„Autobiografija“ Ranka Radovića je pripovijest o porodici i martinićkom siromaštvu, neizmjernoj ljubavi i oslanjanju na najbliže, o ponosu, o školovanju i uspjehu, ali i o dilemama i odlukama koje nije bilo lako donositi, a na kraju i o talentu i profesionalizmu u oblasti koja je u isto vrijeme i umjetnost i vještina, rečeno je sinoć u Danilovgradu na promociji intimnih zapisa istaknutog arhitekte.&nbsp;
O ovoj knjizi koju je nedavno Matica crnogorska objavila govorila je struka, prijatelji zajedno sa izdavačem i porodicom.&nbsp;
Arhitektica Slavica Stamatović-Vučković osvrnula se na Radovićevu emancipatorsku ulogu i njegova brojna predavanja koja je održao diljem Jugoslavije.
– Većina tih predavanja nijesu bila uopšte plaćena, možda bi ga neko pozvao ili eventualno platio smještaj, neki dio troškova, ali on je sve to radio tako srdačno, tako srčano, strastveno i s ogromnom ljubavlju za arhitekturu, za profesiju, prije svega sa željom da prenese svoje znanje na mlađe ljude i da učini da arhitektura bude vidljiva, prisutna u jugoslovenskom kontekstu – rekla je Stamatović-Vučković.
Arhiteksta iz Zagreba Krešimir Rogina istakao je da je arhitektura elitna djelatnost, ma koliko siromašna bila i o Radoviću, svom mentoru s magistarskih studija, govorio je prije svega kao o umjetniku.&nbsp;
– Da bismo sačuvali njegov duh trebamo emanirati Ranka Radovića kroz sebe, kroz ono što nam poručuje ovom knjigom: da trebaš biti ne bolji čovjek, nego samo čovjek – rekao je Rogina i uporedio Radovića s velikanima umjetničke scene i pop-kulture, Belmondom, Pikasom i Dejvidom Bouvijem.&nbsp;
Rankove misli nijesu bile sterilne, ograđene, frazerske, nepotrebne, misli radi misli, rekao je politikolog Čedomir Čupić i dodao da je Radović bio „sastavljen od darova kao što je kuća sastavljena od cigala“.&nbsp;
– Priroda i bog s njim su ljude darivali, a on je taj svoj dar dijelio s drugima. Njegova nesebičnost u darivanju strasno se i voljno umnožavala u drugima – rekao je Čupić.&nbsp;
Urednik izdanja Marko Špadijer istakao je da se Radović u svojoj „Autobiografiji“ predstavio kao pisac izvanredne memorije i slikovitih opisa situacija.&nbsp;
– Ova autobiografska kazivanja se završavaju 1991. godine, kada je Ranko imao 56 godina, a on je živio još 14. To je bio najdramatičniji period raspada Jugoslavije, osjećao se strancem u domovini i šteta što o tom periodu nemamo neke njegove zapise – rekao je Špadijer.&nbsp;
Publicista Rajko Radović, sin istaknutog arhitekte, podvukao je da je vrlo bitno da tu knjigu ne vidite samo kao autobiografiju, već kao neki trag u vremenu.&nbsp;
– Mislim da Ranko nikada Martiniće nije doživljavao kao selo, on je doživljavao crnogorska brda kao neku vrstu prirodne arhitekture, doživljavao je ta brda kao građevine. Mislim da je njegov stav bio borben, da je bio ratnik. Mislim da je za Martiniće bitna bila bitka na Martinićima gdje su se Crnogorci odbranili od otomanskog nadiranja i da je ratnički duh i stav ključ za shvatanje Ranka – rekao je Radović.&nbsp;
Promociju je pratila izložba odabranih radova studenata III godine Arhitektonskog fakulteta (2024/25) izrađenih u okviru predmeta Teorija arhitekture 3, koji je vodila učesnica promocije prof. dr Slavica Stamatović-Vučković, pod nazivom „Živi prostor – omaž prof. Ranku Radoviću“.
Kompletan snimak promocije Radovićeve „Autobiografije“ dostupan je na zvaničnom Jutjub kanalu Matice crnogorske.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dd9JF48XiciE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Crnogorska brda doživljavao kao vrstu prirodne arhitekture

Nakon Kotora, Bara i Podgorice, izložba Matice crnogorske „Kult Blažene Ozane Kotorke“ otvorena je sinoć u Herceg Novom, a izložbu je otvorio predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovović koji je na samom početku odao počast jednoj od autorki teksta kataloga Milevi Pejaković-Vujošević, nedavno preminuloj predsjednici kotorskog Ogranka Matice crnogorske.&nbsp;
 
– To je veliki gubitak ne samo za Maticu crnogorsku već i za crnogorsku kulturu, imajući u vidu njen intelektualani i radni angažman, naročito njen doprinos sa pozicije dugogodišnje direktorice Pomorskog muzeja u Kotoru. Iskreno posvećena svom poslu, zaštiti i prezentaciji kulturne baštine Crne Gore, svoju profesionalnu djelatnost je okončala projektom za koji je smatrala da je neophodno da bude sastavni dio naše kolektivne memorije – Kult Blažene Ozane Kotorke – rekao je Jovović. 

Izložba je, prema riječima Jovovića, projektni zadatak Matice crnogorske koji je rađen s željom da tokove srednjovjekovne sakralne baštine Crne Gore, gdje Kult Blažene Ozane Kotorke zauzima posebno značenje, učine dostupnim, kako široj, tako i stručnoj javnosti, u zemlji i inostranstvu.&nbsp;
 
– Na ovoj postavci akumulirane su memoralije na Blaženu Ozanu Kotorku, koje su nastale tokom stoljeća u istorijskim spisima, književnim djelima, likovnoj i muzičkoj umjetnosti, uključujući fotografije nastale povodom ceremonije – poblaženja iz 1930. godine – rekao je Jovović.
Dodao je da izložba, uz prateći katalog predstavlja presjek društvenog života srednjovjekovnog Kotora, obuhvata najvažnije sastavnice Kulta Blažene Ozane Kotorke.&nbsp;
 
– Ova blaženica je, uz patrona grada i Kotorske biskupije Svetog Tripuna, i prije zvaničnog dekreta njenoj beatifikaciji od strane Svete Stolice 1927. godine, tokom minulih vjekova bila ličnost koja predstavlja neizostavni marker duhovnog identiteta Kotora, Boke i savremene Crne Gore. Njen kult je bio prisutan i duž Dalmacije, kao i u rodnoj Crnoj Gori, Lješanskoj nahiji, selu Relezi, gdje su je pravoslavni nazivali „Svetom Odivom“, s kojom su, po narodnom kazivanju, mještani ovog sela bili u srodstvu – rekao je Jovović. 

Katarina Kosić u dokumentima crkve, a u narodnom predanju Jovana Đujović, kao mlada crnogorska pastirica je došla u slobodni Kotor, s obzirom da je njena domovina pala pod osmansku vlast, i smjestila se u znamenitu kotorsku plemićku porodicu Buća, u kojoj je stekla prva znanja o katoličkoj vjeri. Potom je postala „ponizna kćer svetog Dominika“, odnosno monahinja dominikanskog reda, što je ostala do kraja života, provodeći ga u pokori i strogom postu.&nbsp;
 
– Na osnovu više hagiografskih izvora, kao i brojne stručne literature, upoznati smo sa životom i djelovanjem Blažene Ozane, s obzirom da su njeni savremenici zabilježili da su od kotorskih biskupa, preko predstavnika civilnih vlasti, pa do običnih građana od ove blaženice tražili savjet, utjehu i preporuku. Među svim tim radnjama i čudima, ostalo je zapisano jedno od njenih proročkih prikazanja upućeno Kotoranima prilikom opsade grada od strane osmanske vojske 1539. godine, predvođene Hajrudinom Barbarosom, gdje je smireno bodrila sugrađane riječima: „Borite se hrabro, budite uvjereni da će grad biti spasen“ – rekao je Jovović.&nbsp;
 
Istoričarka umjetnosti Radojka Abramović, koautorka teksta kataloga se osvrnula na najvažnije momente iz životopisa Blažene Ozane.
 
