<article>Komemoracija u čast prof. dr Đoka Markovića, istaknutog profesora i matematičara, biće održana sjutra, u 12 sati, na Filozofskom fakultetu u Nikšiću.Na komemoraciji će govoriti istaknuti univerzitetski profesori i poznavaoci njegovog rada i ličnosti. Pozvani su studenti, profesori, porodica i prijatelji da prisustvuju ovom događaju.Prof. dr Đoko G. Marković rođen je 25. decembra 1950. godine u Beogradu, opština Savski venac.Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Vrbasu. Višu pedagošku školu, grupa matematika, završio je u Subotici, dok je Prirodno-matematički fakultet, grupa matematika, završio u Novom Sadu.Specijalističke postdiplomske studije upisao je i završio na PMF-u u Podgorici. Magistarske studije je završio na PMF-u u Novom Sadu, gdje je odbranio i doktorsku disertaciju pod nazivom: "Novi pogledi na metodičku nastavu matematike u svijetu didaktičkog principa poliformnosti".Dugi niz decenija radio je kao srednjoškolski i gimnazijski profesor matematike u Vrbasu, Novom Sadu i Nikšiću.Kao docent, držao je predavanja na: Filozofskom fakultetu Univerziteta Crne Gore u Nikšiću, Prirodno-matematičkom fakultetu u Podgorici.Na kasnijim pozicijama pokrivao je širok spektar matematičkih predmeta na Univerzitetu u Novom Pazaru.Kao vanredni profesor, iz penzije, predavao je i na Univerzitetu Donja Gorica u Podgorici.U svojoj profesionalnoj karijeri objavio je veliki broj stručnih radova, monografija i univerzitetskih udžbenika i priručnika.Pored akademskog rada, bio je i istaknuti umjetnik, sa 16 samostalnih i više kolektivnih izložbi slika. Njegove slike bile su izložene u: Galeriji muzeja "Nikola I", Nikšić, Galeriji JU Muzeji i galerije Podgorice "Kuslevova kuća", Podgorica, Galeriji kulturnog centra IUNP, Novi Pazar i Galeriji "Most", PodgoricaObjavio je zbirku pjesama "Sjenima prosočenih mučenika" 2001. godine u Nikšiću, dok je njegova nova zbirka "Prečicom preko blata" trenutno u pripremi za štampu.Komemoracija predstavlja priliku da se oda počast njegovom bogatom akademskom, umjetničkom i pedagoškom nasljeđu.</article>

Komemoracija u čast prof. dr Đoka Markovića, istaknutog profesora i matematičara, biće održana sjutra, u 12 sati, na Filozofskom fakultetu u Nikšiću.
Na komemoraciji će govoriti istaknuti univerzitetski profesori i poznavaoci njegovog rada i ličnosti. Pozvani su studenti, profesori, porodica i prijatelji da prisustvuju ovom događaju.
Prof. dr Đoko G. Marković rođen je 25. decembra 1950. godine u Beogradu, opština Savski venac.
Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Vrbasu. Višu pedagošku školu, grupa matematika, završio je u Subotici, dok je Prirodno-matematički fakultet, grupa matematika, završio u Novom Sadu.
Specijalističke postdiplomske studije upisao je i završio na PMF-u u Podgorici. Magistarske studije je završio na PMF-u u Novom Sadu, gdje je odbranio i doktorsku disertaciju pod nazivom: "Novi pogledi na metodičku nastavu matematike u svijetu didaktičkog principa poliformnosti".
Dugi niz decenija radio je kao srednjoškolski i gimnazijski profesor matematike u Vrbasu, Novom Sadu i Nikšiću.
Kao docent, držao je predavanja na: Filozofskom fakultetu Univerziteta Crne Gore u Nikšiću, Prirodno-matematičkom fakultetu u Podgorici.
Na kasnijim pozicijama pokrivao je širok spektar matematičkih predmeta na Univerzitetu u Novom Pazaru.
Kao vanredni profesor, iz penzije, predavao je i na Univerzitetu Donja Gorica u Podgorici.
U svojoj profesionalnoj karijeri objavio je veliki broj stručnih radova, monografija i univerzitetskih udžbenika i priručnika.
Pored akademskog rada, bio je i istaknuti umjetnik, sa 16 samostalnih i više kolektivnih izložbi slika. Njegove slike bile su izložene u: Galeriji muzeja "Nikola I", Nikšić, Galeriji JU Muzeji i galerije Podgorice "Kuslevova kuća", Podgorica, Galeriji kulturnog centra IUNP, Novi Pazar i Galeriji "Most", Podgorica
Objavio je zbirku pjesama "Sjenima prosočenih mučenika" 2001. godine u Nikšiću, dok je njegova nova zbirka "Prečicom preko blata" trenutno u pripremi za štampu.
Komemoracija predstavlja priliku da se oda počast njegovom bogatom akademskom, umjetničkom i pedagoškom nasljeđu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Filozofski fakultet

