Na 120 godina od rođenja i na 85 godina od objavljivanja njegove prve zbirke poezije, Matica crnogorska je u Nikšiću organizovala predavanje kulturološkinje Nele Savković-Vukčević pod nazivom „Jezik iznad moći zla“ u čijem je fokusu stvaralaštvo i društveno-politički aktivizam crnogorskog pjesnika Mirka Banjevića, saopšteno je iz Matice crnogorske.
Jedna grupa pjesnika koju će Branko Banjević nazvati crnogorskom modernom, a kojoj je Mirko Banjević pripadao, je u periodu između dva rata kroz svoj duh sve ono što se događalo pretvarala u jedno novo stvaralaštvo, istakla je Savković-Vukčević. Prema njenim riječima, tu je snaga crnogorskog jezika svojom dubinom, svojom misaonošću obuhvatila sve to što se događalo kod naših ljudi i ispisala novo poglavlje naše kulture.
- Bilo je to vrijeme kad se htjelo sve crnogorsko zatrijeti, poniziti, zloupotrijebiti, kad svi oni koji porobljavaju i asimiliraju zapravo znaju đe prvo treba da udare, a to je polje kulture, to je mjesto našega bića. Utoliko je bilo značajnije što je crnogorski jezik pokazao otpor pred tim monstruoznostima buržoarskim, monarhističkim, fašističkim. To je vrijeme kad u Beograd dolaze pjesnici koji su pobjegli od Hitlera, koji govore o onome što se događa u Njemačkoj. Na jednom od takvih događaja uhapšen je i Mirko Banjević, hapšen je mnogo puta, i ta se ideja slobodarska pronosi kroz Crnu Goru – objasnila je Savković-Vukčević.&nbsp;
Analitičari vole da kažu da je Mirko Banjević i kao čovjek i kao pjesnik izrastao iz muke, ali ga ta muka nije ukrotila, istakla je ona.&nbsp;
- Smatrao je da u Crnoj Goiri u tim zlim vremenima kad je kompletan narod ugrožen, kad je pred istrebljenjem, kad je ugrožena njegova egzistencija, ne bi trebalo da se vodimo onim što je misao pojedinca. Zna se što je uvijek bio kolektivni crnogorski cilj, a to je odbrana slobode. Samo u takvim situacijama se može govoriti o strahu kod Mirka Banjevića i to ne o strahu pred izazovima, a bilo ih je mnogo, već briga njegova da neko u tim vremenima kad zloduh zavlada i zemljom i narodom ne ostane izolovan, ne ostane zapitan, dezorjentisan... Tada je Mirko Banjević smatrao da smo svi dužni da se osvrnemo oko sebe i da pronađemo jednog takvog čovjeka. U njegovim stihovima taj borbeni optimizam nije samo poziv na borbu, nego vjera da borba i istina moraju da pobijede, i toga se drži od prvih njegovih stihova pa sve do završnih knjiga. Mi imamo tu vjeru bez obzira na okolnosti, na razočaranja, na bol koji život nosi – rekla je Savković-Vukčević.&nbsp;
Na predavanju je bilo riječi i o samim poetskim počecima Mirka Banjevića u gimnazijskim danima, njegovoj buntovnoj prirodi i heroizmu, jednostavnom i nepatetičnom. Emitovana su i dva odlomka iz autorske emisije Nele Savković-Vukčević „Krugovi književnosti“. U ime Matice crnogorske publiku je pozdravila predsjednica nikšićkog Ogranka Jasmina Nikčević.&nbsp;
&nbsp;Kompletno predavanje dostupno je na zvaničnom Jutjub kanalu Matice crnogorske.&nbsp;
<a href="https://www.youtube.com/watch?v=sG2L9Idd_gc&amp;t=804s">https://www.youtube.com/watch?v=sG2L9Idd_gc&amp;t=804s</a>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Savković-Vukčević: Banjević vjerovao da borba i istina moraju da pobijede

Predstavljanjem knjige „Sidrišta u vremenu – Govori i razgovori 2003-2023“ Dragana Radulovića sinoć u Zagrebu obilježeno je i dvadeset godina saradnje crnogorskog književnika i Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske koja je knjigu objavila u saradnji sa Maticom crnogorskom.
O onome što sadrži knjiga govorio je generalni sekretar Matice crnogorske Ivan Ivanović koji je izdvojio da je Radulović ukazivao „na opasnosti po crnogorski nacionalni i državni identitet od nesmetanog djelovanja Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori na propagiranju velikosrpskog nacionalizma, hegemonizma i ideologije Svetosavlja kao svojevrsnog etnofiletizma.“
– Insistiranje Matice crnogorske i Dragana Radulovića na crnogorskom crkvenom pitanju, statusu i položaju Crnogorske pravoslavne crkve proizilazi iz razumijevanja da crnogorski nacionalni identitet nije moguće sačuvati bez jačanja ove crnogorske institucije koja je vjekovima opredjeljivala i odlučujuće oblikovala crnogorsku duhovnost i kulturnoistorijski identitet – rekao je Ivanović.
Nakon ove Radulovićeve knjige, kako objašnjava Ivanović, nekima će biti jasnije zašto je izostao snažniji obračun s nasljeđem 90-tih, „kao i zbog čega civilizacijski i kulturno superiorna ideja crnogorske nezavisnosti s proevropskom orjentacijom, koja je na referendumu pobijedila retrogradnu i hegemonističku srpsku ideju, nije do 2020. godine porazila takve anahrone i u vrijednosnom pogledu inferiorne političke snage, svodeći ih na prihvatlljivu mjeru i postotak koji im ne bi omogućio važniju političku i društvenu ulogu.
– Uprkos svemu Matica crnogorska je istrajala kao kulturni pokret osnovan sa zadatkom da budi, osvješćuje i snaži crnogorsku nacionalnu samosvijest. Zato kulturu, najšire gledano, doživljavamo kao odlučujuću za izgradnju društva ali i pojedinca kao slobodnog i samosvjesnog. Tom cilju je od devedesetih godina težio i Dragan Radulović. Najprije za vrijeme studija sarađujući u nedjeljniku „Monitor“. Radulović od tad, javnim istupima ali i književnošću, uporno govori i podsjeća na nerazriješene crnogorske traume iz bliske i one malo dalje prošlosti, odsustvo odlučujućeg nivoa potrebne intelektualne slobode i građanske hrabrosti, ali i nacionalnu neosviješćenost – rekao je Ivanović.
Prema politikologu Danilu Iveziću, neodvojivost autora „Sidrišta u vremenu“ i Matice crnogorske i Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske je nesporna.
– S Maticom crnogorskom smo prolazili zajedno kroz povijest vraćanja Crne Gore sebi i na međunarodnu pozornicu suverenih država. Od 2001. godine kada su nakon deset godina obnovljene pokidane veze na kulturnom planu, dvije države, susretom predstavnika Matice crnogorske i Matice hrvatske na razini predsjednika i tajnika, u organizaciji NZCH, preko 2002. godine kada smo na Lučindanskim susretima predstavili knjige „Vlaho Bukovac i Crna Gora“ i „Diplomatska poslanstva u knjaževini i kraljevini Crnoj Gori“; zatim izložbe „80 godina 13. jula – godine ponosa i prkosa“, izabranih djela Branka Banjevića „Glasovi“ i „Osvrti“; i još na desetine naslova i zajedničkih programskih aktivnosti su rezultat višedecenijske suradnje NZCH i Matice crnogorske – rekao je Ivezić.
Politikolog Dragutin Lalović, koji je napisao Pogovor ovom izdanju, Dragana Radulovića naziva vitezom crnogorske ideje.
– Vi imate jednog fascinantnog dijagnostičara u kombinaciji književnika i filozofa. Filozof bi to možda izveo pojmovno čišće, ali ne bi ovako briljantno, ovako privlačno... Ovo je knjiga koju ne možete ispustiti iz ruku, to se čita na dušak. To može samo književnik dati te likove. Drugim riječima on ne forsira pojmovno realitet i likove koje prikazuje nego ih pusti da govore u nekoj svojoj specifičnosti, u nekom svom individualitetu. Drugo što želim reći je da se Dragan Radulović u nekom trenutku susreo sa Maticom crnogorskom i taj susret nije mogao da prođe bez posljedica u smislu da se od Dragana Radulovića ne očekuje da će on dati neki svoj programski i aktivistički novum – rekao je Lalović.
On je razložio i razvoj Matice crnogorske sve do programa „Crna Gora pred izazovima budućnosti“ i „Crna Gora na evropskom putu“.
– Na čelo Matice crnogorske 2013. godine sa novim programom dolazi i Dragan Radulović; on je taj Evropljanin, on je je taj koji ima jedan optimistično-skeptični odnos prema Evropi, upravo onakav kakav Evropi treba. Dakle, ne srljaj u Evropu nego se pitaj čime Crna Gora može doprinijeti Evropi, šta je to u crnogorskoj tradiciji, u etičkim vrijednostima čojstva i junaštva što može pridonijeti boljoj Evropskoj uniji – objasnio je Lalović.
Radulović je zahvalio govornicima na razumijevanju i podršci.
– Ja sam sebi zadao jednu obavezu i nje sam se pridržavao, da svaki intervju pišem s namjerom, ozbiljnošću i oštrinom, da bih ga jednog dana mogao objaviti u knjizi – rekao je Radulović i dodao da je važno uložiti trud u javne angažmane.
– Nema veze ko će da čita. Neko uvijek čita. Najbolje čitaju oni za koje i ne znamo da su pročitali, oni koje i ne pitamo jesi li pročitao i kako ti se sviđa, koje ne poznajemo, ali na koje imamo nešto do čega je meni takođe bilo stalo u tom javnom angažmanu a to je podsticaj, impuls da razmišljamo zajedno o nekim bitnim stvarima za političku zajednicu. Ja ne znam toga čovjeka koji razmišlja zajedno sa mnom, ali moj intelektualni zadatak je da mu dam najbolje argumente koje mogu da dam i da ga podstaknem da on samostalno razmišlja o tome, da se usaglašava sa mnom, da se protivi onome što ja kažem, ali da jednostavno neka tema, za koju smatram da je političkoj zajednici značajna, postane značajna i za njega – zaključio je Radulović.