– Poput ptice, na svojim duhovnim krilima Blažena Ozana preletjela je beskrajno kameno more, vrhove Prokletija, zeleno plavu vodu Skadarskog jezera, Zetsku niziju i svoja krila svila u srednjovjekovnom Kotoru, pod vrletnim liticama brijega Sv. Ivan. Njena milost teče i poslije tjelesne smrti, jer Bog ne gleda na plemstvo roda, nego na plemenitost duše. Potrebno je još jedno njeno osvjedočenje u čudima pa da ova Blaženica dobije status svetice. Bez vjernih duša, ona je poput kraljice bez trona, zato joj se s nadom i strepnjom molimo i ona će nam uslišiti molitve. Na dan njenog upokojenja 27. aprila miriše pitasfor nadomak crkve, čini se miriše duša velike Blaženice. Njeno porijeklo, mošti koje počivaju u Kotoru, na granici Istoka i Zapada, mjesto je sticanja sjedinjene braće, pripadnika obije crkve. Poštovanje prema njoj najbolje ćemo izraziti naslijeđujući apostolsku ljubav prema Bogu i bližnjima. Ona je i putokaz kako da podesimo zemaljski život razvijajući ljubav i smisao žrtve, kao preduslov vječnog spasenja – rekla je Abramović.
 
U muzičkom dijelu programa nastupili su klarinetistkinja prof. Lara Bubanja i pijanista prof. Đuro Poznanović.
 
Zainteresovani građani izložbu „Kult Blažene Ozane Kotorke“ mogu pogledati do kraja decembra.

Izložba „Kult Blažene Ozane Kotorke“ otvorena u prostorijama Matice crnogorske u Herceg Novom

Izložba „Kult Blažene Ozane Kotorke“ koju je priredila Matica crnogorska biće otvorena u srijedu, 3. decembra u 18 sati u prostorijama Matice crnogorske u Herceg Novom (Njegoševa 47), saopšteno je iz Matice crnogorske.
Izložbu će otvoriti predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovović, a o kultu crnogorske svetice govoriće i istoričarka umjetnosti Radojka Abramović, koautorka kataloga. U muzičkom dijelu programa će nastupiti klarinetistkinja prof. Lara Bubanja i pijanista prof. Đuro Poznanović koji će izvesti dvije ranobarokne kompozicije.&nbsp;
- Izložba „Kult Blažene Ozane Kotorke“ na crnogorskom i engleskom jeziku, na 23 ilustrovana panoa dimenzija 70 x 100 cm, prikazuje život i duhovnu izuzetnost crnogorske čudotvorke i svetice Blažene Ozane rodom iz Lješanske nahije. Katarina Kosić (prema nekim predanjima Jovana Đujović), rođena 25. novembra 1493. godine, u svojoj 14. godini dolazi u Kotor gdje počinje da služi u kući kotorskog plemića, vijećnika i sudije Aleksandra Buće i njegove žene Marine (rođene Bizanti). Nakon sedam godina, 1515, prišla je trećem redu svetog Dominika kad je i položila zavjet siromaštva, čistote i poslušnosti i promijenila svoje kršteno ime u Ozana. Plemenitosti i posvećenosti Blažene Ozane Kotorke koja je brinula o siromašnima, vremenom su dodata i brojna čudotvorstva. Provela je pedeset i dvije godine stroge pokore, a preminula je 1565. godine u 72. godini života. Papa Pije XI je 1927. godine dozvolio javno i crkveno poštovanje Blažene Ozane Kotorke, čime je ova crnogorska pastirica, kotorska služavka i dominikanska trećoretkinja, postala prva katolička južnoslovenska blaženica- navodi se u saopštenju.
Izložbu prati i katalog na 104 strane. Autorke teksta su Radojka Abramović i nedavno preminula predsjednica Ogranka Kotor Matice crnogorske Mileva Pejaković-Vujošević koja je i inicijator ovog projekta.&nbsp;
- Na realizaciji izložbe „Kult Blažene Ozane Kotorke“ sarađivali su i Jasna Jeknić-Stijović i Slavko Dabinović. Izložbu i katalog grafički je oblikovala Suzana Pajović, profesorica Fakulteta likovnih umjetnosti UCG- kazali su iz Matice crnogorske.

Izložba „Kult Blažene Ozane Kotorke“ u prostorijama Matice crnogorske Ogranak Herceg Novi

Promocija fototipskog izdanja rukopisnog Cetinjskog psaltira iz XV vijeka biće održana u utorak, 25. novembra 2025. godine u 18 sati na Cetinju u organizaciji Matice crnogorske Ogranak Cetinje i Nacionalne biblioteke Crne Gore.&nbsp;
- Digitalizovanu verziju „Cetinjskog psaltira“ omogućila je Nacionalna i sveučilišna knjižnica iz Zagreba (NSK) koja ovaj rukopis čuva pod signaturom R–3349, a objavljen je kao suizdavački projekat Matice crnogorske i Nacionalne biblioteke Crne Gore „Đurđe Crnojević“- navodi se u saopštenju.
&nbsp;Na promociji će govoriti Božidar Šekularac, istoričar, autor predgovora, priređivači Dragica Lompar, direktorica NBCG „Đurđe Crnojević“ i Ivan Ivanović, generalni sekretar Matice crnogorske i Ivan Jovović, predsjednik Matice crnogorske.
- Rukopisni „Cetinjski psaltir“ se prema vodenim znacima na papiru datira u prvu četvrtinu XV vijeka i bio je napisan u nekom od skriptorijuma na Skadarskom jezeru krajem vladavine dinastije Balšića do 1421. godine. Tada su ovi crnogorski vladari snažno podržavali prepisivanje bogoslužbenih rukopisnih knjiga u skriptorijumima manastira skadarskog basena- navodi se u predgovoru priređivača.
Podsjećaju da je Cetinjski psaltir jedna od prvih rukopisnih knjiga donešenih u biblioteku novoosnovanog Cetinjskog manastira kao sabornog hrama već oficijelizovane Crnogorske pravoslavne crkve i središta crnogorske pismenosti s kraja XV vijeka.
- Izdanje prati pogovor Božidara Šekularca na crnogorskom i engleskom jeziku koji je obavio kodikološki opis ovog rukopisa i bio od velike pomoći prilikom realizacije čitavog projekta. O značaju „Psaltira“ kao bogoslužbene knjige najbolje govori činjenica da je broj njegovih izdanja veći od cjelokupnog broja svih ostalih bogoslužbenih knjiga XV–XVI vijeka- kazali su iz Matice crnogorske.

Promocija fototipskog izdanja rukopisnog „Cetinjskog psaltira“ iz XV vijeka na Cetinju

Tribina „Njegoš i italijanska kultura“ koju je organizovala Matica crnogorska Ogranak Nikšić kao dio novembarskog obilježavanja Njegoševog dana, praznika crnogorske kulture, održana je sinoć u Nikšiću. Na tribini je govorila prof. dr Vesna Kilibarda koja je decenijama proučavala Njegoševe veze s italijanskom kulturom. Program je moderirala predsjednica nikšićkog Ogranka Matice crnogorske Jasmina Nikčević.&nbsp;
Kad se govori o korpusu tema koje se mogu nasloviti kao što je naslovljena i tribina, i jedna njena knjiga, onda se tu misli na dva komplementarna segmenta, istakla je Kilibarda.&nbsp;
– Jedan je Njegoševo poznavanje italijanskog jezika, Njegoševa veoma bogata biblioteka u kojoj je do danas sačuvano oko pedesetak knjiga na italijanskom jeziku i nekoliko časopisa, i govori se u tom korpusu i o jednom naučnom pitanju koje je šezdesetak godina bilo prisutno u jugoslovenskoj njegošologiji i zatvoreno je, a ticalo se uticaja „Božanstvene komedije“ najčuvenijeg djela najvećeg italijanskog pjesnika Dantea Aligijerija na Njegošev religiozno-filozofski spjev „Luča mikrokozma“ – rekla je Kilibarda.
Ona je dodala da tom korpusu pripada i Njegoševo neposredno poznavanje Italije, njegovi boravci na teritoriji današnje Italije.&nbsp;
– Njegoš je kao raskrsnicu svojih puteva imao Trst grad koji je bio dominantno italijanske kulture bez obzira što je u to vrijeme pripadao Habsburškoj monarhiji – rekla je Kilibarda.
Ona je istakla da je, mapirajući njegova kretanja, izračunala da je Njegoš u Trstu boravio petnaestak puta, tri puta u Veneciji gdje je istraživao građu za djelo „Lažni car Šćepan Mali“ u Venecijanskom državnom arhivu i konačno u zadnjoj godini života dva puta je prošao kroz Veneciju na putu za Napulj gdje je u posljednjoj godini boravio tri mjeseca. Dva puta je odatle išao u Rim.&nbsp;
Kad je u pitanju odnos italijanske kulture prema Njegošu, jedno od prvih svjedočanstava koje je predstavilo Njegoša na stranom jeziku je putopis Bartolomea Bjazoleta, botaničara koji je u pratnji saksonskog kralja Fridriha II došao na Cetinje u maju 1838. godine i tu zatekao mladog Njegoša.
– &nbsp;Iako su oni putovali i kroz Dalmaciju i Istru, epizoda o Crnoj Gori je najzanimljivija jer su se suočili sa njima nepoznatim svijetom o kome je austrijska štampa pisala vrlo loše u smislu da je riječ o varvarskom narodu<s> </s>– rekla je Kilibarda.
Ona je dodala da je to bila prva posjeta jednog suverena Crnoj Gori.&nbsp;
– Oni su tu bili dva dana i jednu noć i Njegoš se tu pokazao kao dostojanstven domaćin. Pokazao im je rustikalni dio Crne Gore ali je zabilježeno i da je tokom večere u manastiru, jer se Biljarda tek gradila, bila ponuda i sladoleda i francuskog šampanjca i svi su bili fascinirani knjigama njegove bibliotelke, tomovima francuske enciklopedije – objasnila je Kilibarda.&nbsp;
Na tribini je bilo riječi i o tome kako je Njegoš postao književni lik u djelima italijanske književnosti, ali i o njegovoj tršćanskoj pjesmi i prevodiocima njegovih djela na italijanski jezik.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DBMXUiyFgBHE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Njegoš kao snažna veza crnogorske i italijanske kulture

