Službenici Regionalnog centra bezbjednosti “Sjever” izvršili su ciljane kontrole na teritoriji opština Plav, Kolašin i Rožaje i tom prilikom je pronađena određena količina cigareta.
U Kolašinu i Rožajama su, u odnosu na oduzete cigarete, izrečene novčane kazne od 1.500 eura, dok će se za oduzete cigarete u Plavu postupajući tužilac naknadno izjasniti o pravnoj kvalifikaciji djela.
Osim toga, u Beranama je realizovana akcija “Tragač” u sklopu koje je kontrolisano 255 vozila i pregled 105 osoba. Sankcionisana su 22 vozača zbog prekršaja iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima.
- Oduzeta su dva vozila, 8.000 eura, kao i drugi predmeti poput noževa, sprejeva sa nadražujućim dejstvom, te druga podesna sredstva i predmeti - saopšteno je iz Uprave policije.
Tokom akcije “Tragač” izvršena je i operativno taktička mjera “Racija” u okviru koje je kontrolisano oko 50 osoba.
- Policijski službenici Regionalnog centra bezbjednosti “Sjever” nastavljaju da preduzimaju pojačane aktivnosti iz svoje nadležnosti u saradnji sa drugim relevantnim službama, u cilju sveobuhvatnog pristupa i odgovora na sva nezakonita djelovanja u našem društvu - poručeno je iz policije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Akcija policije na sjeveru: Oduzete cigarete, dva vozila, 8.000 eura, sankcionisana 22 vozača...

Policija je u dvodnevnoj, koordinisanoj akciji u više gradova zapadne Crne Gore kontrolisala oko 600 osoba i gotovo 360 vozila, izvela racije, oduzela drogu, oružje i vozila, te uhapsila tri osobe kod kojih je pronađena marihuana i kokain. Policijski službenici ovog Regionalnog centra bezbjednosti „Zapad“ su, u tri objekta, izveli raciju, tokom koje su pronašli i oduzeli startni pištolj, nož, tri palice i elektro šoker. Kod tri osobe su pronađena pakovanja sa marihuanom, a kod jedne od njih i kokain.&nbsp; Lica kod kojih je pronađena droga, M.R (25) iz Pljevalja, A.P (20) iz Nikšića i I.V (38) iz Nikšića, su privedena u službene prostorije, lišena slobode shodno Zakonu o sprječavanju zloupotrebe droga i privedena dežurnom sudiji Suda za prekršaje. U daljim aktivnostima policijski službenici su, od osoba bliskih operativno – interesantnim licima, radi provjere regularnosti oduzeli šest putničkih motornih vozila. Policija je, shodno naredbama čije je izdavanje inicirala kod Osnovnog suda, izvršila pretrese na tri lokacije, kojom prilikom je pronađeno i oduzeto 16 komada puščane municije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251115141156_b363e66bb522ecf782ce4c9572f0268e090d0514b2f2aa3f56561a4b69348536.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251115141156_b363e66bb522ecf782ce4c9572f0268e090d0514b2f2aa3f56561a4b69348536" data-rendition-name="original" width="1070" height="1208" loading="lazy" alt="odueto oružje i droga"> </figure>  Policijski službenici su izvršili i pojačanu kontrolu učesnika u saobraćaju u svih pet opština u nadležnosti Regionalnog centra bezbjednosti „Zapad“ – Nikšić, Žabljak, Pljevlja, Plužine i Šavnik, sa akcentom na pojačanu kontrolu vozila visoke klase i lica koja su njima upravljala, kao i aktivnosti na suzbijanju svih težih prekršaja, kojom prilikom je kontrolisano ukupno 358 vozila i 587 lica. - Policija će nastaviti sa sprovođenjem pojačanih aktivnosti u svim gradovima, usmjerenim na suzbijanje svih oblika kriminala, sa posebnim fokusom na otkrivanje, sprječavanje i suzbijanje krivičnih djela povezanih sa OKG, operativno – interesantnim licima i licima bliskim ovim grupama - poručeno je iz Uprave policije.

