Opštinski odbor DPS Kotor, nakon današnjeg stava Ustavnog suda, poziva Opštinsku izbornu komisiju da u što kraćem roku donese odluku o ponavljanju izbora na Prčanju i Mircu.
- Jer, nakon današnjeg zasijedanja Ustavnog suda na kome nije donešena odluka o prihvatanju žalbi Demokrata, jedina relavantna odluka je upravo Odluka Državne izborne komisije koja ostaje na snazi, a kojom se nalaže ponavljanje izbora na Prčanju i Vrmcu - naveli su oni.
Kažu da su ispoštovali sve zakonske procedure.
- Sačekali smo i da naši oponenti iskoriste svaki pravni mehanizam koji im stoji na raspolaganju, ali - zbog grada, zbog Kotoranki i Kotorana - više ne smijemo dopustiti dalje kočenje izbornog procesa, kojim se produžava opšta blokada. Mjesec nakon prvobitno održanih izbora, vrijeme je da se taj proces konačno završi. Zato pozivamo političke subjekte koji već sedmicama opstruiraju procese koji bi vodili ka proglašenju konačnih rezultata da to više ne čine - naveli su u kotorskom DPS-u.
Ne žele, kažu, da vjeruju da će OIK Kotor istrajavati u bezakonju i služenju onima koji se bore svim silama da izbori ne budu završeni.
- Ipak, ako nastave tim putem, kako smo to i ranije istakli, čekaju ih krivične prijave po više osnova - zaključili su u DPS-u Kotora.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

DPS Kotor: Članovi OIK da prekinu sa opstrukcijama i dopuste da izborni proces konačno bude završen

Prvi nezvanični rezultati lokalnih izbora sa 95 odsto birališta u Kotoru pokazuju da je DPS ostvario 28,9 odsto glasova, Demokrate i PES 25.8.&nbsp;
Treća po snazi je koalicija "Za budućnost Kotora" 9,4, Grbaljska lista ima 9,3 odsto, a Demokratska alternativa 8,8. Evropskom savezu pripalo je 5,2 odsto glasova, a Hrvatskoj građanskoj inicijativi 4.5.
Ovo su podaci DPS-a.

