Upravni odbor Univerziteta Crne Gore usvojio je elaborate o opravdanosti osnivanja studijskog programa Specijalna edukacija i rehabilitacija na Filozofskom fakultetu Univerziteta Crne Gore, i to kao osnovnog akademskog studijskog programa, u trajanju od tri godine (180 ECTS kredita), i master akademskog studijskog programa, u trajanju od dvije godine (120 ECTS kredita).
- Elaboratima su definisani ciljevi studijskog programa na oba nivoa studija, koji su usmjereni na unapređivanje opštih i sticanje specijalističkih znanja iz oblasti defektologije, logopedije i socijalne pedagogije, kao i na razvoj sposobnosti i vještina za samostalan stručni i istraživački rad. Program omogućava razvoj profesionalnog identiteta i kompetencija za rad u oblastima dijagnostike i tretmana poremećaja u razvoju, govoru, jeziku, komunikaciji, učenju i ponašanju, kao i pružanje psihosocijalne podrške osobama sa smetnjama i poremećajima i članovima njihovih porodica, uz stvaranje uslova za nastavak školovanja na doktorskim studijama nakon završenih master studija - navodi se u saopštenju UCG.
Strateški ciljevi studijskog programa ostvaruju se, kako navode, kroz obrazovanje visokoosposobljenih stručnjaka, unapređenje kvaliteta stručnog i naučnog rada, afirmaciju mladih kadrova, primjenu stečenih znanja u praksi, kao i kroz istraživanje i primjenu rezultata istraživanja u cilju unapređenja sistema zaštite osoba sa smetnjama i teškoćama u razvoju.
U elaboratima je, ističu, konstatovano da je studijski program koncipiran u skladu sa potrebama tržišta rada, sa ciljem jačanja sistema obrazovanja, zdravstva i socijalne zaštite.
- Elaborati obuhvataju sve neophodne elemente, uključujući strukturu studijskog programa, sadržaj nastavnih planova i programa (ECTS kataloga), module i ishode učenja, metode realizacije nastave i uporedne prakse, te su sadržinski i formalno usklađeni sa standardima akreditacije. Usvojeni su uz prethodno pribavljena pozitivna mišljenja Senata Univerziteta Crne Gore i Centra za unapređenje kvaliteta Univerziteta Crne Gore - dodali su u saopštenju.
U skladu sa donesenom odlukom, Centar za unapređenje kvaliteta Univerziteta Crne Gore, kako zaključuju, sprovešće proceduru akreditacije studijskog programa, podnošenjem zahtjeva sa potrebnom dokumentacijom, u formi i sadržini propisanoj Zakonom o visokom obrazovanju i Pravilnikom o postupku akreditacije studijskih programa.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

UCG uvodi osnovne i master studije Specijalne edukacije i rehabilitacije na Filozofskom fakultetu

Rok koji su studenti u blokadi Filozofskog fakulteta u Novom Sadu dali dekanu i policiji je istekao u 22 sata, a prije toga dekan je rekao da mu taj zahtjev zvuči kao ultimatum. Neko iz mase je preko megafona poručio policajcima ispred ulaza da imaju rok od 10 minuta da se sklone. Prije isteka roka došlo je do sukoba.
Došlo je do prskanja biber sprejom i guranja sa policijom na ulazu na fakultet.
Neko je viknuo "čuvajte leđa", policija prolazi dok građani drže ruke u vazduhu. Došli su i pripadnici Žandarmerije prema kojima lete predmeti.
Opkolili su građane sa svih strana, krenuo je stampedo.
Građanima se govori da se skolone sa Filozofskog, novinari se propuštaju, javlja reporter N1.
Jedan od veterana ima ranu na nosu, kazao je za N1 da je udaren policijskim štitom.
Kako je javio reporter N1, dekan je ponovio da se ne osjeća bezbjedno da je ugrožen, i to je zvaničan odgovor studentima.
Okupljeni uzvikuju "uprava napolje", a ispred ulaza je kordon policije sa šljemovina i štitovima.
Naspram su vojni veterani, a iza studenti i građani.
Kako javlja reporter N1, sve je napetije, ispred policije se nalaze pretežno mladi, sa kacigama na glavi. Policija je podigla štitove, a građani su uzvikivali "pustite studente i spustite štitove".