Đoko Marković

komemoracija

Društvo

Na Filozofskom fakultetu komemoracija u čast prof. dr Đoka Markovića

U Skupštini Srbije je došlo do fizičkog obračuna, a potom su zapaljene i dimne bombe i baklje.&nbsp;
Redovno proljećno zasedanje Skupštine Srbije počelo je intoniranjem himne, na dnevnom redu sjednice su 62 tačke dnevnog reda, među kojima su izmjene Zakona o visokom obrazovanju, prijedlog zakona o stambenim kreditima za mlade i glasanje o razrješenju predsjednice parlamenta Ane Brnabić.&nbsp;
Skupština Srbije prihvatila je većinom glasova da se na dnevnom redu po hitnom postupku nađe Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o visokom obrazovanju, a poslanici opozicije za to nisu glasali.
U skupštinskoj sali aktivirane su dimne bombe, upaljene baklje, a opozicija je razvila transparent "Srbija ustaje da režim padne".
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FO_Parlament%2Fstatus%2F1896868963289911322&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Poslanici vlasti opoziciji uzvraćaju povicima "Ustaše" i drže srpske zastave.
Gađali su se flašicama vode, a jedna poslanica je &nbsp;pogođena u glavu, prenosi N1.
Kako javljaju pojedini mediji u Srbiji, povrijeđene su dvije poslanice Srspke napredne stranke (SNS).
Predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić kazala je radnije da će izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju biti ispunjen četvrti zahtjev studenata u blokadi.
- Poslanici opozicije nisu glasali da se ovaj zakon stavi na dnevni red. Kako ste vi to za ispunjenje zahteva? Narodna skupština prihvatila je ovaj predlog Vlade Srbije - navela je Brnabić dok su poslanici opozicije duvali u vuvuzele, prenosi Euronews.

VIDEO: Tuča, dimne bombe i baklje u Skupštini Srbije

Potpredsjednik Vlade iz redova Demokratske Momo Koprivica stao je u odbranu mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija koji je na meti napada dijela javnosti jer je, sa još pet episkopa SPC, javno podržao studente u Srbiji.
- Napadi na mitropolita Joanikija zbog zaštite dostojanstva studenata, nisu napadi samo na njega, već na dostojanstvo i vrijednosti koje on predstavlja. I ovdje nisu u pitanju studenti, ovdje je na sceni pokušaj disciplinovanja mitropolita Joanikija, koji je izabrao da služi Bogu i istini, a ne lažnim bogovima i lažima. Mitropolit Amfilohije može biti spokojan. Mitropolit Joanikije čini upravo sve ono što bi i on činio danas - naveo je Koprivica na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMomoKoprivica%2Fstatus%2F1896874556029354199&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Paradoksalno je kako Demokrate selektivno tumače odbranu dostojanstva studenata. Dok kritiku na račun mitropolita Joanikija i njegovu podršku srpskim studentima tretiraju kao napad na vrijednosti, istovremeno pokušavaju da guše pravo na slobodno mišljenje onih koji traže pravdu i odgovornost u Crnoj Gori.
Najviši funkcioneri partije iz koje dolazi Koprivica kontinuirano targetirali predstavnike studentske grupe "Kamo śutra", bez dokaza iznoseći tvrdnje da su organizatori protesta, organizovanih nakon tragedije na Cetinju 1. januara, članovi organizovanih kriminalnih grupa, čime su direktno ugrozili pojedince iz ovog kolektiva.
Stoga je neformalna grupa "Kamo śutra" podnijela tužbu protiv političke partije Demokratske Crne Gore i deset njenih funkcionera zbog pretrpljenih duševnih bolova i povrede prava ličnosti.