Kotor: DPS 11, PES i Demokrate 10, Grbaljska 3, ZBK 3, DA 3, ES 2, HGI 1

Birališta u Podgorici zatvorena su u 20 sati. Centar za demokratsku tranziciju (CDT) javlja da je u Podgorici biračko pravo iskoristilo 56.34 odsto građana. Oni su napomenuli da nedostaju podaci sa još nekoliko biračkih mjesta. Do 19 sati glasalo je 77.098 građana - odnosno 53.01 odsto birača. To je saopšteno iz Izborne komisije Glavnog grada. Predsjednik Izborne komisije Vladimir Filipović rekao je agenciji MINA da tokom izbornog dana nijesu zabilježene veće nepravilnosti. Iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT) saopšteno je da je do 19 sati na lokalnim izborima u Podgorici glasalo 51.9 odsto birača. Oni su istakli da je do istog perioda 2022. godine glasalo 66 odsto građana, a 2018. 58.5. Iz koalicije Pokreta Evropa sad i Demokrata saopšteno je da imaju podatke da je na lokalnim izborima u Podgorici do 19 sati biračko pravo iskoristilo 52.2 odsto građana. Podaci Centra za demokratsku tranziciju (CDT) pokazuju da je do 18 sati na lokalnim izborima u Podgorici glasalo 46.3 odsto građana. <h2>Građani prijavili neželjene pozive iz Srbije</h2> Oni su ocijenili da se u posljednjim satima glasanja može zaključiti da je nedovoljna pripremljenost izbornog procesa evidentan problem, kao i nedovoljna obučenost biračkih odbora, zbog čega je uočen povećan broj tehničkih propusta u odnosu na ranije izborne cikluse. Građani su tokom dana dostavljali informacije o neželjenim pozivima iz Srbije od osoba koje su posjedovale njihove lične podatke i ispitivale ih o glasanju na izborima. U CDT-u ukazuju na nedopustivost te prakse i ohrabruju građane da se takvim pritistcima odupru i glasaju po sopstvenom uvjerenju. Posmatrači CDT-a prijavljuju probleme sa kašnjenjem u otvaranju biračkih mjesta, dostavljanja manjih količina izbornog materijala od propisanih, greške u štampi – da se pojavio broj glasačkih listića bez serijskog broja i probleme sa funkcionisanjem uređaja za elektronsku identifikaciju. Zabrinjavajuće je, dodaju, što na većem broju biračkih mjesta u toku glasanja nijesu bili prisutni svi članovi biračkih odbora. To je dovelo da su birački odbori funkcionisali u krnjem sastavu. Na nekoliko biračkih mjesta imali smo periode da su glasanja sprovodila samo dva ili tri člana stalnog sastava. Posmatrači CDT-a su na manjem broju biračkih mjesta zabilježili standarde nepravilnosti: glasnog izgovaranja imena birača, povreda procedure tajnosti glasanja, nepravilnosti u glasanju putem pisma i slično. Uočene nepravilnosti, iako na prvi pogled mogu djelovati sitno, u CDT-u upozoravaju da kasnije mogu biti razlog za prigovore i osporavanje čitavog postupka glasanja na tim mjestima. Najkrupniji prigovor odnosi se na navode da se događa organizovani dolazak birača iz Srbije i Republike Srpske. U CDT-u kažu da ove pojave nijesu nepoznate i da zaslužuju osudu. U vezi sa ovim navodima ima, dodaju, dosta nepoznanica – i smatraju da je važno što podgoričko ODT već provjerava ove navode. Birački odbori nemaju pravo da uskrate biračko pravo onima koji su u biračkom spisku. To se desilo na biračkom mjestu OŠ „Novka Ubović“. Iz koalicije Pokreta Evropa sad i Demokrata saopšteno je da njihovi podaci pokazuju da je biračko pravo na lokalnim izborima u Podgorici do 18 sati iskoristilo 46.79 odsto upisanih birača. Oni su kazali i da je izlaznost do 17 sati 42.65 odsto. Prema podacima Liste "Za bolju Podgoricu - Jakov Milatović" do 16 glasalo je 39.6 odsto birača na lokalnim izborima u Podgorici. Podaci Evropskog saveza pokazuju da je do 16.30 sati svoje biračko pravo iskoristilo 42.3 odsto građana. <h2>Do 15 sati izlaznost za 12 procenata niža u odnosu na prethodne</h2> CDT je saopštio da je u Podgorici do 15 sati glasalo 34,8 odsto upisanih birača, što je .gotovo 12 odsto manje u odnosu na posljednje lokalne izbore iz 2022. kada je do ovog trenutka glasalo 46.6 odsto upisanih birača.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240929150912_fe53e9911a2da89b9465de9d07351df9f650b429e6d081cc2525c1503fc27f13.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240929150912_fe53e9911a2da89b9465de9d07351df9f650b429e6d081cc2525c1503fc27f13" data-rendition-name="original" width="1881" height="1062" loading="lazy" alt="CDT-15h-Podgorica"> </figure>  <h2>Nepravilnosti</h2> Posmatrači CDT-a na biračkim mjestima bilježe sljedeće nepravilnosti. Na biračkom mjestu broj 70 Streljački centar Ljubović broj kontrolnih kupona odnosno odrezaka glasačkog listića je za dva manji od broja odštampanih odrezaka-potvrda sa uređaja za elektronsku identifikaciju. "Nepodudaranja u broju izbornog materijala mogu napraviti problem prilikom utvrđivanja rezultata glasanja, budući da ako se utvrdi da je broj glasačkih listića u glasačkoj kutiji veći od broja kontrolnih kupona, ili ako se utvrdi da je broj glasačkih listića u kutiji veći od broja potpisanih odrezaka i potpisanih kupona, dolazi do raspuštanja biračkog odbora i ponavljanja glasanja. Zato pozivamo OIK da se uključi i razriješi ovaj problem, kako ne bi došlo do ponavljanja izbora", naveli su iz CDT-a.&nbsp; Na biračkom mjestu 71-C Trgovinska škola Sergej Stanić poništen je jedan glasački listić zbog toga što je biračica javno saopštila za koga glasa. "Podsjećamo da je Zakonom predviđeno da ukoliko birač povrijedi tajnost glasanja na način što glasa javno izvan prostora određenog za glasanje ili, ako nakon glasanja u prostoru koji je za to namijenjen javno pokaže glasački listić biračkom odboru tako da se vidi za koga je glasao, predsjednik biračkog odbora dužan da takav glasački listić učini nevažećim. Na biračkom mjestu 78-B, OŠ Pavle Rovinski, jedan birač je tražio da dobije novi glasački listić jer je pogrešno glasao. Birački odbor mu nije odobrio taj zahtjev, a u glasačku kutiju je ubačen prvobitni listić, iako je birački odbor imao uvid u to za koga je birač glasao. Na biračkom mjestu 77D, JU Đina Vrbica, vaspitna jedinica Dragan Radulović, član biračkog odbora glasno izgovara imena birača, što nije dozvoljeno. Na biračkom mjestu broj 62-A Zaštita, nakon što su mediji prenijeli našu informaciju o nauslovnosti biračkog mjesta, birački odbor se angažovao da unaprijedi osvjetljenje. Pozdravljamo. Birači nam javljaju da dobijaju pozive sa brojeva iz Republike Srbije u ime jedne liste, od osoba kojima su poznati njihovi lični podaci, sa pitanjima o glasanju. Još jednom pozivamo građane da sve one koji ih sa bilo kojih adresa danas uznemiravaju kulturno pozdrave, i glasaju slobodno, za koga oni žele", saopšteno je iz CDT-a.&nbsp; Posmatrači CDT-a i dalje na većem broju biračkih mjesta bilježe negativnu praksu da nijesu prisutni svi članovi biračkog odbora.