Zbornik literarnih i likovnih radova učenika crnogorskih osnovnih i srednjih škola na konkursu povodom 21. maja, Dana nezavisnosti Crne Gore 2025. godine pod nazivom „Trajanje u kamenu“ novo je izdanje Matice crnogorske.
- Ova manifestacija ima već prepoznatljivu tradiciju. Ogranak Matice crnogorske u Herceg Novom je raspisao prvi likovni konkurs povodom Dana nezavisnosti Crne Gore 2012. godine, a zatim je proširen i na literarni i muzički. Tokom 2024. godine konkurs je obuhvatio i gradove Podgoricu, Cetinje, Nikšić, Danilovgrad, Šavnik i Berane, a 2025. pridružuju se i Rožaje i Bar- istakli su iz Matice,
Žiri su činili istaknuti prosvetni radnici, likovni, dramski i književni stvaraoci, muzički umjetnici i kulturni poslenici: Žana Karadžić, Marija Šušter, Jovan Mališić, Avdo Nurković, Boris Đurović, Stevan Koprivica, Bogdan Musović, Darko Vlaović, Jelena Popović, Sara Vujović, Bosiljka Kulišić, Ivan Derzhiev, Irena Mijušković, Ana Vasić, Maja Žmukić, Linda Poznanović, Lara Bubanja, Đuro Poznanović, Tijana Rakočević, Danka Vuletić, Jasmina Nikčević, Luka Lagator, Vesko Pejović, Maja Šofranac, Rajko Radulović i Slavka Daković.
Konkurs se svake godine raspisuje na zadatu temu vezanu za Crnu Goru, s ciljem da inspiriše rodoljubivi odnos učenika prema domovini i podstakne njihovu kreativnost. Prema riječima urednica i koordinatorki konkursa, Dragane Erjavšek i Jelene Medojević-Orlandić, njegova svrha je da ojača povezanost mladih sa kulturno-istorijskim nasljeđem Crne Gore i da ih podstakne na promišljanje o vrijednostima koje čine njen identitet. Prošlogodišnja tema, „Trajanje u kamenu“, pružila je učesnicima priliku da razmišljaju o postojanosti, tradiciji i duhovnoj snazi koja oblikuje crnogorski prostor i duh – o svemu onome što je, poput kamena, trajno i neuništivo.
– Ovaj Zbornik obuhvata nagrađene literarne i likovne radove učenika, koji na autentičan i raznovrstan način izražavaju svoje viđenje teme. Njihova mladalačka razmišljanja, iako ponekad nesavršena, dragocjena su i iskrena svjedočanstva o načinu na koji mladi osjećaju i tumače svijet oko sebe. Simboli trajanja i kamena – dva ključna pojma iz naslova – u njihovim radovima dobijaju različite oblike: kroz slike predaka, starih gradova i kamenih kuća, kroz motive duhovnosti, slobode i univerzalnih vrijednosti, ali i kroz stihove nadahnute Njegošem. Većina ovih mladih pjesnika, pripovjedača i slikara ovom prilikom prvi put javno objavljuje svoje radove – navodi se u predgovoru urednica.
Zbornik je grafički oblikovala profesorica Suzana Pajović sa Fakulteta likovnih umjetnosti Univerziteta Crne Gore na Cetinju, a izdanje u ime izdavača potpisuje ivan Ivanović, generalni sekretar Matice crnogorske.
- Vjerujemo da će prezentovani nagrađeni radovi nadahnuti i buduće generacije da misle, stvaraju i pišu, jer samo pisana riječ ima moć da traje – baš kao što traje kamen, ističe se u predgovoru zbornika „Trajanje u kamenu“.
Primjerci zbornika biće uručeni nagrađenim učenicima, njihovim mentorima i školama u narednih nekoliko dana kao poklon na početku drugog polugođa.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Matica crnogorska: Objavljen zbornik učeničkih radova ''Trajanje u kamenu'