500x500

1250x600

1084x550

Novi Sad: Sukob studenata i policije, žandarmerija krenula da raščišćava

Studenti Filozofskog fakulteta u Novom Sadu održali su danas plenum tokom protesta ispred zgrade fakulteta, nakon čega su saopštili da su dekanu Milivoju Alanoviću dali rok do 22 časa da povuče policiju iz zgrade i omogući ulazak studentima.
- Ukoliko ne bude ispoštovan zahtjev, bojimo se ozbiljnog narušavanja mogućnosti dijaloga- poručili su studenti nakon plenuma.
Protestno okupljanje organizovano je danas ispred Filozofskog falulteta, dan nakon što je dekan te obrazovne institucije Milivoj Alanović prekinuo studentsku blokadu koja traje mjesecima.
Ispred ulaza u zgradu, kako javlja reporterka Radija Slobodna Evropa, nalazi se i policija u opremi za razbijanje demonstacija, dok okupljeni uzvikuju "Uprava napolje".
- Mi smo ovdje dok nas ne puste u zgradu a moraće da nas puste- poručio je jedan od studenata sa megafona.
Protesti ispred Filozofskog dolaze nakon što su studenti 26. avgusta objavili da je dekan Alanović ujutru tog dana "uletio na fakultet sa par profesora i zamijenio bravu" a da je studentima u blokadi prijetio disciplinskim mjerama.
Zbog njegovih poteza ispred fakulteta su se u utorak tokom cijelog dana okupljali studenti, profesori i građani a tokom večeri je došlo do incidenta kada su, na poziv dekana, do fakulteta došli policija i Žandarmerija.

Studenti Filozofskog fakulteta u Novom Sadu dali dekanu rok za povlačenje policije do 22 sata

Studenti u blokadi Filozofskog fakulteta u Novom Sadu pozvali su hitno sve da im pomognu jer, kako su napisali na zvaničnom profilu na mreži Iks, dekan želi da ih izbaci iz zgrade.
Prema njihovim riječima, dekan Milivoje Alanović je zamijenio bravu na vratima i prijeti im disciplinskim postupcima, piše Nova.rs.
Studentkinja Maša sa Filozofskog fakulteta kaže da je dekan došao malo prije šest ujutro i otvorio sporedna vrata. Zajedno sa desetak profesora je promijenio brave i rekao studentima da moraju napolje jer fakultet nema para da održava ispitni rok na drugim mjestima. Sa sobom je kaže ponio i ranac te saopštio da ne izlazi napolje dok se ispitni rok ne održi.
– Mene je prvu zatekao ja sam bila na drugim vratima. Rekao je da ustanem i da sednemo za sto da razgovaramo. Okupilo se nas šestoro, ali to nisu bili svi koji su se u tom momentu nalazili na fakultetu. Dekan je po običaju držao monolog – rekla je ona.
Kako dodaje, rekao je da ima razumijevanja ali da ova borba mora da dobije drugi oblik.
Kazao je i da, pošto se prijemni održao u školama koje sada počinju sa radom, ispiti nemaju gdje drugo da se održe sem u zgradi fakulteta, koji nema para da iznajmljuje prostore.
– Kazao je i da postoji spisak od nas tridesetak najaktivnijih protiv kojih će pokrenuti disciplinski postupak, ali da to može zaustaviti ukoliko svako potpise da više neće uzurpirati rad fakulteta. Rekao je da je razmišljao da pozove policiju ali da ipak nije i da studenti mogi da pokupe svoje stvari. On se zaključao i planira da unutra ostane dok se ne održe ispiti nakon čega ćemo razgovarati o blokadi i funkcionisanju fakulteta, odnosno institucionalnosti našeg plenuma – dodala je studentkinja.
Studenti su kaže nakon sastanka sa dekanom koji je trajao više od sat odlučili da je najpametnije da izađu mirno i da ne daju povoda za dalju eskalaciju situacije.
Za sada je dogovor studenata da se okupljaju ispred fakuleteta.
Podsjećamo, dekan Filozofskog fakulteta u Novom Sadu je profesor Milivoje Alanović koji nije podržao svoje studente kada su najavili blokadu fakulteta.
Zbog toga je troje prodekana ovog fakulteta dalo ostavke.