&nbsp; Na biračkom mjestu 19-A KIC Budo Tomović član biračkog odbora koji je zadužen za štampani izvod iz biračkog spiska konstantno koristi mobilni telefon i šalje podatke o biračima nekome van biračkog mjesta. &nbsp; Veći broj birača koji su ranije glasali na biračkom mjestu broj 79C OŠ Pavle Rovinski je vraćen jer više nijesu tu upisani, a nijesu prije izbora dobili obavještenje o glasanju. &nbsp; Provjera gdje ste upisani u birački spisak preko sajta birači.me je otežana, pa upućujemo na drugi link koji prema našem iskustvu funkcioniše bez problema – e.servis.mup.gov.me/biraci. &nbsp; Na kraju, jedna zanimljivost. Na biračkom mjestu broj 43 Kopilje ima struje, ali sijalična grla ne rade. Tako ovdje radi uređaj za elektronsku identifikaciju, ali nema svjetla, pa je birački odbor pripremio svijeće.&nbsp; Na biračkom mjestu 6-B, OŠ “Novka Ubović”, nije dozvoljeno glasanje jednom biraču jer, navodno, ima državljanstvo Crne Gore i Srbije. Pozivamo OIK da reaguje, budući da birački odbori nemaju nadležnost da se bave ovim provjerama, već su dužni da omoguće glasanje svim licima upisanim u birački spisak. Zloupotrebe prava glasa, dvojnog državljanstva, dvostrukog prebivališta, treba prijaviti tužilaštvu, koje prema javno saopštenim informacijama već vrši provjere na ovu temu.&nbsp; Na biračkom mjestu broj &nbsp;38 A MZ Jedinstvo, birački odbor je posmatračici CDT-a oduzeo akreditaciju izdatu od strane Državne izborne komisije (DIK), i “izdao” joj drugu ispisanu rukom. Nijesu nam jasni razlozi ove pogrešne prakse, budući da je DIK jedina nadležna da izda službeno ovlašćenje za posmatranje izbora posmatračima. &nbsp; I dalje nam posmatrači javljaju da su birački odbori na određenim biračkim mjestima nepotpuni (biračka mjesta broj: 7, 7-E, 7-C Studentski sportski centar, 79C OŠ Pavle Rovinski, 77D Đina Vrbica, 16 Galerija savremene umjetnosti, 62 MZ Stara varoš, 58 Vrtić Đina Vrbica, 71-B Trgovinska škola…)&nbsp; Ovo je učestala praksa u posljednjih nekoliko izbornih ciklusa, i suprotna je članu 72 Zakona o izboru odbornika i poslanika prema kome dok je biračko mjesto otvoreno i traje glasanje na njemu moraju biti prisutni svi članovi biračkog odbora ili njihovi zamjenici.&nbsp; Na biračkom mjestu 105-B Dom omladine Gornja Gorica jedna glasačica je glasački listić iznijela van biračkog mjesta. Nakon nekoliko minuta se vratila i htjela da ubaci glasački listić u kutiju, ali joj to nije dozvoljeno i glasački listić je proglašen nevažećim. &nbsp; Na biračkom mjestu 62-A AD Zaštita birači se žale na neuslovnost biračkog mjesta, zagušljivost i slabo osvjetljenje, zbog čega je otežan i rad biračkog odbora i korišćenje prava glasa. &nbsp; Na biračkim mjestima 76-A Mjesna zajednica Dajbabe i 70 Streljački centar Ljubović glasno se izgovaraju imena i prezimena glasača prilikom identifikacije, što nije dozvoljeno. U Dajbabama je jedna osoba glasala u majici sa stranačkim obilježjima, a birački odbor nije konstatovao tu nepravilnost.&nbsp; Naši opštinski koordinatori koji obilaze biračka mjesta uočavaju i da na velikom broju biračkih mjesta nije prilagođen pristup osobama sa invaliditetom. &nbsp; Birači nam javljaju da dobijaju pozive sa brojeva iz Republike Srbije u ime jedne liste, sa pitanjima da li izlaze na glasanje. Pozivamo građane da sve one koji ih sa bilo kojih adresa danas uznemiravaju kulturno pozdrave, i glasaju slobodno, za koga oni žele. &nbsp; Otvaranje biračkih mjesta je, prema njihovim riječima, sprovedeno uz tehničke probleme i nesnalaženja pojedinih biračkih odbora. Njihovi posmatrači zabilježili su pojedinačna kraća zakašnjenja sa otvaranjem biračkih mjesta, iz tehničkih razloga. Sa desetominutnim kašnjenjem otvorena su biračka mjesta broj 52 Dom kulture Pelev brijeg, 71-A trgovinska škola Sergej Stanić, 14-A JP Centar Morača, 105-B Dom omladine Gornja Gorica, 8-A OŠ Sutjeska. Na biračkom mjestu broj 27 OŠ Dragiša Ivanović, birački odbor nije mogao naći token za uređaj za elektronsku identifikaciju, pa se sa otvaranjem kasni. Na biračkim mjestima 78 B OŠ Pavle Rovinski i 24 C OŠ Dragiša Ivanović zabilježeno je glasno izgovaranje imena birača od strane biračkog odbora - što je zabranjeno Na biračkom mjestu broj 9, OŠ Sutjeska, dostavljeno je 13 glasačkih listića viška, koji nijesu bili numerisani. Nakon konsultacija sa OIK i unošenja u zapisnik, ovi listići su odstranjeni i glasanje je nastavljeno. Na biračkom mjestu broj 16 Galerija savremene umjetnosti dostavljen je jedan glasački listić manje u odnosu na broj upisanih birača. I na biračkom mjestu broj 69-C OŠ Vuk Karadžić dostavljeno je nekoliko listića manje od broja upisanih birača.&nbsp; Manji broj glasačkih listića od broja upisanih birača je dostavljen i na biračko mjesto broj 19 KIC Budo Tomović. Podsjećamo da nadležna izborna komisija utvrđuje broj glasačkih listića koji mora biti istovjetan broju birača upisanih u birački spisak, kao i broj rezervnih glasačkih listića, najviše do tri odsto od ukupnog broja birača u odgovarajućoj izbornoj jedinici. Na biračkom mjestu broj 6, OŠ Novka Ubović, prilikom otvaranja jedan glasački listić je pocijepan. Nakon konsultacija sa opštinskom izbornom komisijom i zapisničkog konstatovanja ovog problema, biračko mjesto je otvoreno na vrijeme. Na biračkom mjestu broj 14-B JP Centar Morača ne radi monitor na uređaju za elektronsku identifikaciju, zbog čega je glasanje počelo uz korišćenje vizuelne identifikacije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240929070912_ccf54f7724e110d248fd4057567bf14edcdec5d3bed28c50ed27f1c44cbbbbec.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240929070912_ccf54f7724e110d248fd4057567bf14edcdec5d3bed28c50ed27f1c44cbbbbec" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Izbori 2024"> </figure>  Pravo glasa u glavnom gradu Crne Gore ima 145.724 građana koji će birati između 13 lista. Izborne liste u Podgorici čine: Demokratska partija socijalista „I riječju i djelom – dr Nermin Abdić!”; Pokret „Evropa sad“ i Demokrate - koju predvodi ministar Saša Mujović; koalicija koju čine NSD, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Prava Crna Gora – „Za Budućnost Podgorice“ na čijem čelu Jelena Borovinić-Bojović; listu Evropskog saveza u čijem sastavu su SD, SDP i LP – a koju predvodi Boris Mugoša; „Vrijeme je za red - Stranka evropskog progresa -Duško Marković“ - čiji nosilac je Ilija Mugoša; lista „Za bolju Podgoricu – Jakov Milatović“ koju čine Građanski pokret URA, Pokret za Podgoricu i Pokret za promjene – a koju predvodi Luka Rakčević; Bošnjačka stranka sa lsitom „Podgorica svih nas“ koju predvodi Edin Tuzović; „Podgorička lista“ koju predvodi Andrej Milović; Preokret sa listom „Podvuci crtu“ čiji nosilac je Srđan Perić; Pokret „Naprijed“ Vuka Kadića sa listom „ Za Podgoricu i porodicu“; Pokret podstanara Podgorice „Naš grad – Naš dom“ sa nosiocem Nemanjom Baošićem; Crnogorska evropska partija koju predvodi Novak Adžić i Crnogorska građanska akcija na čijem čelu je Stanko Đuričić. U Podgorici će glasači svoje pravo moći da iskoriste na jednom od 179 biračkih mjesta. Birališta će biti otvorena do 20 sati.