Udruženje Zajednica Crnogoraca u Albaniji organizovalo je u luci Medova obilježavanje 110. godišnjice tragedije u albanskom zalivu San Đovani di Medova, u kojoj je u zoru 6. januara 1916. godine stradalo 385 crnogorskih dobrovoljaca. Riječ je o iseljenicima iz Amerike i Kanade koji su, pod pokličem – Naprijed za Crnu Goru! – krenuli da pomognu odbrani svoje domovine, ali su izgubili život u brodolomu broda Brindizi, koji se često naziva i – Crnogorski Titanik. Delegacija Matice crnogorske, u sastavu predsjednik Ivan Jovović, generalni sekretar Ivan Ivanović i predstavnik barskog Ogranka Matice crnogorske Neđeljko Đurović, koja od 2019. godine zvanično prisustvuje ovom činu odavanja počasti, zajedno sa brojnim delegacijama i građanima položila je vijence u more, u znak sjećanja na stradale crnogorske rodoljube. Iako se inicijativa za postavljanje spomen-ploče ovim herojima pominje godinama, obilježje do danas nije postavljeno. U ime Matice crnogorske prisutnima se obratio predsjednik Ivan Jovović, ističući da sjećanje na najveću pomorsku, a ujedno i ratnu tragediju koja je u jednom danu zadesila crnogorski narod, ne smije i ne može izblijedjeti. – Obavezni smo, ne samo pred istorijom već i pred budućim generacijama, da ovo mjesto učinimo markerom nacionalnog i državnog identiteta, simbolom patriotskog čina jedne generacije crnogorskih iseljenika kojima su u brodolomu potopljene sve nade da će pomoći odbrani svoje domovine. Nažalost, njihova lična tragedija ubrzo je postala i kolektivna, ne samo zbog neprijateljskih dejstava austrougarskih trupa, već i zbog licemjernog odnosa tzv. saveznika prema Kraljevini Crnoj Gori – kazao je Jovović, dodajući da je naša – plava grobnica – decenijama bila institucionalno zapostavljena.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026010614014_2326cf3710977360e2f27a8268f1e221f5ae6e74140e2aef0eee604b2c48f9d8.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026010614014_2326cf3710977360e2f27a8268f1e221f5ae6e74140e2aef0eee604b2c48f9d8" data-rendition-name="original" width="641" height="854" loading="lazy" alt="medova"><figcaption>Foto: matica crnogorska</figcaption></figure>  On je upozorio da se poštovanje prema crnogorskim žrtvama ne može očekivati od drugih ukoliko ih sama država ne čuva i ne njeguje. – Ne možemo tražiti od susjeda ili međunarodnih subjekata da poštuju crnogorske žrtve ako mi sami to ne činimo. Gdje su danas, i gdje su bili prethodnih godina i decenija, najviši državni funkcioneri, intelektualci, naučni i kulturni radnici? Zašto nikada resorno ministarstvo nije organizovalo đačke i studentske posjete ovom mjestu trajnog pijeteta? Mnogo je otvorenih pitanja i nedoumica, uključujući i one koje se odnose na istorijske kontroverze ove tragedije. Matica crnogorska ne želi samo da riječju i slikom čuva sjećanje na medovske stradalnike, već ovim putem stavljamo na raspolaganje i stručnu, kao i finansijsku pomoć za realizaciju projekta postavljanja dostojnog spomen-obilježja u lučkom akvatorijumu Medova – poručio je Jovović. Obilježavanju su prisustvovali i predstavnik crnogorske manjine u Vladi Albanije Marinko Ćulafić, otpravnik poslova u Ambasadi Crne Gore u Tirani Pavle Karanikić, kao i delegacija UBNOR-a Bar, u čije ime se prisutnima obratio sekretar Vukan Vujačić. Sjećanje na veliko crnogorsko stradanje u Medovi, kao i godišnjica Božićnog ustanka, obilježeni su i na Cetinju, gdje su predsjednik cetinjskog Ogranka Matice crnogorske Luka Lagator i sekretar Ogranka Vesko Pejović položili cvijeće na spomenik – Lovćenska vila – i na Spomenik crnogorskim ustanicima u Bajicama.

Vječna slava crnogorskim rodoljubima

Novogodišnjim koncertom učenika osnovnih muzičkih škola iz Herceg Novog i Budve Matica crnogorska je u prostorijama svog Ogranka u Herceg Novom zaključila programski dio aktivnosti za 2025. godinu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122710120_c9404ec57a77bc9e3d694bd87a6bd15bd92cf1d9734669d60497ba45ecadf88f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025122710120_c9404ec57a77bc9e3d694bd87a6bd15bd92cf1d9734669d60497ba45ecadf88f" data-rendition-name="original" width="643" height="854" loading="lazy" alt="Novogodišnji koncert u Herceg Novom"> <figcaption>Novogodišnji koncert u Herceg Novom(Photo: Matica crnogorska)</figcaption> </figure>  Na koncertu su nastupili učenici gitare iz klase profesora Nikolasa Morete iz Budve: Danil Avrosimov, Darija Tomanović i Uroš Pajković. Učenice Iskra Zloković i Kaja Krivokapić iz klase prof. Jelene Popović svirale su svoje violine, a predstavili su se i mladi pijanisti iz klase Petre Jović: Mario Brkić, Zana Sabirova, Milica Vlaović i Stefan Martinović.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122710120_d5cceece3191868a37846f01c88a1436d9e4fb387ebf0158f5175fb35a477268.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025122710120_d5cceece3191868a37846f01c88a1436d9e4fb387ebf0158f5175fb35a477268" data-rendition-name="original" width="854" height="643" loading="lazy" alt="Novogodišnji koncert u Herceg Novom"> <figcaption>Novogodišnji koncert u Herceg Novom(Photo: Matica crnogorska)</figcaption> </figure>  Svoje umijeće na harmonici pokazali su polaznici klase Bosiljke Kulišić: Mila Stanojević, Sergije Šuberić, Vasilije Dragojlović, Jovan Janda, Petra Stanojević i Goran Vasović.&nbsp; Na repertoaru su bila djela Ramoa, Hajdna, Burgmilera, Šostakoviča, kao i obrade tradicionalnih crnogorskih pjesama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122710120_de097d35ea2a511360ab4c16c578b34554e651f882cdcbae269ce366f3234394.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025122710120_de097d35ea2a511360ab4c16c578b34554e651f882cdcbae269ce366f3234394" data-rendition-name="original" width="748" height="535" loading="lazy" alt="Novogodišnji koncert u Herceg Novom"> <figcaption>Novogodišnji koncert u Herceg Novom(Photo: Matica crnogorska)</figcaption> </figure>  &nbsp;

Ramo, Hajdn, Burgmiler i Šostakovič u izvedbi učenika iz Herceg Novog i Budve

Iz štampe je izašao 103. broj časopisa „Matica“, koji otvara tekst Novaka Adžića o sudskim procesima protiv crnogorskih rodoljuba 1925. godine. O knjizi „Hrišćanstvo u crnogorskom duhovnom identitetu“ Ilije Veleva piše Valentina Mironska-Hristovska, ulogu crnogorske crkve u odbrani države tematizuje Jovan Đuranović, a o odnosima Crne Gore i Svete Gore piše Petar Lekić, saopšteno je iz Matice crnogorske.
O predlogu rehabilitacije dinastije Petrović-Njegoš u tekstu „Valja znati što se smije htjeti“ piše Radovan Radonjić, dok se etičkim položajem savremenog čovjeka bavi Čedomir Bogićević.&nbsp;
- Dragutin Papović piše o Duklji i Zeti u spisima Nemanjića, a o susretu Kralja Nikole i Nikole Pašića 1915. godine piše Ivan Martinović. Stradanje crnogorskih muslimana krajem XX vijeka sagledava Jovan Muhadinović. Radom dr Petra Orahovca u Bugarskoj bavi se Petko Mangačev, a obnovu putne infrastrukture u Crnoj Gori nakon Drugog svjetskog rata analizira Velizar Radonjić - navodi se u saopštenju.
Arhitektonsko djelo Svetlane Kane Radević aktuelizuje Aleksandar Ašanin.&nbsp;
- O odnosu jezičke norme i govora u crnogorskom jeziku piše Novica Vujović. Poeziju Radosava Ljumovića analizira Sofija Kalezić. O filmskom jeziku i društvenoj metafori u djelima Vlatka Gilića piše Sead Šabotić, a o filmu „Ja, Kuba“ Mihaila Kolotozova piše Rajko Radović - kazali su iz Matice crnogorske.
Muziku u opusu Voja Stanića sagledava Vanja Vukčević, a period od opereta do nove domaće drame analizira Luka I. Milunović.
- &nbsp;Svetozar Savić istražuje nazive vinskih mjera i sudova u statutima Budve i Kotora. Časopis zatvara V nastavak teksta o crnogorskoj vojnoj istoriji Srđe Martinovića - naveli su iz Matice crnogorske.&nbsp;