Kad Demokrate braneći Joanikija "štite" dostojanstvo studenata

Operatori elektronskih komunikacija u Crnoj Gori su tokom prošle godine u razvoj elektronskih komunikacionih mreža i usluga uložili 80,87 miliona eura, saopšteno je iz Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP).
Ostvarene investicije su 5,99 odsto veće u odnosu na 2023, kada je ostvareno 76,3 miliona eura ulaganja.
- Ovako visok nivo investicija doprinosi daljem povećanju dostupnosti savremenih elektronskih komunikacionih usluga visokog kvaliteta na cijeloj teritoriji Crne Gore - navodi se u saopštenju EKIP-a.
Elektronske komunikacije, kako su objasnili, spadaju u infrastrukturne privredne grane i ulaganja u telekomunikacionu i informacionu infrastrukturu su jedan su od glavnih pokretača ekonomskog napretka.
- Česte promjene i tehnološke inovacije na tržištu elektronskih komunikacija nameću potrebu stalnog ulaganja u istraživanje i razvoj, razvoj infrastrukture, uvođenje novih tehnologija i usluga. Operatori elektronskih komunikacija u Crnoj Gori su svjesni toga pa su u značajnoj mjeri posvećeni investicijama - rekli su iz EKIP-a.
Uvećane investicije u elektronske komunikacije imaju visok pozitivan uticaj i na efikasnost u drugim sektorima, što na kraju podstiče ukupan ekonomski rast.
Iz EKIP-a su najavili da se očekuju nova ulaganja operatora elektronskih komunikacija i nastavak trenda visokog investiranja u sektor elektronskih komunikacija.
- Operatori u sektoru elektronskih komunikacija u Crnoj Gori planiraju da u ovoj godini investiraju oko 63 miliona eura, preko 53 miliona u narednoj i oko 49 miliona eura u 2027 - precizirali su iz EKIP-a.
Predstavnici regulatora su podsjetili da je prethodnih deset godina prisutan trend značajnih investicija u razvoj elektronskih komunikacionih mreža i usluga.
- U prethodnih deset godina operatori elektronskih komunikacija u Crnoj Gori su investirali preko 775 miliona eura. Trend visokog nivoa investiranja posebno je prisutan od 2016. godine, koja je bila rekordna godina u pogledu investicija - dodali su iz EKIP-a.
Iz EKIP-a su zaključili da višegodišnji trend visokih investicija u sektoru elektronskih komunikacija potvrđuje činjenicu da u Crnoj Gori postoji stabilan i predvidiv pravni i regulatorni okvir, koji je stvorio jednake uslove za sve učesnike na tržištu.

Visok nivo investicija u sektoru elektronskih komunikacija

Upravi policije je, od 2. januara do 4. marta, dobrovoljno predato 3.266 komada oružja, 109.589 komada municije, 356 komada ručnih bombi, kao i više stotina djelova oružja i eksplozivnih sredstava. &nbsp;&nbsp;&nbsp;
U okviru kampanje „Poštuj život, vrati oružje“, juče je u opštinama širom Crne Gore dobrovoljno je vraćeno 23 komada oružja i 101 komad municije.
Na teritoriji nadležnosti Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“, u Podgorici, Danilovgradu i Cetinju, građani su dobrovoljno predali policiji šest komada oružja, od čega četiri pištolja, dvije puške, i 101 komad municije različitog kalibra.&nbsp;
Službenicima Regionalnog centra bezbjednosti „Jug“, u Baru, Ulcinju, Budvi i Herceg Novom, dobrovoljno je vraćeno osam komada oružja, od čega četiri pištolja i četiri puške. &nbsp;&nbsp;
U sjevernoj regiji države, na teritoriji nadležnosti Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“, u Bijelom Polju, Beranama i Plavu, dobrovoljno je predato sedam komada oružja, od čega tri pištolja i četiri puške.&nbsp;
Policijskim službenicima Regionalnog centra bezbjednosti „Zapad“, u Plužinama i Žabljaku, dobrovoljno su predata dva komada vatrenog oružja, i to dva pištolja. &nbsp;
- Podsjećamo, pozivom na broj 122 građani mogu oružje vratiti bez ikakve pravne, odnosno krivične ili prekršajne odgovornosti i bez obzira na to da li oružje posjeduju u ilegalnom ili legalnom vlasništvu - saopšteno je iz Uprave policije.
Podsjećaju i da je Uprava policije pokrenula i besplatni SOS telefonski broj 19969, kao i e-mail sos@policija.me, za prijavu prijetećeg ponašanja i nasilja u vezi sa posjedovanjem oružja, kao mehanizam bliže saradnje i aktivnog učešća policije i građana u cilju stvaranja sigurnijeg ambijenta.&nbsp;

