Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac u razgovoru za portal ETV govori o važnim temama: &nbsp;životu građana i odlazak mladih, dugu opštine i finansijskoj disciplini, značaju auto-puta, situaciji oko spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, sudbini Autobuske stanice, ali govori i o kapitalnim projektima koji mijenjaju urbanu sliku grada. <h2>Stabilizacija tržišta rada i povratak mladih</h2> Portal ETV: Kako danas žive građani Berana? Da li napuštaju grad ili ostaju na svojim ognjištima? Koliko je trenutno nezaposlenih? LUTOVAC: Građani Berana žive u sredini koja se ubrzano mijenja. Posljednjih godinu dana bilježimo stabilizaciju tržišta rada i smanjenje broja nezaposlenih, prije svega zahvaljujući novim projektima, investicijama i rastu privatnog sektora. Istina je da dio mladih odlazi radi školovanja i profesionalnog napretka, ali jednako tako vidimo i povratak ljudi koji žele da rade i žive u Beranama. Naš posao je da stvorimo uslove da se ovdje ostaje — kroz bolju infrastrukturu, stabilne servise i otvaranje novih radnih mjesta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Berane"> <figcaption>Berane(Photo: Montenegro Tourist Service)</figcaption> </figure>  <h2>Auto-put otvara novu razvojnu fazu</h2> Portal ETV: Šta će Beranama donijeti izgradnja dionice auto-puta? Da li to otvara vrata daljem razvoju i na koji način? LUTOVAC: Auto-put je strateška šansa. Saobraćajno povezivanje znači bržu komunikaciju sa Podgoricom, aerodromima i tržištima, što je preduslov za razvoj privrede, turizma i logistike. Veća dostupnost čini Berane atraktivnijim investitorima, a građanima pruža bolje uslove za život. To je početak jedne nove razvojne faze našeg grada. <h2>Finansijska disciplina i stabilno poslovanje</h2> Portal ETV: Koliki je dug Opštine Berane? Prema kome postoji dug i kako se on servisira? LUTOVAC: Opština Berane redovno izvršava sve obaveze i servisira postojeće dugove u skladu sa zakonom i usvojenom dinamikom. Prioritet nam je finansijska stabilnost i uredno poslovanje, zbog čega smo strogo disciplinovani kada je u pitanju javna potrošnja. Dugovanja iz ranijih godina uglavnom se odnose na poreze i doprinose, a tekuće obaveze se izmiruju redovno. Dug je ostao na nivou sa početka godine — malo iznad 18 miliona eura — a očekujemo zakonsko rješenje koje će omogućiti njegovo osjetno smanjenje. Takođe, uvećali smo imovinu Opštine za više od milion eura. <h2>Opština nema veze sa spomenikom Đurišiću</h2> Portal ETV: Berane su nedavno postale epicentar dešavanja zbog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Kako se tumači takva epizoda i da li ste Vi odgovorni za nemile događaje koji su uslijedili? LUTOVAC: Opština Berane je institucija koja poštuje zakon i Ustav Crne Gore. Svi događaji koji su se desili bili su van institucionalnog okvira, a lokalna uprava nije bila involvirana u aktivnosti te vrste. Naša pozicija je jasna: grad mora ostati prostor stabilnosti, suživota i razvoja. Fokusirani smo na projekte i na kvalitetan život građana, a ne na teme koje dijele društvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić"> <figcaption>Spomenik Pavlu Đurišiću(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>Autobuska stanica ostaje na istoj lokaciji — slijedi rekonstrukcija</h2> Portal ETV: Najavili ste rješavanje problema Autobuske stanice. Šta je do sada urađeno? LUTOVAC: Opština Berane je već preduzela niz konkretnih aktivnosti. U toku je izrada dokumentacije za osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati stanicom. Izvršeno je statičko ispitivanje prenosačkog dijela objekta, koje je pokazalo da konstrukcija nije stabilna, pa je taj dio uklonjen. Trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za njegovu rekonstrukciju. Sprovode se sve neophodne administrativne procedure, a donijeta je odluka da Autobuska stanica ostaje na postojećoj lokaciji, uz faznu sanaciju i unapređenje prostora. <h2>Kapitalni projekti</h2> Portal ETV: Na kojim razvojnim projektima radite? Šta novo planirate za građane? LUTOVAC: Opština Berane realizuje i priprema čitav niz kapitalnih projekata koji će unaprijediti saobraćaj, komunalnu infrastrukturu i kvalitet života građana. <h3>Veliki projekti za 2026. godinu:</h3> <ul> <li>Rekonstrukcija Luške ulice – 5,5 miliona eura</li> <li>Izgradnja gradske pijace – 5 miliona eura</li> <li>Rekonstrukcija magistralnog puta kroz Budimlju – preko 1 milion eura</li> <li>Izgradnja ulice koja povezuje zaobilaznicu i IDEA market – iz kapitalnog budžeta Opštine</li> </ul> Radovi planirani i započeti u 2025. godini: <ul> <li>Nastavak izgradnje obilaznice i regulacija rijeke Makve – 3,5 miliona eura</li> <li>Dapsićko–Polički vodovod i vodovod Zagrad – oko 1 milion eura</li> </ul> U pripremi: <ul> <li>javna garaža,</li> <li>rekonstrukcija ulica u Novom naselju,</li> <li>nove investicije za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija.</li> </ul> Sve ove aktivnosti dio su šire strategije modernizacije grada, a cilj je da građane Berana u narednom periodu obradujemo novim, vidljivim i kvalitetnim rezultatima.

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Đole Lutovac: Opština Berane nema veze sa spomenikom Pavlu Đurišiću — poštujemo Ustav i zakon

Neophodno je jačati institucionalne mehanizme zaštite, unaprijediti ekonomski položaj novinara, uvesti psihološku podršku u redakcije, te kreirati sistemsku saradnju između univerziteta, medija i institucija, poručeno je na okruglom stolu pod nazivom “Mladi novinari pod pritiskom: kako ih štitimo?“ koji je organizovala Mreža za omladinski aktivizam Crne Gore (MOACG) u Omladinskom klubu „Zona mladih“. 
 
Kako je saopšteno iz MOACG, cilj ovog događaja je bio da stvaranje prostora za dijalog o bezbjednosti mladih novinara, pritiscima sa kojima se suočavaju i načinima kako ih možemo bolje zaštititi, te jačanje glasa studenata novinarstva, i sagledavanje novinarskog poziva iz vizure mladih, sa kojim očekivanjima i strahovima ulaze u profesiju i koji su presudni faktori za stvaranje bezbjednog i dostojanstvenog radnog okruženja. 
 
Isidora Kovačević, studentkinja novinarstva Fakulteta političkih nauka, govorila je o ulozi fakulteta i podršci koju mladi novinari dobijaju u okviru studija.
- Niko nam ne stavlja ružičaste naočare, veoma smo svjesni težine profesije i opasnosti sa kojima se novinari suočavaju. Mladi danas jesu spremni da prijave napade i budu aktivni - kazala je Kovačević.
Naglasila je i potrebu za više praktične nastave, mentorstva i direktnog rada na terenu. 
 