Objavljena jesenka sveska časopisa "Matica": O sudskim procesima protiv crnogorskih rodoljuba, ulozi crnogorske crkve u odbrani države, odnosima Crne Gore i Svete Gore...

„Autobiografija“ Ranka Radovića je pripovijest o porodici i martinićkom siromaštvu, neizmjernoj ljubavi i oslanjanju na najbliže, o ponosu, o školovanju i uspjehu, ali i o dilemama i odlukama koje nije bilo lako donositi, a na kraju i o talentu i profesionalizmu u oblasti koja je u isto vrijeme i umjetnost i vještina, rečeno je sinoć u Danilovgradu na promociji intimnih zapisa istaknutog arhitekte.&nbsp;
O ovoj knjizi koju je nedavno Matica crnogorska objavila govorila je struka, prijatelji zajedno sa izdavačem i porodicom.&nbsp;
Arhitektica Slavica Stamatović-Vučković osvrnula se na Radovićevu emancipatorsku ulogu i njegova brojna predavanja koja je održao diljem Jugoslavije.
– Većina tih predavanja nijesu bila uopšte plaćena, možda bi ga neko pozvao ili eventualno platio smještaj, neki dio troškova, ali on je sve to radio tako srdačno, tako srčano, strastveno i s ogromnom ljubavlju za arhitekturu, za profesiju, prije svega sa željom da prenese svoje znanje na mlađe ljude i da učini da arhitektura bude vidljiva, prisutna u jugoslovenskom kontekstu – rekla je Stamatović-Vučković.
Arhiteksta iz Zagreba Krešimir Rogina istakao je da je arhitektura elitna djelatnost, ma koliko siromašna bila i o Radoviću, svom mentoru s magistarskih studija, govorio je prije svega kao o umjetniku.&nbsp;
– Da bismo sačuvali njegov duh trebamo emanirati Ranka Radovića kroz sebe, kroz ono što nam poručuje ovom knjigom: da trebaš biti ne bolji čovjek, nego samo čovjek – rekao je Rogina i uporedio Radovića s velikanima umjetničke scene i pop-kulture, Belmondom, Pikasom i Dejvidom Bouvijem.&nbsp;
Rankove misli nijesu bile sterilne, ograđene, frazerske, nepotrebne, misli radi misli, rekao je politikolog Čedomir Čupić i dodao da je Radović bio „sastavljen od darova kao što je kuća sastavljena od cigala“.&nbsp;
– Priroda i bog s njim su ljude darivali, a on je taj svoj dar dijelio s drugima. Njegova nesebičnost u darivanju strasno se i voljno umnožavala u drugima – rekao je Čupić.&nbsp;
Urednik izdanja Marko Špadijer istakao je da se Radović u svojoj „Autobiografiji“ predstavio kao pisac izvanredne memorije i slikovitih opisa situacija.&nbsp;
– Ova autobiografska kazivanja se završavaju 1991. godine, kada je Ranko imao 56 godina, a on je živio još 14. To je bio najdramatičniji period raspada Jugoslavije, osjećao se strancem u domovini i šteta što o tom periodu nemamo neke njegove zapise – rekao je Špadijer.&nbsp;
Publicista Rajko Radović, sin istaknutog arhitekte, podvukao je da je vrlo bitno da tu knjigu ne vidite samo kao autobiografiju, već kao neki trag u vremenu.&nbsp;
– Mislim da Ranko nikada Martiniće nije doživljavao kao selo, on je doživljavao crnogorska brda kao neku vrstu prirodne arhitekture, doživljavao je ta brda kao građevine. Mislim da je njegov stav bio borben, da je bio ratnik. Mislim da je za Martiniće bitna bila bitka na Martinićima gdje su se Crnogorci odbranili od otomanskog nadiranja i da je ratnički duh i stav ključ za shvatanje Ranka – rekao je Radović.&nbsp;
Promociju je pratila izložba odabranih radova studenata III godine Arhitektonskog fakulteta (2024/25) izrađenih u okviru predmeta Teorija arhitekture 3, koji je vodila učesnica promocije prof. dr Slavica Stamatović-Vučković, pod nazivom „Živi prostor – omaž prof. Ranku Radoviću“.
Kompletan snimak promocije Radovićeve „Autobiografije“ dostupan je na zvaničnom Jutjub kanalu Matice crnogorske.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dd9JF48XiciE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Crnogorska brda doživljavao kao vrstu prirodne arhitekture

Nakon Kotora, Bara i Podgorice, izložba Matice crnogorske „Kult Blažene Ozane Kotorke“ otvorena je sinoć u Herceg Novom, a izložbu je otvorio predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovović koji je na samom početku odao počast jednoj od autorki teksta kataloga Milevi Pejaković-Vujošević, nedavno preminuloj predsjednici kotorskog Ogranka Matice crnogorske.&nbsp;
 
– To je veliki gubitak ne samo za Maticu crnogorsku već i za crnogorsku kulturu, imajući u vidu njen intelektualani i radni angažman, naročito njen doprinos sa pozicije dugogodišnje direktorice Pomorskog muzeja u Kotoru. Iskreno posvećena svom poslu, zaštiti i prezentaciji kulturne baštine Crne Gore, svoju profesionalnu djelatnost je okončala projektom za koji je smatrala da je neophodno da bude sastavni dio naše kolektivne memorije – Kult Blažene Ozane Kotorke – rekao je Jovović. 