Za tri mjeseca vraćeno 3.266 komada oružja i 109.589 komada municije

NATO bi mogao biti u svojim posljednjim danima, upozorio je bivši komandant savezničkih snaga, dok Amerika pokazuje kolebljivost u svojoj posvećenosti transatlantskom savezu.
Admiral Džejms Stavridis, Amerikanac koji je služio kao NATO komandant za Evropu od 2009. do 2013. godine, rekao je da bismo mogli svjedočiti „posljednjim danima“ saveza i početku nove „Evropske ugovorne organizacije“.
Insistiranje Donalda Trampa da evropski lideri povećaju svoje budžete za odbranu, u kombinaciji s njegovim sukobom s Volodimirom Zelenskim u Ovalnom kabinetu, izazvalo je zabrinutost među članicama saveza.
- Mogli bismo gledati posljednje dane NATO-a. Ovo je suštinsko pitanje: koga ćete podržati? Demokratiju koja je pod napadom ili diktatora u Moskvi? Ovo će zabiti klin duboko u srce saveza i preliti se dalje od Ukrajine - na pitanje da li se Sjedinjenim Državama može vjerovati kao partneru. Mogli bismo vidjeti kraj NATO-a i početak nečega što bi se moglo nazvati Evropskom ugovornom organizacijom (ETO) - rekao je admiral Stavridis za CNN.
Njegovi komentari dolaze uoči samita u Londonu danas popodne, gdje se okupljaju generalni sekretar NATO-a, Volodimir Zelenski i drugi evropski lideri.
Razgovori, koje je planirao britnaksi premijer Kir Starmer kako bi informisao svoje kolege o razgovorima sa Trampom, zasjenjeni su eksplozivnim sastankom američkog predsjednika i Zelenskog u Bijeloj kući u petak.
Zelenski je stigao u Vašington kako bi potpisao sporazum o mineralima s predsjednikom, ali su razgovori propali nakon što je ukrajinski lider problematizovao pokušajie nove američke administracije da se upusti u diplomatiju s Rusijom.
Admiral Stavridis je rekao da će Moskva „otvoriti najbolje flaše votke“ u slavlju nakon ovog sukoba, koji će, kako je naglasio, biti crveni alarm za evropske članice NATO-a.
- Donald Tramp je jasno dao do znanja da ne želi imati nikakvu ulogu u pomaganju Ukrajini u budućnosti. To je geopolitička greška epskih razmjera. Sada će se u Evropi upaliti alarmi – moraće da preuzmu odgovornost. Da sam Evropljanin, sada bih govorio: moram povećati izdvajanja za odbranu, moram osnažiti svoje evropske odbrambene kompanije, moram izgraditi evropske oružane snage, moram uspostaviti komandnu strukturu izvan NATO-a - rekao je admiral.
U proteklim nedjeljama spekulisalo se o tome da li Tramp planira povući SAD iz NATO-a, čiji je Amerika osnivač.
Predsjednik Tramp je više puta pozivao članice da povećaju vojnu potrošnju na dva odsto BDP-a, upozoravajući tokom izborne kampanje da bi ohrabrio Rusiju da „radi šta god hoće“ zemljama NATO-a koje ne ispune svoju finansijsku obavezu.
U posljednjem mjesecu, Tramp je dodatno pojačao svoje zahtjeve, podstičući članice NATO-a da povećaju izdvajanja za odbranu čak na pet odsto BDP-a.
Očekuje se da će samitom u Londonu dominirati rasprave o potrebi za većom evropskom odbrambenom saradnjom, usljed straha da savez više ne može računati na podršku SAD.
Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je da je spreman „otvoriti raspravu“ o mogućem budućem evropskom nuklearnom odvraćanju, nakon zahtjeva Fridriha Merca, budućeg njemačkog kancelara.
U međuvremenu, Merc je naglasio potrebu da kontinent brzo djeluje kako bi „postigao nezavisnost“ od Sjedinjenih Država po pitanju odbrane.