Olivera Nikolić, direktorica Instituta za medije Crne Gore (IMCG) ukazala je na višestruke izazove novinara, od fizičkih i digitalnih napada, do ekonomskih i institucionalnih pritisaka.
- Ne govorimo samo o fizičkim napadima, već i o ekonomskom i pravnom aspektu. Socijalni položaj novinara je izuzetno loš i zbog toga profesija nije atraktivna mladima. Mediji u Crnoj Gori danas nijesu priča napretka, već opstanka - rekla je Nikolić. 
 
Nikolić je predložila formiranje univerzitetskih redakcija, u kojima bi iskusni praktičari radili sa studentima i pripremali ih za radne uslove u redakcijama. 
 
Andrea Perišić iz Sekcije mladih i frilensera Sindikata medija Crne Gore ukazala je na zanemarivanje potrebe za psihološkom podrškom.
- Novinari se sve češće suočavaju sa potrebom za psihološkom podrškom. Redakcije moraju imati mehanizme koji im omogućavaju da se nose sa stresom, prijetnjama i pritiscima. Psihološka podrška treba da postane standard, a ne izuzetak - istakla je Perišić. 
 
Perišić je naglasila da napadi i incidenti imaju snažan efekat na mlade i njihov ulazak u profesiju. 
 
Iz MOACG su poručili da će nastaviti rad na inicijativama koje doprinose stvaranju bezbjednog okruženja za mlade novinare i biti konstruktivan partner u očuvanju slobodnog, odgovornog i nezavisnog novinarstva u Crnoj Gori. 
 
Ovaj događaj realizovan je u okviru projekta „Bez straha, STOP cenzuri: Sigurnost novinara na prvom mjestu“, koji MOACG sprovodi uz podršku Evropske unije i Sindikata medija Crne Gore kroz program SafeJournalists Network.

Portal ETV

1250x600

1084x550

Mladi novinari zaslužuju podršku, zaštitu i rad u sigurnom okruženju

Crna Gora može biti moderna, evropska i uspješnija zemlja, u kojoj se ostaje i u kojoj znanje znači priliku, poručio je predsjednik države Jakov Milatović navodeći da je za to potrebna generacija mladih koja ne pristaje da ćuti i koja je aktivna u procesima odlučivanja.
&nbsp;On je, na trećem zasijedanju Omladinskog palamenta, koje u Skupštini organizuje nevladina organizacija “Mreža za mlade“, kazao da parlament pripada mladima jednako kao i svakom poslaniku u državi, ističući da upravo oni određuju budući razvoj Crne Gore.
Milatović je poručio da znanje može mijenjati društvo, ali samo kada se “odbije ćutanje i prihvatanje starih navika i zabluda koje nas drže u mjestu”.
&nbsp;- Promjene ne počinju od sistema, već od pojedinca koji kaže: “Dosta je” i usuđuje se da mijenja stvari. Počinju od jedne ideje, jedne odluke i jedne generacije koja odbija da ponavlja greške prethodnika. A vaša generacija, uvjeren sam, može da uradi ono što druge nijesu- rekao je Milatović.
&nbsp;On je istakao da Crna Gora ima veliku šansu da ubrza reforme i uđe u Evropsku uniju (EU), što bi, kako je naveo, značilo snažniju ekonomiju, vladavinu prava i institucije kojima se vjeruje, ali i bolje plate, škole i prilike za mlade.
&nbsp;Milatović je ocijenio da crnogorska ekonomija usporava, troškovi života rastu, a mladi odlaze ne iz hira, već iz nužde.
&nbsp;Zbog toga, naglasio je, potrebno je stvoriti ekonomiju u kojoj se „pošten rad isplati“, ali i promijeniti politiku koja je, kako je rekao, predugo pripadala partijama.
&nbsp;- Zato nam je potrebna izborna reforma, kako bismo svakom građaninu vratili njegovo ustavno pravo da se kandiduje, a otvorene liste omogućile da biramo ljude, a ne partije- rekao je Milatović.
&nbsp;On je poručio da se sve promjene moraju graditi zajedno sa mladima, koji, kako je rekao, ne žele politiku koja dijeli, već politiku koja radi.
&nbsp;- Budite prisutni svuda gdje se odlučuje, budite glasni i budite uporni. Ne čekajte da vam neko da prostor – uzmite ga sami. Ne čekajte poziv - uključite se sami. Crna Gora može biti moderna, evropska i uspješnija država, u kojoj se ostaje, u kojoj znanje znači priliku, a rad dostojanstvo- naglasio je Milatović.
&nbsp;Kako je rekao, da bi Crna Gora bila takva, potrebna joj je generacija koja ne pristaje da ćuti.&nbsp;
&nbsp;Milatović je pozvao mlade da ne pristaju na stagnaciju.
&nbsp;- Ne pristajmo da Crna Gora stoji, na izgovore i priče iz prošlosti, već na stvaranje budućnosti koju vi gradite- poručio je Milatović.&nbsp;
Potpredsjednik Skupštine Nikola Camaj je otvarajući Omladinski parlament kazao da je to institucionalni mehanizam koji omogućava mladima da na strukturisan i transparentan način učestvuju u donošenju odluka.&nbsp;
&nbsp;On je podsjetio da političari nerijetko u svojim govorima kažu da su mladi budućnost i da predstavljaju bolje sjutra za svoju državu.
- To jeste tako, ali realnost je sadašnjost koju možemo mijenjati i prilagoditi svim očekivanjima mladih koji u Crnoj Gori uče, rade i stvaraju- naveo je Camaj.
&nbsp;Camaj je rekao da je, kao profesor u gimnaziji u Tuzima, prenosio znanje svojim đacima, ali da je i sam učio od njih.
&nbsp;- Zato mislim da je takva sinergija moguća i ovdje danas i ubuduće. Ne samo da je moguća negoje i neophodna zbog našeg evropskog puta i nas samih- istakao je Camaj.
&nbsp;Kopredsjedavajući i generalni sekretar Mreža za mlade Vladimir Perazić rekao je da je Omladinski parlament postao važan i prepoznatljiv mehanizam, nastao kao zajednički poduhvat Skupštine Crne Gore i Mreže.
&nbsp;On je kazao da su na prvom zasjedanju otvorili prostor da mladi uđu u skupštinsku salu i jasno artikulišu svoje potrebe, a da je drugo zasijedanje donijelo snažniji institucionalni dijalog i veći broj aktera.
&nbsp;- Danas, na trećem zasjedanju parlamenta nastavljamo da unaprjeđujemo ovu praksu i širimo prostor za učešće mladih iz cijele Crne Gore- naveo je Perazić.
&nbsp;On je čestitao svim crnogorskim građanima, a posebo mladima u Podgorici, povodom izbora Podgorice za Evropsku prijestonicu mladih za 2028. godinu.
&nbsp;Potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić poručio je da je za budućnost Crne Gore ključno sprovođenje sveobuhvatne kadrovske obnove i reforme, posebno kada je riječ o uključivanju mladih u procese odlučivanja.
&nbsp;Bečić je ocijenio da su napravljeni „ozbiljni iskoraci“ na društveno-političkoj sceni, ističući da se u Crnoj Gori mlađi ljudi nalaze na ključnim i važnim pozicijama, što je, kako kaže, bilo nezamislivo u ranijim godinama.
&nbsp;- Ne smatram da je to dovoljno, ali u tome vidim našu prednost u odnosu na druge zemlje Zapadnog Balkana. U tome možemo tražiti i jedan od razloga za uspjehe koje smo postigli- rekao je Bečić.
&nbsp;On je naglasio da mladi moraju dobiti šansu na svim nivoima, poručujući da se u sektoru bezbjednosti, kojim rukovodi, čuva profesionalno iskustvo, ali istovremeno otvara prostor za novu energiju i mlade kadrove.