Studenti Filozofskog u Novom Sadu pozivaju u pomoć: Dekan je uletio na fakultet, zamijenio bravu i prijeti

Adaptacija objekata, kojom Filozofski i Filološki fakultet dobijaju savremene uslove rada i nastave, počela je danas, a radovi su vrijedni 2,21 milion eura - saopšteno je sa Univerziteta Crne Gore (UCG). 
 
Navodi se da je to jedan od najznačajnijih infrastrukturnih projekata. 
 
Kako se dodaje, ta investicija ima za cilj prilagođavanje prostora savremenim standardima nastave, rada i energetske efikasnosti, čime se stvaraju optimalni uslovi za studente i zaposlene. 
 
Rektor UCG Vladimir Božović kazao je da je adaptacija objekta Filozofskog i Filološkog fakulteta konkretan nastavak šireg plana modernizacije univerzitetske infrastrukture. 
 
On je rekao da su nažalost, brojni univerzitetski objekti godinama bili zapušteni zbog nedostatka ulaganja. 
 
- Zato smo aktivnosti usmjerili ka tri pravca - analizi stvarnih potreba, saradnji sa Vladom, posebno kroz Ministarstvo javnih radova (MJR) i Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI), te jačanju partnerstava sa donatorima i privredom - dodao je Božović. 
 
Prema njegovim riječima, zahvaljujući tom pristupu, danas realizuju projekte koji značajno poboljšavaju uslove studiranja i rada. 
 
- Time gradimo savremeni i konkurentan Univerzitet, uporediv sa institucijama iz regiona i Evropske unije - kazao je Božović. 
 
U saopštenju se navodi da će adaptacijom biti riješeni dugogodišnji problemi grijanja, hlađenja i izolacije, čime se obezbjeđuju stabilni uslovi za nesmetano odvijanje nastave tokom cijele godine. 
 
- Ugradnjom savremenog VRF sistema obezbijediće se efikasna kontrola temperature u svim prostorijama, dok nova termoizolaciona fasada i aluminijumska stolarija sa troslojnim staklom donose značajne uštede energije i unapređuju svakodnevni komfor - navodi se u saopštenju. 
 
Poseban značaj, kako se dodaje, ima i vizuelno i funkcionalno unapređenje učionica, amfiteatara i kabineta, koji će sada u potpunosti odgovarati savremenim obrazovnim standardima. 
 
- Pored poboljšanja ambijenta, projektom se produžava vijek trajanja objekta, smanjuju troškovi održavanja i podiže ukupni kvalitet boravka i rada studenata i zaposlenih - ističe se u saopštenju. 
 
Dekanka Filozofskog fakulteta Tatjana Novović kazala je da je ovo dugo očekivan trenutak za fakultet kojim rukovodi. 
 
- Godinama smo radili u uslovima koji nisu pratili potrebe savremenog obrazovnog procesa. Sada konačno možemo govoriti o prostoru i ambijentu koji će biti funkcionalni, energetski efikasni i dostojni institucije kakva je UCG - rekla je Novović. 
 
Projekat je podržalo i MPNI, čiji je predstavnik, državni sekretar Dragan Marković, prisustvovao uvodnom sastanku. 
 
- Zadovoljstvo nam je što možemo podržati realizaciju ovako važnog projekta koji unapređuje visoko obrazovanje u Crnoj Gori. Vjerujemo da će studenti i nastavnici u novom ambijentu imati daleko bolje uslove za rad i učenje - kazao je Marković. 
 
Državni sekretar u MJR Rusmir Džudžević kazao je da taj resor nastoji da kroz strateške infrastrukturne projekte doprinese unapređenju uslova rada i učenja u svim djelovima javnog sistema, a ulaganje u obrazovne ustanove ima posebno mjesto. 
 