Izložba je, prema riječima Jovovića, projektni zadatak Matice crnogorske koji je rađen s željom da tokove srednjovjekovne sakralne baštine Crne Gore, gdje Kult Blažene Ozane Kotorke zauzima posebno značenje, učine dostupnim, kako široj, tako i stručnoj javnosti, u zemlji i inostranstvu.&nbsp;
 
– Na ovoj postavci akumulirane su memoralije na Blaženu Ozanu Kotorku, koje su nastale tokom stoljeća u istorijskim spisima, književnim djelima, likovnoj i muzičkoj umjetnosti, uključujući fotografije nastale povodom ceremonije – poblaženja iz 1930. godine – rekao je Jovović.
Dodao je da izložba, uz prateći katalog predstavlja presjek društvenog života srednjovjekovnog Kotora, obuhvata najvažnije sastavnice Kulta Blažene Ozane Kotorke.&nbsp;
 
– Ova blaženica je, uz patrona grada i Kotorske biskupije Svetog Tripuna, i prije zvaničnog dekreta njenoj beatifikaciji od strane Svete Stolice 1927. godine, tokom minulih vjekova bila ličnost koja predstavlja neizostavni marker duhovnog identiteta Kotora, Boke i savremene Crne Gore. Njen kult je bio prisutan i duž Dalmacije, kao i u rodnoj Crnoj Gori, Lješanskoj nahiji, selu Relezi, gdje su je pravoslavni nazivali „Svetom Odivom“, s kojom su, po narodnom kazivanju, mještani ovog sela bili u srodstvu – rekao je Jovović. 

Katarina Kosić u dokumentima crkve, a u narodnom predanju Jovana Đujović, kao mlada crnogorska pastirica je došla u slobodni Kotor, s obzirom da je njena domovina pala pod osmansku vlast, i smjestila se u znamenitu kotorsku plemićku porodicu Buća, u kojoj je stekla prva znanja o katoličkoj vjeri. Potom je postala „ponizna kćer svetog Dominika“, odnosno monahinja dominikanskog reda, što je ostala do kraja života, provodeći ga u pokori i strogom postu.&nbsp;
 
– Na osnovu više hagiografskih izvora, kao i brojne stručne literature, upoznati smo sa životom i djelovanjem Blažene Ozane, s obzirom da su njeni savremenici zabilježili da su od kotorskih biskupa, preko predstavnika civilnih vlasti, pa do običnih građana od ove blaženice tražili savjet, utjehu i preporuku. Među svim tim radnjama i čudima, ostalo je zapisano jedno od njenih proročkih prikazanja upućeno Kotoranima prilikom opsade grada od strane osmanske vojske 1539. godine, predvođene Hajrudinom Barbarosom, gdje je smireno bodrila sugrađane riječima: „Borite se hrabro, budite uvjereni da će grad biti spasen“ – rekao je Jovović.&nbsp;
 
Istoričarka umjetnosti Radojka Abramović, koautorka teksta kataloga se osvrnula na najvažnije momente iz životopisa Blažene Ozane.
 
– Poput ptice, na svojim duhovnim krilima Blažena Ozana preletjela je beskrajno kameno more, vrhove Prokletija, zeleno plavu vodu Skadarskog jezera, Zetsku niziju i svoja krila svila u srednjovjekovnom Kotoru, pod vrletnim liticama brijega Sv. Ivan. Njena milost teče i poslije tjelesne smrti, jer Bog ne gleda na plemstvo roda, nego na plemenitost duše. Potrebno je još jedno njeno osvjedočenje u čudima pa da ova Blaženica dobije status svetice. Bez vjernih duša, ona je poput kraljice bez trona, zato joj se s nadom i strepnjom molimo i ona će nam uslišiti molitve. Na dan njenog upokojenja 27. aprila miriše pitasfor nadomak crkve, čini se miriše duša velike Blaženice. Njeno porijeklo, mošti koje počivaju u Kotoru, na granici Istoka i Zapada, mjesto je sticanja sjedinjene braće, pripadnika obije crkve. Poštovanje prema njoj najbolje ćemo izraziti naslijeđujući apostolsku ljubav prema Bogu i bližnjima. Ona je i putokaz kako da podesimo zemaljski život razvijajući ljubav i smisao žrtve, kao preduslov vječnog spasenja – rekla je Abramović.
 
U muzičkom dijelu programa nastupili su klarinetistkinja prof. Lara Bubanja i pijanista prof. Đuro Poznanović.
 
Zainteresovani građani izložbu „Kult Blažene Ozane Kotorke“ mogu pogledati do kraja decembra.