U Zagrebu promovisana knjiga „Sidrišta u vremenu – Govori i razgovori 2003-2023“ Dragana Radulovića

Kroz tribinu pod nazivom „Crnogorska pravoslavna crkva i Sveta Stolica u XVII vijeku“, koja je održana sinoć u Baru u organizaciji tamošnjeg Ogranka Matice crnogorske u saradnji sa Centrom za kulturu iz Bara, objektivizovane su prilike iz srednjovjekovnog perioda i ukazano je na razloge zbog kojih su gotovo idilični odnosi između pravoslavaca i katolika u nekom trenutku narušeni.&nbsp;
Prostorom današnje Crne Gore kroz vjekove smjenjivali su se uticaji svih moćnih imperija Mediterana, istakao je profesor i publicista Neđeljko Đurović i objasnio da je u tim sukobima za prestiž i dominaciju veoma značaj uticaj dva središta hrišćanstva – Rima i Konstantinopolja.&nbsp;
- Budući da se ovaj naš kutak Sredozemlja nalazi na ekvidistanci između ova dva duhovna centra, njihovi uticaju kroz vrijeme bili su isprepletani kroz pravoslavno zaleđe koje je bilo naslonjeno na primorske, urbane i katoličke centre u Baru i Kotoru – rekao je Đurović. &nbsp;
On je istakao da je odnos međusobno anatemisanih crkava tokom srednjeg vijeka uveliko poprimio različita poimanja svijeta i života koja su se prvobitno ogledala u dubokim teološkim i kulturološkim razlikama, pa i međusobnim sukobima.&nbsp;
- Osvajanjem Carigrada od strane Osmanlija i snaženjem uticaja islama odnos između zapadnog i istočnog hrišćanstva poprimiće nove i složene dimenzije. Na ovim prostorima spajanje tri religijske sfere ipak je imalo svoje specifičnosti koje su često odstupale od namjere moćnih i koje su nastajale kao produkt zrelog promišljanja i egzistencijalnog pragmatizma naroda ovog prostora. Jedna od ovih autentičnosti, koja je u konkretnom slučaju nastojala zbližiti i ojačati hrišćansko jedinstvo u zenitu vladavine Orijenta nad ovim dijelom Balkana, vezana je i za pokušaj osnaživanja veze između pravoslavja i katoličanstva na prostoru tadašnje Crne Gore. Ovo zbližavanje crkava zapravo je predstavljalo nastojanje koje je u narodu već imalo svoje određeno postojanje i čije svojevrsno zajedništvo je opstalo do današnjih dana. Valja istaći da se radi o još jednom istorijskom fenomenu po kojem se prepoznaje autentična i vjekovna potreba crnogorskog bića za samobitnošću – rekao je Đurović u uvodnom izlaganju.&nbsp;
Iako najavljen kao jedan od govornika, predsjednik Matice crnogoske Ivan Jovović nije prisustvovao tribini, ali je pročitan dio njegovog govora u kome se ističe da se na pozivnici za predavanje nalazi dio faksimila dokumenta iz 1666. godine u kojem iguman Nikodin iz manastira Prečista Krajinska poziva svog „brata u Hristu“, skadarskog i barskog biskupa Petra Bogdanovića, kako je nazivan u ćiriličnim spisima, odnosno Petra Bogdania u spisima ispisnim latiničnim pismom. Jovović je ukazao da je Petar Bogdani služio zajedničke, božje službe i po ostalim manastirima na Skadarskom jezeru, dok je zahavljujući njemu manastir Vranjina dobio pomoć u crkvenom mobilijaru od Svete stolice. Ovaj navod moguće potvrđuje činjenica, odnosno latinična gravura na zvonu ovog manastira koje možda potiče iz ranijeg 15. vijeka.
U manastiru Prečiste Krajinske sredinom 15. vijeka bilo je sjedište unijatske zetske pravoslavne arhiepiskopije, ukazao je Jovović i uputio na moguću okolnost zbog koje je ovo pravoslavno svetilište i bilo razoreno od strane Osmanlija jer su njegovi igumani prihvatili uniju sa Svetom stolicom, što je uostalom i bio slučaj sa svim katoličkim crkvama i samostanima iz toga perioda.
Narodno-crkvene proslave pravoslavnih i katolika imale su skoro pa identičnu manifestacionu formu koja se ogledala u proslavi krsnih slava, nalaganju badnjaka, međusobnim brojnim orođavanjima, pobratimstvima i kumstvima, dok su odlasci pravoslavaca na misna slavlja i uzvratne posjete katolika liturgijskim obredima bile uobičajena pojava.&nbsp;
Publicista Stevo Vučinić koji je bio gost tribine objasnio je da je motivaciju za bavljenje ovom tematikom pronašao u svakodnevici u kojoj su ljudi smatrali uvredom ako bi neko pretpostavio da su neke druge osim pravoslavne vjere, što se od osamdesetih naovamo produbljivalo.&nbsp;
- Politika je stvorila zastrašujući odnos između Latina i Grka što bismo rekli, stvarajući jedan strašan, duboki jaz, posebno poslije 1828. godine jer je te godine patentom cara Franca kompletno primorje od Spiča do Herceg Novog izuzeto crnogorskoj pravoslavnoj crkvi i predato na upravu Karlovačkoj mitropoliji, budućem karlovačkom čuvenom patrijarhu Rajačiću. Od tog trenutka Cetinje više nije imalo kompetencije, a kako nije imalo kompetencije, daleko od očiju daleko od srca, polako je krenuo proces koji je te ljude identifikovao kroz srpsku crkvu a onda ih je pretvorio u političke protivnike Crne Gore - rekao je Vučinić.&nbsp;
Vučinić se osvrnuo i na fenomen dvooltarskih crkava kojih je bilo 17 na prostoru Crne Gore, a danas su u cjelosti očuvane samo dvije u Sutomoru.&nbsp;
- Kad je bio Kandijski rat 1657. godine došlo je tri hiljade pravoslavnog življa i naselilo se na današnjoj teritoriji Grblja. Grbalj inače naseljava sa 80 i nešto procenata doseljenika i svi su oni došli iz Katunske nahije. Današnja njihova konfesionalna pripadnost i nacionalna je posljedica nekih drugih okolnosti. U svakom slučaju oni su Katunjani većinom, Ljubotinjani i Crmničani i tako dalje. Te godine su dvije crkve katolici dali pravoslavnima. To je crkva svetog Save u Budvi i crkva svetog Luke u Kotoru. To je bilo takvo vrijeme i nije bilo problema, ali ti odnosi od tada ne mogu da se presele u današnje odnose i relacije; ljudi su se tada nalazili pod pritiskom Osmanske imperije koju su doživljavali kao jednu imperiju koja direktno utiče kulturno i nacionalno i njima taj odnos biti katolik ili pravoslavac nije imalo taj smisao kako se danas predstavlja, tako da su te crkve bile prirodne - objasnio je Vučinić.&nbsp;
Takav odnos međusobnog poštovanja i suživota Vučinić smatra obavezujućim za sve građane Crne Gore.&nbsp;
- Dužni smo prema svim vjerama i konfesijama, jer su to sve naši i mi njima pripadamo i ne smijemo dozvoliti da neko kopa duboke jendeke između muslimana, pravoslavaca i katolika na tlu Crne Gore i da nas pretvara u instrumente za ostvarivanje velikodržavnih ideja i da stvara sopstvenu teritoriju koja će da posluži za političke razračune - zaključio je Vučinić. &nbsp;

