. Čuvanje i znanje o tragovima naše prošlosti je još uvijek čvrsta veza koja nas drži za ovo tlo na kome živimo, na kome smo ponikli i mi, i naši preci, i naši potomci. Bili toga svjesni ili ne, naša prošlost ipak živi u nama i dobrim dijelom nas čini takvima kakvi jesmo. Njoj ne treba robovati, ali je baš zato treba poznavati i čuvati je od zaborava, makar u knjigama – zapisao je Šaletić.</p>
<p>Uz prvo izdanje Šaletić je istakao da istorija Bjelopavlića, s obzirom na bogatstvo događaja i izuzetnih ličnosti, predstavlja pravu riznicu.</p>
<p>– Ovaj moj skromni pokušaj da potpunije osvijetlim legende o nastanku Bjelopavlića, i u kraćim tekstovima, nekoj vrsti „Istorijskih medaljona“, predstavim pojedine događaje, samo je jedan fragment, jedan pogled na to ogromno istorijsko bogatstvo – zapisao je Šaletić.</p>
<p>Knjiga sadrži 20 poglavlja u kojima se nalaze, između ostalih, zapis o prvom ljekaru u Bjelopavlićima, o starosti manastira Ostrog, bitkama i sporovima, kao i o znamenitim ličnostima iz bjelopavlićkog kraja. </p>
<p>Urednik izdanja je<b> Marko Špadijer</b>, a knjigu u ime izdavača potpisuje<b> Ivan Ivanović</b>. Knjiga „Bjelopavlići između istorije i legende“ Momčila Šaletića objavljena je u okviru biblioteke Matice crnogorske „Kultura i istorija“.</p>