Knjiga „Tragom crnogorskih klesara“ Slobodana Čukića predstavljena je sinoć u Matici crnogorskoj. Ovo izdanje, koje je Matica crnogorska nedavno objavila, pokušaj je da se rasvijetli jedno neobrađeno polje crnogorske prošlosti i da se otvori i ne izgubi priča o našim klesarima kojoj je prijetilo da bude preskočena, a otkriva nam gdje su počeci ozbiljne gradnje u Crnoj Gori.&nbsp;
Objavljivanje serijala „U potrazi za narodnim klesarima“ u časopisu Matica u četiri nastavka prethodilo je ovoj knjizi, kao i dvodecenijsko istraživanje, posebno intenzivirano od 2021. godine.&nbsp;
Tri godine je, kako se navodi u saopštenju, Čukić obilazio groblja po Crnoj Gori, ali i Albaniji, Bosni i Hercegovini i Srbiji, pretražujući arhive i povezujući imena s djelima, a još češće djela s imenima.&nbsp;
Na pitanje zašto je jedno ovako veliko istraživanje čekalo da tek danas bude sprovedeno, Čukić je podsjetio da je sedamdesetih i osamdesetih godina bilo časopisa koji su se bavili objavljivanjem rezultata istraživanja sa terena.
- Od sredine osamdesetih nadalje nestaju časopisi i mediji preko kojih naučne novosti dolaze do stručne i laičke publike. Nestaje istraživački duh. I u onom velikom zamahu od 1955. do 1990. mnogo je stvari propušteno, a poslije devedesete takoreći vrlo malo se toga dešavalo, obično se prepisivalo - rekao je Čukić i dodao da je svim svojim bićem zainteresovan da se kulturno-istorijska baština Crne Gore otkrije u svim svojim segmentima, da se sistematizuje i da se na taj način omogući naredna istraživačka etapa.&nbsp;
Na pitanje da li se zakasnilo s istraživanjem, budući da su stećci izloženi i klimatskim promjenama i nemaru institucija i stanovnika naselja u kojima se nalaze, Čukić tvrdi da nikad nije kasno.&nbsp;
- Toliko je toga na crnogorskom tlu nevidljivo a ogromno je graditeljsko i spomeničko blago koje niko nije obuhvatio u adekvatne studije, poređao, napravio jedan pregled graditeljske i spomeničke baštine koja je frapantna - rekao je Čukić. &nbsp;
Dešavalo mu se da ode za jednu informaciju, a da se pojavi druga oko koje se otvori još bolja priča, objasnio je Čukić, i istraživanju se još uvijek ne nazire kraj.&nbsp;
Masovnija izrada skupih grobnica se, prema Čukiću, dešava nakon Berlinskog kongresa kad su pojedini stanovnici počeli da stiču bogatstvo, uglavnom u inostranstvu.&nbsp;
- Potpisi majstora na tim grobnicama su veoma rijetki. Imamo jednoga koji je po sklonosti ka potpisivanju mimo ostalih – Blagoje Lakićević. Njegove rukotvorine možete da vidite u Moštanici, u Riđanima, u Trnjanima, u Ržanom dolu... Svi ostali se potpisuju po jedanput - rekao je Čukić.&nbsp;

Ogromno je crnogorsko spomeničko i graditeljsko blago

Matica crnogorska – Ogranak Nikšić organizuje tribinu posvećenu kulturnim i književnim vezama Petra II Petrovića Njegoša sa Italijom, pod nazivom „Njegoš i italijanska kultura“. Tribina će se održati u četvrtak, 20. novembra, u 18 sati, u Multimedijalnoj sali Tehnopolisa (Radoja Dakića bb).
O temi će govoriti prof. dr Vesna Kilibarda, dok će razgovor moderirati predsjednica nikšićkog Ogranka Matice crnogorske, Jasmina Nikčević.
Tribina obuhvata širok dijapazon Njegoševih dodira s italijanskom kulturom – od njegovog poznavanja jezika i književnosti, preko putovanja po Italiji i djela nastalih pod italijanskim uticajem, do prisustva Njegoševe literature u italijanskoj književnosti i publicistici.
Prof. dr Vesna Kilibarda je istaknuta stručnjakinja za italijansku književnost i interkulturne veze, posebno one na jadranskom prostoru. Diplomirala je i magistrirala na Filološkom fakultetu u Beogradu, doktorirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a na Univerzitetu Crne Gore predaje italijansku književnost. Članica je Upravnog odbora Matice crnogorske.
Autorka je više knjiga na temu Njegoša i italijanske kulture, među kojima su: „Njegoš i Trst, italijanski pisci i putopisci o vladici-pjesniku“, „Njegoš i italijanska kultura“, „Njegoš i Italija“ i druge.

Tribina o vezama Njegoša i Italije u Nikšiću

Generacije rođene devedesetih godina Njegoša poznaju jednoobrazno, kroz mim kulturu, kroz citate, nerijetko i pogrešne, koji se objavljuju na društvenim mrežama, i taj odnos prema djelu jednog od najvažnijih crnogorskih književnika je ogledalo njihovog stanja svijesti - ocijenjeno je sinoć na tribini „Njegoš kao inspiracija umjetnika“ koju je organizovala Matica crnogorska u susret Njegoševom danu, prazniku crnogorske kulture.&nbsp;
Brojni su umjetnici uhvatili dio Njegoševe ličnosti i stvarali svoja djela inspirisani njegovim zapisima, slavili su ga književnici, ali i kompozitori, slikari i vajari, slavili su ga pozorišni i filmski reditelji na svoj način posvećujući mu svoj rad, fragmentarno ili u potpunosti.&nbsp;
Matica crnogorska je ove godine pozvala da o najvećem liriku među Petrovićima kao inspiraciji govore umjetnici mlađe generacije.&nbsp;
Pjesnik i novinar Andrija Radović rekao je da je epika za ljude njegovih godina zastarjela.
- Mi smo daleko od deseterca, daleko od junačkih pjesama, a tek od tumačenja Njegoša, ali su prepuna usta Njegoša - rekao je Radović.
Reditelj i scenarista Sead Šabotić je rekao da je Njegoš vladar koji i danas pomjera granice i podstiče polemike, te da je bilo raznih zloupotreba njegovog djela i ličnosti.&nbsp;
- Posebno od 2020. godine naovamo vi imate mlade političare koji citiraju Njegoša, a nijesam siguran da li su ti ljudi uopšte pročitali njegova djela, a kamoli razumjeli. Stvar je u tome da su te mlađe generacije poučene nekim ideološkim matricama. Njegoša treba izučavati isključivo sa naučnog aspekta - rekao je Šabotić.&nbsp;
Na pitanje što je to u Njegošu bilo toliko izazovno da ga uporno dovodimo u fokus i oko njega pletemo dodatne mreže i zašto mu se umjetnici toliko dive, istoričar umjetnosti Miloš Marjanović istakao je da je sve to počelo još za vrijeme života Petra II Petrovića.&nbsp;
- Već sa njegovom popularizacijom, njegovim odlascima u inostranstvo, poznavanjem velikog broja ljudi, djelima koja su objavljena za života, već je bio poželjna tema kod umjetnika, a kasnije je prevazišla sve granice. Sve moguće karakterne osobine koje mogu da se prepoznaju su se sastavile u njemu - rekao je Marjanović.&nbsp;
On se osvrnuo na Njegoševe portretiste, na vajare koji su ga ovjekovječili, s posebnim akcentom na Pera Počeka koji je išao u širinu i ilustrovao brojne scene iz „Gorskog vijenca“, te na spomenik u Podgorici u Njegoševom parku i mnoge druge po svijetu.&nbsp;
- Svim tim spomenicima se ne poklanja manje pažnje nego im se poklanjalo ranije. Ne vidim grafite po tim spomenicima, vrlo su česti selfiji oko tih spomenika, kako vani tako i ovdje, tako da Njegoš živi u skladu s ovim vremenom u kom smo - rekao je Marjanović.&nbsp;
Radović je istakao da nema ličnosti kojoj je toliko književnih tekstova posvećeno i u takvim se slučajevima nerijetko skreće u banalnost.&nbsp;
- Pogotovo jer on piše o univerzalnim vrijednostima i stvarima koje su iskonske. On je nama ono što je Dante Italijanima ili Gete Njemcima, prosto neki stub i nešto toliko klasično što je teško dostići, tako da je pritisak ogroman - rekao je Radović.&nbsp;
Na pitanje u kolikoj mjeri se manipuliše Njegoševim likom i djelom i kako ga odbraniti, Šabotić je rekao da je posljednja ozbiljna odbrana Njegoša bila 1993. godine na Cetinju kad su Liberali rekli da je Njegoš Crnogorac, a ne Srbin.
- Njegoš je naš pjesnik, vladar i o njemu treba da govorimo neopterećeni bilo kakvim ideološkim matricama već isključivo u istorijskom smislu o njegovoj vladavini i u književnom smislu spram književne nauke. Ozbiljnim intelektualnim pristupom ćemo doći do toga da ova vrsta ideoloških podvala neće funkcionisati - rekao je Šabotić.&nbsp;
Bilo je riječi i o filmu „Otapanje vladara“ Ivana Salatića koji tematizuje jednog crnogorskog vladara veoma nalik Njegošu, te o tome kakav bi Njegoš bio da je zahvatio digitalno doba. Kompletan snimak tribine dostupan je na Jutjub kanalu Matice crnogorske.&nbsp;