O istočnom i zapadnom hrišćanstvu u crnogorskoj duhovnoj tradiciji

Danas predstavljamo, uslovno rečeno, manje poznate stranice srednjovjekovne crnogorske istorije, a to je slučaj i sa Kultom Blažene Ozane Kotorke, Crnogorke iz Lješanske nahije, koja je još za života, a naročito poslije smrti, ugradila sebe u hrišćanski identitet Crne Gore, a čiji anđeoski lik nadilazi nacionalne i državne granice, rečeno je juče na otvaranju izložbe „Kult Blažene Ozane Kotorke“ u Novom Sadu u okviru Međunarodne izložbe Art Ekspo.
Izložbu je otvorio povjerenik Matice crnogorske za Srbiju dr Radonja Dubljević.
Izložba „Kult Blažene Ozane Kotorke“ koja je prvi put pred publikom bila u Kotoru u decembru prošle godine je, prema riječima Dubljevića, „projektni zadatak Matice crnogorske kojim želimo da tokove srednjovjekovne sakralne baštine Crne Gore gdje Kult Blažene Ozane Kotorke zauzima posebno značenje, učinimo dostupnim, kako široj, tako i stručnoj javnosti u zemlji i inostranstvu.“
– Na ovoj postavci akumulirane su memoralije na Blaženu Ozanu Kotorku, koje su nastale tokom stoljeća u istorijskim spisima, književnim djelima, likovnoj i muzičkoj umjetnosti, uključujući fotografije nastale povodom ceremonije – poblaženja iz 1930. godine. Izložba, uz prateći katalog koji ne samo svojim obimom nego i sadržinom, predstavlja presjek društvenog života srednjovjekovnog Kotora, obuhvata najvažnije sastavnice Kulta Blažene Ozane Kotorke. Ova blaženica je, uz patrona grada i Kotorske biskupije Svetog Tripuna, i prije zvaničnog dekreta njenoj beatifikaciji od strane Svete Stolice 1927. godine, tokom minulih vjekova bila ličnost koja predstavlja neizostavni marker duhovnog identiteta Boke Kotorske i Crne Gore. Njen kult je bio prisutan i duž Dalmacije, kao i u rodnoj Crnoj Gori, Lješanskoj nahiji, selu Relezi, gdje su je pravoslavni nazivali „Svetom Odivom“, s kojom su, po narodnom kazivanju, mještani ovog sela bili u srodstvu – naveo je u govoru Radonja Dubljević.
Katarina Kosić u dokumentima crkve, a u narodnom predanju Jovana Đujović, kao mlada crnogorska pastirica je došla u slobodni Kotor, s obzirom da je njena domovina pala pod osmansku vlast, i smjestila se u znamenitu kotorsku plemićku porodicu Buća, u kojoj je stekla prva znanja o katoličkoj vjeri. Potom je postala „ponizna kćer svetog Dominika“, odnosno monahinja dominikanskog reda, što je ostala do kraja života, provodeći ga u pokori i strogom postu.
– Kult Blažene Ozane Kotorke istovremeno otvara i druge horizonte, ne samo zbog činjenice da je ova blaženica do kraja života održavala odnose sa svojim rodnim krajem, već se i na njenom primjeru ukazuje postojanje dinamičnih društvenih procesa na razmeđi 15. i 16. vijeka između Crne Gore za vrijeme dinastije Crnojevića, a nakon njih pod osmanskom vlašću i Kotora pod mletačkom upravom. U tom smislu, treba naglasiti da za života Blažene Ozane Kotorke, dakle u prvoj polovini 16. vijeka postoje istorijski izvori, odnosno referentna literatura, na osnovu koje zaključujemo da u tom vremenu političke granice i vjera nijesu razdvajale Bokelje i Crnogorce; oni su dijelili mnoge tuge i radosti. Glavne svečanosti slavili su zajednički – navodi se u govoru.
Dubljević smatra da izložba Matice crnogorske može biti izazov za nova istraživanja i tumačenja Kulta Blažene Ozane Kotorke, s obzirom da se za dvije godine navršava 100 godina od kada ju je Sveta Stolica proglasila blaženicom katoličke crkve.
– Taj čin, osim duhovnog, odnosno vjerskog karaktera imao je i šire značenje za društvene odnose na ovom prostoru. O tome postoje mnoga pisana svjedočanstva, ali i foto-dokumentacija, kojima se potvrđuje da je njeno proglašenje za blaženicu odgovaralo tadašnjoj državnoj ideologiji, jer je Ozana, uz Njegoša, Štrosmajera, Preradovića i druge ličnosti, bila jedna od uporišnih tačaka politike integralnog jugoslovenstva, koje je imalo plodno tlo na crnogorskom prostoru – navodi se u govoru povjerenika Matice crnogorske.
Otvaranju izložbe su pored novosadske publike prisustvovali predstavnici crnogorskih udruženja iz Vojvodine i generalna konzulka Crne Gore u Sremskim Karlovcima Nevenka Ćirović.

Neizostavni marker duhovnog identiteta Crne Gore

Predavanje pod nazivom „Nikola Lopičić – Hroničar crnogorskog stradanja“ profesora Vladimira Vojinovića, povodom osamdeset godina od smrti crnogorskog književnika, biće održano 11. marta u 18 sati u prostorijama Matice crnogorske (Ulica Beogradska 24c). 
Vojinović će govoriti o značaju crnogorskog pokreta socijalne literature, o ulozi književnika Nikole Lopičića u međuratnoj književosti, sudbini i dometima Lopičićevih rukopisa.
Vladimir Vojinović rođen je 1978. godine u Nikšiću. Objavio je četiri romana i knjigu pripovjedaka, kao i veliki broj naučnih radova. 
Doktorirao iz oblasti crnogorske književnosti na Filozofskom fakultetu u Nikšiću. 
Organizator je prvih zajedničkih nastupa crnogorskih izdavača na sajmovima knjiga u Lajpcigu i Frankfurtu. 
Profesor je Crnogorske književnosti XX vijeka na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost na Cetinju, član Matice crnogorske, Crnogorskoga PEN centra i predsjednik Društva crnogorskih izdavača. 
Glavni je i odgovorni urednik časopisa i izdavačke kuće Fokalizator.