Racije u više gradova: Kontrolisano 600 osoba, zaplijenjeni droga, oružje i luksuzna vozila

Fond za zdravstveno osiguranje pozvao je ministra finansija Novicu Vuković da skine oznaku „interno“ sa dokumenata u vezi sa kupovinom Fajzer vakcina i upozna javnost sa uplatom koju je problematizovao. U Fondu poručuju da su spremni za sve eventualne komisije i kontrole.
Ministar Vuković je juče u Skupštini Crne Gore poručio da će njegov resor tražiti potpunu budžetsku i institucionalnu odgovornost FZO, ističući da je neophodno jasno definisati način na koji funkcioniše sistem finansiranja u zdravstvu. Takođe je rekao da će poslati budžetsku i ostale inspekcije u FZO, a posebno u vezi sa Fajzer vakcinama.
U FZO su potvrdili navode Vukovića da su nabavljene Fajzer vakcine u iznosu od 1.575.521 euro, ali je ističu da je ministar zaboravio da pomene da je navedeno urađeno po zaključku Vlade od 27. oktobra 2022. godine.&nbsp;
Zaključak se nalazi u posjedu Fonda za zdravstveno osiguranje, ali kako je označen stepenom tajnosti „Interno“, u FZO kaži da nijesu u mogućnosti da ga javnosti dostave na uvid.
- U posjedu Fonda za zdravstveno osiguranje se nalaze i rješenja Ministarstva finansija kojima je Ministarstvo finansija preusmjeravalo sredstva iz budžetske rezerve da bi se uplatila sredstva, po Zaključku Vlade br. 07-161/2, od 27.10.2022.godine. Na tim rješenjima, takođe, stoji oznaka „Interno“ i Fond ih ne može staviti javnosti na uvid - navedeno je u saopštenju FZO.
U posjedu Fonda se, dodaju, nalazi i ugovor sa kompanijom Fajzer, ali ni njega nijesu u mogućnosti da daju na uvid iz već navedenih razloga, kao i zbog toga što Fond za zdravstveno osiguranje nije potpisnik navedenog ugovora.&nbsp;
- Sve što Fond za zdravstveno osiguranje nije u mogućnosti da uradi u vezi sa pomenutim dokumentima ministar finansija jeste. Dakle, ministar Vuković može zatražiti skidanje oznake „Interno“ sa pomenutih dokumenata i upoznati javnost sa uplatom koju je problematizovao. Očekujemo od njega, kao odgovornog ministra, da to učini, a mi stojimo spremni za sve eventualne komisije i kontrole - poručili su u FZO.
Kad su u pitanju kontrole, u FZO su potvrdili izjavu ministra Vukovića da je Ministarstvo finansija preuzelo na sebe dio odgovornosti Fonda za zdravstveno osiguranje na način da prije svake uplate za ljekove, bilo da se radi o uplati Montefarmu ili uplati privatnim apotekama, taj resor detaljno kontroliše kompletnu dokumentaciju, pa čak i zalihe ljekova i medicinskog materijala zdravstvenih ustanova.
- Međutim, ministar Vuković nije dao objašnjenje kako smo, pored takve detaljne i kontinuirane provjere od strane Ministarstva finansija, došli u situaciju da nedostaje 30 miliona za ljekove, medicinski materijal i pomagala? Biće, ipak, da je nešto drugo u pitanju - naglašeno je u saopštenju.
U FZO smatraju zanimljivim da ministar finansija nije problematizovao uplatu prema kompaniji Fajzer za kovid vakcine, u iznosu od 43.764,48 eura, po zaključku Vlade, čiji su članovi on i ministar zdravlja Vojislav Šimun.
- Zaključak Vlade, br. 08-501/23-178/2 od 21.12.2023. godine je u posjedu Fonda za zdravstveno osiguranje, ali i ovaj dokument ima oznaku „Interno“ - zaključeno je u saopštenju.

1250x600

1084x550

FZO: Vuković da skine oznaku "interno" sa dokumenata u vezi sa kupovinom Fajzer vakcina, čudno da nije prbolematizovao uplatu njegove Vlade