Moguće je da svjedočimo posljednjim danima ovog vojnog saveza i rađanju ETO-a

Ponašanje Trampa i Vensa prema Zelenskom u Bijeloj kući i podrška Zaharove njima dvojici, može se uporediti sa tretmanom češkog predsjednika (Emila) Hahe, od strane Ribentropa, Geringa i Himlera 1939, kada su ga nacisti maltretirali čitavu noć - udarali, šamarali, pljuvali, boli injekcijama sa drogom, da bi ujutro, potpuno slomljen, potpisao ugovor o protektoratu i okupaciji Češke od Trećeg rajha. To je i u Nirnbergu kvalifikovano kao zločin protiv mira – ocijenio je bivši sudija Evropskog suda za ljudska prava prof. dr Nebojša Vučinić za Portal ETV.&nbsp;
U Bijeloj kući u Vašingtonu 28. februara sastali su se američki i ukrajinski predsjednici Donald Tramp i Volodimir Zelenski, međutim, mediji koji su prisustvovali sastanku, prenijeli su mučne scene drskih, arogantnih pokušaja Trampa i njegovog potpredsjednika Džeja Di Vensa da ponize i zastraše Zelenskog.
Sve je počelo kada je Zelenski kazao Trampu da se s „ubicom“ ne smije ići na kompromise i da su potrebne garancije za dugotrajan mir između Ukrajine i Rusije, na što je Tram odgovorio da ne želi da govori ružne stvari o Vladimiru Putinu (predsjednik Rusije), jer će to otežati pregovore.&nbsp;
Zelenski je u Americi boravio kako bi sa Trampom potpisao sporazum o rijetkim mineralima, koje bi eksploatisala Amerika, a Ukrajina zazvrat dobila njenu zaštitu u pregovorima sa Putinom za prekid agresije na ovu zemlju.&nbsp;
Potpredsjednik SAD-a Vens optužio je Zelenskog da ne pokazuje poštovanje, da se prepire i agituje pred američkim medijima, te konstatovao da su mu komentari nepristojni.&nbsp;
- Jeste li ijednom rekli hvala – kazao je Vens.
Tramp je ponavljao Zelenskom da mu je zemlja u velikoj nevolji. Nije mu dozvolio da mu odgovori uz konstataciju: „Ne, ne, mnogo ste pričali“.
- Ne dobijate ovo. Imate prokleto dobre šanse da izađete dobro zbog nas - rekao mu je Tramp, uz konstataciju da su Ukrajini, „preko ovog glupog predsjednika /Džo Bajdena/“ dali „350 milijardi dolara“...
Tramp je insistirao da Zelenski mora da se dogovori s Rusijom – „ili smo van toga“, optužujući ga da nije dovoljno zahvalan na vojnoj i političkoj podršci SAD, te da se „kocka s Trećim svjetskim ratom“.
Sastanak je prekinut, sporazum nije potpisan i Zelenski je napuštio Ameriku.&nbsp;
Ubrzo se oglasila portparolka ruske diplomatije Marija Zaharova ističući kako su Tramp i Vens pokazali „uzdržanost“ u verbalnom obračunu sa Zelenskim, kojeg je nazvala „ološem"“.
Evropske zemlje, poslije ovog skandaloznog sastanka, stale su uz Ukrajinu i Zelenskog.
U Londonu je juče održan evropski mirovnom samit, a razgovaralo se o bezbjednosnim garancijama koje evropski kontinent može da ponudi Kijevu u slučaju prekida vatre sa Rusijom.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute, sinoć je, nakon samita, novinarima rekao da saveznici žele „osigurati da Putin nikada, nikada više ne pokuša napasti Ukrajinu“.
- To znači da će u Ukrajini biti prisutni evropski vojnici kako bi bili sigurni da se taj mir održava i da je održiv, da je postojan, trajan - naveo je Rute.
U nekoliko gradova u SAD juče su održani proukrajinski protesti.