Izložba „Kult Blažene Ozane Kotorke“ otvorena u prostorijama Matice crnogorske u Herceg Novom

Izložba „Kult Blažene Ozane Kotorke“ koju je priredila Matica crnogorska biće otvorena u srijedu, 3. decembra u 18 sati u prostorijama Matice crnogorske u Herceg Novom (Njegoševa 47), saopšteno je iz Matice crnogorske.
Izložbu će otvoriti predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovović, a o kultu crnogorske svetice govoriće i istoričarka umjetnosti Radojka Abramović, koautorka kataloga. U muzičkom dijelu programa će nastupiti klarinetistkinja prof. Lara Bubanja i pijanista prof. Đuro Poznanović koji će izvesti dvije ranobarokne kompozicije.&nbsp;
- Izložba „Kult Blažene Ozane Kotorke“ na crnogorskom i engleskom jeziku, na 23 ilustrovana panoa dimenzija 70 x 100 cm, prikazuje život i duhovnu izuzetnost crnogorske čudotvorke i svetice Blažene Ozane rodom iz Lješanske nahije. Katarina Kosić (prema nekim predanjima Jovana Đujović), rođena 25. novembra 1493. godine, u svojoj 14. godini dolazi u Kotor gdje počinje da služi u kući kotorskog plemića, vijećnika i sudije Aleksandra Buće i njegove žene Marine (rođene Bizanti). Nakon sedam godina, 1515, prišla je trećem redu svetog Dominika kad je i položila zavjet siromaštva, čistote i poslušnosti i promijenila svoje kršteno ime u Ozana. Plemenitosti i posvećenosti Blažene Ozane Kotorke koja je brinula o siromašnima, vremenom su dodata i brojna čudotvorstva. Provela je pedeset i dvije godine stroge pokore, a preminula je 1565. godine u 72. godini života. Papa Pije XI je 1927. godine dozvolio javno i crkveno poštovanje Blažene Ozane Kotorke, čime je ova crnogorska pastirica, kotorska služavka i dominikanska trećoretkinja, postala prva katolička južnoslovenska blaženica- navodi se u saopštenju.
Izložbu prati i katalog na 104 strane. Autorke teksta su Radojka Abramović i nedavno preminula predsjednica Ogranka Kotor Matice crnogorske Mileva Pejaković-Vujošević koja je i inicijator ovog projekta.&nbsp;
- Na realizaciji izložbe „Kult Blažene Ozane Kotorke“ sarađivali su i Jasna Jeknić-Stijović i Slavko Dabinović. Izložbu i katalog grafički je oblikovala Suzana Pajović, profesorica Fakulteta likovnih umjetnosti UCG- kazali su iz Matice crnogorske.

Izložba „Kult Blažene Ozane Kotorke“ u prostorijama Matice crnogorske Ogranak Herceg Novi

Promocija fototipskog izdanja rukopisnog Cetinjskog psaltira iz XV vijeka biće održana u utorak, 25. novembra 2025. godine u 18 sati na Cetinju u organizaciji Matice crnogorske Ogranak Cetinje i Nacionalne biblioteke Crne Gore.&nbsp;
- Digitalizovanu verziju „Cetinjskog psaltira“ omogućila je Nacionalna i sveučilišna knjižnica iz Zagreba (NSK) koja ovaj rukopis čuva pod signaturom R–3349, a objavljen je kao suizdavački projekat Matice crnogorske i Nacionalne biblioteke Crne Gore „Đurđe Crnojević“- navodi se u saopštenju.
&nbsp;Na promociji će govoriti Božidar Šekularac, istoričar, autor predgovora, priređivači Dragica Lompar, direktorica NBCG „Đurđe Crnojević“ i Ivan Ivanović, generalni sekretar Matice crnogorske i Ivan Jovović, predsjednik Matice crnogorske.
- Rukopisni „Cetinjski psaltir“ se prema vodenim znacima na papiru datira u prvu četvrtinu XV vijeka i bio je napisan u nekom od skriptorijuma na Skadarskom jezeru krajem vladavine dinastije Balšića do 1421. godine. Tada su ovi crnogorski vladari snažno podržavali prepisivanje bogoslužbenih rukopisnih knjiga u skriptorijumima manastira skadarskog basena- navodi se u predgovoru priređivača.
Podsjećaju da je Cetinjski psaltir jedna od prvih rukopisnih knjiga donešenih u biblioteku novoosnovanog Cetinjskog manastira kao sabornog hrama već oficijelizovane Crnogorske pravoslavne crkve i središta crnogorske pismenosti s kraja XV vijeka.
- Izdanje prati pogovor Božidara Šekularca na crnogorskom i engleskom jeziku koji je obavio kodikološki opis ovog rukopisa i bio od velike pomoći prilikom realizacije čitavog projekta. O značaju „Psaltira“ kao bogoslužbene knjige najbolje govori činjenica da je broj njegovih izdanja veći od cjelokupnog broja svih ostalih bogoslužbenih knjiga XV–XVI vijeka- kazali su iz Matice crnogorske.

Promocija fototipskog izdanja rukopisnog „Cetinjskog psaltira“ iz XV vijeka na Cetinju

