U Botunu su se jutros okupili mještani zbog najavljene inspekcija šatora postavljenog na mjestu gdje je planirano da se gradi postrojenje za preradu otpadnih voda, prenosi portal Javnog servisa.
Uprava za inspekcijske poslove izdala je nalog da sagleda stanje i vidi da li je šator u Botunu postavljen na mjestu gdje smije ili ne.
To je poručio u ponedjeljak gradonačelnik Podgorice Saša Mujović na sjednici gradskog parlamenta.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Mještani čekaju inspekciju u Botunu zbog šatora

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović, u razgovoru za portal Standard, kazao je da je izgradnja pete sanitarne kade od ključnog interesa i za preduzeće i za mještane, upozoravajući da bi eventualna obustava radova imala ozbiljne posljedice. Upitan o početku gradnje kolektora u Botunu, Mujović je istakao da je u toku procedura dobijanja neophodne saglasnosti pred Ministarstvom prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, što je jedini preostali preduslov za kompletiranje papirologije i početak radova.
Komentarišući izjavu predsjednika Opštine Zeta Mihaila Asanovića da “Glavni grad i Vodovod ne mogu odlučivati o parcelama u Botunu”, gradonačelnik Podgorice je istakao da poštuje stav kolege, te da mu ne može oduzeti pravo na mišljenje.
SITUACIJA DOVOLJNO KOMPLIKOVANA
- Da li je ono utemeljeno ili ne, druga je strana medalje. Nisam pristalica medijskog nadgornjavanja. Situacija je dovoljno komplikovana i dodatne tenzije ne vode rješenju - rekao je Mujović.
Kada su u pitanju protesti mještana Omerbožovića i Dinoše kod preduzeća Deponija, koji traje već 78 dana, gradonačelnik je istakao da je gradnja pete kade neophodna.
- Lično sam, zajedno sa ambasadorom EU u Crnoj Gori Johanom Satlerom, posjetio Deponiju i uvjerio se u stanje stvari. Ono što smo dogovorili i obećali na sastanku sa predstavnicima Opštine Tuzi, a to je čišćenje otpada oko postojećih kada, sprovedeno je u djelo u najkraćem vremenskom roku - kazao je Mujović.
PETA KADA NEOPHODNA
On je dodao da je peta kada neophodna, kao i da je važno da za radove postoji odobrenje resornog ministarstva, te da sama kada bude urađena po najstrožijim ekološkim standardima.
Gradonačelnik je naveo da će direktor Deponije Aleksandar Božović imati dodatne sastanke sa mještanima i da smatra da se do rješenja može doći.

1250x600

1084x550

Mujović: Kompletira se papirologija oko kolektora, početak radova čim Ministarstvo urbanizma da neophodnu saglasnost