- Saradnja sa UCG, kao najznačajnijom visokoškolskom institucijom u zemlji, primjer je odgovornog i planskog pristupa - projekti poput ovog u Nikšiću nijesu samo građevinski zahvati, već ulaganja u znanje, ljude i budućnost države - naveo je Džudžović. 
 
Navodi se da će se radovi biti izvođeni pod stručnim nadzorom, u skladu sa projektnom dokumentacijom i definisanom dinamikom, a završetak se očekuje u roku od šest mjeseci. 
 
Dodaje se da realizacijom ovog projekta, Filozofski i Filološki fakultet dobijaju savremene uslove rada i nastave, usklađene sa evropskim standardima. 
 
- Ulaganje u infrastrukturu potvrđuje opredjeljenje UCG da sistemski unapređuje akademski ambijent i gradi održivu budućnost za studente i zaposlene - istakli su u saopštenju.

Za adaptaciju Filozofskog i Filološkog fakulteta preko 2,2 miliona eura

Komemoracija u čast prof. dr Đoka Markovića, istaknutog profesora i matematičara, biće održana sjutra, u 12 sati, na Filozofskom fakultetu u Nikšiću.
Na komemoraciji će govoriti istaknuti univerzitetski profesori i poznavaoci njegovog rada i ličnosti. Pozvani su studenti, profesori, porodica i prijatelji da prisustvuju ovom događaju.
Prof. dr Đoko G. Marković rođen je 25. decembra 1950. godine u Beogradu, opština Savski venac.
Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Vrbasu. Višu pedagošku školu, grupa matematika, završio je u Subotici, dok je Prirodno-matematički fakultet, grupa matematika, završio u Novom Sadu.
Specijalističke postdiplomske studije upisao je i završio na PMF-u u Podgorici. Magistarske studije je završio na PMF-u u Novom Sadu, gdje je odbranio i doktorsku disertaciju pod nazivom: "Novi pogledi na metodičku nastavu matematike u svijetu didaktičkog principa poliformnosti".
Dugi niz decenija radio je kao srednjoškolski i gimnazijski profesor matematike u Vrbasu, Novom Sadu i Nikšiću.
Kao docent, držao je predavanja na: Filozofskom fakultetu Univerziteta Crne Gore u Nikšiću, Prirodno-matematičkom fakultetu u Podgorici.
Na kasnijim pozicijama pokrivao je širok spektar matematičkih predmeta na Univerzitetu u Novom Pazaru.
Kao vanredni profesor, iz penzije, predavao je i na Univerzitetu Donja Gorica u Podgorici.
U svojoj profesionalnoj karijeri objavio je veliki broj stručnih radova, monografija i univerzitetskih udžbenika i priručnika.
Pored akademskog rada, bio je i istaknuti umjetnik, sa 16 samostalnih i više kolektivnih izložbi slika. Njegove slike bile su izložene u: Galeriji muzeja "Nikola I", Nikšić, Galeriji JU Muzeji i galerije Podgorice "Kuslevova kuća", Podgorica, Galeriji kulturnog centra IUNP, Novi Pazar i Galeriji "Most", Podgorica
Objavio je zbirku pjesama "Sjenima prosočenih mučenika" 2001. godine u Nikšiću, dok je njegova nova zbirka "Prečicom preko blata" trenutno u pripremi za štampu.
Komemoracija predstavlja priliku da se oda počast njegovom bogatom akademskom, umjetničkom i pedagoškom nasljeđu.