Milatović: Promjene počinju od ideje, odluke i jedne generacije koja odbija da ponavlja greške prethodnika

Želimo da damo primjer kako se čuva i voli Crna Gora - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović koji se danas, zajedno sa članovima Savjeta omladinskih inicijativa Predsjednika, pridružio velikoj volonterskoj akciji pošumljavanja Golog brda kod Sutomora.
Ova akciju organizuje Savez izviđača Crne Gore, uz podršku Opštine Bar, Vojske Crne Gore, Mornarice i Vatrogasaca Bara.
- Zahvaljujem Savezu izviđača na ovoj izvanrednoj inicijativi i na svemu što rade za našu zemlju. Ovdje su i predstavnici Vojske Crne Gore, Mornarice i Opštine Bar, i upravo ta sinergija institucija pokazuje našu zajedničku odgovornost da obnovimo ovu zemlju. Ekološka Crna Gora je u temelju naše državnosti i dužni smo da je čuvamo, prije svega kroz ovakav konkretan, ekološki pristup - naveo je Milatović.
Na mjestu gdje su ožiljci požara još vidljivi danas je, kako su kazali u Milatovićevom kabinetu, posađeno 8000 mladih crnih borova.
 - Prvi pravi korak u vraćanju boje i života jednom od najpogođenijih područja barske opštine - dodali su oni.
Milatović je istakao da akcija predstavlja primjer kako institucije i građani mogu da djeluju zajedno u zaštiti prirode.
Organizatori su zahvalili predsjedniku i učesnicima na podršci, poručujući da je današnja akcija dio dugoročnog napora da se Golo brdo obnovi i zaštiti od budućih požara.
- Predsjednik Crne Gore i Savjet Omladinskih inicijativa nastaviće da aktivno učestvuju i podržavaju inicijative koje doprinose obnovi opožarenih područja, jačanju volonterizma i razvoju ekološke svijesti u društvu - zaključili su u Milatovićevom kabinetu.

Milatović sa mladima i izviđačima učestvovao u pošumljavanju Golog brda u Sutomoru: „Želimo da damo primjer kako se čuva i voli Crna Gora“

Crna Gora ima ogroman potencijal da razvije novu generaciju stručnjaka u obnovljivim izvorima energije, upravljanju prirodom, cirkularnoj ekonomiji, energetici i klimatskim politikama. Međutim, veliki rizik je odliv kadra. Stoga, neophodno je stvoriti uslove da mladi dobiju plaćene prakse, prve poslove, istraživačku podršku i mogućnost profesionalnog razvoja ovdje, a ne u inostranstvu. To je poručeno sa završnog događaja u okviru projekta Learning4Green/ADDUPT pod nazivom „Zelene kompetencije i tržište rada: sinergija za održivu budućnost“ koji je organizovala nevladina organizacija Green Home. Događaj je okupio donosioce odluka, obrazovne institucije i predstavnike privatnog sektora sa ciljem kreiranja zajedničkog pristupa razvoju zelenih zanimanja u Crnoj Gori. Izvršna direktorica NVO Green Home Azra Vuković istakla je rezultate istraživanja koje je realizovano tokom ovog projekta, a koje je naglasilo važnost opremanja škola resursima, promovisanje usluga karijernog vođenja i podrške mobilnosti učesnika i nastavnika kako bi se poboljšali obrazovni rezultati.&nbsp; - Država mora imati za cilj poboljšanje kvaliteta i efikasnosti srednjeg i stručnog obrazovanja, čineći ih relevantnim za tržište rada i omogućavajući cjeloživotno učenje - istakla je ona.&nbsp; Damjan Ćulafić, ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, poručio je da zelene kompetencije predstavljaju temelj savremenih razvojnih politika.&nbsp; On je istakao da mu je zadovoljstvo govoriti o temi koja sve snažnije oblikuje način na koji živimo, radimo i gradimo svoju ekonomiju – o ulozi zelenih kompetencija u savremenom tržištu rada i o tome kako one mogu postati pokretačka snaga našeg društva.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251120161136_e291625431baa0aba8483e0339b4b17a6a9770e5fe511c050e83c290366757a7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251120161136_e291625431baa0aba8483e0339b4b17a6a9770e5fe511c050e83c290366757a7" data-rendition-name="original" width="1600" height="1600" loading="lazy" alt="Sa događaja u Podgorici"> <figcaption>Sa događaja u Podgorici(Photo: NVO Green Home)</figcaption> </figure>  - Ljudi, njihova znanja i spremnost da se prilagode novim tehnologijama biće presudni za uspjeh. Za sve ovo, od razumijevanja klimatskih politika, preko primjene zelenih tehnologija, do razvoja konkurentnih vještina, potrebno je znanje - naveo je Ćulafić. U ime Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, govorila je državna sekretarka doc dr Tatjana Ćalasan, ističući punu podršku razvoju programa za unapređenje zelenih vještina, kao i punu podršku inicijativama koje spajaju obrazovanje i održivi razvoj, te nastavak rada na unapređenju programa i novih praksi za mlade. Tokom događaja Iva Bulajić, koordinatorka projekta, predstavila je analizu povezanosti zelenog sektora i zapošljavanja u zemljama Zapadnog Balkana, kao i akcione planove i smjernice razvijene tokom sprovođenja projekta. Istakla da je mladima u Crnoj Gori potrebna mnogo snažnija praktična nastava. - Mladi jasno poručuju da žele više prakse, stažiranja i profesionalnog mentorstva. Bez prilike da svoje znanje primijene na realnim projektima, ne možemo očekivati kadrove spremne za tržište rada - poručila je Bulajić. U okviru panela „Zelene kompetencije mladih: od obrazovanja do zapošljavanja“, &nbsp;govorila je Milica Jaramaz je, ispred Centra za stručno obrazovanje, Ilinka Alorić ispred Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, kao i Lazar Komar ispored kompanije Greener.&nbsp; Identifikovani su ključni nedostaci kompetencija u oblastima održive poljoprivrede i šumarstva, tehnologija obnovljivih izvora energije i njihovog upravljanja, cirkularne ekonomije, upravljanja otpadom i resursima, energetike i energetske efikasnosti, ekoloških propisa i upravljanja prirodnim resursima, održivog turizma, zelenih lanaca nabavke i industrijske održivosti.

Ogroman potencijal za razvoj stručnjaka u obnovljivim izvorima energije, ali mladi odlaze

U Budvi je danas odigrano osmo kolo Evropskog prvenstva u šahu za mlade. Naši igrači pružili su dobre igre.
Mihailo Pušara, uprkos porazu, ostao je najbolje kotiran naš šahista, sa 4,5 poena uoči poslednjeg kola. Pušara je u osmom kolu crnim figurama, pretrpio poraz od mađarskog internacionalnog majstora Bodirogi Bendeguza.
Pobjede u osmom kolu ostvarili su: Jana Zvicer, Nikolina Ćorsović, Arina Panina, Dorotea Andrijašević, Anita Rovčanin, Amelija Trubina, Katarina Đukić, Zlatko Čuvrović, Konstantin Ševcov, Jurij Vuk Konopljev, Jegor Ševcov, Damjan Pešić, Petar Popović, Đorđe Žižić i Nikola Vojičić.
Uoči poslednjeg kola, najbolji naš predstavnik je Pušara, dok Zejn Agić i Đorđe Žižić imaju po četiri poena, odnosno polovičan učinak.
Posljednje kolo na programu je sjutra od 13 sati.