Mještani zetskog naselja Botun već deset dana dežuraju u šatoru postavljenom na lokaciji predviđenoj za izgradnju Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Kako kažu, protesti su kulminacija njihove dugogodišnje borbe protiv izgradnje kolektora na toj lokaciji, a dio njih se buni već gotovo 20 godina.
Mještanin Botuna, Jagoš Bećirović, za Antenu M navodi da ih i trenutne, ali i ranije vlasti ignorišu već 20 godina.
- Za sve ovo vrijeme niko nije ljudski htio da porazgovara sa nama. I ja, i svi mi, govorili smo, da se pričalo sa Botunom i sa Zetom, kolektor bi se napravio, ali ne ovdje nego na drugom mjestu. Oni znaju naš stav i ne radimo mi ništa kao da smo neke kabadahije, nego zaista mislimo da smo narod koji je platio žestoku cijenu nečije greške što nam je ranije urađeno. Mi ne smijemo dozvoliti drugu grešku, da naša đeca sjutra, unučići, plaćaju ono što smo mi plaćali. Znate kako, u Botunu svaka druga kuća ima onkološki problem. Raznih bolesti i situacija je tu bilo. Tako da umjesto da je bilo trunke razumijevanja da neko dođe, da nas obiđe, da čuje i da kaže “dosta više ovome napaćenom narodu, da vidimo kako da se ovo premjesti”, nažalost nema razumijevanja- kaže Bećirović.
U nove razgovore sa nadležnim institucijama, kaže, ne polažu nade.
- Ako se sastaju dvije strane, a samo treba da se radi kako jedna strana kaže, tu nema dogovora nikako. Dva puta smo bili kod (gradonačelnika Podgorice Saše) Mujovića. Jedan put je Mujović bio kod nas u Zeti kad je rekao da neće ništa raditi protiv volje naroda. Drugi put sam bio kod njega u Podgorici kad su nam ponudili da sve bude isto, samo da se ispust malo pomjeri uzvodno, što je potpuno nelogično. Jedino može doći do dogovora tako što će se promijeniti lokacija i otpočeti radovi neđe drugo- jasan je Bećirović.
Govoreći o referendumu koji zakazan za 14. decembar, Bećirović kaže da očekuje da će svi građani Zete biti protiv gradnje postrojenja. Kakav god ishod bio, postrojenje se, naglašava, neće graditi.
- Nećemo dozvoliti, sigurno. Rekli smo da ćemo biti tu 24 sata, mašina neće moći da gaze preko nas. Valjda. To je moglo samo za vrijeme nacizma. Ako će oni da ponavljaju te stvari, nek im je sa srećom, pa neka gaze narod- poručuje naš sagovornik.
Oštre kritike trenutnoj vlasti: “Resetovali se kad su sjeli u fotelje”
Bećirović posebno kritikuje aktuelnu vlast zbog, kako kaže, dvostrukih standarda.
- Mi smo vidjeli od njih kako se šire šatori ispred Skupštine i kako traže prava. Pa oni su izgleda zaboravili šta znači pravda. Oni su, čini mi se to zaboravili. Osim ako nijesu zamađijani kako su sjeli u fotelju, pa se onda to nešto promijenilo. Ja pretpostavljam da se neki reset desio prilikom sijedanja u fotelju. To je moj lični sud. Nažalost, ljudi kad sjednu u fotelju, sve zaborave- ističe Bećirović.
Bećirović poručuje da mještani Botuna žele samo osnovna prava, te da je njihov čin borba za život i zdravlje.