Službenici Odjeljenja za unutrašnju kontrolu policije su tokom juna i jula izvršili 13 kontrola zakonitosti postupanja policijskih službenika na osnovu operativnih i drugih saznanja o mogućim nezakonitostima i nepravilnostima u radu. Za dva policijska službenika se sumnja da su zloupotrijebili službeni položaj, odnosno prekoračili ovlašćenja, a protiv jednog je nadležno tužilaštvo formiralo predmet za krivično djelo zlostavljanje.
Ti su podaci evidentirani u izvještajima Odjeljenja za unutrašnju kontrolu policije o izvršenim unutrašnjim kontrolama policije za prethodna dva mjeseca.
<h2>Deset slučajeva "čisto"</h2>
Tokom juna provjereno je postupanje osam policajaca, a za jednog postoji osnovana sumnja da je počinio težu povredu službene dužnosti - zloupotreba službenog položaja ili prekoračenje ovlašćenja u službi.
Zbog toga je Izvještaj sa spisima predmeta sačinjenim u postupku unutrašnje kontrole dostavljen na dalje postupanje v.d. direktora Uprave policije. 
Takođe, Izvještaj je dostavljen i nadležnom Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici na dalji postupak, ocjenu i odlučivanje da li u radnjama i postupanju policijskog službenika ima elemenata krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti.
U drugom slučaju, policijski službenici su obavijestili nadležno državno tužilaštvo koje je preduzelo mjere i na osnovu krivične prijave otvorilo predmet protiv policijskog službenika za krivično djelo zlostavljanje.
U preostalih šest slučajeva nijesu utvrđene činjenice i dokazi koji bi ukazali na nezakonito ili neprofesionalno postupanje policijskih službenika.
- Međutim, u jednom od ovih slučajeva, i pored toga što se u postupku unutrašnje kontrole nijesu mogle utvrditi činjenice i dokazi koji bi ukazivali na neprofesionalno ili nezakonito postupanje policijskih službenika u predmetnom slučaju, a uzimajući u obzir ukupnost datih okolnosti, Izvještaj sa spisima sačinjenim u postupku unutrašnje kontrole dostavljen je v.d direktora Uprave policije, Osnovnom državnom tužilaštvu na Cetnju, kao i ministru unutrašnjih poslova na uvid - navedeno je u Izvještaju MUP-a.
Takođe u dva slučaja, i pored pored toga što se u postupku unutrašnje kontrole nijesu mogle utvrditi činjenice i dokazi koji bi ukazivali na neprofesionalno ili nezakonito postupanje policijskih službenika, Izvještaji sa spisima dostavljeni su nadležnim državnim tužilaštvima, na zahtjev ovih tužilaštava.
Kada je u pitanju jul, u jednom slučaju je utvrđeno da je policijski službenik zloupotrijebio službeni položaj i prekoračio ovlašćenja u službi, zbog čega je Izvještaj sa spisima sačinjenim u postupku unutrašnje kontrole dostavljen v.d. direktora Uprave policije na dalju nadležnost. 
Takođe, Izvještaj sa spisima sačinjenim u postupku unutrašnje kontrole dostavljen je i nadležnom državnom tužilaštvu na dalji postupak, ocjenu i odlučivanje da li u postupanju policijskog službenika ima elemenata krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti.
U preostala četiri slučaja nijesu utvrđene činjenice i dokazi koji bi ukazali na nezakonito ili neprofesionalno postupanje policijskih službenika.
- Međutim, u dva od naznačenih slučajeva, i pored toga što se u postupcima unutrašnje kontrole nijesu mogle utvrditi činjenice i dokazi koji bi ukazivali na neprofesionalno ili nezakonito postupanje policijskih službenika u predmetnim slučajevima, Izvještaji sa spisima sačinjenim u postupcima unutrašnje kontrole dostavljeni su nadležnim državnim tužilaštvima, na zahtjev ovih tužilaštava - navedeno je u izvještaju.
<h2>Sedam pritužbi građana </h2>
Tokom juna i jula bilo je sedam pritužbi građana na postupanje policijskih službenika, a na osnovu kojih su službenici Odjeljenja za unutrašnju kontrolu policije izvršili kontrole. Pritužbe su se odnosile na način vršenja policijskih poslova i primjenu policijskih ovlašćenja.
Dva policijska službenika se sumnjiče da su postupala suprotno Kodeksu policijske etike, usljed čega je Izvještaj sa spisima predmeta sačinjenim u postupku unutrašnje kontrole dostavljen Etičkom odboru na dalje postupanje.
U dva slučaja policijski službenici su upozoreni na dužnost da u komunikaciji sa građanima moraju biti principijelni, dosljedni, odlučni, istrajni, pravedni, pristojni i korektni, te da na taj način ne umanje svoj ugled i ugled policije u cjelini, kao i da poštuju dobre običaje i slijede etička načela u dosljednom sprovođenju zakona.
Za jednog policajca se sumnja da je počinio težu povredu službene dužnosti, odnosno samovoljno napustio radno mjesto u toku dužnosti.
U preostala tri slučaja, na osnovu utvrđenih činjenica i dokaza u postupku unutrašnje kontrole, nijesu se mogle utvrditi činjenice i dokazi koji bi ukazivali na postojanje elemenata disiplinske ili druge odgovornosti policijskih službenika u preduzimanju službenih radnji.