CDT: U Podgorici glasalo 56.34 odsto građana, fale podaci sa još nekoliko biračkih mjesta

Kandidati sa liste "Kotor prije svega! DPS – Neđeljko Moškov" poručili su sugrađanima i sugrađankama da su za svaki problem u Kotoru ponudili rješenje – realistično, finansijski održivo i funkcionalno.
- Mnogi od vas reći će da je glavni problem Kotora saobraćaj, drugi to što već godinama nema nikakvih kapitalnih projekata, treći da je posrijedi potpuna stagnacija na planu infrastrukturnog razvoja. Ali, najveći problem Kotora danas je upravo to što je problema sve više – iz mjeseca u mjesec. Vi, čiji je sud ključan, a koji smo uvijek do kraja poštovali, dali ste u novijoj prošlosti priliku svim političkim opcijama da vode grad. I danas je vrijeme da sumirate utiske, da donesete konačan sud – ko je imao rezultate a ko ne, kada su u gradskoj upravi bili stručni i posvećeni kadrovi a kada nije bilo tako, ko je priliku da radi za grad doživljavao kao čast i opravdavao povjerenje, a ko je na kraju sve koristio samo kako bi izvršavao puku raspodjelu plijena, čiji su rezultat bili raskoli u vlasti, paralisan sistem i potpuni zastoj. Sigurni smo da je danas lakše nego ikad prije donijeti sud o tome - navodi se u saopštenju.
Kotor, kako kažu, više nema vremena da ispašta zbog koristoljublja i trulih političkih kompromisa. 
- Kotor više nema vremena da trpi nestručnost iz koje proizilaze samo promašeni projekti koji pogađaju i građane i turiste. A čini nam se, nakon razgovora sa hiljadama sugrađana, da ni Kotorani više nemaju strpljenja za upravljanje kakvo ne bi prolazilo ni u znatno manjim sredinama, da ne kažemo – mjesnim zajednicama. Vrijeme je za saniranje problema, za početak razvojnih projekata i za konkretne mjere podrške našim sugrađanima. A upravo to nudi lista “Kotor prije svega – DPS! Neđeljko Moškov” – i samim programom i kadrovima koji stoje iza njega, a koji će ubuduće voditi gradsku vlast - poručuju oni.
Ističu da dobre i odgovorne vlasti nema bez građana, te da ona ne smije biti iznad njih, već sa njima. 
- Baš zato, kako smo i u kampanji obećali – Kotoranke i Kotorani biće direktno uključeni u procese odlučivanja, oni će donositi konačnu riječ i o prioritetnim investicijama i o budućim projektima. Upravo građani naš su koalicioni partner – i predizborni i postizborni. Znate nas. Znamo se. I nama i vama je Kotor prije svega. U nedjelju – za broj devet - zaključili su.

DPS Kotor: Građani, sve ste vidjeli i sve znate, a posebno šta treba uraditi u nedjelju

U Kotoru je zastoj. Totalni kolaps. Ko ne vjeruje, neka pogleda semafor ispred tunela Vrmac. Tamo stoji upozorenje da ne krećete ka Kotoru, ni kroz tunel, ni preko Trojice, kazao je Nikola Banjević, kandidat sa liste "Kotor prije svega! DPS – Neđeljko Moškov".
- Zamislite gradsku vlast koja je toliko nesposobna da potroši više od pola miliona eura na "pametne" semafore, zahvaljujući kojima su stvorili najveći saobraćajni kolaps u istoriji grada. Kolaps je u saobraćaju, ali i u turizmu, kulturi, sportu... - naveo je Banjević u saopštenju.
Istina je, navodi on, da se trenutno ne vidi svjetlost na kraju Vrmca, i da preko Trojice vodi slijepa ulica. Ali, kako kaže, i za to postoji rješenje.
Obećava da će od 30. septembra, uz potpunu uključenost građana, rješavati, kako je rekao, nepodnošljive uslove za život u Kotoru.
- Nećemo dozvoliti da se više putuje sat od tunela do Starog grada, niti će se novcem građana finansirati sumnjivi projekti poput "pametnih" semafora. Što je previše – previše je. Poštovane Kotoranke i Kotorani, rješenje svih problema je jednostavno – skupa ćemo promijeniti vlast u Kotoru na izborima u nedjelju, 29. septembra i već od ponedjeljka krenuti da radimo za dobro svih stanovnika našeg grada. Jer Kotor mora biti prije svega - poručio je Banjević.

Banjević: Kotor je u totalnom kolapsu, a rješenje svih problema je jednostavno

&nbsp;Kotor je bio grad prepoznat po organizaciji fešti i dočeka novih godina na otvorenom, grad koji je živio tokom cijele godine, a godinama je uveden u zaostajanje, sezona svedena na par mjeseci ljeta, a nove godine su posjećivali par stotina slučajnih prolaznika, ocijenio je Jovan Ristić, kandidat za odbornika na loklanim izborima u tom gradu sa liste ,,Vladimir Jokić - Dobar glas - Za gradonačelnika - Demokrate - PES".
- Pokazali smo da znamo kako da preokrenemo stvari i da oživimo grad. Organizovali smo spektakularne dočeke novih godina, koncerte tokom cijele godine, otvaranje i zatvaranje sezone, Kotor Winter Fest koji je trajao dva mjeseca. Postali smo po prvi put regionalni koncertni centar, a ponovo i grad koji živi tokom cijele godine – kazao je Ristić.
On ističe da su u protekle tri godine vratili zatečene dugove i obezbijedili stabilno poslovanje, izradili Strategiju razvoja turizma u Kotoru do 2030. godine, pokrenuli nekoliko novih projekata, kao sto je „Volim Kotor“, i uredili zapuštene lokacije iza katedrale Svetog Tripuna sa pametnom klupom i mini bibliotekom, te kod bastiona Korne sa bronzanom maketom grada.&nbsp;
- Pokrenuli smo „Volim Kotor“ karticu koja ovezbjeđuje korišćenje različitih usluga za naše sugrađane sa popustima od 5 do 50 odsto, sa skoro 4000 korisnika i gotovo 100 partnera. Sada je vrijeme za nove izazove. U narednom periodu dodatno ćemo pozicionirati Kotor na koncertnoj mapi Evrope dovođenjem velikih svjetskih imena. Naše obećanje je da će se kotorski trgovi porediti sa pulskom Arenom – zaključio je Ristić.

