Komemorativna sjednica povodom smrti istoričara umjetnosti i akademika Aleksandra Čilikova biće održana u utorak, 23. septembra u 10 sati, u Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti.
Čilikov je preminuo 12. jula u 76. godini, poslije kraće bolesti, a iz Crnogorske akademije nauka i umjetnosti tim povodom su saoštili da nam je ostavio djelo koje istinom i snagom naučne misli i iskrenom ljubavlju prema našem nasljeđu, odavno pripada nizu velikih i blistavih ostvarenja koja su utkana u milenijumsko trajanje i kulturni identitet Crne Gore.
- Bez ostatka posvećen proučavanju i osvjetljavanju naše kulturne prošlosti, svojim izuzetnim djelom i mudrom riječju uvijek je podsjećao i ohrabrivao druge, da na najboljim vrijednostima tradicije zajedno gradimo današnju i buduću građansku Crnu Goru. Crnogorska akademija nauka i umjetnosti izgubila je dragog kolegu, člana Predsjedništva, čiji će nemjerljiv doprinos crnogorskoj istoriji umjetnosti, i uzvišene ljudske vrline čuvati u trajnom sjećanju - saopšteno je iz CANU.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Komemorativna sjednica povodom smrti Aleksandra Čilikova u CANU

Američka policija policija očekuje oko 100.000 ljudi na komemoraciji za Čarlija Kirka koja će se održati na State Farm stadionu u Arizoni, a stižu i američki predsjednik Donald Tramp i potpredsjednik Džej Di Vens, zbog čega su osigurane bezbjednosne mjere slične onima koje se primjenjuju za Super Bowl. Očekuje se da će predjsednik Tramp održati govor. Udovica Kirka, Erika, kazala je da nosi krvlju umrljanu ogrlicu koju je njen suprug nosio kada je upucan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250921190956_5cc7e0bc1ed291fe477f09447252fbdc8889255563c5cd865cc2d1cd70baef5b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250921190956_5cc7e0bc1ed291fe477f09447252fbdc8889255563c5cd865cc2d1cd70baef5b" data-rendition-name="original" width="990" height="660" loading="lazy" alt="Komemoracija za Kirka"> </figure>  Komemoracije počinje u 11 po lokalnom, odnosno 20 sati po našem vremenu, a trenutno je stadion već pun, nastupaju bendovi. Vazdušni prostor oko stadiona je pod privremenim organičenjem leta, a &nbsp;takođe je zabranjeno korišćenje dronova.

Počela komemoracija za Čarlija Kirka: Prisustvuje preko 100 000 ljudi, Tramp će držati govor

Komemoracija povodom smrti Sretena Perovića, jednog od najistaknutijih književnika, dvostrukog dobitnika Trinaestojulske nagrade, istaknutog kulturnog stvaraoca, počasnog člana i dugogodišnjeg predsjednika Savjeta Crnogorskog narodnog pozorišta, biće održana u utorak, 26. avgusta u Crnogorskom narodnom pozorištu (CNP) s početkom u 11 sati.
Sreten Perović, jedan od vodećih crnogorskih intelektualaca, bio je pjesnik, dramski pisac, esejista, prevodilac, književni istoričar i kritičar, antologičar, teatrolog i enciklopedista, začetnik poslijeratne književne i pozorišne kritike.
Preminuo je 17.avgusta u Podgorici u 94. godini.