Tribina „Njegoš i italijanska kultura“ koju je organizovala Matica crnogorska Ogranak Nikšić kao dio novembarskog obilježavanja Njegoševog dana, praznika crnogorske kulture, održana je sinoć u Nikšiću. Na tribini je govorila prof. dr Vesna Kilibarda koja je decenijama proučavala Njegoševe veze s italijanskom kulturom. Program je moderirala predsjednica nikšićkog Ogranka Matice crnogorske Jasmina Nikčević.&nbsp;
Kad se govori o korpusu tema koje se mogu nasloviti kao što je naslovljena i tribina, i jedna njena knjiga, onda se tu misli na dva komplementarna segmenta, istakla je Kilibarda.&nbsp;
– Jedan je Njegoševo poznavanje italijanskog jezika, Njegoševa veoma bogata biblioteka u kojoj je do danas sačuvano oko pedesetak knjiga na italijanskom jeziku i nekoliko časopisa, i govori se u tom korpusu i o jednom naučnom pitanju koje je šezdesetak godina bilo prisutno u jugoslovenskoj njegošologiji i zatvoreno je, a ticalo se uticaja „Božanstvene komedije“ najčuvenijeg djela najvećeg italijanskog pjesnika Dantea Aligijerija na Njegošev religiozno-filozofski spjev „Luča mikrokozma“ – rekla je Kilibarda.
Ona je dodala da tom korpusu pripada i Njegoševo neposredno poznavanje Italije, njegovi boravci na teritoriji današnje Italije.&nbsp;
– Njegoš je kao raskrsnicu svojih puteva imao Trst grad koji je bio dominantno italijanske kulture bez obzira što je u to vrijeme pripadao Habsburškoj monarhiji – rekla je Kilibarda.
Ona je istakla da je, mapirajući njegova kretanja, izračunala da je Njegoš u Trstu boravio petnaestak puta, tri puta u Veneciji gdje je istraživao građu za djelo „Lažni car Šćepan Mali“ u Venecijanskom državnom arhivu i konačno u zadnjoj godini života dva puta je prošao kroz Veneciju na putu za Napulj gdje je u posljednjoj godini boravio tri mjeseca. Dva puta je odatle išao u Rim.&nbsp;
Kad je u pitanju odnos italijanske kulture prema Njegošu, jedno od prvih svjedočanstava koje je predstavilo Njegoša na stranom jeziku je putopis Bartolomea Bjazoleta, botaničara koji je u pratnji saksonskog kralja Fridriha II došao na Cetinje u maju 1838. godine i tu zatekao mladog Njegoša.
– &nbsp;Iako su oni putovali i kroz Dalmaciju i Istru, epizoda o Crnoj Gori je najzanimljivija jer su se suočili sa njima nepoznatim svijetom o kome je austrijska štampa pisala vrlo loše u smislu da je riječ o varvarskom narodu<s> </s>– rekla je Kilibarda.
Ona je dodala da je to bila prva posjeta jednog suverena Crnoj Gori.&nbsp;
– Oni su tu bili dva dana i jednu noć i Njegoš se tu pokazao kao dostojanstven domaćin. Pokazao im je rustikalni dio Crne Gore ali je zabilježeno i da je tokom večere u manastiru, jer se Biljarda tek gradila, bila ponuda i sladoleda i francuskog šampanjca i svi su bili fascinirani knjigama njegove bibliotelke, tomovima francuske enciklopedije – objasnila je Kilibarda.&nbsp;
Na tribini je bilo riječi i o tome kako je Njegoš postao književni lik u djelima italijanske književnosti, ali i o njegovoj tršćanskoj pjesmi i prevodiocima njegovih djela na italijanski jezik.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DBMXUiyFgBHE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Njegoš kao snažna veza crnogorske i italijanske kulture

Knjiga „Tragom crnogorskih klesara“ Slobodana Čukića predstavljena je sinoć u Matici crnogorskoj. Ovo izdanje, koje je Matica crnogorska nedavno objavila, pokušaj je da se rasvijetli jedno neobrađeno polje crnogorske prošlosti i da se otvori i ne izgubi priča o našim klesarima kojoj je prijetilo da bude preskočena, a otkriva nam gdje su počeci ozbiljne gradnje u Crnoj Gori.&nbsp;
Objavljivanje serijala „U potrazi za narodnim klesarima“ u časopisu Matica u četiri nastavka prethodilo je ovoj knjizi, kao i dvodecenijsko istraživanje, posebno intenzivirano od 2021. godine.&nbsp;
Tri godine je, kako se navodi u saopštenju, Čukić obilazio groblja po Crnoj Gori, ali i Albaniji, Bosni i Hercegovini i Srbiji, pretražujući arhive i povezujući imena s djelima, a još češće djela s imenima.&nbsp;
Na pitanje zašto je jedno ovako veliko istraživanje čekalo da tek danas bude sprovedeno, Čukić je podsjetio da je sedamdesetih i osamdesetih godina bilo časopisa koji su se bavili objavljivanjem rezultata istraživanja sa terena.
- Od sredine osamdesetih nadalje nestaju časopisi i mediji preko kojih naučne novosti dolaze do stručne i laičke publike. Nestaje istraživački duh. I u onom velikom zamahu od 1955. do 1990. mnogo je stvari propušteno, a poslije devedesete takoreći vrlo malo se toga dešavalo, obično se prepisivalo - rekao je Čukić i dodao da je svim svojim bićem zainteresovan da se kulturno-istorijska baština Crne Gore otkrije u svim svojim segmentima, da se sistematizuje i da se na taj način omogući naredna istraživačka etapa.&nbsp;
Na pitanje da li se zakasnilo s istraživanjem, budući da su stećci izloženi i klimatskim promjenama i nemaru institucija i stanovnika naselja u kojima se nalaze, Čukić tvrdi da nikad nije kasno.&nbsp;
- Toliko je toga na crnogorskom tlu nevidljivo a ogromno je graditeljsko i spomeničko blago koje niko nije obuhvatio u adekvatne studije, poređao, napravio jedan pregled graditeljske i spomeničke baštine koja je frapantna - rekao je Čukić. &nbsp;
Dešavalo mu se da ode za jednu informaciju, a da se pojavi druga oko koje se otvori još bolja priča, objasnio je Čukić, i istraživanju se još uvijek ne nazire kraj.&nbsp;
Masovnija izrada skupih grobnica se, prema Čukiću, dešava nakon Berlinskog kongresa kad su pojedini stanovnici počeli da stiču bogatstvo, uglavnom u inostranstvu.&nbsp;
- Potpisi majstora na tim grobnicama su veoma rijetki. Imamo jednoga koji je po sklonosti ka potpisivanju mimo ostalih – Blagoje Lakićević. Njegove rukotvorine možete da vidite u Moštanici, u Riđanima, u Trnjanima, u Ržanom dolu... Svi ostali se potpisuju po jedanput - rekao je Čukić.&nbsp;