Na Filozofskom fakultetu komemoracija u čast prof. dr Đoka Markovića

Dva skupa – jedan mirovni, a drugi skup podrške Rusiji – održana su danas istovremeno na Trgu Republike u centru Beograda povodom četvrte godišnjice rata u Ukrajini.
Dvije grupe okupljenih razdvajali su policijski kordoni u punoj opremi za razbijanje demonstracija, javila je reporterka RSE.
Nakon kraće rasprave sa policijom, odveden je vođa ultradesničarske grupe „Narodne patrole“, Damjan Knežević, koja je organizovala skup podrške Rusiji.
Poruka mirovnih aktivista
Mirovni aktivisti i građani okupljeni na njihov poziv nosili su zastave Ukrajine, poruke „Ratu ne“, zastave Evropske unije, dok su sa razglasa puštane pjesme na ruskom i ukrajinskom koje pozivaju na mir, kao i himna Ukrajine.
Među govornicima na mirovnom skupu bio je i antiratni aktivista Peter Nikitin.
U dijelu govora, obraćajući se grupi pristalica ruske invazije koja se okupila na poziv „Narodnih patrola“, Nikitin je podsjetio na ratne zločine tokom ruske agresije na Ukrajinu.
Nabrajajući zločine, poručio im je: „To je učinio vaš Putin (predsjednik Rusije)“.
Ruski mirovni aktivisti zahvalili su se građanima Srbije koji su došli da podrže njihov skup.
Na povike desničara „Idite kući“, jedan od aktivista im je sa govornice poručio:
„Mi svi Rusi hoćemo da se vratimo kući, ali ne možemo zbog represije. Želimo da bude slobodna. Slava Ukrajini, Rusija bez Putina“, rekao je on.
Na mirovni skup podrške Ukrajini pozvala je na društvenim mrežama zajednica građana iz Rusije u Srbiji „Antiratna Srbija“.
Protest podrške ruskoj invaziji
Naspram policijskog kordona bila je grupa okupljena na poziv ekstremno desničarske „Narodne patrole“, koju je policija sprečavala da priđe drugoj grupi okupljenih.
Nosili su zastavu Rusije i simbol „Z“ ruske invazije na Ukrajinu. Na tom skupu čuli su se uzvici „Srbi i Rusi braća zauvek“, „Kosovo je Srbija, Krim je Rusija“ i povici protiv NATO-a.
Antiratni aktivisti su na skandiranje desničara odgovorili povicima „Fašisti“ i „Ratu ne“.
Grupa „Narodne patrole“ dospjela je u žižu javnosti zbog akcija protiv migranata u Srbiji 2020. godine.
Njihov lider Damjan Knežević više puta je hapšen zbog krivičnih djela rasne i druge diskriminacije. U martu 2022, dok je ruska invazija na Ukrajinu dobijala zamah, „Narodne patrole“ su organizovale nekoliko skupova podrške Rusiji i invaziji Ukrajine.
Više skupova na koje su pozivale „Narodne patrole“ policija je ranije zabranjivala. Neki od njih bili su zakazivani na godišnjicu ruske agresije na Ukrajinu.
Skup podrške Rusiji ili provokacija
Sofija Todorović iz nevladine Inicijative mladih za ljudska prava opisala je protest „Narodnih patrola“ za Radio Slobodna Evropa (RSE) kao „provokaciju“.
- Oni nisu tu da pošalju bilo kakvu poruku, čak ni podrške Rusiji, nego da se obračunaju sa mirovnim aktivistima. To je klasično zauzimanje prostora, na nasilan i neinventivan način. To rade dugi niz godina- ukazuje ona.
Ona smatra da su ovakve grupe opasne jer „šalju eksplicitne prijetnje i ponašaju se kao da sve što oni rade ne zaslužuje apsolutno nikakvu sankciju“.
- A naši zakoni i vrijednosti koje garantuje Ustav Republike Srbije vrlo jasno propisuju – njihovo ponašanje nije primjereno, niti je u duhu demokratije i zakona koji u ovoj zemlji važe- kaže Todorović.
S druge strane, ona smatra da vlasti u Srbiji šire proruski narativ, što omogućava djelovanje ovakvih grupa.
- Kad sve ovo uzmemo u obzir, tu se zapravo kreira prostor da ovakve grupe nesmetano djeluju i funkcionišu, i čak imaju pristalice, najčešće vrlo mlade ljude- rekla je Todorović.
Srbija je, inače, jedina zemlja kandidat za članstvo u EU na Zapadnom Balkanu koja nije uvela sankcije Rusiji zbog invazije na Ukrajinu, uprkos pozivima Zapada.
Vlast u Srbiji godinama blisko sarađuje sa Rusijom. Ruska invazija na Ukrajinu počela je 2022. godine i predstavlja najveći oružani sukob u Evropi nakon Drugog svjetskog rata.
Prema procjenama UN-a, stradalo je oko 15 hiljada civila u Ukrajini, a više od 40 hiljada je ranjeno. Milioni su se iselili iz te zemlje zbog rata.
Prema procjenama američkog Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS), oko 1,2 miliona ruskih vojnika i oko 600 hiljada pripadnika ukrajinskih trupa poginulo je, ranjeno ili nestalo.

