Mladi u Hrvatskoj najavljuju proteste u deset gradova: „Na korak sam od odlaska iz zemlje“

Hiljade mladih u Hrvatskoj na društvenim mrežama dijele pozive na proteste, štampaju plakate, osmišljavaju slogane i preko WhatsApp grupa organizuju bojkot nastave i izlazak na ulice.

Čini se da Hrvatsku krajem novembra očekuju dani omladinskog bunta. Dvije nezavisne inicijative najavile su štrajk 20. novembra u Zagrebu i proteste 21. novembra širom Hrvatske. Riječ je o pokretu „Štrajk mladih“, povezanom sa širim evropskim pokretom „Youth Strike“, koji će nezadovoljstvo prvi iskazati bojkotom nastave i okupljanjem ispred obrazovnih institucija. Dan kasnije, spontano okupljena grupa mladih pod sloganom „Vrijeme je za promjene“ protestovaće u desetak hrvatskih gradova, uz program i govornike. Razlikuju se po ciljevima i načinu organizacije, ali ih povezuje isto nezadovoljstvo: osjećaj da mladi u Hrvatskoj nemaju uslove za dostojanstven život.

Nije riječ o izolovanom hrvatskom fenomenu, jer je sličan talas nezadovoljstva zahvatio generaciju Z širom Evrope. Mladi Francuzi protestuju zbog visokih troškova života i problema u školstvu, nezadovoljni su i mladi u Italiji, Španiji i Portugalu, dok Albanci na ulicama traže odgovornost zbog korupcije. Hrvatskim organizatorima dodatni podsticaj daju i srpski studenti, čiji su protesti rezultirali okončanjem 14 godina duge vladavine Srpske napredne stranke i Aleksandra Vučića.

Na društvenim mrežama već su počele spekulacije o podsticanju anarhije, širenju marksističkih ideja, sabotaži nacionalne bezbjednosti i rušenju obrazovnog sistema, kao i pitanja o tome „koje strukture stoje iza štrajka mladih“. Kontaktirali smo organizatore obje inicijative i pitali ih o nastanku, organizaciji, ciljevima i metodama. Načelno se odriču ideologija, tvrde da je okupljanje spontano i da iza svega stoje zabrinuti studenti i učenici.

„Sami se organizujemo i finansiramo“

Stotine mladih okupljenih oko inicijative „Štrajk mladih Hrvatska“ mobilišu generaciju Z da 20. novembra bojkotuje nastavu i izađe ispred svojih obrazovnih ustanova. U središtu njihovih zahtjeva su kvalitetnije obrazovanje, dostupnije stanovanje i protivljenje militarizaciji društva. Dio su međunarodne kampanje „International Youth Strike“, koja se sprovodi u više od 16 evropskih zemalja, uz bojkot zakazan za isti dan. Iako su u kontaktu sa evropskim pokretom, ne primaju naređenja od kolega, niti iko želi takav odnos, navode iz „Štrajka mladih Hrvatska“.

- Mi smo zabrinuti studenti i učenici. Okupljamo brojne studentske klubove i organizacije mladih iz cijele zemlje i ujedinjuje nas zajednički cilj. Nakon naše prve objave javili su nam se brojni mladi koji dijele našu zabrinutost i žele da učestvuju u organizaciji štrajka- kažu iz inicijative i dodaju: „Kako se sami organizujemo, tako se sami i finansiramo.“

Ujedinjuju ih, između ostalog, nepristupačno tržište rada, gotovo nerješivo stambeno pitanje, rastući troškovi života, pogoršanje javnih usluga poput obrazovanja i zdravstva, zagađenje životne sredine, nedostatak nastavnog osoblja i ulaganje u vojsku umjesto u obrazovanje.

- Zanemarujući odlazak mladih, uveli su vojni rok koji smatramo finansijskom ucjenom: ili ćemo postati vojnici, ostvariti privilegije pri zapošljavanju i umirati u njihovim ratovima ili ćemo izgubiti te privilegije i trpjeti novčanu diskriminaciju u vremenima kada studenti moraju da rade slabo plaćene prekarne poslove kako bi imali krov nad glavom- ističu.

Iako se politički ne profilišu, smatrajući da je riječ o univerzalnim problemima, protive se ksenofobiji, vojnom roku i akademskoj saradnji sa Izraelom. Kada je riječ o univerzalnosti tih problema, kažu da su generacija koja je odrasla tokom velike ekonomske krize 2008. godine, čije su se posljedice u Hrvatskoj osjećale još pet godina i tokom koje su njihovi roditelji gubili poslove. Od 2015. godine svjedoče i porastu nasilja na granicama prema ljudima u pokretu, ističu, dok njihov životni standard opada nauštrb turizma. Ne pozivaju na rušenje vlasti, već na djelovanje.

- Cijele živote gledamo kako HDZ krade i nižu se korupcijske afere. Pa mi trenutno imamo generaciju koja sada upisuje treći razred osnovne škole, a od svog rođenja zna za vlast samo jedne stranke. Ako išta, to je prvorazredno pitanje političke higijene. Ako već ne dolazi do institucionalne smjene vlasti putem izbora, važno je da mi, mladi, pozovemo tu istu vlast na odgovornost i djelovanje- navode.