Tamara Klikovac

Dvojica policajaca osumnjičeni za zloupotrebu službenog položaja, protiv jednog formiran predmet zbog zlostavljanja...

Opravdanost bolovanja zaposlenih u upravi Glavnog grada biće preispitana, najavio je zamjenik gradonačelnika Podgorice Boris Spalević.
On je kazao da kreću u intenzivnije kontrole bolovanja zaposlenih, te da pokreću kampanju zajedno sa nadležnim institucijama i komisijama kako bi se izborili sa takozvanim lažnim bolovanjima.
Precizirao je da je pokrenuta inicijativa kod nadležnih državnih organa za intenzivnije kontrole privremene spriječenosti za rad jer je primjetan trend povećanja broja bolovanja u ljetnjim mjesecima, što je bio slučaj i u prethodnim godinama.
- Zatražen je sastanak sa Nacionalnom komisijom za kontrolu privremene spriječenosti za rad, sa Fondom za zdravstveno osiguranje Crne Gore, Ministarstvom zdravlja i Domom zdravlja Podgorica, kako bi zajedno definisali zakonske okvire i dalja postupanja za dodatnu provjeru privremene spriječenosti za rad, naročito dok su ona u toku - istakao je on.
Spalević naglašava da ne smiju i da neće dozvoliti da se ugrožava redovno funkcionisanje Glavnog grada zbog nesavjesnih i neodgovornih pojedinaca koji zloupotrebljavaju bolovanja.
- Karakteristično je da je ova pojava naročito prisutna nakon promjene vlasti u Podgorici 2023.godine. U kampanju za borbu protiv zloupotrebe bolovanja biće uključene nadležne institucije i ljekarske komisije, sa ciljem da zajedničkim djelovanjem preduprijedimo potencijalne zloupotrebe bolovanja i osnažimo sistem javnog zdravstva, poboljšamo rad i funkcionalnost gradske uprave, na korist građana, privrede i države - kategoričan je Spalević.
Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju propisano je, podsjeća, da je u toku trajanja privremene spriječenosti za rad zabranjeno obavljanje druge djelatnost i napuštanje mjesta boravka, osim u svrhu liječenja.
- Postupanje suprotno pomenutim odredbama predstavlja zloupotrebu bolovanja i biće sankcionisano i očekujemo da će kontrola poštovanja ovih zakonskih normi, pored ostalih mjera kontrole, biti dragocjeno u procesu smanjenja broja odsustovanja sa posla - kazao je Spalević.
Ističe da potencijalno neopravdano korišćenje prava na privremenu spriječenost za rad stvara smetnje u radu lokalnih organa, da to opterećuje dodatno zaposlene koji pored svojih zadataka trebaju pokrivati upražnjenu poziciju, a sve to izuskuje i ogromna novčana sredstva koja se izdvajaju po tom osnovu.
- Nekoliko gradskih preduzeća, a naročito d.o.o. Vodovod i kanalizacija prednjači u broju bolovanja i ovim putem dajem punu podršku direktoru ovog preduzeća i drugim starješinama koje su već pokrenule sličnu inicijativu, da se preispita kod nadležnih institucija i komisija da li ima potencijalnih zloupotreba - naveo je on.
Smatra, kaže, da konkretno u d.o.o. Vodovod i kanalizacija sve poprima danas zabrinjavajuću situaciju.
- Jer u jednom mjesecu po stotinu i više radnika u ovom gradskom preduzeću dostavlja doznake za privremenu spriječenost za rad, sa intencijom rasta tokom ljetnjih mjeseci. Iz tog razloga smatram da se dodatne zakonom predviđene kontrole i kampanje moraju sprovoditi, da najveću podršku očekujemo od Ministarstva zdravlja i ovo je apel da spirječimo i sankcionišemo potencijalne zloupotrebe - poručuje Spalević.
Kontrole, kaže on, neće uticati na one koji se liječe i kojima je to stvarno potrebno, ali statistički gledano, brojke ukazuju na potrebu dodatnih kontrola po ovom osnovu.
- Dodatno, biće konsultovano i Ministarstvo finansija u dijelu dobijanja mišljenja po načinu primjene Odluke kojom se utvrđuju dodaci na zaradu za vrijeme privremene spriječenosti za rad za zaposlene u Upravi Glavnog grada, jer i u tom dijelu Odluka stimulativno djeluje na zaposlene da koriste “bolovanja“. Svaki starješina, direktor i rukovodilac u Glavnom gradu, posebnu pažnju će obratiti na ovu pojavu a dodatno će se provjeriti da li zaposleni “kombinuju” bolovanja sa godišnjim odmorima - poručio je Spalević.
To, ističe, ne znači da će biti ograničavanje korišćenja bolovanja onim osiguranicima kojima je ono neophodno, jer sva prava koja im pripadaju po Zakonu i proizilaze iz obaveznog zdravstvenog osiguranja biće im garantovana i omogućena, ali i kontrolisana.