Beograd: Policijski kordoni razdvajali dva skupa povodom godišnjice rata u Ukrajini

Srbija se nije uskladila sa dvije posljednje odluke Evropske unije (EU) o sankcijama Iranu, koje se odnose na situaciju unutar te zemlje, kao i na iransku vojnu podršku ruskom agresorskom ratu protiv Ukrajine i oružanim grupama i subjektima na Bliskom istoku i u regionu Crvenog mora.
Riječ je o odlukama Evropske unije iz januara ove godine o ažuriranju liste sankcionisanih lica i entiteta iz Irana.
Sve ostale zemlje regiona sa statusom kandidata za članstvo u EU uskladile su se sa posljednjim odlukama evropskog bloka.
- Ove zemlje će obezbijediti da njihove nacionalne politike budu u skladu sa ovom Odlukom- saopštila je visoka predstavnica EU za zajedničku vanjsku i bezbjednosnu politiku, Kaja Kalas.
Srbija ima status kandidata za punopravno članstvo u EU od 2012. godine, a pristupne pregovore otvorila je 2014. godine.
Od svake države kandidata očekuje se da se postepeno usklađuje sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU, dok usklađenost mora biti potpuna u trenutku pristupanja.
To je jedan od razloga zbog kojih Srbija od decembra 2021. godine nije otvorila nijedno pregovaračko poglavlje i izgubila je status zemlje lidera u pristupnom procesu.
U međuvremenu, prema Izvještaju o napretku koji je Evropska komisija objavila u novembru 2025. godine, usklađenost Srbije sa restriktivnim mjerama EU povećana je na 63 odsto, u poređenju sa 59 odsto zabilježenih 2024. godine.
Ovo povećanje odnosi se na ostale restriktivne mjere koje EU uvodi prema takozvanim trećim zemljama, ali ne i na Rusiju.

Srbija se nije uskladila s novim sankcijama EU protiv Irana

Na društvenim mrežama objavljen je snimak iz škole Marko Miljanov u Bijelom Polju na kojem se vidi kako dječak ulazi u učionicu, prilazi drugom dječaku, drsko mu se obraća i udara ga po glavi. Roditelji s kojima smo razgovarali sumnjaju da je riječ o organizovanoj akciji u kojoj dječak upada u učionice i udara đake dok ga drugi snima. Kažu da su zabrinuti za bezbjednost svoje djece koja u školu idu sa strahom da će biti sljedeći.
Iz Ministarstva prosvjete kazali su nam da su upoznati s događajem, te da imaju nultu toleranciju na svaki oblik nasilja i neprimjerenog ponašanja.
- Uprava škole ,,Marko Miljanov” iz Bijelog Polja obavijestila je Ministarstvo da se u toj ustanovi desio fizički konflikt između dva učenika osmog razreda. Škola je bez odgađanja preduzela mjere iz svoje nadležnosti u skladu sa zakonom i podzakonskim aktima- kazali su nam iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
A mjere, kako nam je saopšteno iz škole, podrazumijevaju sljedeće:
 