Momčilo Šaletić o Bjelopavlićima između istorije i legende

<p>Program obilježavanja 25 godina od pokretanja časopisa „Matica“ održan je sinoć u Matici crnogorskoj. U „Matici“ je, zaključno sa stotim brojem, svoje radove objavilo oko 580 autora iz Crne Gore i inostranstva koji su zastupljeni sa preko 1800 priloga na više od 47.000 strana, a urednik prvih 100 brojeva, <b>Marko Špadijer</b>, istakao je da je stvorena sinergija časopisa i Matice crnogorske.&nbsp;</p>
<p>Analiza bibliografske građe u Bibliografiji koju je uradila <b>Nada Drašković </b>ovim povodom pokazuje da je najviše radova u dosadašnjem periodu objavljeno iz oblasti društvenih nauka. Ukupan tiraž do sada objavljenih brojeva je 57.800 primjeraka.&nbsp;</p>
<p>– Programi Matice crnogorske su uređivačka platforma Časopisa, a on je doprinio njenoj vidjivosti u javnosti. Časopis je okupio značajan crnogorski stvaralački potencijal. Pokazao je &nbsp;postojanost i trajnost. Četvrt vijeka nije, za naše prilike, kratak period kontinuiranog izlaženja neke periodične publikacije. Časopis „Matica“ već sada spada u ekskluzivan broj crnogorskih časopisa sa tolikim „stažom“, a tek je na kraju početka – rekao je <b>Špadijer</b>. <br/>
</p>
<p>&nbsp;On je zahvalio saradnicima i donatorima koji su tokom četvrt vijeka izlazili u susret redakciji čak i onda kad su materijalne prilike bile nepovoljne. Inicirao je i da se 28. janur, dan kada je 2000. godine na sjednici Upravnog odbora donesena odluka da se pokrene i imenovana Redakcija ubuduće obilježava kao dan časopisa „Matica“.</p>
<p>Član Savjeta „Matice“ <b>Novica Samardžić </b>podsjetio je na predvečerje pokretanja časopisa. &nbsp;</p>
<p>– Borba za slobodnog pojedinca i slobodni narod, duh tolerancije i otpor nasilju, preispitivanje nasljeđa i osvjetljavanje s pozicije novih saznanja i afirmisanje principa ljudskosti - bio je nesputan vidokrug za sve spremne da šire granice spoznaje, razbijaju stereotipe i iluziju o zauvijek datim rješenjima, ne povlađuju trendovima i ne gube iz vida neophodnost opreza i sumnje – rekao je Samardžić i dodao da je Špadijer bio „najvatreniji zagovornik, pokretač i realizator časopisa“, a njegova „desna ruka i duša redakcije, sekretar, neumorni organizator svih redakcijskih poslova“ <b>Danka Barović.&nbsp;</b></p>
<p>Na promociji je govorio još jedan član Savjeta časopisa, politikolog i profesor<b> Dragutin Lalović,</b> povjerenik Matice crnogorske za Hrvatsku, koji je istakao da časopis traži da izađete izvan granica Matice crnogorske i da ih širite, a ne samo da budete instrument njenog Programa, koliko god on bio pametan, ambiciozan i argumentovan.&nbsp;</p>
<p>– Nakon niza godina Crna Gora se nalazi u situaciji da više nema providensijalnih osoba iza kojih bi trebalo praviti sljedbe i koje su uvijek iznimno ugrožavale demokratsku bit Crne Gore, drugim riječima kolektivnu samosvijest njenih građana. Sada je to demokracija koja ovisi o samim građanima i ta demokracija vam se očigledno ne sviđa. Naravno da vam se ne sviđa. Demokracija se liječi demokracijom, a između ostalog i vrhunskim časopisima kao što je „Matica“. U demokratskom ambijentu u kome je bitka između crnogorske i srpske ideje, časopis „Matica“ ima nezamjenjivo mjesto, a u njoj je to imao i Marko Špadijer, kao i njegov nasljednik <b>Dragan Radulović</b>.&nbsp;</p>
<p>Obilježavanje 25 godina časopisa „Matica“ uveličale su i predstavnice filatelističkog tima Pošte Crne Gore <b>Aleksandra Perović</b> i <b>Aleksandra Božović</b> koje su realizovale posebnu markicu i koverat prvog dana posvećenu časopisu.&nbsp;</p>
<p>– Marka je ambasador zemlje iz koje dolaze, pa se nadamo da će i ovo naše izdanje širom svijeta pronositi priču o časopisu „Matica“ – rekla je Perović.&nbsp;</p>
<p>Novi urednik časopisa „Matica“ Dragan Radulović istakao je da je 25 godina i 100 brojeva kontinuiranog izlaženja časopisa podvig kojim bi mogle da se pohvale i bogatije kulture nego što je crnogorska.&nbsp;</p>
<p>– Časopis „Matica“ je učestvovao u kreiranju politike i strategije Matice crnogorske i sa toliko tekstova, saradnika iz Crne Gore i inostranstva predstavlja nešto grandiozno, značajno i što se mene tiče ovi ljudi s kojima sarađujem neće mi dozvoliti da nešto pokvarim – rekao je Radulović.&nbsp;</p>
<p>Imajući u vidu naš kolektivni mentalitet u Crnoj Gori, gdje se nešto uvijek relativno lako pokrene ili osnuje, a još prije razgradi ili uništi, jubilej 100. broja „Matice“ je pokazatelj da u konkretnom slučaju nije bilo amaterizma, od koncepta do realizacije, tako da ovaj časopis čini aktivnu legitimaciju u savremenom crnogorskom izdavaštvu, rekao je <b>Ivan Jovović, </b>predsjednik Matice crnogorske. &nbsp;</p>
<p>– Zahvaljujući iskustvu i predanom radu na svakom broju časopisa njegovog glavnog i odgovornog urednika Marka Špadijera, danas možemo, bez bilo kakvog prigodničarskog pristupa, objektivno saopštiti da objavljeni brojevi Matice predstavljaju vrijednu zaostavštinu u crnogorskoj kulturi i nauci, s obzirom da su između korica na toliko naslova i stranica anticipirani tokovi i projekcije prošlosti, sadašnjosti i budućnosti Crne Gore, mada je u bibliografiji ovog časopisa obuhvaćena i šira tematika, koja je po procjenama uredništva bila u funkciji spoznaje nepoznatih ili manje poznatih fenomena kod crnogorske čitalačke publike. To je ujedno potvrda da časopis nije samo bio usmjeren prema stručnoj nego i široj javnosti, pri čemu treba ukazati na činjenicu da se u kontinuitetu bavio sadržajima od interesa za naše iseljeništvo, prije svega, onaj dio sa prostora nekadašnje Jugoslavije, o čemu svjedoči veliki broj saradnika ovog časopisa sa pomenutog područja – rekao je Jovović.</p>
<p>On je apostrofirao da „gotovo nema ličnosti iz društvenog života Crne Gore, odnosno intelektualca koji za proteklih četvrt vijeka nije objavio članak u ovom časopisu.“&nbsp;</p>
<p>– Večerašnja promocija jubilarnog broja je istovremeno prilika da ukažem da je ovo prvi časopis u Crnoj Gori koji je započeo objavljivanje članaka kako u štampanoj tako i u elektronskoj formi na crnogorskom jeziku, prevashodno na jotovanoj verziji, što je bila intencija uprave Matice crnogorske, čim su za to stvorene pretpostavke. Takva percepcija crnogorskog jezika je, nažalost, i do danas ostala u manjini, iz razloga što se do danas iz raznih političkih i lingvističkih krugova unutar i izvan Crne Gore normiranje na jotovanoj verziji proglašava za anahronizam, pa čak i za crnogorski nacionalizam. Crnogorski jezik je danas pravna i faktička realnost, uprkos i javnim i latentnim pritiscima tzv. jezičkih čistunaca, koji iza mantre jugonostalgije, odnosno nekadašnjeg srpsko-hrvatskog jezičkog standarda, žele da crnogorskom narodu ospore temeljno ljudsko pravo, da svoj jezik nominuju i normiraju nacionalnim imenom. U ovom pogledu, Matica crnogorska nastavlja svoju misiju, da preko časopisa, kao i u ukupnoj svojoj izdavačkoj djelatnosti afirmiše i njeguje autentični iskaz crnogorskog jezika, ostavljajući mogućnost saradnicima da autonomno predlože uredništvu na kojoj od varijanti crnogorskog jezika žele da objave članak – rekao je, između ostalog, Jovović.&nbsp;</p>
<p>Na kraju programa on je Marku Špadijeru uručio i prigodnu Plaketu uz zahvalnost za njegovu posvećenost i rad „koji zaslužuje da bude verifikovan najvišim državnim priznanjem – Trinaestojulskom nagradom.“&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Radulović: Četvrt vijeka i 100 brojeva kontinuiranog izlaženja časopisa podvig kojim bi mogle da se pohvale i bogatije kulture nego što je crnogorska