Crnogorski pjesnik, vladar i vladika izazov za umjetnike u 21. vijeku

Tribina „Njegoš kao inspiracija umjetnika“ biće organizovana u utorak, 11. novembra u 18 sati u Matici crnogorskoj u Podgorici (Beogradska 24c), u susret Njegoševom danu, prazniku crnogorske kulture. 
O afirmaciji Njegoševog lika u likovnoj i filmskoj umjetnosti te književnosti govoriće istoričar umjetnosti Miloš Marjanović, književnik i novinar Andrija Radović i filmski reditelj i scenarista Sead Šabotić. 
- Marjanović je diplomirao istoriju umjetnosti na FF Univerziteta u Beogradu. Ima zvanje kustosa, koje je stekao nakon rada u Narodnom muzeju Crne Gore. Član je Društva istoričara umjetnosti Crne Gore. Radović je višestruko nagrađavani mladi crnogorskih književnik. Magistrand je na Fakultetu za crnogorski jezik i knji­ževnost na Cetinju. Poezija mu je prevođena na ma­kedonski i francuski jezik. Autor je poetske zbirke „Metrički savršen tromb“. Šabotić je doktorand je na Akademiji umetnosti Univerziteta u Novom Sadu. Režirao je više kratkometražnih dokumentarnih i igranih filmova te dugometražne dokumentarne filmove „Blizanci satkani od sna“ i „Porodica na određeno vrijeme“. Trenutno radi na Fakultetu dramskih umjetnosti kao saradnik u nastavi - navodi se u saopštenju.
Dan rođenja Petra II Petrovića Njegoša se već treću godinu obilježava kao državni praznik u Crnoj Gori, a Matica crnogorska prigodnim programima nastoji da njegovo djelo i uticaj sagleda, prezentuje i učini razumljivijim novim generacijama.

U susret Njegoševom danu tribina "Njegoš kao inspiracija umjetnika"

Četiri antologije crnogorske narodne proze, antologija bajki „Vilina gora“, legendi „Vatra samotvora“, basni „Kad je sve zborilo“ i priča „Potopno vrijeme“ koje je objavila Matica crnogorska predstavljene su prethodnih dana u Umagu i Puli. Promocije je organizovala Matica crnogorska u saradnji sa Društvom Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Bujština“ – Umag i Zajednicom Crnogoraca i prijatelja Crne Gore grada Pule.&nbsp; Antologije koje je Matica crnogorska objavila poslije dugog perioda predstavljaju svojevrsni vrhunac istraživačkog i terenskog rada Radoja Radojevića na prikupljanju crnogorskog narodnog stvaralaštva, rekao je generalni sekretar Matice crnogorske Ivan Ivanović, jedan od urednika izdanja. Antologiju basni „Kad je sve zborilo“ i antologiju priča „Potopno vrijeme“ je nakon tragičnog nestanka Radoja Radojevića dovršio i priredio za štampu Danilo Radojević.&nbsp; – Priređujući antologije braća Radojevići su vodili računa da obuhvate kompletan etnogeografski prostor Crne Gore. Legende, bajke, basne i priče sadržane u ovim izborima nastajale su u krajevima širom Crne Gore, tematski su podijeljene i autentično predstavljene. Predgovori i pogovori koje su napisali Radoje i Danilo Radojević ujedno predstavljaju izuzetne studije o crnogorskoj narodnoj književnosti. Čitajući ih dobijamo cjelovitiju predstavu o crnogorskoj usmenoj književnosti a njihovi tekstovi nam otkrivaju i niz neobično važnih činjenica. Ukazao bih ovom prilikom zbog njenog značaja samo na jednu, koja nam govori – da pored crnogorskog naroda niti jedan drugi slovenski narod na Balkanu nema toliki broj narodnih basni da bi ih mogao objaviti kao posebnu knjigu – rekao je Ivanović.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251029101048_ce658fd6b849bccbbd38d1d16a7151d7b3d42ab42ab83af77e7ca7487661c380.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251029101048_ce658fd6b849bccbbd38d1d16a7151d7b3d42ab42ab83af77e7ca7487661c380" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sa događaja"> </figure>  Dodao je da pored nesumnjive potrebe da se ove četiri vrijedne antologije poslije toliko godina ponovo objave i budu dostupne publici, ovaj projekat smatraju i svojevrsnim omažom braći Radojević koji su toliko učinili za crnogorsku kulturu, crnogorski jezik i nacionalni identitet Crnogoraca. Ova edicija predstavlja drugo izdanje, s obzirom da je prvo izdanje crnogorskih legendi, bajki, basni i narodnih kazivanja objavljeno tokom sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog vijeka.&nbsp; - Ono je, nažalost, najviše zbog nepostojanja konzistentne crnogorske kulturne politike palo u zaborav. Matica crnogorska, kao ustanova, shodno svojim zakonskim određenjima i programskim smjernicama obavlja djelatnost u cilju afirmacije i njegovanja crnogorskog kulturnog identiteta, pa je to bio odlučujući faktor da neponovljivu Antologiju crnogorske narodne proze publikujemo u novom izdanju, s obzirom da kvalitet teksta možemo označiti kao jedno od centralnih mjesta u crnogorskoj nacionalnoj književnosti - rekao je predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovović.&nbsp; Antologija vjerno prikazuje moralna shvatanja tadašnjih Crnogoraca, što govori o načinu mišljenja i sistemu vrijednosti, u kojoj je sadržan dio naše duhovne baštine, te ova prozna ostvarenja upotpunjavaju kulturnoistorijski kontekst ukupne zaostavštine crnogorskog naroda, dodao je Jovović.&nbsp; - Četvoroknjižje o kome je riječ predstavlja još uvijek otvoren horizont za nova istraživanja, što istovremeno omogućava dalju interpretaciju određenih fenomena iz istorije i etnologije Crne Gore. Iako su priređivači ove edicije zabilježili da su pojedini zapisivači dodavali, a neki i krivotvorili autentični tekst u pojedinim narodnim kazivanjama još u XIX vijeku iz ideoloških odnosno političkih pobuda, njihova upotrebna vrijednost je i danas velika među populusom, s obzirom da ne samo domicilno stanovništvo, nego i stranci, pa čak i turisti, više spoznaje imaju preko legendi i narodnih kazivanja o Crnoj Gori nego iz referentne istorijske literature. Tipičan primjer su antičke i srednjovjekovne legende o postanku gradova na Crnogorskom primorju, Ulcinja, Budve ili Kotora. Neupitno je da brojne legende i narodna kazivanja sadrže neki istorijski podkontekst, zbog čega su one aktivno učestvovale u dugom razdoblju oblikovanja bića crnogorskog naroda, prožimanja više različitih etnosa, ilirskog, romanskog i slovenskog u jedan narod – rekao je Jovović.&nbsp; Program u Puli vodila je Nina Petrović, a prisutnima se obratio i zamjenik gradonačelnika Pule, prof. dr Vito Paoletić koji je izrazio zadovoljstvo što je prisustvovao i pohvalio izdavački projekat Matice crnogorske kao bitan za razumijevanje crnogorskog identiteta i prožimanje kultura susjednih slovenskih naroda. U Umagu je u ulozi domaćina na sceni bila Milanka Marić. Odlomke iz teksta Milovana Radojevića čitala je Ružica Mitrović-Maurović, predsjednica Društva Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Bujština“ – Umag na čiju su inicijativu održane ove dvije promocije.