Počinju kontrole bolovanja zaposlenih u Glavnom gradu

Tržišni inspektori će tokom Dana državnosti kontrolisati poštovanje odredbi Zakona o unutrašnjoj trgovini, koje se odnose na zabranu trgovine, saopšteno je iz Ministarstva ekonomskog razvoja.
Neradni dani povodom Dana državnosti su nedjelja, ponedjeljak i utorak.
- Podsjećamo sve trgovce koji djelatnost trgovine obavljaju na veliko i malo, da su dužni da se pridržavaju člana 35a stav 1 Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojim je propisano da se trgovina ne može obavljati nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika - navodi se u saopštenju.
Izuzetno od toga, nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, trgovina na veliko i malo može se, između ostalog, obavljati u apotekama, specijalizovanim prodavnicama ili kioscima za prodaju hleba, pekarskih proizvoda i kolača, cvijeća, suvenira, štampe, sredstava za zaštitu bilja ili pogrebne opreme, benzinskim stanicama i prodavnicama za trgovinu na malo u okviru njih, pijacama.
Iz Ministarstva su najavili da će tržišni inspektori preduzimati mjere i radnje protiv trgovaca koji ne poštuju zakon.
Na sajtu Ministarstva nalaze se brojevi telefona, putem kojih je moguće prijaviti nepravilnosti.