Evropsko prvenstvo u šahu za mlade: Solidna igra naših, sjutra rasplet

Naša je obaveza da mladima damo prostor i moć da utiču na pravac razvoja zemlje. Njihove ideje i energija moraju biti stub društva koje gradimo - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
On je predsjedavao Drugom sjednicom Savjeta omladinskih inicijativa predsjednika Crne Gore, koja je bila posvećena jačanju učešća mladih u političkim procesima i mjerama koje doprinose unapređenju njihovog ekonomskog položaja.
Kako je saopšteno iz Milatovićevog kabineta, tokom sjednice je istaknuta potreba da se glas mladih čuje snažnije i u kontinuitetu - kroz lakši pristup procesima javne politike, veće povjerenje između institucija i mladih, te širenje kanala kroz koje mogu direktno uticati na odluke koje oblikuju njihovu budućnost.
Milatović je naglasio da mladi nijesu samo korisnici politika, već partneri u njihovom kreiranju. U tom kontekstu, kako su naglasili, posebno je istaknuta važnost stvaranja kvalitetnih uslova za učenje, rad i život mladih - kroz jače veze obrazovnog sistema i tržišta rada, podsticaje za zapošljavanje i preduzetništvo, te stvaranje jednakih prilika za sve mlade, bez obzira na to u kojoj opštini žive.
- Crna Gora može napredovati samo ako svaki mladi čovjek osjeti da ima perspektivu i priliku da uspije ovdje. Na tome moramo zajednički raditi - naveo je Milatović.
Savjet će, kako je naglašeno u saopštenju kabineta, u narednom periodu, pretočiti ključne smjernice u konkretan akcioni okvir kako bi se sistemski unaprijedila politička participacija i ekonomska perspektiva mladih, a glas nove generacije postao nezaobilazan u kreiranju javnih politika.

Milatović: Obaveza je da mladima damo prostor i moć da utiču na pravac razvoja zemlje

Mladi u Crnoj Gori ne teže onim karijerama kao što su nekada, gdje će naći zaposlenje i do penzije ostati u istoj organizaciji. Tačnije, vide da je nesigurnost svuda - rekao je Uroš Bulatović iz Unije mladih preduzetnika CG.
Danas se u svijetu obilježava Dan nesigurnog posla, a Bulatović se osvrnuo i na to tome koliko se mladi u Crnoj Gori osjećaju uvaženo i cijenjeno na svojim poslovima, ali i da li osjećaju nesigurnost te zbog toga često odluče da se okrenu preduzetništvu ili čak i da u potrazi za boljim uslovima napuste Crnu Goru. 
Kako je kazao, za vrijeme korona virusa popularnost preduzetništva je porasla na našim prostorima. 
- Ovo govorim iz našeg iskustva kao organizacije, u ime mladih preduzetnika, interesovanje je bilo ogromno tih godinu, dvije dana. Ako imamo u prosjeku jednu konsultaciju nedjeljno, u tom periodu smo imali tri do pet - kazao je Bulatović. 
Preduzetništvo je, kaže Bulatović, oduvijek važilo za karijeru koja je nesigurna i put koji nestabilan, ali je od pandemije korona virusom očigledno da je sigurnost u poslovanju nešto što, kako kaźe, pripada prošlosti.
Mladi nijesu homogena grupacija, objašnjava Bulatović, pa tako ni preduzetnici i preduzenice nijesu homogena grupa u kojoj svi imaju iste potrebe i razmišljanja. Smatra da ambijent u kojima mladi rade mora biti youth friendly, poseban senzibilitet da bi mladi ušli u preduzetništvo.
- Što se tiče atmosfere zapošljavanja naš ugao gledanja na to je iz ugla poslodavca i vjerovatno je u suprotnosti sa onim što mladi kao zaposleni imaju da kažu i kakve su njihove vizije, ali iz ovoga što vidim na terenu mogu da primjetim da mladi kao poslodavci imaju više razumijevanja i kreiraju poslovni ambijent i atmosferu koja je stvarno prijemčivija, mnogo je manje formalna i uslovljena nekim dosadašnjim normama i okvirima. Pretpostavljam da su mladi kao poslodavci interesantniji za mlade da se zapošljavaju, jer način funkcionisanja je njima prijemčiviji, nešto što je interesantnije za mlade - istakao je Bulatović.
Podsjeća da su otvoreni pozivi za dva projekta, od kojih je jedan ,,Skroji svoju karijeru” koji je četvoromjesečna akademija, to je za mlade koji, kako kaže, rade sa tekstilom.
- Mogu se prijaviti, imaju na društvenim mrežama opisano sve kako će izgledati, kako prijava treba izgleda, a projekat je namijenjen baš kreativcima koji žele nešto da nauče i osim tog segmenta sticanja vještina koje su neophodne da bi se bavili tim, imamo i Boot camp koji će biti preduzetnički za sticanje osnovnih saznanja o biznisu, kako voditi neki kreativni biznis i nakon toga ćemo imati Sajam gdje će oni svoje proizvode koji su napravili u ovom procesu, moći da prikažu i prodaju. Taj projekat ima desetak mjesta za polaznike i polaznice i poziv je otvoren do 16.oktobra - zaključio je Bulatović.
Do srijede je otvoren i projekat trodnevnog takmičenja, koji je namijenjen mladim timovima, koji će se prijaviti do srijede i petak, subotu i nedjelju raditi model ,,Sto godina od danas”, kako izgleda moda kroz vijek - dodao je Bulatović.