Vučinić: Nacisti maltretirali Hahu, kao Tramp i Vens Zelenskog

Ko je htio da čuje – sve je čuo. Ko je želio da vidi – sve je vidio. &nbsp; Istinu o ratu Ukrajini predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp je oteo i hladnokrvno strijeljao, pred televizijskim kamerama, u direktnom prenosu. A Volodimira Zelenskog, predsjednika Ukrajine, zemlje-heroja koja teško krvari pod ruskom agresijom pune tri godine, bezočno je pokušao da predstavi kao diktatora koji bahato provocira treći svjetski rat. &nbsp; NEOSJETLJIVOST NA UŽAS Trampa, baš kao i potpredsjednika Vensa, nije dodirniula mučna ukrajinska priča. Nijesu željeli da znaju išta o masovnom masakru u Buči, toj monstruozno planiranoj likvidaciji staraca, žena, đece; o masovnim grobnicama o Izjumu, o mučionici i stratištima u Hersonu... &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025030319038_be1b55f57af6f6bbddd867bf2496b0570781122fa141d6d5c373a5aa97af43cc.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025030319038_be1b55f57af6f6bbddd867bf2496b0570781122fa141d6d5c373a5aa97af43cc" data-rendition-name="original" width="1024" height="684" loading="lazy" alt="UŽAS PRED LICEM SVJETSKE JAVNOSTI: Leševi otkriveni u Buči "> <figcaption>UŽAS PRED LICEM SVJETSKE JAVNOSTI: Leševi otkriveni u Buči(Photo: UGC)Copyright 2022 The Associated Press. All rights reserved.</figcaption> </figure>  Nije njih dvojicu bilo briga - ni za dugotrajnu opsadu i stravično ubijanje Marijupolja; za raketni napad na dječju bolnicu u Kijevu, za granatiranje Željezničke stanice u Kramatorsku; za Bahmut, Andrijevku, Pokrovsk, za još desetine i desetine gradova i sela, sprženih u ruskoj agresiji... Na kraju, nije ih bilo briga za sudbinu hiljada ukrajinske đece koje su ruski vojnici oteli i odveli ih, tamo neđe u nedođiju ogromne ruske stepe... &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190320_9371ba80c1a2e856b45762c4007768ca78011f8ece9d87747e02b4fd43b75348.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250303190320_9371ba80c1a2e856b45762c4007768ca78011f8ece9d87747e02b4fd43b75348" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="SPRŽENA ZEMLJA: Marijupolj"> <figcaption>SPRŽENA ZEMLJA: Marijupolj(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Taj 1. mart, taj razgovor u Vašingtonu, u Ovalnom kabinetu, tužan je dan za Sjedinjene Američke Države, ali i za demokratski svijet. Zgaženi su principi na kojima se decenijama i decenijama formirala velika američka nacija, još od vremena Deklaracije o nezavisnosti. &nbsp; Razbucana je u paramparčad ona, dugo formirana, slika američkog predsjednika kao lidera slobodnog svijeta. I još gore: ugušena je nada da će oni kojima funkcija daje veliku moć, znati da je koriste u cilju humanosti a ne golog interesa, ličnog ili grupnog ili državnog... &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190324_afdde546075f58ebdc27b666ff41d2872d3196bf66f49f420317baad7fb47b24.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250303190324_afdde546075f58ebdc27b666ff41d2872d3196bf66f49f420317baad7fb47b24" data-rendition-name="original" width="495" height="369" loading="lazy" alt="NEFORMALNI ALI ČVRSTI SAVEZ: Putin i Tramp"> <figcaption>NEFORMALNI ALI ČVRSTI SAVEZ: Putin i Tramp(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Da, ko je htio da čuje – sve je čuo. Ko je želio da vidi – sve je vidio: predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp otvoreno je pokazao da, osim za svoj interes, predano radi i za interes ruskog predsjednika Vladimira Putina. &nbsp; Neki su to besramno žrtvovanje ukrajinskog naroda i ukrajinske države poredili sa onim evropskim ćutanjem pred Drugi svjetski rat. Kada su 1938. godine, prestrašene Velika Britanija i Francuska nacističkoj Njemačkoj predale veliki dio Čehoslovačke, čiji je predsjednik Emil Hala tada doživio srčani udar tokom razgovora sa Adolfom Hitlerom. &nbsp; Ipak, Trampovo i Vensovo postupanje nije bilo farsično ponavljanje istorije nego brutalna trgovina tuđim ljudima i tuđom državom. I sve to kao nekakav bestijalni politički rijaliti: htjeli su pred kamerama da ponize i ucijene Zelenskog i tako ga slome prije stvarnih razgovora ili pregovora. &nbsp; I, možda će se, nakon onog udesa u Ovalnom kabinetu, tek sada neki Amerikanci prisjetiti riječi predsjedničke kandidatkinje Kamale Haris koja je prije četiri mjeseca tvrdila da će Tramp pokušati da primora Ukrajinu da se preda u borbi protiv ruskog agresora. &nbsp; ,,Vidjećete, Putin će sjedjeti u Kijevu, ako Tramp pobijedi“, poručila je Haris prošlog oktobra. &nbsp; UKRAJINSKA VJEČNA ,,ČERVENA KALINA" Ne, neće se to desiti. Ukrajina nikada neće dopustiti da postane država-rob. Prije će nestati u plamenu borbe za svoju slobodu. Posred Vašingtona, Volodimir Zelenski je pokazao da je istinski predstavnik jednog istinski hrabrog, herojskog naroda. &nbsp; I sigurno je: ona pod okupacijom povijena červena kalina - cvijet koji tako jasno simbolizuje nezavisnost Ukrajine i samobitnost ukrajinskog naroda – uzdignuće se opet. I to s proljeća, baš kao u slavnoj pjesmi, i baš na nepreglednim ukrajinskim poljima.