Predavanje o hroničaru crnogorskog stradanja Nikoli Lopičiću u utorak

Knjiga „Rasprave o Duklji i Dukljanima“ istoričara Dragutina Papovića predstavljena je sinoć u prostorijama Matice crnogorske u Podgorici. Knjiga je objavljena krajem prošle godine u okviru biblioteke „Studije, kritike, eseji“.
Prema riječima predsjednika Matice crnogorske Ivana Jovovića, Papović je u knjizi „Rasprave o istoriji Duklje i Dukljana“, „usmjerio svoju intelektualnu, odnosno naučnu pažnju na neuralgične tačke crnogorske istorije, gdje je prepoznao eksplicitne tendencije koje su usmjerene ka nasilnoj eksproprijaciji najstarijih slojeva crnogorske kulture &nbsp;i tradicije.“
– Očito je da je izlazak iz štampe ove knjige pokazao da je tematika Duklje, Dukljana, Dukljanskog kraljevstva, Dukljanske nadbiskupije, uopšte dukljanske tradicije bila u domenu nekog problema psihološke prirode generacijama, kako u prošlosti, tako i u sadašnjosti, puno prije nego same pozitivne nauke-istoriografije. U ovoj su publikaciji, između ostalog, demistifikovane nacionalromantičarske koncepcije o karakteru Duklje i Dukljana kao države primorskih Srba ili Crvenih Hrvata, uključujući i one koje propagiraju nenaučna stanovišta, da Albancima pripada eksluzivna istorijska sukcesija nad zaostavštinom ilirskog naroda. Papović je već u naslovu knjige otvorio raspravu suprotstavljajući se sveprisutnom trendu mimikrije u našem javnom diskursu, kojim se navodno ne žele, kako se to kolokvijalno kaže, izazivati dalje podjele u narodu otvaranjem identitetskih pitanja, a zapravo se žele zadržati stereotipi i stare zablude koje rapidno vode regresiji istorijske nauke u Crnoj Gori. Upravo autor svojom radnjom delegitimiše pseudoistorijske narative o Duklji, ukazujući na njenu autentičnost koja je proizašla iz bića posebnog naroda koji je stvorio dukljansku državnu i duhovnu tradiciju – rekao je Jovović.
Istoričarka umjetnosti Tatjana Koprivica istakla je da ko god se na bilo koji način bavi pomenutim periodom zna koliko je složen istraživački put i koliko je u pitanju složen i težak posao, te da je Dragutin Papović to radio „nošen svojim istraživačkim zanosom a ne institucionalno“.
- I sam kolega Papović kaže u uvodu, kao profesor na predmetu Istorija Crne Gore do kraja 12 vijeka na Filozofskom fakultetu u Nikšiću, osnovni udžbenik „Istorija Crne Gore“ gdje je prvi tom objavljen 1967. godine. O političkoj istoriji Duklje u ovoj knjizi postoji osam od 444 strane i to jasno govori kakva je literatura udžbenička i koliko je složeno raditi. Posebno ovih zadnjih godina u okviru predmeta Istorija umjetnosti Crne Gore koji držim na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju termini Duklja i dukljanstvo se doživljavaju pežorativno i dobijamo studentkinje i studente koji miješaju grad, državu i apsolutno dolaze jako slabo potkovani. Čini mi se da je upravo ovaj kontinuitet koji nam kolega Papović predstavlja od grada Dokleje kroz razvitak države Duklje jako važan i da će nam svima biti koristan u novom nastavnom procesu – rekla je Koprivica.
Istoričar Adnan Prekić ističe da je knjiga Dragutina Papovića metodološki i naučni pokušaj da se prekine s nasilnom eksproprijacijom kulturne baštine Crne Gore. On je istakao da je autor ukazao na slabu „zastupljenost i nepreciznost podataka o Duklji u akademskim krugovima koji su s razlogom ili bez, s namjerom ili bez, po pravilu vodili u neke pogrešne interpretacije, u neka pogrešna tumačenja.“
– Ono što je jako značajno je metodološki pristup koji je kolega Papović koristio u pripremi ove knjige, a to je prije svega analiza izvora i svih postojećih radova. Znači ne postoji nijedan relevantan rad koji se bavi istorijom Duklje koji nije bio predmet potpune analize, komparacije s nekim drugim izvorima, potvrđivanje onoga što se može potvrditi i ukazivanje na one stvari koje su nelogične i koje su negdje neprihvatljive za neku savremenu istoriografiju, koje nisu u skladu s onim što su savremena i arheološka istraživanja. Ta polemika, uslovno rečeno, s ranim istoriografskim radovima donosi nam niz novih saznanja i niz nekih novih interpretacija. Posebna vrijednost ove knjige po meni je to što je Papović po prvi put u nekom novijem periodu autor koji je iskoristio apsolutno sve dostupne izvore na engleskom jeziku koji se tiču na određeni način Duklje i istorije Duklje – rekao je Prekić.
Autor je istakao da je u knjizi ukazao na mnoge predrasude ili neodržive konstrukcije. &nbsp;
– Knjiga se ne uklapa u koncepcije kojima se pokušava prisvajanje nasljeđa dukljanske države. To prisvajanje ne ide, jer vidi se da je vještačko. To su bili motivi za pisanje ove knjige, odnosno ovih radova. I sam pretpostavljao da je toliko istoričara prije mene, prije nas, moralo to proučavati. Međutim, iznenadio sam se. Prije svega kroz polemiku ili kroz raspravu s tom literaturom došao sam do nekih odgovora, a za dosta pitanja odgovora i dalje nema – objasnio je Papović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLomkl4-Q8yk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Demistifikovati pseudoistorijske narative o Duklji

Živko Nikolić je uvijek postavljao podneblje i čovjeka jednog naspram drugog i to je važno odredište njegovog stvaralaštva - kazao je reditelj Sead Šabotić na predavanje na temu "Živko Nikolić - kratki rezovi" u organizaciji Matice crnogorske..
Šabotić je, na predvanju koje je održano sinoć u Nikšću, na novi način osvijetlio poetiku jednog od najvažnijih crnogorskih sineasta.
Šabotić je istakao, kako se navodi u saopštenju Matice crngorske, da je Nikolić, kako je i sam tvrdio, bio neraskidivo vezan za zavičaj.
- Da nije zavičaja, da nije Ozrinića, da nije Nikšića on se ne bi bavio filmom i to predstavlja ozbiljno uporište, temelj nečega što će biti njegova estetika - istakao je Šabotić.
Nikolić, kako podsjeća, medijsku pažnju dobija filmom "Ždrijelo" koji je snimljen na jednom lokalitetu iznad Vučja, na gradnici između Nikšića i Šavnika.
- To je jedan interesantan film od nepunih 12 minuta u kom on portretiše lokalno stanovništvo koje tvdi da mu nije tog i tog brda da bi vidjeli svijet. &nbsp;&nbsp;Živko je uvijek postavljao podneblje i čovjeka jednog naspram drugog i to je važno odredište njegovog stvaralaštva. Nešto što prati ljude koji su ostali u tom podneblju, jer tom talasu industrijalizacije i uopšte cjelokupne emancipacije kad su mnoge porodice mogle da pređu sa sela u grad, da ne ostaju u tim malim mjestima, je za Živka bilo jako važno - istakao je Šabotić.&nbsp;
On se, kako dodaje, upravo bavi ljudima koji su donijeli odluku da ostanu i „Ždrijelo“ je jedan od tih filmova.&nbsp;
- I na neki način, koliko god njegovi protagonisti tvrde da su nepravedno ostali, oni vole to svoje selo, to podneblje, i te kako vole sve navike koje prate njihov život - kazao je Šabotić.
Jako je važno, prema njegovim riječima, istaći da se Nikolić bavi antropološkom analizom crnogorskog bića, on promišlja te ljude, i ni na koji način ne pokušava da ih osudi.
- Nikolić je suštinski pripadao takozvanoj beogradskoj školi dokumentarnog filma čiji su viđeniji predstavnici bili crnogorski autori poput Gilića, Bastaća i Škanate - naveo je Šabotić i podsjetio i na film „Bauk“ u kome se Nikolić bavi temom abortusa. &nbsp;
Zaista je fascinantno, kako ističe, da se sedamdeset i neke godine ta priča mogla ispričati u Crnoj Gori i to na jedan vrlo poetičan način.&nbsp;
- Živko je s jedne strane bio autoironičan, a s druge je strane vrlo temeljno pristupao i vrlo ozbiljno promišljao nešto što je jako stravično u crnogorskom društvu, sve te stvari koje su naizgled bile skrivene, on je jako suptilno oživljavao u svojim filmovima - rekao je Šabotić i dodao da su kratki filmovi Živka Nikolića svojevrsna uvertira u dugometražne filmove koji su ga učinili slavnim.