Ogromno je crnogorsko spomeničko i graditeljsko blago

Skupštinski odbor za ekonomiju, finansije i budžet će ovih dana ponovo raspisati javni poziv za izbor članova Fiskalnog savjeta, imajući u vidu da je prethodni propao, a zainteresovani kandidati će moći da se prijave do 20. februara, <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/ponovo-ce-raspisati-javni-poziv-za-izbor-clanova-fiskalnog-savjeta">piše Pobjeda.</a>
Fiskalni savjet od tri člana imenuje Skupština, a pored odbora, po jednog kandidata predlažu predsjednik države i Vlade. Prošlog puta kandidat predsjednika Jakova Milatovića je bio Stevan Gajević, a Vlade Nina Vujošević, dok Odbor za ekonomiju nije prihvatio kandidaturu jedine preostale kandidatkinje Lidije Martinović.
<h2>Upozorenja iz EK</h2>
Iako su krajem prošle godine iz Evropske komisije ukazali na neophodnost što hitnijeg formiranja Fiskalnog savjeta, poslanici ovim kandidatima nijesu dali podršku. Gajević je krajem prošle godine za Pobjedu ocijenio da nema političke volje za izbor ovog tijela na čije se formiranje čeka godinama.
Fiskalni savjet bi, između ostalog, kako je Pobjedi ranije kazao predsjednik Odbora za ekonomiju Boris Mugoša (SD) trebalo da daje nezavisne ocjene kredibiliteta fiskalne politike i unapređenja fiskalne odgovornosti nezavisnom analizom fiskalne politike i usklađenosti sa kriterijumima fiskalne odgovornosti.
Zakon predviđa da Fiskalni savjet, između ostalog, daje mišljenje o uticaju propisa na stabilnost javnih finansija i primjenu kriterijuma fiskalne odgovornosti, na prijedloge, rebalanse i završne račune budžeta, Fiskalnu strategiju, te da analizira makroekonomske i fiskalne tokove, fiskalne rizike i uticaje penzijskog i zdravstvenog sistema, planiranih i datih koncesija, poslovanja opština, državnih i lokalnih preduzeća i njihovog uticaja na održivost javnih finansija i primjenu kriterijuma fiskalne odgovornosti.
Mugoša je tada naveo i da je osnivanje Fiskalnog savjeta povezano sa pregovaračkim procesom i neophodnim napretkom Crne Gore u ispunjenju ekonomskih kopenhaških kriterijuma.
Zeleno svjetlo na jučerašnjoj sjednici Odbora za ekonomiju dobio je i prijedlog Jelene Nedović (PES) o izmjenama Zakona o porezu na promet nepokretnosti kojima bi trebalo da budu otklonjene trenutne zakonske nepreciznosti koje, kako je navela, dovode do dvostrukog oporezivanja prometa građevinskog zemljišta.
U mišljenju Vlade, koja se saglasila sa njenim prijedlogom, navodi se da se ovim izmjenama predlaže da se prometom nepokretnosti ne smatra samo sticanje novoizgrađenih građevinskih objekata, već i građevinskog zemljišta na koje se plaća porez na dodatu vrijednost (PDV), kako bi se izbjeglo dvostruko oporezivanje.
<h2>Naredne sedmice o (ne)radnoj nedjelji</h2>
Krajem naredne sedmice bi, kako je dogovoreno na sjednici Odbora za ekonomiju, trebalo da bude organizovana tematska sjednica u vezi neradne nedjelje. Mugoša je kazao da će na sjednicu biti pozvana poslovna udruženja, potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj i ministarka rada i predsjednica Socijalnog savjeta Naida Nišić.
Predsjednik Odbora za ekonomiju Boris Mugoša je naglasio da se uskoro očekuje odluka Ustavnog suda u vezi ustavnosti neradne nedjelje te da Vlada još nije izašla ni sa kakvim rješenjem. Podsjetio je i da je u skupštinskoj proceduri prijedlog izmjena odredbi Zakona o unutrašnjoj trgovini koje su predmet preispitivanja Ustavnog suda. Tim prijedlogom 11 poslanika PES-a fokus zabrane rada nedjeljom prebacuje na zdravstveni aspekt. Predlaže se izmjena člana 35a na način što se prije dijela kojim se uvodi zabrana navodi da je to u ,,cilju prevencije zaštite zdravlja zaposlenih u objektima trgovina na veliko i malo“.
Stav Unije poslodavaca Crne Gore (UPCG), koja je prije šest godina podnijela inicijativu Ustavnom sudu, jeste da se uvođenjem zabrane rada nedjeljom krše Ustavom garantovana sloboda preduzetništva i zabrana diskriminacije, imajući u vidu da postoje izuzeci od zabrane.
Ustavni sud je krajem maja prošle godine usvojio inicijativu UPCG i pokrenuo postupak za ocjenu ustavnosti zabrane rada nedjeljom koja je startovala u oktobru 2019. godine.