Crnogorska narodna književnost kao izraz nacionalnog duha i identiteta

Demokratska partija socijalista upućuje čestitke građanima Zete na uspješno iskazanoj volji na referendumu, imajući u vidu ostvarenu izlaznost, saopštio je Šef kluba odbornika DPS-a Zeta Miroslav Boljević.
Kako je dodao Boljević,, Demokratska partija socijalista nije vodila kampanju, jer ni na koji način nije željela da interpretira argumentaciju dvije strane iste medalje – partija koje su trenutno na vlasti u Crnoj Gori.
- Već sada, a uvjereni smo da će to biti još izraženije u narednim danima, svjedočimo pokušajima lokalnih lidera i Demokratske narodne partije da rezultate referenduma predstave kao svoj politički trijumf i kao pokazatelj navodne podrške koju imaju u Zeti, iako to nikako ne odgovara realnom stanju- rekao je Boljević.
Prema njegovim riječima, sigurni su da, da ovo pitanje nije bilo politički obojeno, izlaznost bi bila znatno veća.
Boljević je istakao da glas naroda svakako treba poštovati i dati mu adekvatno mjesto i težinu u daljim pregovorima, ali se ipak nadaju kompromisu, jer ne žele ni da pomisle na drugačije scenarije.
Na kraju, kako je saopštio Boljević, žele da istaknu da bez Demokratske partije socijalista ovaj referendum ne bi imao potrebnu većinu. Dajući legitimitet ovom procesu, poslali smo jasnu poruku podrške mještanima Botuna i Gornje Zete, poštujući njihovu zabrinutost i njihovu borbu.

Boljević: DPS dao legitimitet ovom procesu, poslali smo jasnu poruku podrške mještanima Botuna i Gornje Zete

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp osudio je danas napad na jevrejsku zajednicu na plaži Bondaj u Sidneju opisavši ga kao „čist antisemitski napad“, dodajući da Jevreji u SAD ne treba da se plaše da proslave Hanuku.
- To je očigledno bio antisemitski napad- rekao je Tramp tokom božićne proslave u Bijeloj kući.
Istovremeno, američki predsjednik je istakao da Jevreji u SAD koji obilježavaju Hanuku ne treba da budu zabrinuti za svoju bezbjednost.
- Slavite ponosno. Budite ponosni na to ko ste- naglasio je Tramp u izjavi za Foks njuz.

Tramp: Napad u Sidneju čist antisemitizam, Jevreji u SAD da se ne plaše

Komesar policije australijske države Novi Južni Vels Mal Lanjon izjavio je da policija ne traga za trećim napadačem na plaži Bondi u Sidneju u kojem je poginulo najmanje 16 osoba, uključujući jedno dijete, kao i da su dvojica napadača otac i sin.
Lanjon je rekao da su dvojica naoružanih napadača bili otac i sin, stari 50, odnosno 24 godine, prenio je Skaj njuz.
Naveo je da je oca ubila policija, dok je sin u bolnici u kritičnom stanju.
Lanjon je istakao da je utvrđeno da je otac imao dozvolu za nošenje šest komada vatrenog oružja otprilike deceniju i da je šest komada oružja pronađeno na licu mjesta.
Broj poginulih u napadu na plaži Bondi tokom proslave jevrejskog praznika Hanuke porastao je na 16, uključujući jedno dijete, izjavio je ministar zdravlja Novog Južnog Velsa Rajan Park.
On je za televiziju ABC rekao da broj ubijenih uključuje i jednog od dvojice napadača. Istakao je da je 38 ljudi povrijeđenih u napadu i dalje u bolnici.
Prethodno je saopšteno da je danas u pucnjavi na pripadnike jevrejske zajednice koji su se okupili da bi proslavili praznik Hanuku na plaži Bondi u Sidneju poginulo najmanje 12 osoba, među kojima i jedan od dvojice napadača, dok je 29 ljudi ranjeno.

Sidnej: Policija ne traga za trećim napadačem, počinioci otac i sin

Predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević zadovoljan je zbog skoro stoprocentnog rezultata nakon referenduma na kojem su građani Zete rekli ,,ne“ gradnji postrojenja u Botunu.
- To je najbolji odgovor svima onima koji su mislili da postrojenje treba graditi u Botunu. Za one kojima ovaj referendum nije pravno obavezujući poručio bih neka grade postrojenje u njihov obor. Za nas je pravno obvezujući i, što se tiče građana Zete i Botuna, neće ga graditi u Botunu- poručio je Knežević.
Jedan od predstavnika mještana Botuna Jagoš Bećirović iskazao je veliku zahvalnost zbog podrške Zećana, a posebno zbog velike izlaznosti i podrške Botunjana.
- Ovdje smo u industrijskoj zoni KAP-a, u veseloj atmosferi proslavljamo pobjedu- kazao je Bećirović.&nbsp;
Podsjetimo, prema riječima predsjednika Opština Zeta Mihaila Asanovića, samo dva stanovnika Botuna podržala su gradnju postrojenja u tom mjestu.

Knežević: Za one kojima referendum nije obavezujući, neka grade postrojenje u svoj obor