Komemoracija povodom smrti Sretena Perovića u CNP-u 26. avgusta

U Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) održana je komemoracija povodom smrti dr Dušana Mandića, interniste-gastroenterohepatologa, istaknutog i poštovanog ljekara čiji je doprinos crnogorskoj medicinskoj struci, kako su podvukli, nemjerljiv.
- Dr Dušan Mandić bio je utemeljivač savremene gastroenterohepatologije u KCCG i crnogorskom zdravstvenom sistemu uopšte. Kroz svoju stručnost, posvećenost i nenametljivost, stekao je duboko poštovanje kolega i pacijenata. Njegova plemenitost, ljudska toplina i besprijekorna profesionalnost ostavili su neizbrisiv trag u medicinskoj zajednici, ali i u srcima svih koji su ga poznavali - poručili su u KCCG.
Dr Vesko Vujičić, direktor Interne klinike KCCG, poručio je da je on zaslužio da se sa poštovanjem prisjete njegovog doprinosa profesiji.
- Zauvijek nas je napustio dr Dušan Mandić, poznati i priznati crnogorski gastroenterolog. Bio je ljekar koji je zaslužio da se sa dužnim poštovanjem prisjetimo njegovog doprinosa našoj profesiji, a posebno njegove plemenitosti - istakao je dr Vesko Vujičić, direktor Interne klininike KCCG i pozvao sve prisutne da mu minutom ćutanja odaju posljenju počast.
O liku i djelu dr Mandića govorila je dr Olivera Sekulić, načelnica Odjeljenja za gastroenterohepatologiju Interne klinike KCCG, koja je istakla da je svojim radom postavio temelje moderne crnogorske gastroenterohepatologije.
- U trenutku kada je prije pedeset godina, daleke 1974. godine, gastroenterologija tek počela da se izdvaja kao posebna grana iz opšte interne medicine, on je zajedno sa kolegama dr Đorđijem Klikovcem i dr Urošem Lukačevićem trasirao put gastroenterohepatologiji kao samostalnoj i priznatoj disciplini - dodali su u KCCG.
Rođen je 10. januara 1946. godine u Nikšićkoj Župi. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Nikšiću.
Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Beogradu 1970. godine, gdje je završio i specijalizaciju iz interne medicine 1978. godine a užu specijalizaciju iz gastroenterohepatologije 1981. godine.
Kao ljekar opšte prakse radio je na Vojnomedicinskoj akademiji i bolnici u Priboju.
Kao internista, a kasnije i kao gastroenterohepatolog radio je u Vojno medicinskom centru (VMC) Podgorica odakle 1992. godine kao gastroenterohepatolog i endoskopista prelazi u, tadašnji Kliničko bolnički centar, današnji KCCG, za načelnika Odjeljenja gastroenterohepatologije Interne klinike.
Kao osnivač Endoskopskog kabineta, dr Mandić u KCCG uvodi u redovne procedure nove dijagnostičke i terapijske endoskopske metode: gastroskopiju, kolonoskopiju sa polipektomijom, Endoskopsku retrogradnu holangio-pankreatografiju (ERCP) sa endoskopskom papilotomijom (EPT) i sl.
Bio je član Ljekarskog društva Crne Gore i Udruženja gastroenterohepatologa Crne Gore čiji je bio i prvi predsjednik. Takođe je bio i član Udruženja endoskopista Jugoslavije i mnogih drugih. U znak zahvalnosti za njegov nesebičan doprinos struci, Udruženje gastroenterohepatologa Crne Gore mu je 2023. godine dodijelilo status Nacionalnog počasnog člana.
Krajem 2008. godine napušta KCCG da bi se posvetio privatnoj praksi i 2009. godine otvara svoju ambulantu gdje radi do odlaska u penziju 2015. godine.
Njegova stručnost, uzornost u radu i posvećenost pacijentima, učinili su ga, kako su kazali su KCCG, ikonom u struci, a za kolege i pacijente bio je, ističu oni, oličenje sigurnosti i nade.
- Zahvaljujući dr Mandiću, generacije mladih ljekara imale su od koga da uče, ne samo o medicini, nego i o odgovornosti koju nosi sa sobom ljekarska profesija - kazala je dr Sekulić, podsjećajući na njegov značaj u edukaciji novih kadrova.
Iako nas je napustio, njegova ostavština živi kroz svaki postupak, svakog pacijenta, i svakog ljekara koji je imao privilegiju da uči od njega.
- Za kolege je bio uzor u profesionalizmu i ljudskosti, a za pacijente je predstavljao sigurnost i nadu. Danas, dok tugujemo zbog njegovog odlaska, istovremeno smo duboko zahvalni za sve što nam je ostavio. Ostavio je temelje na kojima i dalje gradimo budućnost naše struke - istakla je dr Sekulić.