Bećirović: Kakav god ishod referenduma bio, nećemo dozvoliti gradnju kolektora u Botunu, valjda nas neće gaziti

Situacija oko izgradnje kolektora u Botunu nije politička bitka, već je u pitanju zdravlje građana, poručio je predsjednik opštine Zeta Mihailo Asanović.
Asanović je tokom gostovanja na Aplus televiziji kazao da je život mještana Gornje Zete i Botuna već ugrožen i da izgradnja kolektora neće riješiti njihove probleme, već će samo napraviti još veće.
- U pitanju je potencijalni zagađivač životne sredine. Kolektor koji planiraju da grade neće biti zatvorenog tipa, a spalionica koju pominju izbacivaće razne kancerogene materije. To je opasno za život brojnih porodica, čije se kuće nalaze na 200-300 metara od prostora gdje se planira izgradnja kolektora - rekao je Asanović u emisiji “Klub Aplus”.
Podsjetio je da je taj prostor već ugrožen od bazena crvenog mulja koji postoji već 50 godina i ništa se ne rješava po tom pitanju.
- I pored tog problema za koji ništa nije riješeno, žele da postroje tu kolektor na koji Zeta uopšte neće biti priključena - ukazao je Asanović.
Navodi da mještani Botuna ne protestuju samo posljednjih mjeseci, već 15 godina unazad.
- Niko nije uspio taj kolektor da izgradi, čak ni DPS koji je radio šta je htio po Crnoj Gori - kazao je Asanović.
Smatra da Glavni grad i državni vrh ne žele da učine javno dostupnim projekat i ugovore vezane za izgradnju kolektora.
Podsjetio je i da se direktor podgoričkog Vodovoda Aleksandar Nišavić stalno poziva na taj ugovor, ali isti nikako da ugleda svjetlost dana.
- Dajte da vidimo taj ugovor. Građani i javnost će nakon uvida u ugovor imati širu sliku, a Nišavić ne treba da se bavi gdje je ko raširio šator, već da dođe kod mještana i objasni im kako će da im kolektor gradi pred nosem, a da nisu priključeni na njega - poručio je Asanović.
Uvjeren je da velika većina građana Zete ne želi da se gradi kolektor na njihovoj teritoriji.
- Sjetite se kad je 50-100 ljudi svakodnevno protestovalo na Sinjajevini protiv poligona i država je odustala od toga. I svaka im čast na tome - rekao je Asanović.
Osvrnuvši se na javne nastupe gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića, ocijenio je da posljednjih mjeseci krenuo u agresivnu kampanju za izgradnju kolektora.
&nbsp;Smatram da veliki dio građana Podgorice dijeli naše mišljenje. Mujoviću je najlakše graditi komšiji u dvorište - kazao je Asanović.
Pošto je ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović nedavno izjavio da cijeni mišljenje Zećana, ali da možda nijesu u oravu za kolektor, Asanović je kazao da je Radunović mogao da se udostoji i popriča sa mještanima Botuna.
- Radunović je mogao da sačeka da čuje i naše mišljenje. Imali smo dobre odnose i socijalni kontakt. Mogao je da se udostoji da dođe i da razgovara sa nama - zaključio je Asanović.