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190328_dc7cbf903818590b9fdd17f6225dba9f2948576b9e733a726a006f560ed1dfae.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250303190328_dc7cbf903818590b9fdd17f6225dba9f2948576b9e733a726a006f560ed1dfae" data-rendition-name="original" width="166" height="304" loading="lazy" alt='UKRAJINSKI SIMBOL: ,,Červena kalina" '> <figcaption>UKRAJINSKI SIMBOL: ,,Červena kalina"(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Ukrajinska pjesma o červenoj kalini bila je zabranjena od 1919. do 1991. godine. Pa je preživjela I dočekala nove generacije spremne da se bore za svoju slobodu i slobodu domovine. I tako je Zelenski ostavio putokaz za nove generacije Ukrajinki i Ukrajinaca. &nbsp; Ili, što bi naš veliki pjesnik rekao: na groblju će iznići cvijeće za daleko neko pokoljenje. &nbsp; Ta budućnost osvojene slobode, izvojevane uz ogromne žrtve, ne smije da zamagli vidik sadašnjosti novog vremena koje rađaju Tramp i trampisti. Teškog vremena. Dešavanja u Vašingtonu pokazuju tektonski poremećaj koji desničarsko nastrojeni, sebi i svom biznisu okrenuti, pohlepni tim Donalda Trampa izaziva na svjestkoj političkoj sceni. TEŠKO PITANJE ZA CRNOGORSKO DRUŠTVO A za Balkan, pa naravno i za Crnu Goru, otvara se pitanje: ako jedna velika zemlja od 44 miliona građana može biti bizaran ulog u nemoralnoj trgovini Trampa i Putina, kako će se ta nova uloga Sjedinjenih Američkih Država odraziti na pozicije malih država na zapadnom Balkanu, poput Crne Gore ili Bosne i Hercegovine ili Makedonije? Država koje su već bile meta imperijalnih politika. &nbsp; Nije to naučna fantastika. Sjećate se, nedavno, one velike, prljave igre oko projekta ,,Otvoreni Balkan”, tobožnje zamisli o tobožnjem jedinstva balkanskih država? U stvari: novom pokušaju realizacije starih planova o stvaranju Velike Srbije i Albanije na Zapadnom Balkanu. Samo, ovog puta ne ratom, nego kroz varke međunarodne politike. &nbsp; I baš kako su u Crnoj Gori mnogi ćutali juče, ćute i danas. Na skaradnu predstavu iz Bijele kuće, osim hitre i precizne reakcije bivšeg predsjednika Mila Đukanovića i jedva čujne polurečenice aktuelnog predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića – većinska crnogorska vlast je većinski šutala. &nbsp; Ćutnja predsjednika Skupštine Andrije Mandića je sasvim razumljiva: četničkom vojvodi, koji se upinje da Crna Gora bude dio srpskog sveta, sasvim odgovara da Ukrajina što prije postane dio ruskog sveta. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190336_5b784322a9a9369ba1e6454f53245008ac702d9bebc4e1dceef9aad0b5d30b0d.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250303190336_5b784322a9a9369ba1e6454f53245008ac702d9bebc4e1dceef9aad0b5d30b0d" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt=',,PJESMA GA JE ODRŽALA": Milojko Spajić pjeva ,,God bless America"'> <figcaption>,,PJESMA GA JE ODRŽALA": Milojko Spajić pjeva ,,God bless America"(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  A zašto danima ćuti govorljivi premijer i lider PES-a Milojko Spajić? Moguće da ga baš briga za Zelenskog, jer u sebi još pjeva onu ,,Gad bless America” posvećenu inauguraciji Trampa. Ili ga, što je najbliže istini, ne interesuje ona Crna Gora koja ne služi njegovim ličnim interesima ili interesima velikosrpske politike kojoj on vjerno služi kao premijer? &nbsp; Principi ga, svakako, odavno ne sputavaju, ako su ikad. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190340_aa442ac298442169fab90e155146c1487afee9898ccaca32a1e9336fa6773c84.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250303190340_aa442ac298442169fab90e155146c1487afee9898ccaca32a1e9336fa6773c84" data-rendition-name="original" width="864" height="486" loading="lazy" alt="UVIJEK IMA IZLAZ: Ervin Ibrahimović, potpredsjednik Vlade Crne Gore i lider Bošnjačke stranke "> <figcaption>UVIJEK IMA IZLAZ: Ervin Ibrahimović, potpredsjednik Vlade Crne Gore i lider Bošnjačke stranke(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Baš kao i Ervina Ibrahimovića, potpredsjednika Vlade i lidera Bošnjaka. I on uporno ćuti. Mada, tu je šutnju najlakše objasniti jednim stihom Blaševićeve pjesme: ,,...vlast je vlast, a čast je čast”.&nbsp; Predsjednik Bošnjačke stranke izgleda ne prihvata da su ta dva pojma u istoj liniji prioriteta. &nbsp; Žalosna je istina o stvarnoj politici aktuelne većine u parlamentarnoj većini: ćutanje na nepravdu koja se čini Zelenskom i Ukrajini je znak odobravanja Trampove politike. &nbsp; Zato je sada na potezu građanska Crna Gora koja ne smije da ćuti. Samo da vidimo: kolika je ta i koliko je glasna ta građanska Crna Gora? &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Trampov ,,novi vrli svijet“ i Crna Gora