Održana komemoracija dr Dušanu Mandiću

Komemoracija povodom smrti Momčila Moma Pićurića, jednog od najistaknutijih crnogorskih glumaca, biće održana u ponedjeljak, 16. juna, u Crnogorskom narodnom pozorištu, s početkom u 12 časova.
Momčilo Momo Pićurić, doživotni član ansambla Crnogorskog narodnog pozorišta, preminuo je u srijedu u Podgorici, u 79. godini života.
Poznat po bogatom glumačkom opusu i izuzetnom doprinosu crnogorskom i regionalnom teatru, Pićurić je ostavio neizbrisiv trag u domaćoj kulturi i umjetnosti. Crnogorsko narodno pozorište komemoracijom želi da oda počast svom dugogodišnjem članu i istaknutom umjetniku.

Komemoracija povodom smrti glumca Momčila Moma Pićurića u ponedjeljak u CNP-u

Komemoracija u čast prof. dr Đoka Markovića, istaknutog profesora i matematičara, biće održana sjutra, u 12 sati, na Filozofskom fakultetu u Nikšiću.
Na komemoraciji će govoriti istaknuti univerzitetski profesori i poznavaoci njegovog rada i ličnosti. Pozvani su studenti, profesori, porodica i prijatelji da prisustvuju ovom događaju.
Prof. dr Đoko G. Marković rođen je 25. decembra 1950. godine u Beogradu, opština Savski venac.
Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Vrbasu. Višu pedagošku školu, grupa matematika, završio je u Subotici, dok je Prirodno-matematički fakultet, grupa matematika, završio u Novom Sadu.
Specijalističke postdiplomske studije upisao je i završio na PMF-u u Podgorici. Magistarske studije je završio na PMF-u u Novom Sadu, gdje je odbranio i doktorsku disertaciju pod nazivom: "Novi pogledi na metodičku nastavu matematike u svijetu didaktičkog principa poliformnosti".
Dugi niz decenija radio je kao srednjoškolski i gimnazijski profesor matematike u Vrbasu, Novom Sadu i Nikšiću.
Kao docent, držao je predavanja na: Filozofskom fakultetu Univerziteta Crne Gore u Nikšiću, Prirodno-matematičkom fakultetu u Podgorici.
Na kasnijim pozicijama pokrivao je širok spektar matematičkih predmeta na Univerzitetu u Novom Pazaru.
Kao vanredni profesor, iz penzije, predavao je i na Univerzitetu Donja Gorica u Podgorici.
U svojoj profesionalnoj karijeri objavio je veliki broj stručnih radova, monografija i univerzitetskih udžbenika i priručnika.
Pored akademskog rada, bio je i istaknuti umjetnik, sa 16 samostalnih i više kolektivnih izložbi slika. Njegove slike bile su izložene u: Galeriji muzeja "Nikola I", Nikšić, Galeriji JU Muzeji i galerije Podgorice "Kuslevova kuća", Podgorica, Galeriji kulturnog centra IUNP, Novi Pazar i Galeriji "Most", Podgorica
Objavio je zbirku pjesama "Sjenima prosočenih mučenika" 2001. godine u Nikšiću, dok je njegova nova zbirka "Prečicom preko blata" trenutno u pripremi za štampu.
Komemoracija predstavlja priliku da se oda počast njegovom bogatom akademskom, umjetničkom i pedagoškom nasljeđu.

Na Filozofskom fakultetu komemoracija u čast prof. dr Đoka Markovića

Kao predsjednik Crne Gore, zemlje koja baštini vrijednosti antifašizma i tolerancije, ponavljam našu čvrstu posvećenost borbi protiv svih oblika diskriminacije, antisemitizma i netrpeljivosti - poručio je Jakov Milatović na komemoraciji 80 godina od oslobođenja logora Aušvic u Poljskoj.
On je odao počast stradalima u Holokaustu. 
 
- Danas, osam decenija od oslobođenja Aušvica, sa tugom i poštovanjem prisjećamo se miliona nevinih žrtava Holokausta - muškaraca, žena i djece čiji su životi ugašeni zbog mržnje i predrasuda. Bilo je potresno čuti poruke i sjećanja preživjelih o ovom mjestu, na kome je zlo pokazalo svoje lice u najokrutnijem obliku. Sjećanje na Holokaust nije samo dužnost prema prošlosti već i obaveza prema budućnosti - naveo je Milatović. 
 