Ristić: Kotorski trgovi porediće se sa pulskom Arenom

Kotor je jedan od najstarijih gradova u ovom dijelu Jadrana, kulturna prijestonica na listi UNESCO gradova, i turistička destinacija koju posjeti milion turista svake godine, međutim, Kotor je grad koji je posljednjih godina na svjetskom glasu, ali ne zbog bogate kulturne baštine i UNESCO liste, već zbog čuda koja je nemoguće vidjeti u ostatku civilizovanog svijeta, saopštio je Krešimir Petrović, kandidat za odbornika sa liste "Kotor prije svega! DPS - Neđeljko Moškov". 
On kao prvo čudo navodi semafor na kružnom toku. 
- Jedinstven primjer u svijetu, koji nijednog učesnika u saobraćaju ne ostavlja ravnodušnim. Štaviše, groteskni prizor tjera na obavezan "selfi" što dodatno komplikuje saobraćajni haos. Pješački prelaz na rivi. Još jedan "pametni" semafor koji beskonačno odbrojava sekunde, i gdje samo najizdržljiviji pješaci, na 40 stepeni , mogu dočekati zeleno svijetlo – kazao je Petrović. 
Vožnja od Škaljara do Dobrote, kako kaže, takođe spada u svjetska čuda, budući da je za prelazak nekoliko kilometara u sezoni potrebno po nekoliko sati, a nekim danima, duže nego od Kotora do Podgorice?!
- Tunel Vrmac – nezaboravni prolazak kroz Zonu sumraka. Idealno mjesto da doživite realnost koja se graniči sa naučnom fantastikom i da u Kotor stignete prolaskom kroz paralelnu stvarnost tunela koji nikada zvanično nije pušten u rad. Zaista je uzbudljiv osjećaj voziti kroz tunel koji možda uopšte ne postoji – navodi Petrović.
Prema njegovim riječima, stari grad je bez korpi za otpatke. 
- Apsolutno genijalno rješenje, kojim je trajno riješen problem odlaganja otpada u gradskom jezgru: ne odlaže se uopšte – jer ne postoje korpe?! Umjesto toga, uskim ulicama i pjacama kruži električni vozić za prikupljanje i odvoz smeća, čiji bizarni izgled i nepodnošljive arome izazivaju opšte zaprepašćenje turista – kaže Petrović.
Kao još jedan „čudesan spoj kulture i biznisa, on navodi lažne („fake“) prodavnice u gradskom jezgru pod zaštitom UNESCO. 
- U drevnim palacima i objektima sa statusom zaštićenog kulturnog dobra, nalaze se prodavnice jeftine robe, od imitacija satova najpoznatijih svjetskih brendova, do bundi sumnjivog krzna i bižuterije za svačiji džep – navodi Petrović.
Sedmo čudo, prema njegovim riječima, je kotorski karneval koji je najduži na svijetu – traje već osam godina - jer glavni krivac uporno odbija da bude spaljen.
- Zbog svojih sedam čuda, Kotor je danas grad kojeg, paradoksalno, turisti sve više zaobilaze, a stanovnici sve više napuštaju. Zaustavićemo ovaj košmarni karneval 29. septembra, a njegovog "Capa" poslati u političku prošlost. Preživio je naš drevni grad kroz istoriju i gore od ovoga, preživjeće sigurno i još nekoliko sedmica – zaključuje Petrović.

Petrović: Sedam svjetskih čuda u Kotoru

U oblasti zdravstva izdvajaćemo sredstva kako bismo svake sezone u našem gradu imali turističke ambulante i podstanice hitne medicinske pomoći, koje bi u ljetnjim mjesecima poboljšale zdravstvenu zaštitu kako 
lokalnog stanovništva, tako i turista - poručila je kandidatkinja na 
listi „Evropski savez (SD, SDP, LP i građani) – Zasjat' će Kotor”, Tanja 
Popović. 
 
Kaže da će poslije 29. septembra, kao odgovorna lokalna vlast, učestvovati u rješavanju problema u oblasti zdravstva i školstva - iako to, kako je istakla, nije izvorno u nadležnosti lokalnih samouprava. 
 
Ona je navela da će Evropski savez posvetiti pažnju obrazovnim i 
zdravstvenim ustanovama u Kotoru, ali i povećati izdvajanja za sportske 
klubove. 
 
- Izdvojićemo tri do pet odsto lokalnog budžeta za adaptaciju škola, 
vrtića i zdravstvenih ustanova, kako poslije svake veće kiše ne bismo iz 
škola imali slike učionica koje prokišnjavaju. Povećat ćemo izdvajanja 
za sportske klubove, sa akcentom na omladinske selekcije i izgraditi 
multifunkcionalna igrališta, kako bi omladina i djeca imali bolje uslove 
za razvoj i rekreaciju! Od 29.septembra, radićemo za naš Kotor, kako 
bismo svakom građaninu omogućili bolji i ugodniji život, od 29. zasjat 
će Kotor! - zaključila je Popović.

Popović: Kao odgovorna lokalna vlast učestvovaćemo u rješavanju problema u oblasti zdravstva i školstva u Kotoru