Asanović o kolektoru: Ovo nije politička igra, već je zdravlje građana u pitanju, Mujović vodi agresivnu kampanju

Direktor Vodovoda Aleksandar Nišavić pozvao je nadležne inspekcije da obiđu Botun i provjere da li je šator koji su prije dva dana montirali Botunjani, postavljen na parceli koja je u vlasništvu Glavnog grada, ali i da ispitaju da li za njegovo postavljanje imaju odobrenje, piše Dan.
Botunjani su u petak veče postavili šator na lokaciji gdje je planirana gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda za Podgoricu sa namjerom da u njemu organizuju danonoćne straže. Nišavić za „Dan" kaže da su za šator u Botunu saznali iz medija.
- Iz medija saznajemo da je na određenoj lokaciji u industrijskoj zoni KAP-a postavljen privremeni objekat, neposredno uz nelegalno postavljenu tablu prije duže od godinu dana, čije postavljanje nije kontrolisano od strane nadležnih institucija. Iako uvažavamo pravo svakog građanina da izrazi svoj stav i iskaže svoje mišljenje, neophodno je da poštujemo zakone naše države, procedure i institucije koje ga sprovode. Pozivam nadležne inspekcije da izvrše kontrolu na terenu i provjere da li je navedeni objekat postavljen na parceli koja je u vlasništvu Glavnog grada, te da li postoji odobrenje za njegovo postavljanje - saopštio je Nišavić.
On navodi da je neophodno ispitati da li je tabla za obilježavanje naziva naselja postavljena u skladu sa zakonom.
- Posmatrano iz ugla realizacije projekta, napominjem da urbanističku parcelu namijenjenu za gradnju sistema za prečišćavanje otpadnih voda čini više katastarskih parcela upisanih u KO Dajbabe i KO Botun, sa jedne i sa druge strane od lokalnog puta. Obaveza investitora je da izvođaču ustupi cjelokupnu urbanističku parcelu, neopterećenu, što je dodatni razlog da nadležne inspekcije u kratkom roku izvrše kontrolu na terenu i reaguju u skladu sa zakonom - poručio je Nišavić.
Botunjanini su i juče stražarili i čuvali lokaciju na kojoj je predviđena gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Kao i prethodnih dana, jedinstveni su u stavu - kolektor se u Botunu neće graditi.
Stanovnik Botuna Milan Ćetković poručuje da gradnju postojenja neće dozvoliti po cijenu života.
- Nećemo dozvoliti jednu lopatu da stave dok se ne završi referendum. Ako stanovnici Botuna na referendumu kažu da treba da se gradi kolektor- neka im je srećno. Treba dobro da vode računa šta će se desiti posle 14. decembra. Siguran sam da će se Zećani na referendumu izjasniti da neće dozvoliti gradnju i tada će sigurno biti teže nego što je sad. Šator će ovdje biti sigurno do 14. decembra. Ako ne budu postigli sa nama dogovor do referenduma, šator ima da ostane do daljnjeg, a mislim da ćemo, kako su krenuli, ovdje dočekati Božić, da ćemo ovdje badnjake nalagati – rekao je Ćetković.
Ćetković je naveo da se 20 godina bore protiv lokacije u Botunu.
- Predlagali smo da se postrojenje izmjesti na lokaciji gdje je privatna firma počela da gradi hangare, pa smo predložili da ga izmjeste u blizini mosta „Luča". Premijer Milojko Spajić nam je u kabinetu prošle godine rekao da se kolektor neće graditi na ovoj lokaciji ako ne budu imali podršku Botuna. Gradonačelnik Saša Mujović je 14. januara rekao da se postrojenje neće graditi preko koljena, niti protiv volje Botunjana. Ko je njih tjerao da kaže da ga neće graditi, i sada treba da ga grade. Oni vjerovatno imaju pritisak da se kolektor gradi, a vjerovatno će sada imati otpor Botunjana. Mi ćemo ležati na livade ali ga sigurno neće graditi ovdje – rekao je Ćetković. 
Njegov komšija Blagota Stojanović kaže da su Botunjani dali na stotine života zbog bazena crvenog mulja.– Smatram da bi vlast trebala da posveti pažnju našoj mjesnoj zajednici – rekao je Stojanović.
<h2>Očekivali posjete Milatovića, Spajića i Bečića</h2>
Jagoš Bećirović kaže da je očekivao da ih posjete i predsjednik države Jakov Milatović, premijer Milojko Spajić, lider Demokrata Aleksa Bečić.
–Spajić i Milatović su nam pružali podršku kada je Zeta prinudno otcijepljena od Glavnog grada. Da li je Bečić iz Zete ne znam, ali bi on trebalo da obiđe stanovnike Zete jer smo na kraju krajeva mi stanovnici Crne Gore i ništa manja prava nemamo nego Mujović, Bečić, Milatović, Spajić. Vidim da gospodin iz Demokrata sprovodi zakon pa bi trebalo da se pozabave o ovome i da sprovedu zakon jer je ovo lokacija koja je određena na fingiran i bezobrazan način – poručio je Bećirović.