Pojačan nadzor tržišnih inspektora tokom Dana državnosti

Nakon tragičnog događaja u Sjevernoj Makedoniji, kada je u požaru u diskoteci „Puls“ u Kočanima, poginulo 59, a povrijeđeno više od 150 osoba, nadležni tvrde da su građani u Crnoj Gori bezbjedni u noćnim klubovima i drugim objektima, te da su standardi visoki i da svi objekti moraju proći stroge kontrole.
Prema riječima Sandre Racković, načelnice Direkcije za promet i prevoz opasnih materija i kontrolu planske i tehničke dokumentacije, svi ugostiteljski objekti, uključujući noćne klubove, moraju dobiti saglasnost Ministarstva unutrašnjih poslova na mjere zaštite od požara. Dokumentacija prolazi više nivoa provjere.
- Kontrola je izuzetno stroga. Sva dokumentacija se detaljno proučava i ona je uvijek u skladu sa svim tehničkim standardima i propisima koje ova oblast zahtijeva - kazala je Racković u "Bojama jutra" na programu TV Vijesti.
Ipak, Sreten Roganović, inspektor Direkcije za inspekcijski nadzor kaže da jedan od najvećih problema leži u važećim zakonima koji su tokom godina izmijenjeni na način da otežavaju efikasniju kontrolu.
Inspektor Roganović je posebno ukazao na izmjene Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata iz 2016. i 2017. godine. Prema starim propisima, svaka rekonstrukcija objekta podrazumijevala je obaveznu verifikaciju od strane Ministarstva unutrašnjih poslova.
- Međutim, izmjene zakona su znatno proširile pojam adaptacije, omogućavajući vlasnicima da vrše značajne izmjene bez obavezne kontrole. Tako se događa da objekti koji bi morali imati stabilan sistem za gašenje požara prođu bez neophodnih provjera. Pored toga, mnogi noćni klubovi se registruju pod drugačijim standardima kako bi izbjegli određene obaveze - kazao je i istovremeno upozorio da su potrebne izmjene zakonskih rješenja kako bi se povećala sigurnost, a inspektori u kontinuitetu kontrolišu sve redom.
On je istakao da u Crnoj Gori trenutno djeluje samo šest inspektora zaduženih za provjeru protivpožarne zaštite u ugostiteljskim objektima.
- Pokušavamo stići sve, ali sa ovako malim brojem inspektora to nije lako - naglasio je Roganović.
Nakon događaja u Makedoniji, najavljene su pojačane inspekcije svih noćnih klubova i ugostiteljskih objekata u Crnoj Gori. Cilj je da se provjeri da li svi lokali imaju ispravne protivpožarne aparate, hidrantnu mrežu, sistem odimljavanja, ventilaciju i obučene radnike za hitne situacije.
Nadležni pozivaju građane, u slučaju da primjete bilo kakve neregularnosti, da to i prijave.
- Imate lokalne kol-centre, komunalne policije, komunalne inspekcije koji izlaze na lice mjesta i oni nas obavještavaju po službenoj dužnosti. A isto tako mogu da pozovu putem sajta Ministarstva unutrašnjih poslova naše inspekcije. Ako je velika opasnost, imate jedinstveni broj koji je u našoj zemlji 112 sa OKC-om - istakao je Roganović.

Nadležni tvrde da su građani u Crnoj Gori bezbjedni u noćnim klubovima i drugim objektima

Ustavni sud Crne Gore održaće u ponedjeljak, 15. decembra, prvu javnu raspravu nakon osam godina, koja će ujedno po prvi put biti dostupna građanima putem direktnog prenosa na internetu i televizijama koje su najavile emitovanje. Ovim korakom, kako ističu iz Suda, postupci u oblasti ocjene ustavnosti biće učinjeni potpuno transparentnim.
Rasprava će se voditi povodom zahtjeva za ocjenu ustavnosti Zakona o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata. Podnosioci inicijativa tvrde da je međunarodni ugovor ratifikovan suprotno Ustavu i da može imati ozbiljne posljedice po interese države, dok Vlada odbacuje te navode.
Ustavni sud je pozvao šest eminentnih stručnjaka iz oblasti ustavnog, međunarodnog javnog i međunarodnog privatnog prava. Mišljenja će iznijeti:
- prof. dr Mladen Vukčević, profesor ustavnog prava i bivši predsjednik Ustavnog suda,
- prof. dr Đorđe Gardašević (Zagreb), ustavno pravo,
- prof. dr Vladimir Đurić (Beograd), ustavno pravo,
- prof. dr Nebojša Vučinić, međunarodno javno pravo i bivši sudija ESLJP,
- prof. dr Vladimir Čolović (Beograd), međunarodno privatno pravo,
- prof. dr Maja Kostić Mandić (Podgorica), međunarodno privatno i ekološko pravo.
Njihova uloga biće da rasvijetle ključna ustavnopravna pitanja istaknuta u inicijativama, kao i ona koja su sami uočili analizirajući sporni zakon i sporazum.
Svoje stavove iznijeće i podnosioci inicijativa – odbornik Đorđe Zenović i Centar za zaštitu i proučavanje ptica, kao i predstavnici Skupštine i Vlade Crne Gore. Sudije će imati mogućnost postavljanja pitanja stručnjacima.
Posljednja javna rasprava pred Ustavnim sudom održana je u aprilu 2017. godine, kada se odlučivalo o ustavnosti naknada za majke troje i više djece.
Iz Suda navode da je nova javna rasprava zakazana zbog složenih ustavnopravnih pitanja pokrenutih inicijativama i uočenih tokom rada na predmetima.
Javna rasprava počeće u 11 časova, a planirano je da traje najduže pet sati.