Sjedinjene Američke Države ponudile su Poljskoj prodaju 250 korišćenih oklopnih transportera Strajker iz zaliha jedinica američke vojske koje se planiraju povući iz Evrope za simboličnu cijenu od dolara, piše UNN.
Poljski zamjenik premijera i ministar nacionalne odbrane Vladislav Kosiniak-Kamiš potvrdio je ovu informaciju, te dodao da se Varšava priprema prihvatiti ovu ponudu čim se dogovori logistika.
Prema njegovim riječima, prema predloženom planu, oklopna vozila Strajker koja se trenutno nalaze u Evropi biće prebačena u Poljsku umjesto da budu vraćena u Sjedinjene Američke Države nakon smanjenja američke vojne prisutnosti.
Ponuda je već odobrena od Generalštaba poljskih oružanih snaga, što je neophodan uslov za realizaciju ovakvih dogovora.
Vjerovatno je da će vozila Strajker djelimično pokriti potrebe kopnenih snaga koje bi mogle biti zadovoljene vozilima pješačke borbene jedinice Rosomak, smanjujući potrebu za novim domaćim narudžbama.
Trenutno vojska Poljske raspolaže sa više od 900 pješačkih borbenih vozila Rosomak, koja se proizvode u Poljskoj u modernizovanoj verziji sa kupolom ZSSW-30. Krajem novembra, poljska vojska je primila novu seriju ovih oklopnih vozila.
Ministar je izjavio da je što više oružja poljske trupe imaju, to bolje, te da je cijena u ovom slučaju više nego privlačna. Takođe je napomenuo da savladavanje različitih tipova opreme priprema poljske vojnike za saradnju sa saveznicima, od kojih neki takođe koriste Strajker.
Šef Generalštaba poljskih oružanih snaga, general Visłav Kukula je odbacio strahove da bi uvođenje novog tipa opreme moglo omesti razvoj poljske odbrambene industrije. U dogovoru sa Sjedinjenim Državama, sljedeći korak biće direktna inspekcija tehničkog stanja.
Prema riječima generala, ako bezbjednosna situacija ostane nepromijenjena, konačna odluka trebala bi biti donesena u drugoj polovini 2026. godine.

Amerikanci ponudili Poljskoj 250 oklopnih transportera za jedan dolar

Novozelanđanka Alis Robinson pobjednica je trećeg veleslaloma sezone alpskih skijašica, koji je za Svjetski kup vožen danas u kanadskom Tremblanu.
Ona je bila vodeća i nakon prve vožnje, a do pobjede došla je u ukupnom vremenu dva mnuta, 16 sekundi i 18 stotinki.
Robinson je u istoj disciplini slavila ove sezone i u Koper Mauntajnu, a u Tremblanu zabilježila je šestu pobjedu.
Kao drugoplasirana završila je Hrvatica Zrinka Ljutić, sa 94 stotinke zaostatka.
To je njen prvi podijum ove sezone, ukupno deseti u karijeri.
Pobjedničko postolje kompletirala je Kanađanka Valeri Grenije koja je sekundu bila sporija od pobjednice.
Na četvrtom mjestu završila je Švajcarkinja Kamil Rast, peta je bila Francuskinja Klara Direz, a šesta Amerikanka Mikaela Šifrin.
Robinson je trijumfom u Tremblanu preuzela vođstvo u poretku veleslaloma sa 232 boda.
Austrijanka Julija Šajb, pobjednica veleslaloma u Zeldenu, je druga sa 180, dok je treća Ljutić sa 142 boda.
U generalnom plasmanu Svjetskog kupa zauzima čelnu poziciju zauzima Šifrin sa 408 bodova.
Druga je Italijanka sa albanskim pasošem Lara Kolturi sa 286, a treća Lena Dir iz Njemačke sa 234 boda.

Robinson pobijedila u Tremblanu, Ljutić drugoplasirana

Šef poljske diplomatije Radoslav Sikorski poručio je danas američkom milijarderu Ilonu Masku, koji je pozvao na likvidaciju Evropske unije, da odleti na Mars, jer tamo nema cenzure nacističkih pozdrava.
Mask je poslije kazne od 120 miliona eura koju njegova mreža Iks mora da plati zbog kršenja propisa u EU prvo pozvao na likvidaciju Unije i povratak suvereniteta državama članicama, a poslije je u drugoj poruci upitao koliko vremena je ostalo do propasti EU.
- Odleti na Mars. Tamo nema cenzure nacističkih pozdrava - reagovao je na to pitanje, isto na mreži Iks, šef poljske diplomatije i vicepremijer Sikorski, aludirajući na to što je Mask na taj (nacistički) način podigao ruku tokom inauguracije američkog predsjednika Donalda Trampa.
Prije toga Sikorski je danas, povodom ruskih pohvalnih reakcija na prvu Maskovu poruku o likvidaciji EU i povratku suvereniteta državama članicama, poručio da je sada jasno i onima koji možda još sumnjaju čemu služi cijela ta priča protiv EU, sa zahtjevom da se vrati suverenitet nacionalnim državama.
- Ako neko još sumnja u to kome služi cijela anti EU priča o suverenitetu. Onima koji žele da zarađuju na sijanju mržnje i onima koji hoće da osvoje Evropu - prokomentarisao je Sikorski.

Šef poljske diplomatije predložio Masku da odleti na Mars, jer "tamo nema cenzure nacista"

Gotovo dvije trećine Amerikanaca želi da SAD nastavi slati oružje Ukrajini, čak i dok administracija američkog predsjednika Donalda Trampa ponovo pokušava pregovarati o okončanju skoro četverogodišnjeg rata, pokazala je nova anketa o prioritetima nacionalne sigurnosti.
Anketa Reagan National Defense Survey pokazala je da 64 odsto Amerikanaca podržava slanje smrtonosne pomoći vladi u Kijevu, devet procentnih poena više nego prošle godine i najviši nivo podrške od početka ruske invazije u februaru 2022.
Nešto više (65 odsto) podržava isporuku krstarećih raketa dugog dometa, poput Tomahavka, kako bi se omogućili napadi duboko unutar ruskog teritorija, dok 68 odsto podržava prodaju američkog oružja evropskim saveznicima koji bi ga potom isporučili Ukrajini.
Za razliku od 2024. godine, većina republikanaca (59 odsto) sada podržava slanje oružja Ukrajini u borbi protiv ruske invazije, u odnosu na 44 odsto prošle godine. Tri četvrtine demokrata podržava pomoć Ukrajini, što je porast sa 68 odsto u odnosu na godinu ranije.
Po drugim pitanjima koja se odnose na najsmrtonosniji evropski sukob od Drugog svjetskog rata, pluralnost Amerikanaca (45 odsto) podržava potpuno teritorijalno oslobođenje Ukrajine od Rusije, dok 23 odsto smatra da bi Kijev trebao ustupiti teritoriju u zamjenu za garancije mira i sigurnosti, a 22 odsto podržava prekid vatre duž trenutnih linija fronta.
U međuvremenu, skoro sedam od deset Amerikanaca (69 odsto) podržava da SAD i Evropa Ukrajini daju kolektivnu sigurnosnu obavezu sličnu NATO članu 5, a gotovo tri četvrtine (74 odsto) podržava uspostavljanje demilitarizirane zone pod kontrolom evropskih snaga uz podršku američke zračne moći.
Rezultati ankete objavljeni su dva dana nakon što su Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof i predsjednikov zet Džared Kušner razgovarali s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Kremlju.
Njih dvojica trebali su u četvrtak naveče informirati ukrajinsku delegaciju u Miamiju, ali za sada nema informacija o tome kako su ti razgovori protekli.