- O događaju je službenim putem obaviještena Uprava policije. Stručna služba škole, pedagog i psiholog, razgovarali su s učenicima i drugim akterima radi potpunog utvrđivanja činjenica i procjene daljih koraka. Takođe, u skladu s važećim propisima, pokrenut je vaspitno-disciplinski postupak- kažu u OŠ Marko Miljanov.
Da ja nasilje svuda oko nas, upozoravaju stručnjaci. Kažu da se djeca ponašaju po ugledu na ono što ih okružuje, te da često usvajaju pogrešne modele ponašanja.
- Djeca sada koriste društvene mreže gdje su im idoli neki ljudi koji psuju, koji se bahate, koji na lagane načine dolaze do velikih količina novca i to nekoj djeci biva primamljivo, to su obično djeca koja nemaju jake porodične veze i koja nemaju roditelje koji dovoljno kvalitetnog vremena provode s njima- navodi Radmila Stupar Stanišić.
Iako je primarna odgovornost na roditeljima, naša sagovornica upozorava da se lanac odgovornosti tu ne završava.
- Ne možemo da kažemo da mama i tata ovog dječaka nijesu uradili svoj dio posla nego svi mi moramo time da se bavimo. Stvar je u tome da li će roditelji čije je to dijete napraviti određenu promjenu u svakodnevici i načinu ponašanja jer to je ona prva domina koja kad krene da se ruši sve ostale se poslože na negativan način. Tako da mi moramo podržati roditelja da se on promijeni, pa da bi on onda promijenio dijete, a onda svi mi ostali moramo da podržimo tu promjenu toga djeteta- kaže Stupar Stanišić.
Da je nasilje široko rasprostranjeno u društvu pokazuju podaci istraživanja prema kojima je samo tokom prethodne školske godine zabilježeno oko stotinu slučajeva nasilja među vršnjacima.

Učenik udario vršnjaka u učionici, slučaj prijavljen policiji

Ministar vanjskih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman odlikovan je Ordenom za zasluge II stepena tokom boravka u Kijevu na četvrtu godišnjicu ruske invazije na Ukrajinu.
- Ovo priznanje doživljavam kao potvrdu snažnog i prijateljskog partnerstva između Hrvatske i Ukrajine, ali i kao podsjetnik na Domovinski rat, kada sam primio odlikovanja od prvog hrvatskog predsjednika Franja Tuđmana. Hrvatski narod izborio je slobodu nakon agresije, a danas, svojim iskustvom kao jedina članica Evropske unije koja se uspješno obranila od agresije, želi nastaviti pružati političku, ekonomsku i humanitarnu podršku ukrajinskom narodu u borbi za slobodu- napisao je Grlić Radman na X-u.
Grliću Radmanu je odličje za značajan lični doprinos jačanju međudržavne saradnje, podršci državnom suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine, humanitarnim aktivnostima te promociji Ukrajine u međunarodnoj zajednici uručio ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha.
„Hrvatska ostaje uz Ukrajinu“
- Hrvatska ostaje uz Ukrajinu – u odbrani slobode, suvereniteta i evropskih vrijednosti- naglasio je šef hrvatske diplomatije, koji je u Kijevu bio uz premijera Andreja Plenkovića, odlikovanog Ordenom kneza Jaroslava Mudrog I stepena.
Sibiha je na X-u napisao da mu je bila čast uručiti odličje „istinskom prijatelju Ukrajine“.&nbsp;
&nbsp;- Današnji posjet još je jednom pokazao nepokolebljivu solidarnost Hrvatske s Ukrajinom, na čemu smo iskreno zahvalni. Uz podršku naših prijatelja i partnera, pobijedićemo- poručio je Sibiha.
Sibiha je Grlića Radmana, te ministre vanjskih poslova Španije i Poljske, Hosea Manuela Albaresa i Radoslava Sikorskog, odveo u obilazak ukrajinske tehnološke i odbrambene kompanije Skyfall.
- Iz prve ruke smo vidjeli kako ukrajinske inovacije rastu pod pritiskom – brzo, pametno i provjereno u borbi. Proizvodnja se širi. Kapaciteti rastu. Odlučnost je nepokolebljiva. Ukrajinska odbrambena industrija ne brani samo našu zemlju – ona jača bezbjednost Evrope- objavio je Sibiha na X-u i pozvao partnere da ulažu u ukrajinsku odbrambenu industriju.

Tag: filozofski-fakultet