Ovo su pojedine tačke iz Manifesta mladih u okviru inicijative „Štrajk mladih Hrvatska“, koji će uskoro biti objavljen u cjelosti:

1. Povećanje izdvajanja za javno i socijalno stanovanje, među kojima Hrvatska ima jedna od najnižih u Evropskoj uniji.

2. Obuzdavanje cijena energenata zbog stranih sukoba i neopravdanih ratova.

3. Osposobljavanje nefunkcionalne studentske poliklinike.

4. Zaštita studenata od izbacivanja iz studentskih domova i privatnih stanova tokom turističke sezone.

5. Širenje kapaciteta studentskog smještaja.

6. Veća ulaganja u obrazovanje, posebno zapošljavanje profesora u srednjim školama i obezbjeđivanje dostojanstvenih zarada za njihov rad.

7. Topli obroci za sve učenike srednjih škola.

8. Prestanak oglašavanja vojske u obrazovnim ustanovama.

9. Hitna reforma Zakona o vojnom osposobljavanju i ukidanje obaveze služenja vojnog roka.

10. Obustava akademske saradnje sa državom Izrael, koja, prema manifestu, sprovodi genocid u Palestini.

Organizacija i delegiranje zadataka odvijaju se demokratski i volonterski, pojašnjavaju, kroz radne grupe zadužene za odnose s javnošću, komunikaciju sa medijima, akcije i kontakt sa studentima i učenicima na terenu. Zbog brojnosti i teritorijalne rasprostranjenosti, sastanke održavaju onlajn, a rade na decentralizaciji pokreta i pozivaju škole i fakultete da 20. novembra organizuju bojkot nastave.

Na pitanje zašto su izabrali bojkot, smatraju da su upravo studenti i učenici istorijski bili glas promjena.

- Naša moć leži u bojkotu obrazovnih obaveza jer se blokada obrazovanja kasnije odražava na sve sektore našeg društva. Srpski studenti i studenti drugih evropskih država ustali su i pokazuju da njihovi bojkoti i mobilizacija vode do stvarnih promjena- ističu.

Kada je riječ o gotovo istovremenom održavanju protesta sa inicijativom „Vrijeme je za promjene“, kažu da će se uskoro sastati sa njenim predstavnicima. Dva odvojena protesta, smatraju, samo su pokazatelj da je mladima prekipjelo.

- Nastanak dva odvojena protesta samo pokazuje nezadovoljstvo mladih u Hrvatskoj trenutnim troškovima života i životnim standardom, nedovoljnom uključenošću vladajućih u rješavanje tih problema i izgradnjom budućnosti Hrvatske koja nije fokusirana na profit.

„Na korak sam od odlaska iz Hrvatske“

Druga inicijativa, „Vrijeme je za promjene“, nema hijerarhiju ni centralizovanu organizaciju, kaže nam Valentina, jedna od organizatorki, koja je tu ulogu preuzela „u hodu“. Ona je administratorka WhatsApp grupe „Zagreb 21.11“, koja okuplja više od stotinu članova. Mladi su joj se spontano pridružili preko poveznica na društvenim mrežama i sada organizuju proteste.

Protesti su najavljeni u Zagrebu, Šibeniku, Zadru, Splitu, Osijeku, Varaždinu, Puli, Slavonskom Brodu, Rijeci i Dubrovniku. Poručuju da budućnost nije stranačka povlastica, a u nekim objavama direktno prozivaju premijera Andreja Plenkovića, između ostalog pitanjem: „Je li Lika tvoja deponija?“

- Sve je počelo na Instagramu i TikToku. Stranicu je napravila jedna djevojka, koja se kasnije povukla iz privatnih razloga. Organizaciju je preuzela onlajn zajednica koja se u međuvremenu okupila oko inicijative- objašnjava Valentina.

Program i zahtjevi za sada su načelni. Ističu borbu protiv korupcije i zloupotrebe moći, transparentnost i odgovornost institucija, kao i pravo na dostojanstven život, zarade i sigurnost. Konkretne zahtjeve predstaviće krajem sedmice, kaže Valentina.

Na pitanje žele li da apeluju na Vladu ili da je sruše, navode da se nadaju promjenama kroz pritisak jer „ne misle da podržavaju političare koji nas kradu“.

- Ljudi nam govore da smo ljevičari, komunisti, fašisti, desničari. Ne možemo dokazivati da nijesmo ništa od toga. Tražimo samo svoja prava i dostojanstven život- kaže Valentina, koja za sada ne želi da otkrije svoj identitet, ali je govorila o motivaciji zbog koje se uključila u organizaciju marša.

Studira na Učiteljskom fakultetu, a na trećoj godini saznala je da posao vaspitačice u vrtiću može da obavlja i osoba sa završenim kursom za dadilju. Studira vanredno jer mora da radi puno radno vrijeme, zarađuje 1.200 eura, živi sa roditeljima i nema 700 eura mjesečno za zakup sopstvenog stana.

- Na korak sam od odlaska iz Hrvatske. Žalosno mi je da gledam kako zemlja propada i kako se povećanje minimalne zarade za 80 eura bruto predstavlja kao uspjeh. Nijesmo kreditno sposobni, o nekretninama možemo samo da sanjamo, cijene hrane su nebeske, a zdravstvo nam je u kritičnom stanju. Na magnetnu rezonancu čeka se godinu dana ako nemaš vezu. Zagadili su nam zemlju i vodu. Šta je urađeno sa našim Gospićem, Viroviticom, Ježdovcem- kaže organizatorka.