Nišavić traži da inspekcija ispita je li šator Botunjana na parceli Glavnog grada

Andrija Mandić nije u očima Beograda postao manje vrijedan nakon podrške slanju crnogorskih vojnika u misiju pomoći Ukrajini, a na površinske i površne medijske trzaje ne treba nasjedati, već gledati korijen.
Tako politikolog i politički analitičar Aleksandar Musić za Pobjedu komentariše reakciju Aleksandru Vučiću bliskih osoba i medija nakon što je crnogorski parliament usvojio odluku u upućivanju vojnika u NATO misiju u Njemačkoj, gdje će pomagati u obuci ukrajinskih oružanih snaga, što je, između ostalih, podržala Nova srpska demokratija (NSD).
U međuvremenu, Mandić, prema riječima Musića, u Americi “dovršava projekat pranja svog imidža na Zapadu i ide mu odlično”.
Podsjećamo, nakon niza manipulativnih medijskih interpretacija o odlasku crnogorskih vojnika u Ukrajinu, poruku za Mandića imao je i bivši potpredsjednik Vlade Srbije i Vučićev blizak saradnik Aleksandar Vulin, rekavši kako “srbi po potrebi građane šalju da ginu u Ukrajinu”.
- Nisu poslanicima ove srpske partije prijetili ni kamom ni jamom, ne bi im uveli sankcije, vladajuća koalicija se ne bi raspala. Možda bi im neka ambasada uskratila poziv na koktel, Mandić bi možda bio zamijenjen, a u Briselu bi im upisali jedan minus. Sigurno su neki Srbi u Crnoj Gori činili i bjednije izbore ali ne mogu da se sjetim koje - glasila je poruka Vulina.
<h2>Odbrana rusofilskog imidža Vučića</h2>
Ovu izjavu, koja Mandića zatiče u posjeti Sjedinjenim Američkim Državama, Musić vidi kao potez koji “učvršćuje (kvazi)rusofilski imidž Vučića”.
- Vulin ima svoju jasno definiranu ulogu u ekosistemu Vučićevog režima - on je tu poput kućnog ljubimca na lancu, koji se po potrebi malo pusti da urla za unutarnjopolitičku upotrebu, no lojalnost mu nije u Moskvi, nije nikad ni bila, nego je na Banjici, kod Vučića. Primjera radi - Vulin je tobože „proruski“, Zorana Mihajlović je tobože „proamerička“, a ni jedno ni drugo nisu ništa od toga – nego samo servisiraju Vučića - kaže Musić, napominjući da stvarni cilj nije “raniti” Mandića.
Kako navodi, Vučić i Knežević su u osjetno boljim odnosima nego Mandić i Knežević i Mandić i Vučić.
- No nije privatno to koje odlučuje – interes SNS duboke države, neo - crnorukaške strukture za rastućim uticajem u Crnoj Gori toliko je snažan da je tu privatno nebitno, u svim ključnim situacijama to je jedna, jedinstvena i uigrana vertikala gdje privatne čarke znače malo ili ništa. Nadalje, ni Mandiću ni Kneževiću se u Beogradu ne sudi po pitanjima stavova prema Ukrajini, Rusiji, Americi, ekonomiji, kulturi, tehnologiji itd. nego samo i isključivo prema njihovu sluganstvu, njihovoj poslušnosti, a tu dosad nisu iznevjerili - smatra sagovornik “Pobjede”.
Musić napominje i da je nelogično da Beograd dijelu svoje ekspoziture u Crnoj Gori zamjera eventualno omekšavanje stavova prema Ukrajini, kad je, kako kaže, i sam Vučić opstanak svog režima, kupovao rekordnim isporukama granata Ukrajini “dok je (kvazi)rusofilski urlao prema van ispod žita”.
U tom kontekstu, po mišljenju Musića, neće neće do raskola unutar ZBCG, jer, kako kaže, oni dijele gotovo isto biračko tijelo.
- Mandić je možda nijansu više klerikalan, Knežević je nijansu više boljševički i imaju istog gospodara. U tom smislu u svakom osjetljivom i presudnom trenutku, u svakoj „biti ili ne biti“ situaciji biće jedno, monolit, nezavisno o svojim ličnim, odnosima i mikro-ambicijama. Zapamtite, uvijek valja gledati što se radi, a ne što se govori. Gledati djela i dubinu, tektoniku, a ne riječi, zastave i simbole. Dnevno i nominalno izjašnjavanje je manje bitno, stare balkanske interesne igre su te koje su ključne - smatra on.
<h2>Mandić juri proboj u američku administraciju</h2>
Musić ističe kako Mandić ”zna gdje je, na kraju dana, moć i milost - na Zapadu.”