Savremeni međunarodni poredak ulazi u fazu dubokog i dugoročnog preslaganja, obilježenu slabljenjem dosadašnjeg liberalnog međunarodnog poretka, rastućim rivalstvom velikih sila i sve izraženijom fragmentacijom političkih i bezbjednosnih struktura Zapada. Sjedinjene Američke Države sve otvorenije redefinišu svoje globalne prioritete, pomjerajući fokus sa normativnog upravljanja međunarodnim odnosima ka zaštiti sopstvenih strateških interesa. U tom procesu, Evropa se sve češće posmatra kroz prizmu pojedinačnih država, a ne kao jedinstven politički i bezbjednosni projekat, što dodatno narušava unutrašnje jedinstvo Evropske unije i produbljuje razlike među njenim ključnim akterima.
<h3>Evropska unija u potrazi za bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom</h3>
Dok se Sjedinjene Američke Države, prema novoj Strategiji nacionalne bezbjednosti, sve više oslanjaju na neposredne nacionalne interese i selektivno angažovanje, Evropska unija i dalje traga za koherentnim bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom, bez jedinstvenog odgovora na rat u Evropi, migracione pritiske, energetsku bezbjednost, privrednu otpornost i zajedničku odbranu. Istovremeno, Rusija i Kina, različitim sredstvima i intenzitetom, nastoje da se strateški pozicioniraju u promijenjenom globalnom okruženju, dok regionalne sile koriste nastalu fragmentaciju kako bi proširile sopstveni uticaj. U takvom geopolitičkom vrtlogu nastaje strateški vakuum, a iskustvo pokazuje da takvi vakuumi nikada ne ostaju prazni.
<h3>Balkan ostaje zona kontrolisane nestabilnosti</h3>
U tim okolnostima, Balkan ostaje definisan kao zona hronične, ali kontrolisane nestabilnosti. Zapad sve rjeđe poseže za dubinskim političkim intervencijama, a sve više se oslanja na hoc upravljanje krizama i sprečavanje njihove eskalacije. Za Crnu Goru to znači da bezbjednost više ne može biti posmatrana kroz prizmu spoljnog tutorstva, već kao rezultat sopstvene institucionalne otpornosti, strateške dosljednosti i međunarodnog kredibiliteta, uz jasnu svijest o vlastitoj poziciji u regionalnom i širem geopolitičkom okruženju.
I pored unutrašnjih slabosti i brojnih izazova, Evropska unija ostaje ključni politički i razvojni okvir dugoročne stabilnosti Crne Gore. Njena vrijednost ne ogleda se samo u ekonomskim i regulatornim standardima, već u sposobnosti da obezbijedi strateško sidrenje, predvidivost i institucionalnu konsolidaciju države u složenom bezbjednosnom okruženju Zapadnog Balkana. U tom smislu, evropska dimenzija crnogorske politike neodvojiva je od pitanja nacionalne bezbjednosti.
<h3>NATO garancija bezbjednosti Crne Gore</h3>
Istovremeno, NATO ostaje temeljna i nezamjenjiva garancija bezbjednosti Crne Gore. Međutim, priroda savremenih bezbjednosnih prijetnji se suštinski mijenja. Klasični vojni rizici sve više ustupaju mjesto složenim hibridnim izazovima, uključujući sajber napade, informacione i psihološke operacije, ekonomske pritiske i instrumentalizaciju identitetskih i društvenih podjela. Posebnu dimenziju ovih izazova predstavljaju klimatske promjene, čije je posljedice Crna Gora već dobrano osjetila. Ekstremne snježne padavine, katastrofalne poplave i razorni požare više puta su paralisali funkcionisanje države i nanijeli značajnu štetu.
Dodatni izvor ranjivosti predstavlja unutrašnja politička i društvena polarizacija, naročito kada se identitetska i vjerska pitanja instrumentalizuju u svrhu kratkoročnih političkih ciljeva. U uslovima oslabljenih institucija, takve podjele lako prerastaju iz političkog u direktno bezbjednosno pitanje. One potkopavaju društvenu koheziju, narušavaju povjerenje u institucije i otvaraju prostor za maligni spoljašnji uticaj. Produžena polarizacija ne samo da smanjuje kapacitet države za strateško djelovanje, već i usporava evropsku integraciju, posebno u kontekstu smanjene pažnje Sjedinjenih Američkih Država i ključnih država članica Evropske unije prema Zapadnom Balkanu.
Stabilnost Crne Gore neposredno je povezana sa institucionalnom stabilnošću njenog okruženja, prije svega Bosne i Hercegovine i Kosova. Svako slabljenje državnih kapaciteta u tim sredinama nosi potencijal prelivanja rizika kroz bezbjednosne, migracione i kriminalne tokove. Zbog toga je za Crnu Goru od suštinske važnosti da vodi proaktivnu regionalnu politiku, zasnovanu na saradnji, ali i na jasnom strateškom pozicioniranju unutar evroatlantskog bezbjednosnog prostora.
<h3>Maligni strani uticaji izazov za obavještajno-bezbjednosni sistem</h3>
Jedan od najozbiljnijih unutrašnjih izazova ostaje ranjivost obavještajno-bezbjednosnog sistema. Iskustva iz prethodnog perioda ukazuju na ograničene kapacitete za rano prepoznavanje i prevenciju bezbjednosnih rizika, uključujući maligni strani uticaj i djelovanje stranih obavještajnih struktura. Riječ je o sistemskom izazovu koji zahtijeva jačanje kontraobavještajne komponente, depolitizaciju sektora, unapređenje analitičkih i procjenjivačkih sposobnosti, kao i izgradnju efikasnih mehanizama ranog upozoravanja.
U kontekstu evropskih integracija i regionalne dinamike, bezbjednost i kontrola granica dobijaju dodatni strateški značaj. Efikasno upravljanje granicama podrazumijeva dugoročno planiranje ljudskih resursa, kontinuiranu obuku, tehničko opremanje i snažnu međusektorsku koordinaciju. Ova oblast predstavlja jedan od ključnih testova institucionalne zrelosti i bezbjednosne pouzdanosti države.
<h3>Odliv stanovništca utiče na dugoročnu stabilnost</h3>
Pored klasičnih bezbjednosnih pitanja, demografski trendovi i ekonomska bezbjednost sve snažnije utiču na dugoročnu stabilnost Crne Gore. Odliv stanovništva, starenje populacije i strukturne ekonomske ranjivosti direktno utiču na održivost institucija, kapacitete sistema bezbjednosti i ukupnu otpornost društva, te se moraju tretirati kao integralni dio bezbjednosnog planiranja.
U takvom međunarodnom i regionalnom okruženju, diplomatija dobija proširenu i suštinsku bezbjednosnu dimenziju. Njena uloga prevazilazi tradicionalnu diplomatsku reprezentaciju i obuhvata aktivno upravljanje reputacijom države, pravovremeno signaliziranje bezbjednosnih rizika partnerima i očuvanje međunarodnog povjerenja. Nedovoljno koordinisana ili reaktivna diplomatija u ovim okolnostima može postati dodatni izvor ranjivosti.
Zaključno, kako se smanjuje intenzitet spoljnog političkog i bezbjednosnog pokroviteljstva, raste značaj unutrašnje institucionalne snage Crne Gore. Evropska orijentacija, članstvo u NATO-u, otpornost obavještajno-bezbjednosnog sistema, efikasno upravljanje granicama, regionalna stabilnost, demografska i ekonomska održivost, snažna društvena kohezija i aktivna diplomatija moraju se posmatrati kao međusobno povezani elementi jedinstvenog bezbjednosnog okvira. Puna integracija sistema nacionalne bezbjednosti, uz jasno definisane nadležnosti, procedure odlučivanja i upravljanja krizama, predstavlja imperativ institucionalne efikasnosti i dugoročne otpornosti države.
Vrijeme je za strateško otrežnjenje – jer niko neće rješavati naše probleme.