On je upalio svijeću za žrtve Holokausta, kako je rekao, uz želju da nam, i u najmračnijim vremenima, svjetlost humanosti obasja put.
- Neka počivaju u miru, a sjećanje na njih živi vječno. Neka se ovakvo zlo više nikada ne ponovi - poručio je Milatović. 
 
Dio zvanične delegacije na komemoraciji u Aušvicu bila je i predsjednica Jevrejske zajednice u Crnoj Gori Nina Ofner Bokan.

Milatović odao počast stradalima u Holokaustu: Neka se ovakvo zlo više nikada ne ponovi

Crna Gora jeste lijepa, kada se na nju gleda izdaleka. Jedan mladi Argentinac, treća generacija Crnogoraca iz te južnoameričke države, naučio je da čita poslanicu Petra I Petrovića. &nbsp; ,,CRNOGORCI, O CRNOGORCI...” Pa je onda naučio napamet kako se izgovara - i očito ne zna crngorski – čita sa ushićenjem, sa razumijevanjem koje dolazi iz srca, iz duše koja se nadahnula pričama o onoj, maloj, velikoj Crnoj Gori, koja ,,ne haje ni za Nemanje, ni za Murate...” &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260126190124_49e5aace30fd199d614923b91797d7d7ff763d51516fa001818f35fcdf64c145.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260126190124_49e5aace30fd199d614923b91797d7d7ff763d51516fa001818f35fcdf64c145" data-rendition-name="original" width="577" height="561" loading="lazy" alt="IZ DALEKA CRNOJ GORI, S LJUBAVLJU: Erik, treća generacija Crnogoraca u Argentini "> <figcaption>IZ DALEKA CRNOJ GORI, S LJUBAVLJU: Erik, treća generacija Crnogoraca u Argentini(Photo: Screenshot Etnoistorija Crne Gore )</figcaption> </figure>  -Crnogorci, o Crnogorci! &nbsp;Tako vi svega što vam je najmilije, tako vi ovoga i onoga svijeta, tako vi duše i obraza, tako vi jučerašnjice i śutrašnjice, tako vi dana današnjega...”. &nbsp; Tako Poslanicu deklamuje Erik, noseći ponosno crnogorsku kapu, dok se iza njega, u pozadini, naslonjena na kamin, postavljena crnogorska državna zastava. Ovaj momak, čiji snimak se može pogledati na Fejsbuku, živi u 12.000 kilometara udaljenom gradu Tandilu, u pokrajini Buenos Aires. &nbsp; I djeluje da nosi Crnu Goru u svom srcu. &nbsp; Eh, daleko je Argentina, odatle se ne vidi dobro - današnja Crna Gora je drugačija, ne slavi ona istinske heroje. &nbsp; ...SVUD SU STRAŽE ĐENERALA DRAŽE... Sve je to bjelodano pokazano i dokazano prije nekoliko dana u Podgorici, na Sastavcima, povodom plivanja za takozvani časni krst, manifestacije koju je oranizovala Crkva Srbije i koju je – iako je zovu tradicionalnom – ustoličio mitroplit Amfilohije tek januara 2003. godine. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260126190124_a97c282d20fb474300becb929a32fab083c68775828f80229e521c78660f57b1.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260126190124_a97c282d20fb474300becb929a32fab083c68775828f80229e521c78660f57b1" data-rendition-name="original" width="768" height="517" loading="lazy" alt="VELIČANJE RATNOG ZLOČINCA: Mitropolit Crkve Srbije u Crnoj Gori Joanikije Mićović"> <figcaption>VELIČANJE RATNOG ZLOČINCA: Mitropolit Crkve Srbije u Crnoj Gori Joanikije Mićović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  I koja je, od prvog dana, postala mehanizam za reviziju istorije i glorifikaciju četništva. Kako juče, tako i danas. I sve pod okriljem Crkve Srbije. &nbsp; &nbsp;Masa mladih okupljena na Sastavcima 19. januara, obučenih samo u kupaće gaće i spremnih za plivanje u Moraču složno je zapjevala, sve na mig popa Šćepanovića i mitropolita Joanikija: ,,... sve su straže, sve su straže đenerala Draže, a patrole, a patrole Kalabić Nikole...