- Posjetom SAD-u on dovršava projekt pranja svog imidža na Zapadu i ide mu odlično. Na kontaktima u SAD-u radilo se neko vrijeme, očito počelo davati plodove kolumnom u časopisu National Interest, a sada sebi, povezujući se s američkim židovskim organizacijama u trenucima kada je Izrael predmet snažne kritike – Mandić kupuje buduću reputaciju i zatvara ideološke bokove, navodi sagovornik našeg lista.
Dodaje da će te organizacije to znati cijeniti, kao i “one koji su u najtežim trenucima bili uz njih i vratiće višestruko”.
- Sljedeći cilj mu je kontaktima direktno prodrijeti u samu američku administraciju, ako već i nije. A kada mu negdje oko izbora 2027. (a tada će on možda biti i u ulozi mandatara) neki od protivnika spomene Rusiju, Đurišića ili državni udar – on će samo pokazati svoje nove prijatelje i odmahnuti rukom. Njegovi mu birači to neće zamjeriti, za njih će unutar zemlje imati stare poruke, SPC je uvijek tu za njega, a za dovršetak vanjske „legalizacije“ – priča se malo drugačija priča - navodi Musić.
<h2>Procrnogorska strana ništa ne shvata</h2>
Sagovornik Pobjede napominje kako Mandićevu taktiku procrnogorska struja uopšte ne shvata.
- Zato i nastavljaju recitovati istu priču od prije 10 godina misleći da nešto postižu, da to neko čuje - kazao je.
Kako dodaje, sve to se od Mandića odbija kao od teflona.
- Tu je naravno savjetnica Mandića, gospođa Nina Ofner Bokan, čija je uloga vrlo, vrlo zanimljiva. Sve ovo treba promatrati i u kontekstu Dodikovog dogovora sa Amerikancima – dogovora kojim je sebi kupio slobodu i spasio svoju ogromnu privatnu imovinu, kratkoročno smanjio pritisak na entitet RS, a dugoročno nepovratno ranio i utopio entitet RS, zajedno sa Vučićem koji radi još snažniji zapadni zaokret, dobro znajući da mu je to jedini način kupiti nešto vremena, ostati u stranoj milosti s obzirom na studentska kretanja u zemlji. Rusija se nastavlja sramotiti u Ukrajini, a na Balkanu u ovom trenutku ostaje prisutna više u površnoj rusofiliji i anti-zapadnom grču masa, a sve manje u konkretnoj poluzi na terenu kroz ljude i procese. Zapad je taj koji je za tzv. ove prostore uvijek bio ključan – i u dobrom i u lošem, ističe Musić.
<h2>Botun je primjer vanjskog hranjenja unutrašnje nestabilnosti</h2>
Komentarišući protivljenje Milana Kneževića izgradnju kolektora u Botunu, Musić kaže da je u pitanju “puno šire bojište”.
- Na kraju se svodi na to hoće li Crna Gora u EU ući slobodna ili okovana, u kavezu. Saga s kolektorom jedan je u nizu primjera i priča vanjskog hranjenja unutrašnje nestabilnosti. Imate spoj legitimnog lokalnog nezadovoljstva i perfidnog mešetarenja izvana, domaćeg problema i stranog interesa, spoj organskog i vještačkog, podstaknutog. Primjer je to usporavanja europskog puta, ne nužno i zaustavljanja istoga - kaže Musić.
Dodaje da je primarni cilj da se “permanentno stvarati nestabilnost, haos, unositi razdor, pretvarati svako pitanje u trakavicu oko koje se ljudi mjesecima i godinama svađaju i mrze.”
- Ono što treba shvatiti u odnosu SNS režima prema Crnoj Gori kada je riječ o EU – njemu nije nužno prioritet potpuno zaustaviti evropski put Crne Gore. Usporiti ga svakako, no prioritet svih prioriteta jeste promijeniti sadržaj Crne Gore. To mijenjanje sadržaja čak može biti i kompatibilno s ulaskom u EU (nije „ili-ili“) jer je bit tog nauma situacija u kojoj Crna Gora ako i ulazi u EU - ulazi uništena iznutra, sa slabim, zakrvljenim i nepovjerljivim društvom, društveno četnizirana, ekonomski razvaljena, ulazi kao ljuštura i žetončić u nekoj vrsti podređenog (utješnog) položaja u široj i većoj kombinaciji vodećih europskih država sa SNS režimom - dodaje Musić.
Kada se, kako kaže, nekoj državi promijeni unutarnji sadržaj, postaje nebitno čega je ona nominalno član.
- Ulazak u članstvo tada je tek birokratski čin i ništa više, a članstvo lijepo upakovano ropstvo i ništa više. To je najopasniji scenarijo i njega trebaju biti svjesni svi koji žele dobro Crnoj Gori. Ponavljam – zaboravite stare 2D kategorije, igra se danas igra na jednoj daleko perfidnijoj i za Crnu Goru kudikamo opasnijoj razini - zaključuje Musić.