Šabotić: Živko Nikolić uvijek postavljao podneblje i čovjeka jednog naspram drugog

Knjiga „Arheološki lokaliteti Danilovgrada – od praistorije do poznog srednjeg vijeka“ arheologa-konzervatora Boška Ikovića, novo je izdanje Matice crnogorske, navedeno je u saopštenju.&nbsp;
Predmet Ikovićevog istraživanja u ovoj publikaciji su svi do sada konstatovani, arheološki lokaliteti u naznačenom vremenskom okviru na administrativnoj teritoriji opštine Danilovgrad.
– Ovaj rad je koncipiran kao odraz potrebe za klasifikacijom arheoloških nalazišta, njihovom sistematizacijom i preglednom prezentacijom s ciljem njihovog približavanja naučno-stručnoj i laičkoj javnosti u funkciji adekvatnijeg tretmana i valorizacije, navodi autor u rezimeu i dodaje da teritorija opštine Danilovgrad u geološkom, geografskom, klimatskom i hidrografskom smislu predstavlja specifičan, raznovrstan i nadasve povoljan prostor za život, rad i boravak ljudskih zajednica od najstarijih vremena do danas - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Uković dodaje da mnoštvo arheoloških lokaliteta, njihova hronološka raznolikost, pokretni nalazi i samo fragmentarna naučna istraženost opredjeljuju ovaj prostor u rang nezaobilaznih areala državne teritorije Crne Gore, s aspekta arheologije i njoj srodnih naučnih disciplina.&nbsp;
- U prvom redu, nedovoljno je obrađen kontinuitet čovjekovog bivstvovanja na ovom prostoru u odnosu na epohe i civilizacijske smjene, kao i njegov uzajamni odnos s takvim promjenama u ovom okruženju. Kod ovakvog stepena istraženosti, s obzirom na geografske, klimatske, hidrološke i kulturološke aspekte, te brojnost lokaliteta i karakter nalaza, ova teritorija je imala veoma respektabilan značaj u naznačenom periodu, a neopravdano se zanemaruje u istraživačkim projektima – naveo je Iković.
Sporadični prikazi pojedinih lokacija u literaturi i nekoliko sondažnih arheoloških istraživanja, ističe autor, samo fragmentarno osvjetljavaju grandioznu i živopisnu kulturno-istorijsku sliku ove teritorije. Pored markantnih repera ‒ zaštićenih kulturnih dobara, kakvi su: Spuž s citadelom, Martinićka gradina, Koljat, Sige, Zidanice te manastiri Ždrebaonik i Ostrog, ovaj kraj obiluje i znatnim brojem manje poznatih a veoma značajnih lokaliteta i nalaza.
- U prostranom vremenskom okviru, od nekoliko desetina hiljada godina, ovo je pokušaj uspostavljanja svojevrsnog kataloga regije i nalaza s ciljem cjelovitijeg sagledavanja i sublimiranja globalnih kulturoloških i civilizacijskih odrednica. Mapiranjem lokaliteta, deskripcijom karakterističnih i prikazom pojedinačnih nalaza nastoji se potencirati kontinuitet ljudskog bivstvovanja, s akcentom na geografske, komunikacijske i klimatske pogodnosti. Dobijeni rezultati potencijalno bi u budućnosti mogli imati i svoje stručno-ekonomsko opravdanje, formiranjem arheološkog parka i raznovrsnim aktivnostima koje bi se u njemu sprovodile, poput ljetnjih škola namijenjenih kako akademskoj tako i široj zainteresovanoj javnosti – navodi Iković.
Bogato ilustrovana knjiga „Arheološki lokaliteti Danilovgrada – od praistorije do poznog srednjeg vijeka“ objavljena je u okviru biblioteke „Tragovima prošlosti“.
Urednik izdanja je Ivan Ivanović, a stručna konsultantkinja istoričarka umjetnosti Tatjana Koprivica.
Boško S. Iković rođen je 1958. godine u Pančevu. Na smjeru Konzervacija i restauracija slikarskih djela – Kulturološki fakultet na Cetinju, diplomirao je 1986. godine i prvi je diplomirani student ovog fakulteta. Magistrirao je 2017. godine na Istorijskom institutu Univerziteta Crne Gore. Kao viši konzervator u JU Centra za kulturu Danilovgrad – Zavičajni muzej, radio je na poslovima konzervacije i restauracije od 1986. do penzionisanja 2024. godine. Autor je izložbe „Bjelopavlići – kamen kroz vjekove“ (2006), koautor je arheološkog vodiča Danilovgrad (Matica crnogorska, 2011) i stalne izložbene postavke Zavičajnog muzeja Danilovgrad.

Arheološki lokaliteti Danilovgrada Boška Ikovića

„Kad je sve zborilo“, crnogorske narodne basne, druga od četiri antologije crnogorske usmene proze koje je priredio istaknuti montenegrista i antologičar Radoje Radojević u saradnji sa svojim bratom, poznatim naučnikom i istraživačem Danilom Radojevićem, objavljena je u izdanju Matice crnogorske, u okviru nove biblioteke „Crnogorska narodna književnost“, saopšteno je iz Matice.&nbsp;
- Antologija „Kad je sve zborilo“ je prvobitno objavljena 1979. godine u izdanju titogradskog Grafičkog zavoda u čuvenoj biblioteci „Luča“. Urednici tog izdanja bili su Branko Banjević, Sreten Perović i Milorad Stojović, a kao urednici novog izdanja potpisuju se Milovan Radojević i Ivan Ivanović. Knjiga sadrži 95 basni, a autor uvodne studije i pogovora je Danilo Radojević - navode u saopštenju.&nbsp;
Prema zapažanjima Radoja Radojevića, naše narodne basne odlikuju se razvijenošću fabule i pripovijedanja, dijaloga, situacija, dramskih sukoba i obrta, karakternih nijansiranja u govoru i jeziku kod personifikovanja ljudskih osobina i društvenih odnosa.
– U njima je takođe odražen način mišljenja i sistem moralnih vrijednosti Crnogoraca. Knjiški uticaji Ezopovih i ostalih basana daleko su manji nego što su neki autori formalistički tvrdili. Po pravilu, i kad je motiv ili siže zajednički, naša se basna i formom i sadržinom dosta razlikuje, a nije rijetka ni potpuno suprotna poenta izražena kroz drukčije razrješenje. U njima nije nametljivo iskazana moralizatorska ideja, poučnost i sl. Rijetko sadrže moralnu pouku na kraju, koju su očito dodavali zapisivači i priređivači i koju bi, kad se nađe, trebalo izostaviti. Jednom riječju, saopštene su pripovjedačkom tehnikom sveukupne crnogorske usmene proze – navodi se u predgovoru.
- U izdanju Matice crnogorske će se uskoro pojaviti i crnogorske narodne bajke pod nazivom „Vatra samotvora“ (prvobitno objavljene 1976. u izdanju NIP „Pobjeda“), i na kraju crnogorske narodne priče u knjizi „Potopno vrijeme“ (objavljeno 1982. godine) - kazali su u saopštenju.&nbsp;
Projekat će, kako su dodali iz Matice, &nbsp;biti nastavljen izabranim ilustrovanim crnogorskim bajkama namijenjenim najmlađim čitaocima, a planirano je da se priredi i audio izdanje, kao i izbor na engleskom jeziku.&nbsp;
- Cilj navedenog izdavačkog poduhvata je da se ovaj dio crnogorske književnosti i narodnog stvaralaštva približi novim generacijama čitalaca - zaključuju u saopštenju.&nbsp;