“ Pjevalo se još i Kosovu i Srbiji, odnosno o Kosovu da bude opet u Srbiji. &nbsp; Zastrašujuće je da mladi ljudi, koji su pjevali ove pjesme, ne znaju istoriju, ne znaju da su četnici bili saveznici fašista. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260126190128_0fbbe10256f5abda251d43179d8d78d6566066d704740c1447ed66c29285f797.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260126190128_0fbbe10256f5abda251d43179d8d78d6566066d704740c1447ed66c29285f797" data-rendition-name="original" width="1320" height="1168" loading="lazy" alt="NAGRADA ZA IZDAJU DOMOVINE: Objava da je Hitler odlikovao Đurišića željeznim krstom "> <figcaption>NAGRADA ZA IZDAJU DOMOVINE: Objava da je Hitler odlikovao Đurišića željeznim krstom(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Pa, recimo, ako baš hoće da plivaju za krst, onda bi mogli da plivaju za onim željeznim krstom kojim je Adolf Hitler nagradio Pavla Đurišića, za izdaju vlastitog naroda i države. &nbsp; A kad smo već kod izdaje, momci koji su pjevali ode Nikoli Kalabiću, očito ne znaju još jedan bitan detalj iz istorije: upravo je Kalabić, taj o čijim patrolama pojaju mladi plivači za časnim krstom, prihvatio ponudu partizana Slobodana Penezića Krcuna i – u razmjenu za vlastitu slobodu – izdao marta 1946, svog komandanta Dražu Mihailovića. &nbsp; Tako se u Crnoj Gori ponavlja revizija istorije, govor mržnje, glorifikacija fašizma... I sve to – nekažnjeno. &nbsp;&nbsp; MARKOVIĆEVO (NE)OBAVEZUJUČE UPUTSTVO A sjećate li se onog famoznog obavezujućeg uputstva Vrhovnog državnog tužioca? &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260126190128_c7e5e96ca2e7c335961bca63f1ba583b130ebeb044fbb4224257473e693d7d4c.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260126190128_c7e5e96ca2e7c335961bca63f1ba583b130ebeb044fbb4224257473e693d7d4c" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="UPUTSTVO KOJEG NIJE IKOGA OBAVEZALO: Vrhovni državni tužilac Milorad Marković"> <figcaption>UPUTSTVO KOJEG NIJE IKOGA OBAVEZALO: Vrhovni državni tužilac Milorad Marković(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Onog iz prvih dana maja prošle godinama kada je VDT Milorad Marković naložio svim tužilaštvima da brzo reaguju u slučajevima govora mržnje, rasizma, ksenofobije, fašizma, antisemitizma i netolerancije... E, pa: nije bilo brze reakcije. Ni kada je koji dan kasnije u Lijevče polju, Joanikije, prvoustoličeni mitropolit Crkve Srbije u Crnoj Gori, četničkog fašistu Pavla Đurišića proglasio – bez zazora ili stida - ,,velikim junakom nepobjedivog karaktera“. &nbsp; SPOMENIK ZLOČINU Nije bilo reakcije i kada je u avgustu drugoustoličeni mitropolit srpske crkve, padobranac Metodije Ostojić, ponosno otkrio u selu Gornje Zaosto spomenik Pavlu Đurišiću. &nbsp; &nbsp;-Nikad ga neće moći srušiti. Jer što vrijeme više prolazi sve je veće ime i slava i generala Dragoljuba i generala Pavla – poručio je sveštenik Srpske pravoslaven crkve, okružen ljudima u četničkim uniformama u . &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260126190132_7d3b919eeffa23d1893cbbde6c9d3db80ddf561a75dd99beefc9c73cb31583fb.