Rekordan broj Amerikanaca podržava slanje oružja u Ukrajinu

Danima je trajala drama mladog ljekara, doktora u Opštoj bolnici u Pljevljima dr Kerima Halilovića hoće li mu direktor ove zdravstvene ustanove dr Saša Grbović dati dozvolu da otputuje na prestižnu edukaciju u Davosu u Švajcarskoj, uključilo se i Udruženje ortopeda i traumatologa, Sindikat doktora medicine i Ministarstvo zdravlja, kao i ministar dr Vojislav Šimun lično i uspjeli su da izdejstvuju da Halilović dobije, ne slobodne dane, već se Grbović umilostivo i juče mu odobrio odmor?! Dr Halilović jutros je otputovao u Davos, ali ovaj slučaj otvorio je ozbiljno pitanje samovolje čelnika institucija u našoj zemlji, potvrdio u kolikoj mjeri su progonu izloženi ljudi koji se usude da se bore za svoja prava, ali i opasnu praksu nekažnjivosti uslovljenu, nažalost, najčešće političkim trgovinama, moćnika koji se iživljavaju nad za njih nepodobnima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6" data-rendition-name="original" width="1440" height="992" loading="lazy" alt="Dr Kerim Halilović "><figcaption>Dr Kerim Halilović(Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Portal ETV još prije nekoliko dana uputio je pitanja ministru Šimunu, pored ostalih, hoće li dr Grbović snositi posljedice za svoje neprihvatljive postupke u slučaju dr Halilovića, ali nam nije odgovoreno. Logika aktuelnih vlastodržaca u Crnoj Gori je da kao noj zabiju glavu u pijesak i sačekaju da „oluja“ prođe. Bez osjećaja odgovornosti za javni interes i obaveze da saopšte građankama i građanima, koji ih plaćaju, informacije koje su od opšteg interesa. Odgovornost za slučaj dr Halilovića ove sedmice, pred skupštinskim odborom za zdravstvo, rad i socijalno staranje, zahtijevao je i dr Nermin Abdić koji je bio kategoričan da se radi o mobingu. - ...to je završeno. Imamo vrlo preciznu instrukciju kako postupiti u tom slučaju i to je dostavljeno. Obezbijedio sam ja lično zamjenu, u saradnji sa direktorom Opšte bolnice Bijelo Polje – kazao je Šimun, odgovarajući na pitanje Abdića. To je bio utorak, 2. decembar, međutim dr Halilović dozvolu od dr Grbovića dobio je tek juče, 5. decembra, dan pred put i to nakon druge pisane urgencije Ministartsva zdravlja?! - Odluka da mi ne dozvoli da idem na edukaciju je Grbovićeva odmazda. Skupljao sam pare da se prijavim za ovu edukaciju. To je najveći ortopedski institut na svijetu. Sve smjernice u ortopediji oni diktiraju. Još 20. oktobra sam mu tražio slobodne dane i on je odgovorio - ne može, iako mora da mi da slobodne dane za obuku. Odbio je i da mi dozvoli i da uzmem odmor – kazao je dr Halilović prije nekoliko dana za Portal ETV. A dr Abdić je zahtijevao od ministra Šimuna da „ispita“ slučaj dr Halilovića i poručio da će se, kao član Udruženja ortopeda i traumatologa Crne Gore, potruditi da on dobije epilog. - ... jer ako taj kolega nije u stanju da organizuje posao za četiri dana, a mi smo ga organizovali u mnogo težim vremenima za vrijeme korona krize, onda taj uvaženi kolega ne zavrjeđuje da bude direktor te institucije. Po meni je ovo klasični mobing – bio je kategoričan dr Abdić. Ministar Šimun sam je na Odboru saopštio da „zabrana edukacije zapošljenom predstavlja i izvjesno kršenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti“. Nažalost, uskratio nas je za odgovor da li će zbog toga čelnik pljevaljske bolnice i snositi bilo kakvu odgovornost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="Opšta bolnica u Pljevljima"><figcaption>Opšta bolnica u Pljevljima(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dr Abdić je na Odboru podsjetio ministra da je on taj koji je „na vrhu priramide zdravlja“, uz konstataciju da se mora znati „ko kosi, ko vodu nosi“. Šimun je, ovoga puta, istina u posljednjem trenutku, uspio da on bude „kozbaša“, ali ponašanje i poruke dr Grbovića, kao i činjenica da je reagovao tek nakon urgencija Ministarstva, ukazuju da direktor pljevaljske bolnice ne haje za autoritet institucije, a još manje na zakonske propise. Edukacija u Davosu, koju je dr Halilović, inače, sam platio, kotira se, kako je saopštilo i Ministarstvo zdravlja, visoko na ljestvici medicinskih obuka. Iz Ministarstva su saopštili da se „program AO Davos Course ubraja u edukacije od izuzetnog međunarodnog značaja za oblast ortopedije i traumatologije, te da znanja i kompetencije stečene na takvim programima predstavljaju direktnu korist za zdravstveni sistem Crne Gore“. Kurs u Davosu održava se od od 6. do 12. decembra.