"Kad je sve zborilo" objavljena u novom izdanju Matice crnogorske

Matica crnogorska podržala je studentski protest i pridružili se se profesorima crnogorskih fakulteta, umjetnicima i kulturnim radnicima u nastojanju da se jasno identifikuje službena i politička odgovornost za događaje od 1. januara na Cetinju.
- Nakon tragičnih događaja na Cetinju, i vremena u kojemu je bilo najpriličnije zastati u bolu i saosjećanju, crnogorski studenti svojim protestima artikulišu ljudski autentičnu želju da Crna Gora dobije odgovore na sve što se dogodilo, ocijenili su iz Matice crnogorske - naveli su u saopštenju za medije.
To je, kažu, izostalo i nakon gubitka 10 života na Cetinju 2022. godine.
- Ponavljanje ovakvih za Crnu Goru nezapamćenih zlodjela nužno nameće preispitivanje odgovornosti i stručnosti najodgovornijih u Ministarstvu unutrašnjih poslova i Policiji. Crnogorska vlast je obavezna da te odgovore pruži javnosti, i da oni budu rezultat pažljive istrage stručnih ljudi. Bez mržnje i pristrasnosti. U tom duhu Matica crnogorska podržava studentski protest i pridružuje se profesorima crnogorskih fakulteta, umjetnicima i kulturnim radnicima u nastojanju da se jasno identifikuje službena i politička odgovornost za događaje od 1. januara na Cetinju. I ništa manje, za klimu mržnje i netrpeljivosti koja se već godinama politički uzgaja i njeguje u crnogorskom javnom diskursu - ističu iz Matice crnogorske.
Kako navode, ovim i proteklim protestima iz decembra 2024. godine, crnogorski studenti pokazuju na djelu zainteresovanost za suočavanje crnogorskog društva sa sobom, njegovo ozdravljenje i da bi ono moralo postati poželjno za njihov budući život.
- Ovo vidimo i kao priliku da kultura građanskih protesta postane dio naše svakodnevice kojom će se tražiti odgovornost vlasti. Zabrinjava što neki politički akteri ugrožavaju pravo na mirno izražavanje protesta i pribjegavaju diskvalifikovanju njihovih aktera. Posebno ukazujemo na pokušaj dijela struktura vlasti da potpisnike pisama podrške studentskim protestima pripadnika akademske zajednice, umjetnika i stvaralaca diskredituju i svrstaju kao partijske poslušnike bivše vlasti. Visoki procenat samoubistava u Crnoj Gori, saobraćajne nesreće koje često okončavaju smrtnim ishodima, a sada i masovna ubistva koja postaju sve prisutnija, ukazuju na potrebu da se crnogorsko društvo ozbiljno posveti pronalaženju odgovarajućeg načina da se tome suprotstavi. U prvom redu to se očekuje od vlasti, jer su u njihovim rukama pozicije odlučivanja - poručili su iz Matice crnogorske.

Matica crnogorska podržala studente: Identifikovati odgovornost za događaje na Cetinju, vlast dužna da pruži odgovore

Službenici granične policije su na graničnom prelazu Sukobin, pri ulasku u Crnu Goru, kontrolisali i uhapsili F.B.(25) iz Skadra, albanskog državljanina koji se potražuje po međunarodnoj potjernici NCB Interpol-a Visbaden, Savezna Republika Njemačka, saopšteno je iz Uprave policije.
&nbsp;- Međunarodna potjernica je raspisana po naredbi suda u Lajpcigu, radi obezbjeđenja ovog lica u krivičnom postupku, zbog osnova sumnje da je izvršio krivično djelo teška krađa provalom u stan, za koje je Krivičnim zakonikom Njemačke propisana kazna zatvora u trajanju do 10 godina- navodi se u saopštenju.
&nbsp;Iz policije ističu da je F.B. &nbsp;od strane sudije za istrage Višeg suda u Podgorici određen ekstradicioni pritvor, a slijedi dalja komunimacija po ovom predmetu između NCB Interpol-a Podgorica i NCB Interpol-a Visbaden.

Po međunarodnoj potjernici Visbadena uhapšen albanski državljanin pri pokušaju ulaska u Crnu Goru

U Murinu, varoši u pograničnoj zoni sa Republikom Kosovo, prije nekoliko dana osvanuo je skandalozan saobraćajni znak – tabla koja označava u kojem smjeru je Peć, grad na Kosovu, ali pored imena ovog grada nije navedena skraćenica za tu državu, već za Republiku Srbiju – piše SRB. &nbsp; Ovaj znak izazvao je tenzije, s obzirom na to da Srbija ne priznaje državu Kosovo i tvrdi da je to njena teritorija. Crnogorske vlasti od 2020. godine su proruske i prosrpske i na sve načine pokušavaju da ugroze ne samo državnost Crne Gore i njen evropski put, već su podrška vlastima u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040618044_b61762607f37d84739a9421423d247d97eb116af953941fac134018343b903f4.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040618044_b61762607f37d84739a9421423d247d97eb116af953941fac134018343b903f4" data-rendition-name="original" width="1284" height="861" loading="lazy" alt="Nihad Canović"> <figcaption>OČEKUJE BRZU REAKCIJU DRŽAVNIH INSTITUCIJA: Nihad Canović(Photo: Izvor: Portal PlavGusinje.me)Izvor: Portal PlavGusinje.me</figcaption> </figure>  - Upoznat sam sa situacijom i već smo u kontaktu sa nadležnim institucijama kako bismo utvrdili sve okolnosti. S obzirom na to da je vikend, još nijesmo dobili tačne i provjerene informacije. Važno je istaći da je za postavljanje saobraćajne signalizacije na državnim putevima nadležan organ državne uprave, a ne lokalna samouprava – kazao je za Portal ETV Nihad Canović, predsjednik Opštine Plav, kojoj pripada i Murino. Ističe da „ono što je sigurno jeste da je riječ o neodgovornom činu koji s pravom izaziva zabrinutost“.&nbsp; - Opština Plav nije bila upoznata sa postavljanjem tog znaka, nije dala nikakvu saglasnost, niti ima bilo kakvo učešće u ovom postupku. Smatramo ovakvo postupanje neprihvatljivim, posebno ako je imalo za cilj izazivanje međunacionalnih tenzija – što nećemo i ne možemo dozvoliti – poručio je Canović. Plav je, kaže on, sredina u kojoj se godinama gradi i njeguje suživot, međusobno uvažavanje i dobri komšijski odnosi, i ti principi ostaju temelj našeg djelovanja. - Opština Plav će preduzeti sve mjere u okviru svojih nadležnosti da se znak ukloni, a od nadležnih državnih institucija očekujemo brzu i jasnu reakciju – kategoričan je Canović. Građani koji su Portalu ETV poslali fotografije iz Murina kažu da je ovakav saobraćajni znak neprihvatljiva poruka i da očekuju od vlasti da to neće tolerisati. - Nadamo se da će predsjednik Opštine Plav Camović adekvatno reagovati i da neće dozvoliti remećenje dobrosusjedskih odnosa sa Kosovom. Očekujemo i da reaguju državne institucije, ovo ne smije da se dozvoli. Strašno je što taj znak nije uklonjen odmah pošto je postavljen – rekli su naši sagovornici.&nbsp; Prema nezvaničnim informacijama Portala ETV iz plavske opštine, signalizaciju je postavljala firma „Signal“ s kojom je Uprava za saobraćaj potpisala ugovor za taj posao.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040618044_40a6c3d1a99a2a4aea33cd350d2ff2846a6c51a9f123fd59cac1bffb816966e6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025040618044_40a6c3d1a99a2a4aea33cd350d2ff2846a6c51a9f123fd59cac1bffb816966e6" data-rendition-name="original" width="810" height="1080" loading="lazy" alt="Znak u Murinu"> <figcaption>Posao saobraćajne signalizacije pripao konzorcijumu koji predvodi firma „Signal“ iz Sombora</figcaption> </figure>  Prema odredbama Zakona o bezbjednosti saobraćaja „oblik, sadržaj, veličinu, uslove i način postavljanja saobraćajnih znakova propisuje organ državne uprave nadležan za poslove saobraćaja, uz saglasnost Ministarstva“, misli se na Ministarstvo unutrašnjih poslova. Uprava za saobraćaj „Ugovor o građenju“ potpisala je 3. februara ove godine sa konzorcijumom „Signal – Hill construction – geodeting – via project“, kojeg čine „Signal“ d.o.o. Sombor, „Hill construction“ d.o.o. Podgorica, „Geodeting“ d.o.o. Bijelo Polje i „Via project“ d.o.o. Podgorica.&nbsp; U Ugovoru u koji Portal ETV ima uvid, pored ostalog piše, da je izvođač obavezan da za naručioca „izvede radove na unaprjeđenju bezbjednosti saobraćaja – rekonstrukciji saobraćajne signalizacije na važnim raskrsnicama na mreži državnih puteva u Crnoj Gori“... Članom 2 precizirano je da je „izvođač odgovoran za radove i propuste bilo kog podugovarača/podizvođača, njegovog predstavnika ili radnika, kao da su to radovi i propusti samog Izvođača“. Ugovorena cijena radova je 84,133,90 eura bez PDV-a.