Musić: Beograd fingira ljutnju, dok Mandić u SAD brusi zapadni imidž

Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović kazao je da će se izgradnjom kolektora riješiti veliki problem za građane Zete i Podgorice.
- Moje lično mišljenje o gradnji kolektora u Botunu je beznačajno. Nismo čekali da se prvo održi referendum o tom pitanju prije izdavanja građevinske dozvole, jer ovo nije moje privatno Ministarstvo, nego moram da radim po zakonu- rekao je Radunović na TV Adria.
Kako je istakao, postoje rokovi koji se moraju ispoštovati, kao i dokumentacija koja se mora prikupiti.
- A kada se svi uslovi ispune ne postoji druga zakonita opcija nego da se građevinska dozvola izda - naveo je Radunović, prenosi portal Pobjeda.
Upozorio je da bismo imali ogromnu finansijsku štetu ukoliko bi se odustalo od tog projekta.
- I, koliko ja znam, Vlada nema takvu namjeru - naglasio je Radunović.
Kaže da "cijeni mišljenje građana Zete, ali možda nisu u pravu".
- Insistiraju da ostanu da žive u prostoru koji je zagađen već ko zna koliko godina - kazao je Radunović.
Istakao je i da se od Evropske unije očekuju ogromna sredstva za druge kolektore i u drugim opštinama.
- Kolektori postoje u mnogim gradovima u Crnoj Gori, funkcionišu normalno, ljudi žive na 50 metara u njima, u Beranama, recimo, nemaju nikakvih problema - dodao je Radunović.
Što se koalicije Nove srpske demokratije sa Demokratskom narodnom partijom u Podgorici tiče, računa da će ostati zajedno.
- Mi smo prošli mnogo, preživjeli smo velike izazove - poručio je Radunović.

Radunović: Cijenim mišljenje Zećana, ali možda nisu u pravu za kolektor

Direktor podgoričkog Vodovoda i kanalizacije, Aleksandar Nišavić, saopštio je da je preduzeće dobilo građevinsku dozvolu za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu, koje bi, kako ističe, trajno riješilo pitanje zaštite vodotokova.
Nišavić je podsjetio da bi izgradnjom uređaja korist imala i Opština Zeta, jer bi sistem obuhvatio i njihovu teritoriju.
- Važno je da građani Zete znaju da bi uređaj u Botunu prečišćavao i njihove otpadne vode, čime bi se obezbijedila dugoročna zaštita životne sredine i zdravlja ljudi - poručio je Nišavić u emisiji Link na RTCG.
Mještani Botuna, međutim, poručuju da neće dozvoliti početak radova dok se ne završi referendum u Zeti, koji je planiran za sredinu decembra. Smatraju da nova opština treba sama da odluči o projektima koji se odnose na njenu teritoriju.
Nišavić ističe da je izgradnja postrojenja dio projekta modernizacije komunalne infrastrukture Podgorice, koji se realizuje uz podršku međunarodnih partnera, i naglašava da je cilj da otpadne vode budu tretirane prije ispuštanja u rijeke i podzemne tokove.