Ponovo će raspisati javni poziv za izbor članova Fiskalnog savjeta

Efektivna i suštinski ostvarena vladavina prava predstavlja ključni preduslov evropskih integracija Crne Gore, ali ujedno i najveći izazov njenog evropskog puta, poručeno je sa 36. sesije IUS Foruma, koju je organizovalo Udruženje pravnika Crne Gore (UPCG) pod nazivom „Vladavina prava i EU integracije“.
Otvarajući skup, predsjednik UPCG prof. dr Branislav Radulović naglasio je da stvarni dometi integracionog procesa zavise od održive i mjerljive primjene reformi, a ne samo od formalnog usklađivanja sa pravnom tekovinom Evropske unije, što je, kako je kazao, do sada bio dominantan pristup.
– Vladavina prava je istorijska šansa, ali i „Ahilova peta“ evropskog puta Crne Gore. Ubrzana zakonodavna aktivnost je poželjna, ali zabrinjava kvalitet pojedinih zakonskih rješenja i problemi u njihovoj primjeni. IBAR ne bi smio postati obrazac budućeg djelovanja, bez obzira na kratkoročne pozitivne efekte – poručio je Radulović.
Glavni pregovarač Crne Gore sa EU, doc. dr Predrag Zenović, istakao je da bez vladavine prava nema povjerenja, investicija ni trajnog društvenog napretka.
– Vladavina prava je fundament ne samo pristupnog procesa, već same evropske ideje. Evropski put Crne Gore nije tehnički zadatak, već duboka društvena transformacija u kojoj pravila moraju važiti jednako za sve – u normi i u praksi. Naš cilj nije članstvo po svaku cijenu, već članstvo zasnovano na stvarnim reformama, nezavisnim institucijama i jasnoj odgovornosti – kazao je Zenović.
On je podsjetio da samo država sposobna da dosljedno primjenjuje pravnu tekovinu EU u oblastima poput unutrašnjeg tržišta, konkurencije, zaštite potrošača i finansijskih usluga može biti kredibilna članica Unije.
Pravna ekspertkinja CEMI-ja i članica Redakcije za pravo STEGA-e, dr Gordana Mitrović, istakla je da višedecenijski monitoring pravosudnog sistema pokazuje određene pomake, ali i potrebu za snažnijom i bržom reformskom dinamikom.
– Ukoliko želimo zatvaranje poglavlja 23 i 24 do kraja godine, neophodna je puna posvećenost institucija, racionalizacija pravosudne mreže, jačanje kadrova i infrastrukture u sudovima i tužilaštvima, kao i poboljšanje uslova u UIKS-u. Od suštinskog je značaja i eliminisanje političkog uticaja na sudske odluke i imenovanja u pravosuđu – poručila je Mitrović.
Predsjednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori, mr Momčilo Radulović, ukazao je na tri ključna preduslova za uspješan evropski proces: dosljedno poštovanje vrijednosti i pravnih akata EU, izgradnju snažne institucionalne infrastrukture uz političku volju, te redovne procjene rizika.
Kao najveći problem izdvojio je selektivnu primjenu prava, koju je ocijenio izvorom pravne nesigurnosti i društvene destabilizacije.
Univerzitetski profesor i član Upravnog odbora Udruženja pravnika Crne Gore, prof. dr Miloš Vučević, naglasio je da je neselektivna primjena zakona temelj vladavine prava, upozorivši na tri ključna izazova: institucionalnu fragmentaciju, politički uticaj i pravnu nesigurnost.
– Previše je nadležnosti, a premalo odgovornosti. Sistem još nema dovoljno snažne mehanizme da neutralizuje politički uticaj, dok različita primjena prava stvara nepovjerenje građana u cjelokupan sistem – kazao je Vučević.
Učesnici sesije saglasili su se da evropske integracije predstavljaju istorijsku razvojnu šansu za Crnu Goru, te da cilj nije samo formalno zatvaranje pregovaračkih poglavlja, već izgradnja moderne države sa snažnim institucijama, suštinskom pravnom sigurnošću i povjerenjem građana u sistem.

Vladavina prava ključ evropskih integracija Crne Gore: Šansa i „Ahilova peta“ puta ka EU

Košarkašice Budućnosti Bemaksa savladale &nbsp;su danas u gostima ekipu Zagreba 73:63, u utakmici 12. kola WABA lige.
Budućnost je upisala osmi trijumf i ostala u trci za prvo mjesto.
Budućnost je, nakon slabije prve četvrtine, ostatak meča bila bolji rival i zasluženo došla do pobjede.
Podgorički tim do pobjede vodile su Zorana Radonjić sa 15 i Dilejn Birn sa 14 koševa.
U ekipi Zagreba istakla se Franka Cuklin sa 14 poena.

Budućnost Bemaks pobijedila u Zagrebu

Ministar zdravlja Vojislav Šimun učestvovao je na svečanoj ceremoniji potpisivanja ugovora o donacijama koje je Ambasada Japana, kroz šemu Projekta za osnovne potrebe stanovništva (POPOS), dodijelila u sektorima zdravstva i životne sredine. Kako je saopšteno iz njegovog resora, potpisani su ugovori za dvije donacije Vlade Japana namijenjene opštinama Pljevlja i Kolašin, u ukupnom iznosu od 104.900 eura, od čega je 50.000 eura namijenjeno nabavci savremenog kardiološkog ultrazvučnog aparata za Opštu bolnicu u Pljevljima.
- Dok će preostali dio sredstava biti iskorišćen za jačanje tehničkih kapaciteta Službe zaštite i spašavanja Opštine Kolašin - naveli su u Ministarstvu zdravlja. 
 
Šimun je rekao da nabavkom savremenog kardiološkog ultrazvučnog aparata ulažu, ne samo u opremu, već i u zdravlje ljudi, prevenciju, sigurnost pacijenata i efikasniji rad zdravstvenih radnika.
- Ovo je ulaganje koje se višestruko vraća kroz spasene živote i pravovremenu dijagnozu - istakao je Šimun. 
 
Ministar je naglasio da bolesti srca i krvnih sudova decenijama predstavljaju vodeći uzrok obolijevanja i smrtnosti, te da je rano otkrivanje i kontinuirano praćenje stanja srca od izuzetnog značaja. 
 
- Ova donacija predstavlja nastavak ulaganja u sistem zdravstvene zaštite Pljevalja, a ministar je podsjetio da je ta opština mjesto na kojem će uskoro početi izgradnja nove Opšte bolnice, što će biti najznačajnija zdravstvena investicija u ovom dijelu Crne Gore u posljednjih nekoliko decenija - naveo je on. 
 
Šimun izrazio je neizmjernu zahvalnost Vladi Japana i Ambasadi Japana u Beogradu na kontinuiranoj podršci crnogorskom zdravstvenom sistemu. Podsjetio je da je zahvaljujući toj podršci Opštoj bolnici Danilo I na Cetinju prošle godine obezbijeđen novi CT skener u vrijednosti od preko 80.000 eura, a Opštoj bolnici u Baru je 2024. godine dodijeljeno 62.000 eura za nabavku bipolarnog resektskopa. 
 
- U narednom periodu Ministarstvo zdravlja sprovešće niz aktivnosti kojima će se poboljšati kvalitet zdravstvene zaštite, kako u ovim opštinama, tako i u svim drugim crnogorskim opštinama - poručio je Šimun.

Tag: matica-crnogorska