<p>Još dvoje studenata uhapšeno je u Srbiji dok traju blokade u više gradova nakon jučerašnjih incidenata na protestu na kojem su se čuli topovski udari, letjele baklje, upotrijebljen biber sprej, bilo privođenja, a kordoni policije potiskivali građane.</p>
<p>Pošto su nastavljena hapšenja danas je isprva organizovan skup ispred beogradske Palate pravde u Beogradu i „fizička blokada“ u Zemunu.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fvjt-uhapseno-jos-dvoje-studenata-zbog-krsenja-ustavnog-poretka-ukupno-osmoro&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Kasnije je najmanje 10 lokacija blokirano u Novom Sadu, a građani su, kako javlja N1, prošli pored sjedišta SNS-a, a tu su bačene kamenice i razbijen izlog.</p>
<p>Blokade se odvijaju i u Subotici, Zrenjaninu, Rumi... Blokirana su i tri kružna toka u Čačku, a građani, kako javlja N1, planiraju da ostanu do jutra.</p>
<p>Građani su blokirali put u beogradskom naselju Miljakovac, Autokomandu. Blokirana je i raskrsnica bulevara umjetnosti i Milutina Milankovića na Novom Beogradu.</p>
<p>Građani koji su bili na protestu kod Palate pravde su blokirali i most Gazela.</p>
<p>Kako javlja N1, policija u opremi za razbijanje demonstracija bila raspoređena u ulicama u okolini Palate pravde gdje je nešto prije 20 sati počeo protest.</p>

Uhapšeno još dvoje studenata, blokade širom Beograda, Novog Sada, Subotice, Čačka, Zrenjanina...