Šimun bez komentara hoće li čelnik pljevaljske bolnice biti kažnjen

Grupa građana koja protestuje na Kruševom ždrijelu saopštila je da će privremeno obustaviti proteste nakon što su u policiji potvrdili da Goran Jokić više nije načelnik RCB Centra. Poručili su da je njihova mala pobjeda tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese.
Više od deset mjeseci traje neprekidna i uporna borba građana Cetinja koji traže pravdu i istinu za sve stradale i ranjene u dva masovna zločina na Cetinju.
Na žalost, kako je grupa građana navela u saopštenju, institucijama sistema i najodgovornijima je trebalo deset mjeseci, nakon ćutanja i ignorantskog odnosa prema protestu, da sankcioniše samo jednu od karika u sistemu odgovornosti, odgovornoj za seriju propusta kada su ova dva zločina u pitanju.
Na drugoj strani, oni su, kako kažu, pokazali da upornost u duhu crnogorskog trajanja daje rezultate, te poručuju da neće stati na ovome.&nbsp;
- Vjerujemo da će sudske institucije i Ministarstvo pravde imati u vidu našu odlučnost i upornost, kao i težinu slučaja koji je pred njima i da neće dozvoliti naš povratak na Kruševo ždrijelo. Za razliku od onih kojima je bio cilj da ovaj grad izumre, mi smo za život, da život traje i bude najveća vrijednost i zato u prilog predstojećim, za nas bolnih, božićnih i novogodišnjih praznika privremeno obustavljamo protest,sa porukom, naša mala pobjeda je tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese - poručili su u saopštenju za javnost.
Zahvalili su se svima koji su im dali podršku, kako sa Cetinja tako i iz svakog crnogorskog grada, na bilo koji način, pa i onima koji su, kako kažu, izašli iz kolone zaustavljenih vozila i stali nekoliko minuta i dali riječ podrške.
- Značilo je. Zahvaljujemo se i onima koji su našem protestu dali početni inpuls, kad smo se kupilim u daleko većem broju. Posebnu zavalnost dugujemo pripadnicima MUP-a Crne Gore koji su na profesionalan i prije svega ljudski način vodili blokadu puta u cijelom trajanju - zaključili su u saopštenju.

Privremeno obustavljene blokade na Kruševom ždrijelu: "Naša mala pobjeda tek korak ka onome što će se desiti kroz sudske i druge procese"

06.12.
12:56h
Kada mi je čuvena Ana Vuković pročitala dio krivične prijave MUP-a RCG, koju je potpisao onomad Dževad Kožar, a odobrio Rajko Malović, u kojoj je pisalo da sam Moldavku S.Č. kupio u Baru za 2000 maraka (malo li je) od Bajrama Orahovca, vjerujte mi na riječ, manje sam bio iznenađen od onoga što sam čuo juče.
Kada su mi dvojica specijalnih tužilaca nakon što je saslušan posljednji svjedok u krivičnom predmetu protiv Ubović Ranka i Ivanović Vladana i nakon što sam im kazao da obavijeste sudije da je otpao pritvorski osnov, kazali - citiram:
"A, ne, postoje i neki uslovni razlozi za njega".
Dakle, drage kolege, na znanje vam.
Da postoje razlozi za pritvor i van norme iz člana 175 ZKP. Čisto da ste upućeni.
Dobro, nigdje nikada zakoni svjetski to ne pominju, ali smo ih juče uveli.
Koji ti je pritvorski osnov, pita pritvorenik cimera u Spužu. Ovaj odgovara - uslovni.
Onda onome ko je postavio pitanje ne bude dobro. Iako je, recimo, po zanimanju šumar.
Priznajem.Na mah sam pomislio da su Ubović i Ivanović možda tražili da ostanu i kad osnov određen rješenjem o određivanju pritvora otpadne.
Jednostavno, dopalo im se. I sljedstveno tome, ne izlazi otud.
Meni je iskreno samo jedno žao. A to je što pristojni, obrazovani i uljudni momci koji znaju svoj posao - tako olako bez neke, gaje kod sebe nagon koji zbog funkcije koje obnašaju može da bude pretežak za ljude.
Ili to zavisi - ko su ljudi. Ko je čovjek.
Ugodi zakonu - a ne nekim ljudima. Makar bili Demokrate.
P.S: Pekić u "Kako upokojiti vampira" napisa "Najbolje ideje se često dave u odvratnom mulju lojalnog odobravanja".
I jedna digresija za P.S.2: 
Pročitao sam juče saopštenje za javnost B. Bogdanovića oko Aca Mijajlovića i protesta povodom masakra na Cetinju i iznova se sjetih Kundere: "Na Vroclavskom trgu jedan čovjek povraća. Potpuno te razumijem, dobaci mu prolaznik".

Uslovni razlog za pritvor

Predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević pozvao je potpredsjednika Vlade Aleksu Bečića da primi na razgovor mještane Botuna koji danima protestuju protiv gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.
Knežević je jutros pozvao sve Zećane da krenu ka Botunu, navodeći da policija očigledno priprema intervenciju time što je zaustavila saobraćaj za teretna vozila.
Međutim, ubrzo su se oglasili iz policije apelujući da se ne unosi panika među građanima i pojašnjavajući da njihove aktivnosti nemaju veze sa situacijom u Botunu, već da sprovode akciju kodnog naziva "Šljunak u cilju sprječavanja nelegalne ekploatacije i prevoza pijeska.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fup-nakon-knezeviceve-objave-ne-plasirati-neprovjere-informacije-sprovodimo-plansku-akciju&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Ipak, u Botunu se okupio veliki broj građana, a među njima je i lider DNP-a koji je okupljenim novinarima pokazao dopis upućen krajem avgusta v.d. direktora policije Lazaru Šćepanoviću, a koji je, navodi, ostao bez odgovora.
- Nema laži, nema prevare u Zeti. S potpisima građana Botuna 28. avgust,a na svetac, uputili smo poziv gospodinu Šćepanoviću s potpisima građana Botuna. Tri mjeseca je prošlo, pa da živi u Pekingu, a da su Botunjani pješke krenuli, sreli bi se dosad - naglasio je Knežević.
On je pitao Šćepanovića da li Botunjani zaslužuju da budu primljeni na razgovor? 
- A, pošto vidimo da ih ignoriše gospodin Milojko Spajić, kao i Šćepanović, prinuđeni smo da zamolimo gospodina Bečića da ih primi na razgovor, jer je naš Zećanin, i da porazgovara s ovim ljudima - kako bi splasnule tenzije - poručio je Knežević.
Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište.
Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja.
Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti.
Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta.
– Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on.
Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost.
Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić.
– Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić.
Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.

Tag: lokalni-izbori-u-kotoru