Crna Gora u novom geopolitičkom vrtlogu

Predśednik Srbije Aleksandar Vučić predložio je Evropskoj komisiji genijalnu ideju - da EU primi u članstvo istovremeno sve zemlje Zapadnog Balkana. Drugim riječima, da nijedna zemlja Zapadnog Balkana nikada ne uđe u EU. Ako je neka zemlja predvodnik u kršenju ljudskih prava, suspenziji svih demokratskih principa, uzurpaciji sudstva i svih institucija od strane jednog čovjeka i klike oko njega, posebno institucija sile, predvodnik u suspenziji Ustava i zakona, kontroli medija, zloupotrebi međudržavnih ugovora i lex specialisa u korupcione svrhe, enormnog bogaćenja lojalista vođi, predśedniku Vučiću iz vrha vlasti, upotrebi paramilitarnih, mafijaških grupa, uglavnom kontroverzne prošlosti, u sprovođenju terora nad građanima i falsifikovanju izbornih procesa ... onda je to Srbija. I ne samo to, očigledno je da ne postoje ni naznake da će se nešto promijeniti u dogledno vrijeme, s obzirom na to da u Srbiji nije u pitanju ulog gubitak vlasti, već gubitak slobode. Srbija je do sada otvorila 16 od 34 poglavlja i zatvorila samo dva, nauku i obrazovanje u godinama 2016/17, bez nade da će u skorije vrijeme otvoriti bilo koje poglavlje, a pogotovu da će neko zatvoriti. Posebno najvažnija poglavlja, kao što su - „Poravosuđe i osnovna prava“, „Pravda, sloboda i bezbjednost“, „Javne nabavke“, „Bezbjednost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika“, „Živoitna sredina“, „Spoljna politika“, „Finansijska kontrola“, mada ni sa ostalima ne stoji baš najbolje. Srbija se trenutno nalazi u vanrednom stanju, veliki broj građana nezadovoljstvo manifestuje uličnim protestima i zahtjevom za vanrednim izborima, jer je sve više vidljivije da aktuelna vlast Aleksandra Vučića ne uživa većinsko povjerenje građana Srbije. Vlast se uglavnom brani silom policije i paramilitarnih, maskiranih huligana, koji, pod zaštitom policije neometano vrše nasilje nad građanima, novinarima i poslanicima opozicije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="vučić"> <figcaption>VLAST BRANI SILOM POLICIJE I MASKIRANIH, PARAMILITARNIH HULIGANA: Aleksandar Vučić</figcaption> </figure>  &nbsp;PRIJETI BANKROT Jasno je da vlast Aleksandra Vučića nije opredijeljena za pristupanje EU, njoj odgovara samo status kandidata, jer joj to omogućava povlašćen odnos u trgovini sa EU, s obzirom na to da je srpska ekonomija veoma zavisna od trgovačkih veza sa EU, a i veliki broj investicija dolazi iz zemalja EU, koji su investirali u Srbiju upravo zato da bi mogli prodavati svoje proizvode na tržištu EU. Gubitak statusa kandidata za Srbiju bi značilo ekonomsku katastrofu. Politika Aleksandra Vučića sa međudržavnim, koruptivnim ugovorima sa Kinom i UAE, bliski odnosi sa Moskvom i neiskreni pregovori sa EU kao da sve više gubi manevarski prostor i od Srbije se sve više zahtijeva da se odredi u spoljnoj politici i prestane sa śeđenjem na više stolica. U potonje vrijeme Srbija pokušava iskoristiti vladavinu Donalda Trampa u Americi, ne bi li se dodvorila ovoj zemlji, ali se čini da ta politika nema mnogo uspjeha, bez obzira na poltronisanje Srbije njenom predsjedniku i njegovoj bližoj rodbini. Zahvaljujući politici Aleksandra Vučića i stalnoj medijskoj torturi, popularnost EU u Srbiji je prilično ispod 50%, što je čini vrlo nepouzdanim partnerom u budućim pregovorima o integraciji, bez obzira na to ko će činiti vlast.&nbsp; Simptomatično je da na studentskim protestima, čija se lista smatra respektabilnim protivnikom Vučićevoj listi, zastava EU nije poželjna, za razliku od ruskih crkvenih zastava, kandila, popova i ljubljenja popovskih ruku. Kao da Srbija luta u svojoj spoljnoj politici bez obzira ko će činiti vlast. Hazardske igre samog Aleksandra Vučića oko sankcija od strane Amerike NIS-u i rafineriji u Pančevu, čiji je većinski vlasnik ruski Gasprom, odluka o čekanju 50 dana na rasplet hoće li Rusi promijeniti stav o prodaji svog djela firmi prihvatljivoj Americi, te mogućnost uvođenja sekundarnih sankcija Srbiji, ne izaziva veliku reakciju kod građana. Kao da je ljubav prema Rusiji i želja da joj se ne zamjeri jača od katastrofalnih posljedica koje mogu pogoditi Srbiju ukoliko se blokira platni promet Narodne banke Srbije i banaka koje i dalje posluju sa NIS-om. Blokada platnog prometa Narodne banke Srbije značilo bi da Srbija ne može povlačiti sredstva iz inostranstva niti izvršavati svoje obaveze prema ino partnerima. Drugim riječima, prijeti joj i bankrot u platnim odnosima sa inostranstvom. &nbsp;SIMULACIJA REFORMI Na nivou vodvilja je prepiska premijera Crne Gore Milojka Spajića i predśednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojem Vučić svoju nakaradnu politiku pokušava zamijeniti pričom o crkavanju komšijske krave. Umjesto da shvati da on ubija tu kravu, Vučić pokušava pričom o ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana istovremeno u EU, pretvoriti u zlonamjeru prema Srbiji drugih kandidata koji imaju ogromnu naklonost EU za prijem. To da li i te zemlje zaslužuju tu privilegiju veliko je pitanje.&nbsp; Ogromna naklonost zemalja EU i želja da realizuju namjeru da prime bar jednu zemlju, bez obzira na to da li se ta zemlja istinski reformiše ili samo simulira, čitav proces pristupanja Crne Gore i ispunjavanje zadatih uslova svelo je na puku formu. Borba protiv korupcije se mjeri brojem uhapšenih, a da se ne ulazi u suštinu da li za to postoje osnovi, ili se radi o pukom revanšizmu i tužilačko–sudskoj farsi. Da li se iko iz EU zainteresovao za tužilačko–sudsku farsu oko procesa protiv Milivoja Katnića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca, njegovog zamjenika Saše Čađenovića i nekadašnjeg pomoćnika direktora policije za borbu protiv organizovanog kriminala Zorana Lazovića? Da li su iz EU uopšte svjesni da će svi koji učestvuju u tom progonu jednog dana krivično odgovarati, umjesto što ih tapšu po ramenima i dijele im nagrade?&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>NAKLONOST EU PREMA CRNOJ GORI: Milojko Spajić u Briselu (Foto: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Imaju li u EU svijest da su najprivrženiji članstvu u EU i evropskim vrijednostima u Crnoj Gori upravo u opoziciji, a da vlast čini većina koja je proruska, koja je neiskrena u EU integracijama, da ona donosi formalno tražene zakone bez namjere da ih primjenjuju, da je glavna karakteristika većine u vlasti samovolja i autokratija, nepoštovanje zakona, procedura i demokratrskih principa? Onog momenta kada su čelnici EU i zemalja koje ih čine primili Andriju Manddića u zvaničnu pośetu, oni su abolirali Ratka Mladića, Radovana Karadžića i Slobodana Miloševića, jer je Mandić autentični predstavnik te politike. Slike kapele Karađorđevića koje im poklanja uvreda su za svakog građanina lojalnog Crnoj Gori, demokratu, patriotu, antifašistu i prihvatanje je politike velikosrpstva koja je odgovorna za hiljade mrtvih i zatvorenih Crnogoraca nakon 1918. godine od strane srpske vojske, odgovorna za saradnju sa fašističkim okupatorom u Drugom svjetskom ratu i stotine hiljada mrtvih, desetine hiljada osakaćenih, milione raseljenih i desetine hiljada silovanih u ratovima devedesetih godina prošlog stoljeća.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="slika"> <figcaption>ISTORIJSKI REVIZIONIZAM: Andrija Mandić poklonio sliku „Njegoševe kapele“ predsjedniku Donjeg doma parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva Lindziju Hojlu </figcaption> </figure>  &nbsp;REVIZIONISTIČKA AGENDA U Crnoj Gori se proganjaju građanski aktivisti koji s pravom protestuju zbog urušavanja svih institucija, protiv urušavanja najvažnijih crnogorskih nagrada koje se uručuju za nepostojeće knjige čovjeku koji je notorni neprijatelj nezavisne Crne Gore, dok policija izigrava eskort profašističkim, paramilitarnim nacistima koji ulicama Podgorice šire mržnju prema drugim narodima. Dok god jedna sekta drži bezbjednosni sektor u svojim partijskim rukama Crna Gora ne može biti demokratska, niti dio bezbjednosti demokratskog svijeta., Bezbjednosne službe drže đeca Slobodana Miloševića i učenici Aleksandra Vulina, te je teško od njih očekivati poštovanje zakona i spoljnopolitičkog opredjeljenja, a tek je nemoguće očekivati demokratsku i pristojnu komunikaciju. Samo im fali inteligencija Jelene Nedović, jer bi se svojim biserima dobro uklopila među crkvene Kmere iz Demokrata. Dobro je da je preživjela vladavinu DPS-a, jer te golgote koje je ona prošla u jednim patikama, dok je svirala dvije hramonike, to je teror koji je teško bilo izdržati.&nbsp; Takođe, najnovija revizionistička agenda u istoriografiji najčešće je svojevrsni bastardni produkt reakcionarnih i klerofašističkih ideja, duboko ukorijenjenih u svjesnim i namjenskim istorijskim obmanama. Istorijski revizionizam je u krugovima Crkve Srbije i srpskog naroda jedan od ključnih mehanizama kojim se želi izgraditi novo kolektivno śećanje, kao temelj još intenzivnijeg velikosrpskog nacionalizma i klerofašizma i pretvaranja Crne Gore u duhovnu i istorijsku koloniju Srbije. Aleks Devin, engleski publicista i prijatelj Crne Gore, piše 1919. godine: „...što se tiče Crne Gore, njena slavna istorija i prošlost neće nikad biti ugašene ni jednim diplomatom, ma ko on bio, niti nasiljem. Istorija se piše polako ali sigurno, a crnogorska, za vrijeme velikog rata, nije ništa drugo nego jedan niz besprimjernih nepravdi. Ali će pravda pobijediti, a čelični i duhom veliki crnogorski narod, podići će glavu, sam odlučiti o svojoj sudbini i uskrsnuti iz mučeništva u kome je sad“. Nemam što dodati riječima Aleksandra Devina, sem da to neće biti ništa novo u istoriji Crne Gore. Tvrd je orah voćka čudnovata! No to se neće desiti samo od sebe. Svi crnogorski patrioti moraju dići glas protiv srbizacije Crne Gore od današnje vlasti, progona svih crnogorskih kulturnih i naučnih institucija, revizije bliže i dalje prošlosti, fašizacije Crne Gore... Vlast koja vodi dijalog isključivo unutar sebe, koja je obesmislila i uništila sve oblike nezavisne kontrole, koja je uništila institucije, podjelu vlasti, parlamentarnu kontrolu i parlamentarni život, zarobila medije, koja je uvela brutalnu partitokratiju u sve pore društvenog i političkog života, koja novčano stimuliše anticrnogorske institucije, a proganja crnogorske, sprovodi nasilje prema građanskom otporu i koja umjesto pluralizma podstiče agresiju prema neistomišljenicima, nije ništa drugo do totalitarna vlast. Možda EU ima oportune razloge da žmuri na to, mi na to nemamo pravo!