<p>Više javno tužilašvo u Beogradu (VJT) saopštilo je večeras da su, u zajedničkoj akciji sa policijom i Bezbednosno-informativnom agencijom (BIA), uhapšene još dvije osobe - ukupno njih osmoro, zbog sumnje na "pripremanje djela protiv ustavnog uređenja i bezbjednosti Srbije", u vezi &nbsp;"pozivanja na nasilnu promjenu ustavnog uređenja".</p>
<p>- Postoje osnovi sumnje da su navedeni osumnjičeni 20. juna 2025. godine u prostorijama Elektrotehničkog fakulteta i 21. juna 2025. godine u prostorijama Građevinskog fakulteta u Beogradu, pored ostalog, dogovarali i pripremali napad na državne institucije, blokadu puteva i krucijalnu infrastrukturu na teritoriji cijele države, kako bi nasilnim putem promenili državni poredak - navodi se u saopštenju VJT-a.</p>
<p>Osumnjičenima je određeno zadržavanje do 48 sati u kom roku će biti privedeni na saslušanje.</p>
<p>U Beogradu i još desetak gradova širom Srbije upravo se održavaju protesti zbog hapšenja studenata koje je počelo dan nakon održavanja velikih protesta u centru glavnog grada, održanog juče, odnosno na Vidovdan 28. juna.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fsrbija-u-toku-skup-ispred-vjt-zbog-hapsenja-fizicka-blokada-u-zemunu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Ranije danas objavljeno je da je uhapšeno šest studenata, i to L. S. iz Zaječara, I. M. iz Smedereva, L. S. iz Kragujevca, B. B. iz Beograda, N. P. iz Sombora i D. D. iz Niša, saopštilo je Više javno tužilaštvo (VJT), prenosi N1.</p>
<p>Postoje osnovi sumnje, naveli su ranije danas, da su navedeni osumnjičeni "20. juna 2025. godine u prostorijama Elektrotehničkog fakulteta i 21. juna 2025. godine u prostorijama Građevinskog fakulteta u Beogradu, pored ostalog, dogovarali i pripremali napad na državne institucije, blokadu puteva i krucijalnu infrastrukturu na teritoriji cijele države, kako bi nasilnim putem promijenili državni poredak".</p>
<p>- Takođe, na sastanku u prostorijama Građevinskog fakulteta u Beogradu je, kako se sumnja, potvrđeno da je 'ultimatum' za održavanje izbora samo izgovor za primjenu nasilja, jer, prema riječima učesnika sastanka, čak i u slučaju da odmah bude prihvaćen zahtjev za održavanje izbora u avgustu, oni ne bi pobijedili na tim izborima - ističe VJT.</p>
<p>Osumnjičenima je određeno zadržavanje do 48 sati u kom roku će biti privedeni na saslušanje.</p>
<p>Ranije danas Tanjug je objavio da je u toku "hapšenje grupe studenata koji blokiraju fakultete, koji su zajedno sa drugim studentima 20. i 21. juna dogovarali i pripremali napad na državne institucije, blokadu puteva, rušenje EXPO-a i drugu vrstu nasilja u cilju izazivanja haosa u zemlji i nasilne promjene ustavnog uređenja".</p>

VJT: Uhapšeno još dvoje studenata zbog kršenja ustavnog poretka - ukupno osmoro

<p>Ženska košarkaška reprezentacija Belgije osvojila je Evropsko prvenstvo, pošto je danas u Atini u finalu pobijedila selekciju Španije rezultatom 67:65.</p>
<p>Belgija je tako odbranila titulu prvaka Evrope u reprizi prošlog finala Evropskog prvenstva.</p>
<p>Španija je tri minuta prije kraja utakmice vodila 65:53, a zatim je Belgija serijom 14:0 napravila veliki preokret i došla do druge titule šampiona Evrope.</p>

Košarkašice Belgije ponovo šampionke Evrope

<p>Grad Kan na francuskoj rivijeri uvodi zabranu svim brodovima sa više od 1000 putnika da pristupe luci, saopštili su odbornici.</p>
<p>Grad na jugoistoku Francuske, u kom se svake godine održava najprestižniji filmski festival na svijetu, ovom mjerom se pridružuje brojnim evropskim i svjetskim gradovima u suzbijanju prekomjernog turizma, prenijele su agencije.</p>
<p>Odbornici u skupštini grada tvrde da će grad novom uredbom biti manje zagađen i estetski privlačniji, a oni su za uvođenje novih ograničenja glasali u petak, 27. juna.</p>
<p>Od prvog januara sljedeće godine, kopnenom dijelu grada će moći da priđu samo brodovi koji prevoze manje od 1000 putnika, a u jednom danu će u luci moći da se iskrca najviše 6000 ljudi. Zamišljeno je i da veći brodovi prevoze putnike do manjih brodova, koji će ih sprovesti do grada. Francuska je prošle godine ugostila oko 100 miliona turista, što je više od bilo koje druge evropske države, kao i svoje populacije, a trenutno ulaže velike napore da uravnoteži koristi od turizma sa rastućim ekološkim problemima i gužvama.</p>
<p>Gradonačelnik David Lisnar rekao je da Kan predstavlja glavnu destinaciju za kruzere, od čega grad ima veliku ekonomsku korist.</p>
<p>- Ovdje se ne radi o zabrani kruzera, već o regulisanju, organizovanju i postavljanju smjernica za njihovu povidbu - saopštio je on. Operateri kruzera tvrde da su ovakva ograničenja štetna i za destinacije, i za putnike. Ograničenja za kruzere i velike brodove je, pored Kana, najavila i Nica, kao i drugi evropski gradovi.</p>

Kan od sljedeće godine zabranjuje kruzerima da prilaze gradu

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: matica-crnogorska