Peć je u Srbiji, piše na saobraćajnom znaku u Murinu?!

Predsjednik Liberalno-demokratske partije Čedomir Jovanović izjavio je, ne znajući da je u živom programu, da je član SNS-a i bivši rukometaš Vladimir Mandić na dan velikog protesta u Beogradu, 15. marta, doveo 200 naoružanih pripadnika Atlas obezbjeđenja u Skupštinu grada Beograda.
Jovanović je rekao i da je tokom petnaestominutne tišine, neko pustio zvuk "aviona ili kamiona" iz LRAD-a, tzv. "zvučnog topa".
Nesvakidašnja situacija desila se jutros na televiziji Tanjug, kada je Čedomir Jovanović govorio o velikom protestu održanom 15. marta u Beogradu, ne znajući da je u živom programu.
- Da vam ne bude ovo poslednja emisija, da me ti čačkaš sa topovima. Što praviš to? Što ne pitate Bosance i Snajpere (Marko Bosanac i Slobodan Milutinović Snajper, kontroverzni Novosađani blisku SNS-u, prim N1) šta je bilo. Slušali malo glasniju muziku“, rekao je Jovanović uz ocjenu da je „zvučni top“ samo muka za predsjednika Aleksandra Vučića.
Na pitanje voditelja da li misli da je Vučiću neko „namjestio“, Jovanović je odgovorio: „Ma ne, cijela ta ekipa, sve to. Način na koji se sve to rješava, na koji se sve to brani…“
Zatim je uslijedilo pitanje misli li na javne istupe ministra unutrašnjih poslova Ivice Dačića, na šta je Jovanović rekao da ministar nije ništa znao o „zvučnom topu“.
- Dačić nije kriv, brate, ja sam mu javio. Ja sam mu pokazao LRAD, on nije znao da to postoji. Ja sam mu rekao koliko ima u SAJ-u, koliko ima u (Interventnoj) brigadi, koliko ima u Žandarmeriji. Četiri odreda Žandarmerije imaju po četiri (…) Ali pazi, SAJ nije raspakovao svoj uopšte, SAJ svoj nije raspakovao, a ovi jesu da koriste za komunikaciju kod Skupštine, imali su to, ali su isto tako grunuli sa drugog mjesta- rekao je Jovanović.
Dodao je kako je neko uzeo LRAD i „pustio malo kao da sluša muziku“.
- Pustio grmljavinu, da li kamion ili avion, više nije ni važno, ali pustio tu grmljavinu. Nije udario onim zvučnim topom da izazove povrede i tako, nego samo da ih uplaši, kao da čuješ automobil koji se zaletio u tebe- naveo je lider LDP-a.
<h3>„Mandić doveo 200 naoružanih pripadnika obezbjeđenja“</h3>
Jovanović je kazao i kako su Vučića „ovi njegovi cio dan ložili kako će poslije tišine krenuti napad na Skupštinu i Predsjedništvo“.
- Ma, budalaštine. Koji će ti k*** 200 ljudi naoružanih u Skupštini grada. Brate, bre, bitange i barabe. Ova je, bre, zemlja imala vojsku, ima je i sada. Treba neko da čuva Predsjedništvo, dovedi, brate…- kazao je Jovanović, ali nije završio misao.
Ključan trenutak se, prema njegovim riječima, desio tokom odavanja pošte stradalima u padu nadstrešnice u Novom Sadu, kada su se dogodila tri sinhronizovana incidenta.&nbsp;
- Znaš kad je to puklo, to je puklo u 11. minutu kad se desilo ovo sr***, jer su u tom trenutku krenuli, imaš tri događaja u istom trenutku. U istom trenutku si imao napad na Interventnu brigadu u Dragoslava Jovanovića i iz (Pionirskog) parka. Počinju da lete flaše, kamenje, sve po njima. Intervetna brigada traži da interveniše, Vesko Milić (načelnik policijske uprave Beograd Veselin Milić, prim. N1) kaže – ne, digni štitove, uvuci glavu, imaš šlem, trpi batine- kazao je Jovanović.
Cilj je, kako tvrdi, bio da se isprovocira Interventna da reaguje, zaleti se i da „nastane krš i lom“.
- Imaš drugi paralelni događaj iz Resavske ulice gdje istrčava grupa od njih 40 i zalijeće se na studente, šestorica su uhapšena od tih 40. I paralelno sa ta dva sinhronizovana potpuno događaja, imaš taj zvuk koji je pušten i haos koji je nastao- naveo je Jovanović.
Dodao je i kako je u Skupštini grada Beograda bilo 200 naouražnih pripadnika privatnog Atlas obezbjeđenja.
- Bilo je tih kretena. Oni su došli, ti si imao u Skupštini grada njih 200 koji su ušli u uniformama Atlas osiguranja, pa sam ja našao Gurija (Gorana Radosavljevića Gurija, bivšeg generala srpske policije, prim. N1) na Zlatiboru, jer je to bilo njegovo osiguranje, on je prodao to prije godinu dana. I onda sam zvao Dačića i Dačić je postavio oko Skupštine grada policiju. To su oni, Vlada Mandić ih je tamo doveo. Oni nisu izašli uopšte iz Skupštine grada, bilo ih je 200 naoružanih, i Dačić je rekao – ja neću dozvoliti da izađu. I nisu dozvolili- naveo je Jovanović.
Zatim je zbunjen upitao da li je počela emisija i jesu li u programu, kada mu je voditelj odgovorio potvrdno, Jovanović je rekao: „Nisi normalan, stvarno.“

Čeda Jovanović nije znao da je uživo u programu: Govorio o zvučnom topu i 200 naoružanih pripadnika obezbjeđenja u gradskoj Skupštini

Uslijed jakih udara vjetra došlo je do pada stuba javne rasvjete na bulevaru dinastije Petrovića preko puta Eko pumpe u Šušanju. Srećom nije bilo povrijeđenih, prenosi Primorski portal.
- Radi bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju i građana, javna rasvjeta u tom dijelu naselja biće privremeno isključena. Ekipe nadležne službe će već sjutra izaći na teren kako bi izvršile sanaciju i vratile rasvjetu u punu funkcionalnost- naveli su iz &nbsp;DOO Komunalne djelatnosti Bar.
Iz ovog preduzeća su zahvalili saobraćajnoj policiji i građanima koji su odmah reagovali i pomjerili stub na bezbjednu lokaciju, kako bi se spriječila eventualna opasnost usljed uključivanja napona tokom večernjih sati.

Bar: Jak vjetar oborio banderu

Agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli su sa kupovinom glasova - tvrde za Portal ETV sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom.
<h2>VAUČERI ZA IZBORE</h2>
- Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu
koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – tvrde naši sagovornici.
Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori.
<h2>,,OSTROŠKI MARATON“</h2>
Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača.
- Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozoravaju sagovornici Portala ETV.
Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu.
- Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kažu naši sagovornici.
<h2>NEDAVNA ISTORIJA PREVARE</h2>
Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD.
Nikšić su te godine „opsadirali“ Vučićevi ljudi za specijalne zadatke, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture. Vučićevi izaslanici Vladimir Mandić, Milan Nikolić, Predrag Rajić, te sin Milorada Dodika (predsjednika entiteta BiH – Republika Srpska) - Igor Dodik vodili su kampanju pritisaka i zastrašivanja birača. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura.
Aktivno je bila uključena i Crkva Srbije, čije svještenstvo je, takođe, agitovalo za ovu koaliciju.
<h2>PRIVOĐENJA I PUŠTANJA NA SLOBODU</h2>
Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac.
Na informativni razgovor privedeni su tadašnji član Glavnog odbora Vučićeve Srpske napredne stranke i bivši rukometni reprezentativac Vladimir Mandić, bezbjednosno interesantna osoba Dane Šijan iz Beograda, zatim Nemanja Bogdanović iz Sarajeva, Aleksandar Jokić iz Beograda, kao i tadašnji poslanik Demokratskog fronta u Skupštini Crne Gore Milo Božović, te Slobodan Lalović iz Foče, Dejan Puhalo iz Trebinja, Blagdan Madžić iz Foče i Miroslav Vujović.
Petanestak dana prije ovih privođenja policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada.
Vučić je uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević.
Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.
Ove godine nema u toj mjeri otvorenog i brutalnog pritiska iz Srbije na izborni proces u Nikšiću, ali kako se kampanja privodi kraju, novac za kupovinu glasača je, očito, stigao, kako se ništa ne bi prepuštilo slučaju.