Ustavni sud nakon osam godina održava javnu raspravu: Prvi put dostupni građanima uživo

Advokat Veselin Radulović pružiće pravnu pomoć zastupanja - odbrane pred sudom za prekršaje svim osobama protiv kojih je policija podnijela zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka zbog protesta ispred Vile Gorica, saopšteno je iz Redakcije za pravo i politički sistem STEGA-e.&nbsp;
Radulović je to, kako navode, obavijestio Redakciju.
- STEGA izražava zahvalnost advokatu Raduloviću i obavještava javnost da će kompletan pravni tim STEGA-e nastaviti sa praćenjem "procesa" protiv građana koji su na slobodan način i u duhu liberalnih demokratija izrazili protest protiv nezakonitog i suprotno njenom duhu dodjele najznačajnijeg crnogorskog državnog priznanja 13-to julske nagrade, licu za knjigu koja u trenutku dodjele nagrade nije ni postojala - ističe se u saopštenju.&nbsp;

Advokat Radulović će pružiti pravnu pomoć procesuiranima zbog protesta ispred Vile Gorica

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Prvo će biti saslušan predsjednik Skupštine.

(VIDEO) Andrija Mandić stigao na suđenje brataniću Danilu: Odbio da svjedoči

Komunalna inspekcija Glavnog grada je danas po treći put posjetila Botun i naložila uklanjanje šatora do utorka.&nbsp; Mještani Botuna su 14. novembra podigli šator u ovom naselju u znak protesta protiv početka gradnje postrojenja za prečišćavanje voda dok se ne održi referendum u Zeti 14. decembra. Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište. Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja, a na teren su izveli i mehanizaciju. - Ukazuje se subjektu nadzora da u roku od dva dana od dana sačinjavanja zapisnika ukloni tri šatora sa parcela - piše u današnjem zapisniku.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212111256_0b2a3046bd797816d982a3f1b82bb9a0caba0ae3c0aae87f8c1184580065531c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212111256_0b2a3046bd797816d982a3f1b82bb9a0caba0ae3c0aae87f8c1184580065531c" data-rendition-name="original" width="1090" height="1453" loading="lazy" alt="Zapisnik "> </figure>

Naloženo uklanjanje šatora u Botunu do utorka

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Knežević: Iz punih usta mogu da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore; Huter: Podgorica je glavni grad, a predsjednik nije Vučić već Milatović

Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Alen Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, juče se oglasio na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 67.5144%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvideo-dario-u-sarajevu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Portal ETV objavio je informaciju nakon što nam se obratilo više Pljevljaka, ogorčeni Vranešovim prisustvom na svečanoj večeri, zbog njegove nacionalističke, šovinističke politike koju propagira, a dostavljen nam je i snimak sa tog druženja. - Udruženje Pljevljaka u Sarajevu postoji više od trideset godina i okuplja ljude rođene u Pljevljima koji danas žive u Sarajevu, kao i naše sugrađane koji su porijeklom iz Pljevalja. Naš cilj je isključivo njegovanje tradicije i međusobnih veza. Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9" data-rendition-name="original" width="728" height="1599" loading="lazy" alt="Objava Alena Sulejmanovića"> <figcaption>Objava Alena Sulejmanovića(Photo: Fejsbuk - stop kadar)</figcaption> </figure>  Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je Sulejmanović. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu na društvenoj mređi Instagram pohvalio se sam Vraneš objavom 6. decembra. Objavio je fotografiju i napisao da je u Sarajevu na poziv Sulejmanovića. A na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša, kako smo objavili, potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“. Vraneš je, podsjetili smo u tekstu 8. decembra, prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. kada je bio zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Aktuelni predsjednik Opštine Pljevlja nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. Podsjetili smo da Vraneš predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.&nbsp; Opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja nedavno je finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...&nbsp; Od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića. Na Instagramu je imao i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“, a u jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...

Sulejmanović: Vraneš nije pozvan lično, njegov dolazak moguća najava promjene političkih stavova

Demokratska partija socijalista (DPS) organizovala je u Herceg Novom skup za, kako su saopštili, slobodarsku, antifašističku, građansku, evropsku i modernu Crnu Goru.
Riječ je o trećem od četiri stranačka okupljanja koje je predsjednik najjače opozicione stranke Danijel Živković najavio sredinom septembra u državnom parlamentu, navodeći kako se „za građansku Crnu Goru neće boriti samo na institucionalan način“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fe-2HTB0TNCM%3Ffeature%3Dshare&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: kontrole