U Crnoj Gori, kao višenacionalnoj zajednici, pronalazimo forme suživota. Mene kao srpskog političara na prvom mjestu zanima o mojim sunarodnicima i njihovom položaju - poručio je predsjednik Skupštine i lider Nove srpske demokratije (NSD) Andrija Mandić navodeći da u Crnoj Gori pronalazimo forme suživota.
On je, gostujući na Radio Televiziji Republike Srpske, istakao da je juče u Banjaluku stigao kako bi prenio poruke ohrabrenja i podrške predsjedniku bosansko-hercegovačkog entiteta RS Miloradu Dodiku.
- Došli smo da prenesemo i neka naša iskustva, od kojih je najvažnije biti uporan, insistirati na poštovanju Ustava, razgovorima i dijalogu, uraditi sve što je u moći političara da se sačuvaju mir i stabilnost, jer mir i stabilnost, ne samo u BiH i Srpskoj, nego u čitavom regionu su preduslov da bi krenuli kao narod, zajednice i države naprijed - dodao je on.
Dodik je u Sudu BiH osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane vršenja funkcije zbog nepoštovanje odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice u toj zemlji Kristijana Šmita - tj. za potpisivanje predsjedničkih ukaza, kojim je proglasio važećim dva neustavna zakona RS - o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH i neprimjenjivanju odluka visokog predstavnika na teritoriji Republike Srpske, koje je Šmit prethodno poništio.

Na Filozofskom fakultetu komemoracija u čast prof. dr Đoka Markovića

Tagovi

VIDEO: Tuča, dimne bombe i baklje u Skupštini Srbije

Kad Demokrate braneći Joanikija "štite" dostojanstvo studenata

Visok nivo investicija u sektoru elektronskih komunikacija

Za tri mjeseca vraćeno 3.266 komada oružja i 109.589 komada municije

PRATITE TVe UŽIVO