Glasačima dijele bonove od po 3.500 KM za trgovinu građevinskog materijala na stovarištima u BiH?

Sukob u Demokratama Alekse Bečića, potpredsjednika Vlade, eskalirao je do tačke bez povratka, tvrde izvori Portala ETV bliski ovoj partiji, ističući da su Bečić i ideolog stranke Boris Bogdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – tvrde naši izvori. M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964" data-rendition-name="original" width="900" height="599" loading="lazy" alt="Bečić i Bogdanović"> </figure>  Upravo te večeri Demokrate su odlučivale o nosiocu liste, a prema pouzdanim informacijama M portala, Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je, kako su prenijeli mediji, odlučeno i da Nemanja Vuković bude novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Koprivica je rođeni Nikšićanin i upravo on je najuticajnija ličnost ove partije u gradu pod Trebjesom. Duže od godine, špekuliše se sa informacijama, da su Koprivica i ministar odbrane Dragan Krapović, takođe funkcioner Demokrata, u sukobu sa Bečićem i Bogdanovićem, ali njih dvojica to negiraju. Uz njih, kako su ranije objavili mediji, i predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić, bivši ministar turizma Vladimir Martinović nijesu saglasni sa partijskom politikom koju kreira Bogdanović. U junu prošle godine, Koprivica je negirao da će sa još nekoliko nezadovoljnih funkcionera Demokrata formirati novu stranku Progres. - U potpunosti su netačni i zlonamjerni navodi portala Adria da osnivam politički subjekt koji će nositi naziv „Progres“ – napisao je on tada na mreži Iks. Portal Adria tvrdio je da su uz Koprivicu stali Vladimir Martinović, Nikola Rovčanin i još nekoliko funkcionera. Mediji su i u martu prošle godine objavili da je došlo do raskola u Demokratama i da Koprivica i Martinović napuštaju stranku. Vladimir Martinović i jeste otišao iz partije, ali u julu, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Spreman „svilen gajtan“ za Moma Koprivicu

U nikšićkom biračkom spisku ima hiljade fantom birača ili birača koji se „uvoze“ iz Srbije i entiteta Bosne i Hercegovine - Republika Srpska – upozorila je nezavnica odbornica u Skupštini opštine Nikšić Tatjana Knežević Perišić. Ona je, u saopštenju dostavljenom Portalu ETV, pitala „odakle 57.589 birača, ako je na popisu stanovništva 2024. godine utvrđeno da u Nikšiću živi 66.725 stanovnika, od čega je djece do 15 godina 10.909 popisanih, a od 15 do 19 godina 3.869. <h2>Zabrinjavajući podaci</h2> - Prevedeno u brojke, samo ako odbijemo ovu brojku djece do 15 godina, jer, logično, ne mogu glasati, onda bi u biračkom spisku ostalo 55.816 upisanih birača, a ne 57.589. A ako odbijemo bar 2.500 koliko bi otprilike trebalo biti djece od 15 do 17 godina, onda bi brojka upisanih bila negdje oko 53.000 birača – kategorična je Knežević Perišić. Podsjetila je da je Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo da je broj birača „u zaključenom biračkom spisku na dan 2. april 2025. godine 57.589 birača“, što je, objašnjava, više nego što je isti organ saopštio 17. januara 2025. godine, kada je opštini Nikšić i Službi za saradnju, poslove predsjednika i informisanje dostavio informaciju da je u biračkom spisku opštine Nikšić upisano 57.544 birača. Ta informacija je, dodaje ona, proslijeđeno svim odbornicima na uvid. - Ako pretpostavimo da je ovih 45 birača više, možda, oni koji su navršili 18 godina, javnosti i institucijama zaduženim za vođenje biračkog spiska, upućujem pitanje: Odakle ovoliko upisanih u birački spisak opštine, koja prednjači u iseljavanju građana, kada je Crna Gora u pitanju – istakla je Knežević Perišić. Kategorična je da u nikšićkom biračkom spisku ima hiljade fantom birača ili birača koji se „uvoze“ iz Srbije i entiteta BiH - Republika Srpskea, uz podsjećanje da je Koalicija „Evropski tim za Nikšić“, još 2021. godine podnijela prigovor za oko 920 birača koji su upisani u tri biračka spiska, u dvije države i jednom etnitetu, i koji, kao takvi, nijesu imali pravo glasa u Nikšiću.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250404170456_f1ff411ea5ed36812853e5bc60b11792f5d824e336f14c641249d8f3c3cfcc1e.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250404170456_f1ff411ea5ed36812853e5bc60b11792f5d824e336f14c641249d8f3c3cfcc1e" data-rendition-name="original" width="2048" height="1536" loading="lazy" alt="Nikšić"><figcaption>JE LI PRIPREMLJEN TEREN ZA KRAĐU IZBORA: Nikšić(Photo: RTNK/Milan Šapurić)</figcaption></figure>  - Ta prijava je, naravno, odbačena, a OIK, DIK, MUP, tužilaštvo i sudstvo se nijesu bavili imenima koja smo tada dostavili. Stoga ponovo izražavam sumnju u regularnost predstojećih izbora tim prije što se od 2008. do kraja 2022. iz Nikšića odselilo 8.700 građana, doselilo 4.582, a da je samo od januara do kraja oktobra 2023. godine trajno otišlo još 1.064 građana, dok se doselilo njih 357, što je najveći odliv stanovništva u cijeloj Crnoj Gori – upozorava Knežević Perišić. Nikšić je, dodaje ona, za 12 godina napuštilo više od 6.000 stanovnika, natalitet je u konstatnom padu, mortalitet veliki, pa pita otkuda onda ovoliki broj upisanih birača? - Jer, po zvaničnim statistikama MUP-a i MONSTAT-a, (dakle 57.589 u biračkom spisku, plus 10.909 djece do 15 godina, plus oko 2.500 onih do 18 godina) ođe živi bar 71-000 ljudi! KAKO? Da li zato nikšićka vlast ne brine oko rezultata izbora, iako znaju, po svim raspoloživim anketama, da građanska i suverenistička opcija ima većinu – zaključila je Knežević Perišić. <h2>Uticaj stranih država</h2> Portal ETV objavio je prije nekoliko dana informaciju da su agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli sa kupovinom glasova, a što tvrde naši sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom. - Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – rekli su oni.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022007020_6285fcf3ba19bdbb1e441f9555390450b5bce0c7d2988b05d2ea5f2ecb025613.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022007020_6285fcf3ba19bdbb1e441f9555390450b5bce0c7d2988b05d2ea5f2ecb025613" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="MUP Zgrada"><figcaption>BEZ REAKCIJE NA RANIJE PRIJAVE: Ministartsvo unutrašnjih poslova(Photo: Portal ETV/Anja Ivanović)</figcaption></figure>  Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori. Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača. - Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozorili su sagovornici Portala ETV. Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu. - Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kazali su naši sagovornici. Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD. Nikšić su te godine „opsadirali“ ljudi za specijalne zadatke predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture i Crkva Srbije. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura. Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac. Osim toga, policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada. Vučić je tada uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević. Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.

Knežević Perišić: Odakle 57.589 birača, ako je na popisu bilo 66.725 stanovnika, od čega djece do 15 godina 10.909

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

Tag: matica-crnogorska