Patriote moraju zajedno protiv pretvaranja Crne Gore u duhovnu i istorijsku koloniju Srbije

Juče smo imali priliku da u dnevnim novinama Vijesti pročitamo detalje sa saslušanja Ranka Ubovića koje je održano u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT). Novinarkama ovog medija Jeleni Jovanović i Biljani Nikolić je neko iz Specijalnog državnog tužilaštva dao zapisnik sa saslušanja Ubovića, sa određenim ciljem.
To je saopštio predsjednik Crogorske kulturne mreže (CKM) Aleksandar Damjanović i dodao da su, između ostalog, novinarke Vijesti u tekstu fokus stavile na sina Ranka Ubovića zbog kupovine kompanije Bemax čija prodaja, kako navodi, državi nikakvu štetu nije nanijela.
- Lično me ne čudi što novinarke Jovanović i Nikolić ne poštuju starocrnogorski postulat da se čovjeku bez obzira o čemu se radilo nikad ne napada porodica. Na pitanje ko je dao zapisnik o saslušanju građanima koji mu plaćaju obezbjeđenje, gorivo, telefon, putovanja i mjesecnu zaradu koja iznosi više hiljada eura odgovor treba da da specijalni državni tužilac Vladimir Novović - rekao je Damjanović.
Gospodin Novović kao prvi čovjek SDT-a ima obavezu da, kako je kazao, zaštiti privatnost svakog građanina koji dode na saslušanje bez obzira koje vjere, nacije boje kože i političkog uvjerenja bio.
- Tužilac Vladimir Novović bi trebalo da zna da građane koji plaćaju njegov rad vise zanima šta se dešava sa krivičnim prijavama koje su podnijete protiv premijera Milojka Spajića, za kojeg se sumnja da je oštetio državni budžet nego li kako je sin Ranka Ubovića kupio Bemax. Da ne budem od crnogorske javnosti pogrešno shvaćen, nije mi cilj da stanem u zaštitu Ranka Ubovića, jer je on pokazao da sebe i te kako može odbraniti od pokušaja SDT da ga neosnovano drži u pritvoru, već želim da ukažem da curenje informacija iz SDT-a urušava ugled Crne Gore i nanosi štetu pravdi - naveo je Damjanović.
U svakoj ozbiljnoj zemlji za ovakav tekst novinarke Jovanović i Nikolić bi, dodaje se, bile privedene na saslušanje radi nanošenja štete tužilaštvu i državi.
- Bez obzira radilo se o Ranku Uboviću ili nekom drugom građaninu ovaj gest SDT-a je neprimjeren i zaslužuje osudu javnosti. Javno pitam gospodina Vladimira Novića kako očekuje da građanin moze imati povjerenje u rad SDT-a, kada informacije sa saslušanja izalaze u medijima? Važno je da tužilac Novović zna da se u svijetu kompanije koje zapošljavaju hiljadu ljudi kao Bemax poštuju i ako kojim slučaju budu predmet nekog izviđaja o njihovom ugledu dok se ne proglase krivim se vidi dobro računa - navodi se u saopštenju.
Dio beneficija u kojima uživa po funkciji Vladimir Novović se, dodaje se, između ostalih finasira od poreza koji u crnogorski budžet uplaćuje Bemax.
- Finalno, slučajno ili ne SDT plasira u javnost priču u kojoj se spominje Bemax neposredno pred početak otvaranja ponuda za nastavak izgradnje auto puta - stoji u saopštenju Damjanovića.

Damjanović: Novović da objasni kako su ''Vijesti'' dobile informacije sa saslušanja Ubovića

Na sastanku opštinskog tima za vanredne situacije pored Darija Vraneša predsjednika opstinskog tima za vanredne situacije sastanku su prisustvovali i njegov zamjenik Bogdan Bojović rukovodilac službe zaštite i spašavanja opštine Pljevlja, Dana Krezović rukovodilac opštinske službe za zaštitu životne sredine,lekari iz zdravstvenih ustanova iz Pljevalja, predstavnik EPCG, kao i predstavnik meteorolške službe u Pljevljima.
U svom obraćanju Vraneš je izjavio da se opšinski tim za vanredne situacije sastao po hitnom postupku zbog sinoćnih alarmantnih prekoračenja sumpor dioksida u vazduhu u gradu od kojih su najveća iznosila 805 mikrograma po metru kubnom.utros u 9 časova predsjednik Vraneš je razgovarao sa direktoromAgencije za zaštitu životne sredine Milanom Gazdićem koji je tvrdio da je situacija izuzetno ozbiljna i da je osnovni uzrok zagađenja rad te Pljevlja, jer se juče u toku dana i tokom noći magla visoko podigla iznad dimnjaka termoelektrane, a TE P ljevlja počela rad bez osumporavanja i da je to osnovni uzrok drastričnog zagađenja.
Vraneš poziva EPCG da prestane da prestane sa eksperimentima nad građanima opštine Pljevlja, jer je u Pljevljima situacija neizdrživa, jer se ovde ljudi guše, kao i stotine djece U svakom slučaju tražimo da se struka izjasni i da se sve radi po zakonu. Ako se utvrdi da jedan dio zagađenja tražimo da se ukine potpuno plaćanje struje u zimske mjesece za građane Pljevalja.Uz to mjerna stanica u Gagovića imanju je servisirana upravo ovih dana tako da ovih dana nije ni mjerila podatke za PM čestice.
Dana Krezović rukovodilac službe za zaštitu životne sredine opštine Pljevlja tvrdi da odavno radi na ovom poslu i da nikad nije bila ovakva situacija što se tiče praga prekoračenja sumpor dioksida.Radi se o alarmantnom stanju, posebno što će i narednih dana meteoroška situacija biti slična. S obzirom da smo vidjeli da je termoelektrana na neki način najveći krivac, jer je dimnjak termoelektrane u magli i da je izuzetno visok invezioni sloj magle,Krezović je uputila apel EPCG da termoelektrana zastane sa radom dok je ovakva situacija u Pljevljima, jer postoji mogućnost smrtnih slučajeva kod velikog rasta štetnih koncentracija za zdravlje ljudi.
Operativni tim opštine Pljevlja na čelu sa predsjednikom će svakako predložiti mjere u skladu sa kratkoročnim akcionim planom za sumpor dioksid za Pljevlja sa obavještenjem stanovništvu kako da se ponaša u ovakvoj situaciji.
Dr Biljana Čarkilović načelnica Higijensko-epidemiološke službe Doma zdravlja Pljevlja apeluje na građane Pljevalja, posebno oni iz osjetljivih grupa da prilikom velikog zagađenja vasduha ne bi trebali da borave na otvorenom prostoru.Školska djeca i u prijepodnevnim i poslepodnevnim smjenama su takođe izložena udisanju izuzetno visokih štetnih materija iz vazduha,pa bi moguće bilo neophodno dok trajeva ovakva situacija prekinuti nastavu. Trebalo bi razmotriti mogućnost da se svim grupama u vrtiću i svakom odjelenju u školama donira makar po jedan aparat za prečišćavanje vazduha, a to važi i za sve fiskulturne sale u kojima treba postaviti više prečišćivača vazduha,zavisno od kvadrature objekta.
Dr Maja Terzić, pedijatar iz Dječijeg odjelenja opšte bolnice Pljevlja tvrdi da je stanje u dječijem odjelenju opšte bolnice kritično. Odjelenje je popunjeno, čak ima djece iz Pljevalja koja su poslata za Podgoricu i nalaze se na intezivnoj njezi, a od sve primljenje djece polovina njih su na kiseoniku zbog respirotornih problema.Radi se o danonoćnoj borbi.
Prestavnik EPCG je izjavio da TE Pljevlja radi sa smanjenim kapacitetom, ali je potvrdio da pogon za osumporavanje još nije u funkciji iako je planiran u okviru ekološke rekonstrukcije TE Pljevlja.
Predstavnik meteoroške službe makar za par narednih dana nije imao ohrabrujućih podataka u vezi promjene vremenskih prilika što pogoduje temperaturnim inverzijama.
U toku rada opštinskog tima za Vanredne situacije putem telefona prisutni su mogli čuti i mišljenje Gordane Đukanović, rukovodioca u službi Agencije za zaštitu životne sredine Crne Gore koja je veoma objektivno u skladu sa strukom govorila o razlozima ovako alarmantne ekološke i zdravstvene situacije u Pljevljima.

Tag: matica-crnogorska