Bulatović: Sigurnost u poslovanju je nešto što pripada prošlosti

Crna Gora se nalazi na raskrsnici između deklarativne posvećenosti i stvarne potrebe za reformama koje će omogućiti dosljednu i humanu primjenu Zakona o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku u Crnoj Gori. Zato se budući razvoj maloljetničkog pravosuđa mora usmjeriti ka izgradnji funkcionalnih i specijalizovanih institucija, kontinuiranoj edukaciji stručnog kadra, razvoju i široj primjeni alternativnih mjera i programa restorativne pravde i jačanju međuresorne saradnje i uključivanje lokalnih servisa i NVO sektora.
To je dio zaključaka i preporuka iz analize „<a href="https://cgo-cce.org/2025/09/27/mladi-pred-zakonom-izazovi-i-rjesenja-maloljetnickog-pravosudja-u-crnoj-gori/" target="_blank">Mladi pred zakonom – izazovi i rješenja maloljetničkog pravosuđa u Crnoj Gori</a>“, koju je Centar za građansko obrazovanje (CGO) objavio u okviru projekta „SRCE: podrška osnaživanju i otpornosti mladih danas“.
Autorka analize, advokatica Lara Dedić ukazuje na zabrinjavajuće trendove i izazove u ovoj oblasti, posebno u broju prijavljenih maloljetnih učinilaca krivičnih djela.
Prema podacima Monstata, tokom 2024. godine prijavljeno je čak 260 maloljetnih učinilaca krivičnih djela, što je značajan rast u odnosu na 2023. godinu kada ih je bilo 196, odnosno na 2022. kada ih je bilo 209. Istovremeno, znatno manji broj slučajeva završio je osuđujućim presudama - 113 u 2022, 123 u 2023. i 97 u 2024. godini. Struktura krivičnih djela pokazuje da su djela protiv imovine najčešća - više od trećine svih slučajeva, dok je oko petine krivičnih djela protiv života i tijela.
Istraživanje javnog mnjenja sprovedeno u okviru publikacije otkriva i zabrinjavajuću percepciju vršnjačkog nasilja - 65,7 odsto opšte populacije smatra da je ono često ili povremeno prisutno, dok gotovo 60 odsto srednjoškolaca i srednjoškolki potvrđuje da nasilje doživljava u školama i okruženju. Podaci opominju i na normalizaciju nasilja i nedostatak povjerenja mladih u institucije.
CGO ocjenjuje da navedene brojke pokazuju ozbiljne slabosti u sistemu - od nedostatka specijalizovanih ustanova i kadrova, preko preopterećenosti centara za socijalni rad, do slabog sprovođenja alternativnih mjera i nedovoljne međusektorske saradnje. Umjesto rehabilitacije i resocijalizacije, i dalje se često poseže za zatvorskim rješenjima, iako to nije u skladu ni sa domaćim zakonodavstvom ali ni sa evropskim standardima. Analiza je, kažu, pokazala i neophodnost standardizacije postupanja i jasnijih protokola u radu sa maloljetnicima, kako bi se izbjegla improvizacija u slučajevima koji zahtijevaju brzu reakciju.&nbsp;
CGO poziva nadležne institucije da jačaju preventivne programe, otvore specijalizovane ustanove za maloljetnike, unaprijede kadrovske i infrastrukturne kapacitete, ali i da dosljedno primjenjuju zakonske odredbe koje u prvi plan stavljaju zaštitu prava djeteta i resocijalizaciju, a ne represiju.
- Na taj način kreira se sistem koji mladima pruža novu šansu i podršku da napuste devijantne obrasce ponašanja i razviju se u odgovorne članove zajednice. Dodatno, time se osigurava da zakonska rješenja imaju puni smisao a društvo bi, kao cjelina, bilo sigurnije i pravednije prema mladima u problemu sa zakonom - naveli su u CGO.
Projekat SRCE: podrška osnaživanju i otpornosti mladih danas sprovodi CGO u partnerstvu sa Regionalnom akademijom za razvoj demokratije (ADD), uz podršku Delegacije EU u Crnoj Gori i kofinansiranje Ministarstva javne uprave.
Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost CGO-a i autorke i ne odražava nužno stavove Delegacije EU u Crnoj Gori i Ministarstva javne uprave.

Raste broj maloljetnika prijavljenih za krivična djela: CGO poziva institucije da jačaju prevenciju i resocijalizaciju