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260126190132_7d3b919eeffa23d1893cbbde6c9d3db80ddf561a75dd99beefc9c73cb31583fb" data-rendition-name="original" width="1080" height="675" loading="lazy" alt="KAD CRKVA VELIČA RATNOG ZLOČINA: Mitropolit Metodije otvara spomenik Pavlu Đurišiću "> <figcaption>KAD CRKVA VELIČA RATNOG ZLOČINA: Mitropolit Metodije otvara spomenik Pavlu Đurišiću(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Ne samo što država nije srušila spomenik četničkom koljaču, već policija i dan-danas ne može ili neće da pronađe lutajući spomenik zločincu. &nbsp; DIJABOLIČNI MOZAIK CRNOGORSKE DANAŠNJICE U međuvremenu, tužilaštvo i sudovi – nastavljaju da tihuju. I tako izranja sumorna slika: nijesu jedini problem savremene Crne Gore ljudi koji, pod patronatom Crkve Srbije, slave kolaborante, pjevaju fašistima i koljačima i zalažu se za reviziju istorije. I koji tako krše zakone Crne Gore. &nbsp; Za današnju Crnu Goru najgore je uporno ćutanje crnogorskih tužlaca, šutnja crnogogorske države. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260126190136_02cfdbcb2f8183aa0ae53df12252ba3bc4f8db476897e836303a1f53e8c8fe9c.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20260126190136_02cfdbcb2f8183aa0ae53df12252ba3bc4f8db476897e836303a1f53e8c8fe9c" data-rendition-name="original" width="835" height="576" loading="lazy" alt="ĆUTANJE INSTITUCIJA: Zgarda u kojoj su tri tužilaštva smještena "> <figcaption>ĆUTANJE INSTITUCIJA: Zgarda u kojoj su tri tužilaštva smještena(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Kako u maju, tako u avgustu, tako i čitave prošle godine. I baš tako i početkom ove godine. Uprkos obavezujućem uputstvu VDT-a Markovića, uprkos tome što im je posao da gone počinioce, tužilaštva ćute dok se diže glas u slavu fašizma, dok se poje ratnim zloičincima. &nbsp; Sve je ovđe jasno: Crkva Srbije je zaštićena organizacija, organizacija koja je, litijama avgusta 2020. godine, dovela sadašnju vlast na državne jasle. &nbsp; I onda sve ide nekim dijaboličnim redom, slaže se politički i moralni iskrivljena društvena slagalica u kojoj istorijske laži se plasiraju kao istine, u kojoj zločinci prijavljuju kao heroji. I sve to ide iz vrha vlasti, iz vrha Crkve Srbije. &nbsp; Naravno, sve nekažnjeno: &nbsp;upravo je ta instalirana, prosrpska i proruska vlast, izglasala izbor svih aktuelnih tužilaca, uključujući i Markovića i specijalnog Novovića. &nbsp; Zato su, ne samo Vrhovno, već i sva tužilaštva u Crnoj Gori vrlo obzirna prema ljudima koji su na vlasti ili su miljenici sveštenika Crkve Srbije. I vrlo bezobzirna prema onima koji ne odgovaraju režimu. &nbsp; I upravo zato Specijalno tužilaštvo na čijem je čelu Vladimir Novović – kojeg je takođe izabrala postavgustovska vlast – nalaže progon kritičkih medija. Ne zato što ima nekih dokaza, nekih indicija, već zato – što su kritički prema vlasti?! I sve se to dešava u današnjoj ,,oslobođenoj“ Crnoj Gori. U kojoj su neki, u aktuelnoj vlasti ili neki čelnici Crkve Srbije, kao u onoj Orvelovoj knjizi - jednakiji od ostalih. &nbsp;&nbsp; &nbsp; &nbsp;