Znanje o 90-im je uslov za mirniju i pravedniju budućnost, a multiperspektivan pristup istoriji je osnova kritičkog mišljenja i razumijevanja tog složenog perioda čiji pečat i danas nosimo. Mladi iz regiona pokazuju da postoji generacija spremna da preuzme odgovornost i mijenja narative, neki su od akcenata sa druge regionalne škole "Devedesete u Jugoslaviji – novi izvori i metodologije", održane od 25. do 29. septembra 2025. godine u Budvi, koja je okupila 25 mladih ljudi iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Hrvatske i Crne Gore. Oni su imali su priliku da uče o različitim pristupima proučavanju 90-ih, ali i primjeni savremenih metoda za bolje razumijevanje ovog vremena sa Dubravkom Stojanović, profesorkom Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, Adnanom Prekićem, profesorom Filozofskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, Anom Radaković, istraživačicom iz Muzeja 90-ih, Milošem Vukanovićem, predsjednikom Udruženja profesora istorije HIPMONT, Vukanom Ražnatovićem, rukovodiocem Muzeja kralja Nikole na Cetinju, istoričarkom Sanjom Radović, zatim Olgom Kavran, direktorkom NVO IUSTICOM, Draganom Popovićem, istoričarom i građanskim aktivistom, rediteljem Androm Martinovićem i Majom Marinović, saradnicom na programima u CGO-u. Program je imao interdisciplinaran pristup, uključujući predavanja, diskusije, rad sa arhivskim izvorima, analizu usmenih predanja, posjetu izložbi “Devedesete: od nepristajanja do otpora” i prateći panel, zatim posjetu logoru “Morinj”, projekcije filmova, edukativno-zabavne sadržaje, a što je doprinijelo proširivanju znanja o društveno-političkom kontekstu raspada Jugoslavije i naučno utvrđenim činjenicama o sukobima i ratnim zločinima tokom 90-ih. - Važno je da mladi ljude iz regiona budu dobro informisani o radu Haškog tribunala za bivšu Jugoslaviju - od načina njegovog osnivanja i rada do važnih činjenica koje je utvrdio. Posebno je važno i da se upoznaju sa sadržajem njegovih arhiva, jer su u njima stotine hiljada dokumenata i svjedočenja o bliskoj prošlosti čija konstantna zloupotreba i manipulacija od strane političara i drugih istorijskih revizionista ima presudan uticaj na svakodnevnicu u kakvoj mladi u bivšoj Jugoslaviji i dalje žive - kazala je predavačica Olga Kavran, koja je, u jednom periodu, bila i portparolka Haškog tribunala. Dr Dragan Popović navodi da je regionalna škola jedan od najboljih programa ove vrste, ističući njen koncept i teme, ali i učesnike koji je čine izuzetnom.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025092912090_5dfd47d0583226bbd122035b3d60e77db15b8b36db65fd34e369e881d1203821.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025092912090_5dfd47d0583226bbd122035b3d60e77db15b8b36db65fd34e369e881d1203821" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt='Regionalna škola "Devedesete u Jugoslaviji – novi izvori i metodologije"'> <figcaption>Učesnici regionalne škole "Devedesete u Jugoslaviji – novi izvori i metodologije"(Photo: CGO)</figcaption> </figure>  - Riječ je o grupi mladih koja i ovdje, svojim angažmanom i posvećenošću, potvrđuje da su na scenu stupile nove generacije od kojih možemo očekivati velike stvari. To je generacija koja sada &nbsp;u Srbiji pokazuje svoje najbolje lice, ali vjerujem da takav potencijal postoji širom bivše Jugoslavije i da ćemo ga uskoro vidjeti na djelu. Neizmjerno mi je zadovoljstvo što sam kroz ovu školu mogao da dam bar mali doprinos tom procesu - kazao je Popović. Sanja Radović je rekla da se u izazovnom savremenom društvenom kontekstu, opterećenom ideologizovanim perspektivama, pokazuje koliko je važan kritički pristup informacijama i podacima sa kojima se suočavamo.&nbsp; - Multiperspektivni pristup u izučavanju istorije osnov je kritičkog promišljanja koje ne samo da uvažava drugačije poglede, već otvara prostor za razgovor i razumijevanje - a toga hronično nedostaje u našim društvima - poručila je Radović. Naglasila je i da takav inovativan i prijeko potreban pristup njeguje projekat zajedničkih istorijskih čitanki, kroz koji nastavni kadar i učenici imaju priliku da se, po prvi put, upoznaju sa istorijom komšija iz regiona. - Mladi i dalje ne znaju mnogo o ovim temama, jer se u gotovo svim državama bivše Jugoslavije formalno obrazovanje skoro uopšte ne bavi tim periodom naše nacionalne i zajedničke istorije. Ako i imaju određeno znanje, ono uglavnom potiče iz vaninstitucionalnih izvora – porodice, društva, medija i slično - kazao je Miloš Vukanović, koji je vodio dio sesija.&nbsp; On je ocijenio ohrabrujućim rastući broj mladih, koji pokazuju veće interesovanje za stručan pristup ovoj osjetljivoj temi i razumijevanje pozicioniranja ovog kompleksnog pitanja. - Radionica o usmenoj istoriji na Regionalnoj školi o devedesetim pružila je uvid u arhivu Muzeja 90-ih i intervjue sa akterima antiratnih inicijativa u Srbiji i Bosni i Hercegovini. Poseban značaj imao je rad sa autentičnim svjedočenjima, kroz koje su učesnici mogli da razumiju lične perspektive i društveni kontekst otpora ratu, dok su u praktičnom dijelu vježbali kako da analiziraju intervjue - kazala jedna od predavačica Ana Radaković, pojašnjavajući da se time povezuju istraživačke vještine sa kritičkim promišljanjem o nasljeđu 90-ih i očuvanjem sjećanja. Jelena Todić, profesorka socijalnog rada na Univerzitetu Teksasa u San Antoniju i jedna od učesnica programa, ispričala je svoja iskustva iz Amerike. - Otišla sam u Ameriku tokom 90-ih, a to iskustvo me je formiralo kao osobu, aktivistkinju, istraživačicu i profesorku. Moj rad je posvećen društvenim i političkim determinantama zdravlja i socijalnoj pravdi, uz uvjerenje da je u zdravom društvu, zdravo tijelo. Istina, odgovornost, reparacija i solidarnost ključni su elementi zdravog društva i njegove transformacije poslije međuljudskog i strukturnog nasilja. Multiperspektivna istorija je osnova tih procesa. Škola mi je pružila dragocjenu priliku da učim od aktivista, predstavnika akademske zajednice, studenata i organizacija iz regiona koji godinama duboko promišljaju ove složene teme. Nadam se da je ovo tek početak buduće saradnje - kazala je Todić. Filip Marko Srdić, student Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, rekao je da je u školi imao priliku da proširi svoje znanje na multidisciplinarni način, naročito poglede na unutrašnje procese i dinamiku unutar Crne Gore od osamdesetih do danas, što mu je, kako je rekao, za nekog ko dolazi iz Hrvatske veoma interesantno.&nbsp; - Kroz mozaik predavanja i različitiih sesija dobio sam uvid u to kako su lokalizirani procesi transformirali stvarnost širom regije - rekao je Srdić. Edin Ramčilović, student Filozofskog fakulteta iz Skoplja kazao je da ova škola nudi poseban način učenja o 90-om i složenim događajima tog perioda.&nbsp; - Predavanja su bila izuzetno korisna, sadržajna i inspirativna, naročito ona o raspadu Jugoslavije, porastu nacionalizma i posljedicama ratova – od ekonomskih kriza do postratnih trauma i genocida. Predavači su pokazali veliko znanje i spremnost da odgovore na svako pitanje. Organizacija je bila na visokom nivou, što je omogućilo puni fokus na sticanje znanja - kazao je Ramčilović.&nbsp; On je istakao da će mu učešće u ovom programu pomoći u daljem obrazovanju i radu.&nbsp; - Za mene je ovo bilo dragocjeno iskustvo i radovao bih se nastavku saradnje sa CGO-om i učešću u budućim programima koje organizuju - zaključio je Ramčilović. Nadira Bajraktarević, studentkinja Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu rekla je da joj je regionalna škola o 90-im pokazala koliko je važno da se o ovom periodu uči na interaktivan i otvoren način.&nbsp; - Ovakvi programi donose i razmjenu iskustava i perspektiva sa ljudima iz različitih sredina, što je dragocjeno za razumijevanje zajedničke prošlosti - kazala je Bajraktarević.&nbsp; Ona je istakla da mladima treba više znanja o 90-im jer se posljedice tog perioda i dalje osjećaju u društvu, a posebno ju je zainteresovao dio o Haškom tribunalu, koji pokazuje koliko je suočavanje sa prošlošću ključno za izgradnju budućnosti zasnovane na pravdi i povjerenju. - Drago mi je što sam dobio priliku da budem dio ove škole, jer nemam mogućnost da o ovim temama učim na institucionalnom nivou na ovako kvalitetan način. Škola je pokrila mnogo tema, ali posebno mi je značilo što smo se bavili i metodikom nastave i načinom na koji bi o 90-im trebalo razgovarati, jer me to najviše interesuje s obzirom na to da bih volio da radim u prosvjeti - kazao je učesnik Marko Vajić, student Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.&nbsp; On je istakao važnost ovakvih programa za razvoj kulture sjećanja na zdrav način i afirmaciju pomirenja u regionu. - Učešće na ovoj školi pružilo mi je priliku da unaprijedim znanje i pristupe u radu sa osjetljivim temama iz devedesetih. Posebno je važno što smo se bavili metodama koje podstiču kritičko mišljenje, uvažavanje različitih perspektiva i razvoj kompetencija kod učenika - kazala je učesnica Violeta Stojkanović, profesorka istorije u OŠ „Ristan Pavlović” u Pljevljima.&nbsp; Ona je dodala da ovakvi programi pomažu nastavnom kadru jer doprinose kvalitetnijem i odgovornijem obrazovanju, te istakla da bi bilo korisno da što češće učestvuju u ovakvim inicijativama. Regionalna škola Devedesete u Jugoslaviji – novi izvori i metodologije organizuje se u okviru projekta “Muzej 90ih – regionalni centar za pomirenje, obrazovanje i buduću saradnju”, koji sprovode Centar za građansko obrazovanje (CGO) iz Crne Gore, Kulturni front i Fondacija M90 iz Srbije, uz podršku Ministarstva vanjskih poslova Holandije.

Znanje o 90-im uslov za mirniju budućnost, mladi pokazuju da su spremni da preuzmu odgovornost i mijenja narative

Izraelska vojska saopštila je večeras da je ubila dva muškarca na okupiranoj Zapadnoj obali poslije pokušaja napada automobilom koji je ciljao vojnike stacionirane na kontrolnom punktu.
Jedan od dvojice ubijenih muškaraca nije bio umiješan u napad, saopštila je vojska bez navođenja dodatnih detalja, prenijeli su francuski mediji.
Palestinsko Ministarstvo zdravlja, sa sjedištem u Ramali, identifikovalo je dvojicu ubijenih Palestinaca kao Ahmada Halila Al-Radžabija (17) i Zijada Džabaru Abu Davuda (55).

Izraelska vojska ubila dva Palestinca, jedan od dvojice ubijenih nije bio umiješan u napad

Predsjednik Benina Patris Talon izjavio je da su vlada i oružane snage ove afričke države spriječile pokušaj državnog udara koji je izvela grupa vojnika, poručivši da će odgovorni biti kažnjeni.
Talon je rekao da je "brza mobilizacija lolajnih snaga omogućila da se avanturisti zaustave" i dodao da "izdaja neće ostati nekažnjena", prenio je Rojters.
Portparol vlade Vilfrid Leandre Ungbedži ranije je saopštio da je do sada uhapšeno 14 osoba u vezi sa pokušajem puča, bez navođenja detalja.
- Oružane snage Benina i njihovo rukovodstvo ostali su vjerni zakletvi i posvećeni republici - izjavio je ministar unutrašnjih poslova Alasan Seidu u obraćanju na državnoj televiziji, nekoliko sati nakon što je grupa vojnika objavila da je zbacila predsjednika te zemlje Patrisu Talona.
Savjetnik predsjednika potvrdio je za BiBiSi (BBC) da se Talon nalazi na bezbjednoj lokaciji. Ranije danas, grupa vojnika u zapadnoafričkoj državi Benin koja sebe naziva Vojni komitet za obnovu, pod komandom potpukovnika Paskala Tigrija, saopštila je da je preuzela nacionalnu televizijsku stanicu i da je predsjednik Patris Talon smijenjen sa funkcije, a sve državne institucije raspuštene.
Situacija u najvećem gradu Kotou još je nejasna, nakon što su se tokom popodneva čule snažne eksplozije, za koje se smatra da su posljedica vazdušnih udara.
Podaci o praćenju letova pokazuju da su tri aviona iz susjedne Nigerije ušla u beninski vazdušni prostor, a potom se dva vratila u Lagos.
U isto vrijeme, francuski vojni avion kružio je iznad Kotoua, a francuska je demantovala navode da je Talon potražio utočište u ambasadi te zemlje.
Talon, 67, saveznik Zapada, trebalo bi da se povuče sljedeće godine po isteku drugog mandata, a izbori su zakazani za april.
Poznat kao "kralj pamuka", na vlast je došao 2016. godine i obećao da neće tražiti treći mandat. Kao svog nasljednika podržao je ministra finansija Romualda Vadagnija.
Uprkos ekonomskom rastu, Talonova administracija kritikovana je zbog ograničavanja političke konkurencije. U oktobru, izborna komisija zabranila je kandidaturu glavnog opozicionog kandidata.
Ekonomska zajednica država zapadne Afrike (ECOWAS) i Afrička unija (AU) osudili su pokušaj udara, a predsjednik Komisije AU Mahmud Ali Jusuf ponovio je "nultu toleranciju prema neustavnom mijenjanju vlasti".
Benin se posljednjih godina suočava i sa porastom džihadističkih aktivnosti, pošto se grupe povezane sa Islamskom državom i Al kaidom šire ka jugu, navodi BiBiSi. Benin, bivša francuska kolonija, važila je za jednu od stabilnijih demokratija u Africi.
Zemlja je jedan od najvećih afričkih proizvođača pamuka, ali spada među najsiromašnije države svijeta.

Predsjednik Benina: Spriječen pokušaj državnog udara, svi učesnici biće kažnjeni

Švajcarski skijaš Mark Odermat pobjednik je veleslaloma koji je za Svjetski kup vožen večeras u američkom Biver Kriku.
On je bio vodeći i nakon prve vožnje, a do pobjede došao je u ukupnom vremenu dva minuta, 20 sekundi i 59 stotinki.
To je četvorostrukom osvajaču Velikog kristalnog globusa 49. pobjeda u Svjetskom kupu u karijeri, a 28. u veleslalomu.
Ove sezone ima veleslalomski trijumf u Zeldenu, na otvaranju sezone, a pobijedio je i u superveleslalomu u Koper Mauntinu i spustu u Biver Kriku.
Sa 23 stotinke zaostatka kao drugoplasirani završio je Italijan Aleks Vinacer, dok je treći bio Norvežanin Henrik Kristofersensa 34 stotinke slabijim vremenom od pobjednika.
Na četvrtom mjestu završio je Norvežanin Henrik Breinštajner, peti je bio Lukas Braten Pineiro, a šesti Amerikanac Rimer Radamuš.
Odermat i Breinštajner dijele čelnu poziciju u plasmanu vozača sa po 200 bodova.
Kristofersen je treći sa 176 bodova.
Odermat zauzima i čelnu poziciju u generalnom plasmanu Svjetskog kupa sa 445 bodova.
Austrijanac Vinsent Krihmajer je drugi sa 227, dok devet bodova manje ima trećeplasirani Kristofersen.

Odermat nastavio dominaciju u Biver Kriku

Porodica Zaima Azemovića će, povodom manifestacije "Dani Zaima Azemovića 2025" koja se održava od 12. do 16. decembra, predati inicijativu da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime ovog književnika, prosvjetitelja i hroničara duha Sandžaka (1935-2015).
Inicijativa će, kako navode u saopštenju, biti uručena predsjedniku Opštine Rožaje Rahmanu Husoviću i predsjedniku Skupštine Opštine Rožaje Almiru Avdiću.
&nbsp;- Ovaj prijedlog potpisalo je više od 100 istaknutih intelektualaca, pisaca, profesora, umjetnika i kulturnih stvaralaca iz Crne Gore i regiona, pripadnika bošnjačkog, crnogorskog, hrvatskog, albanskog i srpskog naroda, što pokazuje da je djelo Zaima Azemovića prepoznato kao zajedničko kulturno dobro koje nadilazi etničke i vjerske granice - ističu u saopštenju.
&nbsp;Za njihovu porodicu, ali i za cijelu zajednicu Rožaja, ova inicijativa, kako dodaju, ima duboko simboličko značenje.
- Zain Azemović je bio čovjek knjige, učitelj generacija, sakupljač narodnog govora i čuvar sjećanja jednog kraja. Svojim radom je svjedočio duhu multikulturalne Crne Gore, društva u kojem se različitosti ne doživljavaju kao prepreka, nego kao bogatstvo koje oblikuje zajednički identitet. Njegova riječ je spajala, ne dijelila. Njegova knjiga je bila snažno vezana za sve. Njegova misija bila je da čuva ono što nas zbližava &nbsp;jezik, pamćenje, priču, tradiciju i ljudsku mjeru - naglasili su u saopštenju.
Zato vjeruje da je Narodna biblioteka Rožaje, kao dom pisane riječi, najprirodnije mjesto da ponese ime čovjeka koji je cijelog života služio knjizi, znanju Rožajama i Crnoj Gori.&nbsp;
- Ovaj čin ne predstavlja odavanje poštovanja prema jednom stvaraocu predstavlja i poruku mladima da se vrijednosti koje su oblikovale Crnu Goru znanje, dijalog, multikulturalizam i poštovanje prema drugome moraju čuvati i njegovati - navodi se u saopštenju.
Porodica Azemović se, kako dodaju, iskreno zahvaljuje svim potpisnicima inicijative, kao i svima koji su doprinijeli da se lik i djelo Zaima Azemovića sačuvaju u kolektivnom pamćenju njihovog grada i našeg naroda.&nbsp;
- Njegove knjige ostaju naš zajednički stub identiteta i poštovanja a biblioteka koja bi nosila njegovo ime dobila bi na još većem značaju - zaključili su u saopštenju.&nbsp;