Zašto nema kazni za glorifikaciju fašizma, ratnih zločinaca i ponižavanje građanske Crne Gore?

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute poručio je u ponedjeljak da Evropa nije sposobna da se odbrani bez vojne podrške Sjedinjenih Američkih Država te da bi morala više nego udvostručiti sadašnje ciljeve izdvajanja za odbranu da bi to mogla učiniti samostalno.
- Ako ovdje iko misli da se Evropska unija ili Evropa u cjelini može braniti bez SAD-a, neka nastavi da sanja. Ne može“, rekao je Rute poslanicima Evropskog parlamenta u Briselu. Evropa i Sjedinjene Američke Države „trebaju jedni druge - dodao je.
Tenzije unutar NATO-a tinjaju zbog novih prijetnji američkog predsjednika Donalda Trampa posljednjih sedmica da će anektirati Grenland, koji je poluautonomna teritorija članice NATO-a, Danske.
Tramp je takođe kazao da će uvesti nove carine evropskim saveznicima zbog Grenlanda, ali je kasnije odustao od prijetnji nakon što je, uz Ruteovu pomoć, postignut „okvirni“ sporazum o bogatom mineralnom ostrvu. Malo detalja o tom dogovoru je objavljeno.
Vojni savez od 32 države povezan je klauzulom o zajedničkoj odbrani, Članom 5 osnivačkog Vašingtonskog sporazuma NATO-a, koji obavezuje svaku članicu da pritekne u pomoć savezniku čiji je teritorij pod prijetnjom.
Na samitu NATO-a u Hagu u julu, evropski saveznici, s izuzetkom Španije, kao i Kanada, pristali su na Trampov zahtjev da u roku od jedne decenije za odbranu izdvajaju isti procenat svog ekonomskog učinka kao i Sjedinjene Američke Države.
Obavezali su se da će do 2035. godine trošiti 3,5 odsto bruto domaćeg proizvoda na ključne odbrambene potrebe, te dodatnih 1,5 odsto na infrastrukturu povezanu sa bezbjednošću, ukupno 5 odsto BDP-a.
- Ako zaista želite da idete sami - rekao je Rute, „zaboravite da to možete postići s pet odsto. Biće potrebno deset odsto. Morate izgraditi sopstvene nuklearne kapacitete. To košta milijarde i milijarde eura.“
Francuska je predvodila pozive da Evropa izgradi svoju „stratešku autonomiju“, a podrška tom stavu porasla je otkako je Trampova administracija prošle godine upozorila da su njeni bezbjednosni prioriteti drugdje i da će se Evropljani morati sami snalaziti.
Rute je poslanicima poručio da bi Evropa, bez Sjedinjenih Američkih Država, „izgubila ultimativnog garanta naše slobode, a to je američki nuklearni kišobran. Pa eto, srećno!“

Rute: Evropa se ne može odbraniti bez SAD-a, pogotovo od nuklearnog napada

Evropska komisija objavila je da je zvanično označila Metinu platformu Vocap (WhatsApp) kao vrlo veliku internet platformu prema Aktu o digitalnim uslugama (DSA) Evropske unije, čime je učinila odgovornijom za suzbijanje nezakonitog i štetnog sadržaja.
Komisija je ranije ovog mjeseca najavila da razmatra takav potez, budući da je Vocap u prvih šest mjeseci 2025. imao prosječno 51,7 miliona aktivnih mjesečnih korisnika svojih kanala u Evropskoj uniji, što je iznad praga od 45 miliona korisnika utvrđenog DSA-om.
DSA zahtijeva od takvih velikih platformi da učine više u borbi protiv nezakonitog i štetnog sadržaja.
Metini Facebook i Instagram, Guglov YouTube, TikTok, Temu i Majkrosoftov LinkedIn neke su od kompanija koje su prema DSA-u označene kao vrlo velike internet platforme i koje samim tim podliježu toj obavezi.
- Nakon ovog označavanja, Meta, kao pružalac usluge Vocapa, ima četiri mjeseca, odnosno do sredine maja 2026. godine, da obezbijedi da WhatsApp bude usklađen s dodatnim obavezama DSA-a za vrlo velike internet platforme - navodi se u saopštenju Evropske komisije.

EU traži od Vocapa da suzbija štetni sadržaj

U Crnoj Gori sjutra će biti pretežno sunčano ili malo do umjereno oblačno.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru se ujutru ili prijepodne očekuje mjestimično magla i niska oblačnost.
Vjetar će biti slab do umjeren, promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura vazduha od minus tri do sedam, najviša dnevna od tri do 16 stepeni.&nbsp;

Tag: komemoracija