Predložiće da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime književnika Zaima Azemovića

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Mještani Botuna su sa današnjeg masovnom protesta pod sloganom “Protiv kolektora – da Zeta živi” poručili da neće odustati od borbe protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u njihovom naselju, ističući da brane svoje domove, zdravlje i životnu sredinu, ali naglašavajući da su i dalje spremni na dijalog ukoliko postoji prostor za kompromis. Poručili su i da će svi reći NE ovom projektu na referendumu zakazanom za 14. decembar. Okupljeni su protest počeli minutom ćutanja preminulom komšiji Zoranu Vukčeviću koji je bio uz njih, kako su poručili organizatori, do zadnjeg trena. Na skupu su bili istaknuti transparenti, poput "Budućnost u kopačkama, a ne sa maskama! FK Cijevna", "Nećemo kolektor"... Okupljenima se obratila mlada Botunjanka Milica Stojanović koja je kazala da Botun nije neuspjeli eksperiment i boli ih što ovo mjesto svi hoće da iskoriste. Kako je kazala, godinama žive sa strahom od bazena crvenog mulja, a izgleda da to nije bilo dovoljno, nego žele da im nametnu još jedan teret i brigu i izvor straha - kolektor, prenosi Portal RTCG. - Pitamo zašto baš ovdje i zašto opet Zeta. Jesu li naši životi manje važni. Danas moramo biti glasni, jer ako budemo ćutali, Botun više neće imati ko da brani - poručila je ona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Njena vršnjakinja Anja Kažić je takođe naglasila da su godinama patili zbog industrije u ovom selu koji mladima truje živote i budućnost i poručila da neće dozvoliti kolektor i spalionicu u Botunu. Duško Stijepović je pozdravio i stanovnike drugih djelova Podgorice koji su došli da im daju podršku. - Mi nemamo nazad kud, uložili smo napor i ulažemo naše živote da istrajemo u ovoj borbi protiv krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija. Ima prostora još da neko izađe i kaže da može da se nađe kompromis, a do tada se nećemo pomjeriti ni pedalj odavde i davaćemo pasivni otpor - kazao je Stijepović. Slavko Vukčević je pitao da li je postrojenje koje planiraju da grade u Botunu isto kao ono pored kojeg je živio premijer Milojko Spajić u Japanu, prenosi Dan. - Siguran sam da će Botunjani pobijediti i ostaviti mladima primjer kako se čuva životna sredina - kazao je Vukčević. Očekuje da uz pomoć poslanika DNP-a Milana Kneževića i SNP-a Slađane Kaluđerović zaustave ovaj projekat i ostave dobar primjer mlađim generacijama kako se čuva životna sredine. On je pozvao sve da izađu na referendum 14. decembra i glasaju protiv ovog postrojenja na ovoj lokaciji. Mihailo Ćetković je kazao da se oko pitanja kolektora ujedinila cijela Crna Gora i poručio gradonačelniku Saši Mujoviću da su mještani ovog kraja "tvrd orah". - Mi smo podnijeli veliku žrtvu, a vi gradite kolektor gdje nikoga ne ugrožava- kazao je Ćetković. Protestu, pored lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića, prisustvovali su predsjednici Opštine i Skupštine opštine Zeta, potpredsjednik Vlade Mihailo Asanović i Aleksandar Kojičić, bivši lider SNP-a i član DNP-a Predrag Bulatović... <h2>Asanović: Ovaj zagađivač gori od KAP-a</h2> Prvi čovjek Zete Mihailo Asanović poručio je da od borbe neće odustati. - Tvrdim da je ovaj zagađivač gori od KAP-a. Ako vide korist od spalionice, dozvoliće mulj i iz Evrope da se doprema ovdje - tvrdi Asanović, prenosi Dan. On je poručio gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću da mu ne šalje posrednike koji bi trebalo da ga ubijede da je projekat kolektora dobar. - Nude nam radna mjesta, ne želimo da zarađujemo na muci ovog naroda. Nudim Mujoviću da nam prevede zemlju, Ćemovsko polje, jer imamo firme koje bi tamo otvorile ne 50 radnih mjesta, nego mnogo više - kazao je Asanović i dodao da je 14. decembra ne glasaju za političke partije već za Zetu. - Zeta nam je jedina partija, pošaljimo poruku da se sa narodom ne mogu igrati - kazao je Asanović. Branko Novaković iz SNP-a Zeta pozvao je sve koji vjeruju u snagu zajedničke odluke da izađu na referendum. - Botun nije sredstvo za eksperiment, Botun je dom- kazao je on. Mještanin Jagoš Bećirović rekao je razočaran i da ga boli nebriga prema građanima. - Tužan sam što se iznad života stavlja novac.Ne ubijajte projektima, preko naših života se sticao novac, urazumite se. Pustite da liječimo ovu sredinu, država se brani brigom - poručio je Bećirović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: Srđa Boljević/Dan)</figcaption> </figure>  <h2>Krstović: Pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju</h2> Odbornik Demokrata Luka Krstović kazao je da pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju. - Napredovaćemo svakog dana sve više. Na referendum svi slobodno da izađemo, a nakon toga, ako treba i skupština ovdje da se održi - rekao je Krstović. Predsjednik SO Zeta Aleksandar Kojičić rekao je da su bili protiv izgradnje kolektora 40 godina i nada se da borbu oko postrojenja neće ostaviti mladim generacijama. - Hrabrosti i ljubavi imamo da se borimo za našu Zetu - poručio je on. Miroslav Brajović iz Nove srpske demokratije poručio je da današnji skup nije zbog ličnih ili partijskih interesa. - Tu smo samo da sačuvamo Botun. Spajiću je pružena šansa da učini nešto za Zetu - rekao je on i poručio premijeru da "prekine sa cirkusom i naredi da se postrojenje gradi u Podgorici". - Kakvu obavezu ima ja, sa mojom Zetom, prema svima vama, ako vi nemate obavezu prema referendumu?- pitao je. Svetozar Ulićević iz Prave Crne Gore pozvao je stanovnike Zete da izađu na referendum. - Izađimo na birališta, ne da biramo, jer nam ništa nije ponuđeno, nego da kažemo ne - rekao je Ulićević. <h2>"Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila"</h2> Kako su Botunjani naveli u pozivu za današnji skup, ovo je dan kada se pokazuje snaga naroda, jedinstvo komšija i ljubav prema mjestu u kojem žive. - Naš dom, naša voda, naša zemlja, naša budućnost. Niko je neće čuvati ako to ne učinimo mi - poručili su. Trenutak je, kako navode, kada stoje zajedno i kada se njihov glas čuje najjače. - Tada svako od nas znači. Zato pozivamo sve građane Botuna i cijele Zete da se okupe u što većem broju. Da zajedno i glasno poručimo: Ne damo rijeku, ne damo zemlju, ne damo život. Dođi ti. Dođi sa porodicom. Povedi komšije i prijatelje. Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila - naveli su u pozivu na protest. Mještani Botuna su 14. novembra podigli šator u ovom naselju u znak protesta protiv početka gradnje postrojenja dok se ne održi referendum u Zeti 14. decembra. Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište. Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja, a na teren su izveli i mehanizaciju. Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti. Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta. – Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on. Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost. Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić. – Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić. Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.

Tag: mladi