Nišavić: Kolektor bi trajno riješio pitanje zaštite vodotokova

Svaki dan kašnjenja znači više zagađenja koje se uliva u rijeku Moraču i Skadarsko jezero, pogoršavajući ekološku štetu i rizike po javno zdravlje. Nadležne institucije moraju djelovati brzo kako bi riješile preostala pitanja i obezbijedile čistiju i zdraviju budućnost za građane Podgorice, Zete i Crne Gore, poručili su iz Delegacije Evropske unije na pitanje TV E povodom eventualnog odlaganja početka izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.
<h2>Probijenje rokova</h2>
Prvobitni rok za odluku Ministarstva prostornog planiranja i urbanizma o izdavanju građevinske dozvole za gradnju kolektora u Botunu istekao je 22. oktobra. Sljedeći je 16. novemba, samo mjesec i po do kraja godine, do kada bi trebalo da počne izgradnja. To je zahtjev Evropske unije i bitna stavka u zatvaranju Poglavlja 27 koje se odnosi na zaštitu životne sredine. Eventualno kašnjenje značilo bi i desetine miliona eura odštete iz džepova građana.
U Delegaciji Evropske unije kazali su ih, tokom kontakata u prethodnom periodu, nadležne institucije uvjerile da su u potpunosti svjesne finansijskih i proceduralnih posljedica bilo kakvog daljeg odlaganja izgradnje Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. &nbsp;
- Ali ono što je najznačajnije jeste da svaki dan kašnjenja znači više zagađenja koje se uliva u rijeku Moraču i Skadarsko jezero, pogoršavajući ekološku štetu i rizike po javno zdravlje. Nadležne institucije moraju djelovati brzo kako bi riješile preostala pitanja i obezbijedile čistiju i zdraviju budućnost za građane Podgorice, Zete i Crne Gore - navedeno je u odgovorima Delegacije EU.
Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović ostaje pri istom stavu - gradnja mora početi do kraja godine.
- Imamo dopis od KFK-e banke, koji je podržan od Evropske unije, gdje se jasno kaže da ukoliko se sredstva ne počnu koristiti do 31. decembra, Podgorica će platiti veliku odštetu. To je najmanje 70 miliona eura - kazao je Mujović za Televiziju E.
<h2>Dokumentacija prikupljena</h2>
Ministar urbanizma, prostornog planiranja i državne imovine Slaven Radunović kazao je prije dva dana da je za kolektor u Botunu dokumetacija skupljena, te da, nakon manjih propusta koji su vraćeni na ispravku, neće postojati nijedan jedini razlog sa zakonske strane da se ne izda građevinska dozvola.
On je poručio i da grad Podgorica za građane Botuna treba da nađe rješenje i da je najbolje da obešteti te građane zbog problema sa zagađenjem i lošim uslovima za život.
- Problem koji imaju građani u Botunu je sa zagađenjem od strane tadašnjeg kombinata aluminijuma (bazen crvenog mulja). Tamo su užasni uslovi za život. Voda zatrovana a ovo je bio još jedan dodatak sa ovim incidentima koji su se dešavali sa prelivanjem iz Podgorice iz kolektora ovog starog koji je bio predviđen za pedesetak hiljada ljudi, tako da je sve to dodatno otežalo situaciju - kazao je Radunović za RTCG.
U Delegaciji Evropske unije podsjećaju da je EU obezbijedila gotovo 33 miliona eura bespovratnih sredstava za novi kanalizacioni sistem i Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV) za Podgoricu, pokrivajući više od 40 odsto ukupne investicije, uz dodatnu podršku kroz kredit od KfW banke. Ovo je najveći ekološki projekat koji je EU do sada podržala u Crnoj Gori.
<h2>Neprečišćena voda pravi veliku štetu</h2>
Neprečišćena voda se trenutno, napominju, ispušta direktno u rijeku Moraču, izazivajući ozbiljnu ekološku štetu koja se proteže do Skadarskog jezera i Jadranskog mora, uz uticaj na poljoprivrednu proizvodnju.
- Evropska unija očekuje da će postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda za Podgoricu imati ključnu ulogu u ispunjavanju mjerila o kvalitetu vode, neophodnog za zatvaranje Poglavlja 27 – Životna sredina i klimatske promjene. Da bi Crna Gora postigla svoj ambiciozni cilj da do kraja 2026. godine zatvori pregovore o pristupanju, s ciljem ulaska u Evropsku uniju – što snažno podržava velika većina njenih građana – od suštinskog je značaja izbjeći dalja kašnjenja u ispunjavanju najznačajnijih obaveza vezanih za evropske reforme. Među njima se obezbjeđivanje zdrave životne sredine izdvaja kao ključni prioritet - kazali su iz Delegacije EU u odgovoru Televiziji E.
Predvođeni liderom Demokratske narodne partije (DNP) Milanom Kneževićem, mještani Zete protive se gradnji. Opštinski referendum radi izjašnjavanja građana o gradnji sistema za prečišćavanje otpadnih voda biće održan 14. decembra.
U Delegaciji EU svjesni su zabrinutosti određenog broja mještana u vezi sa lokacijom, kao i administrativnih pitanja usljed prenosa vlasništva sa Podgorice na Zetu.&nbsp;
- Međutim, projekat koji je spreman za realizaciju već je prošao kroz sveobuhvatna ispitivanja, projektovanje i ugovaranje kako bi se izgradilo moderno, bezbjedno postrojenje koje ne predstavlja prijetnju za obližnje zajednice, već naprotiv, pruža ključnu zaštitu za javno zdravlje i životnu sredinu - uvjeravaju iz Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.
T.K.

Delegacija EU o mogućem kašnjenju početka gradnje kolektora: Nadležni moraju djelovati brzo kako bi riješili preostala pitanja

Referendum o izgradnji kolektora koji je raspisala Opština Zeta je politički manevar da osnaži Demokratsku narodnu partiju u nekim daljim političkim pregovorima na nivou države, ne na nivou Zete i Podgorice, to Milana Kneževića ne interesuje, već ga interesuje da zajedno sa Andrijom Mandićem ima veću političku zarad namirenja po dubini i širini - rekao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista Glavnog grada Andrija Klikovac
Smatra da je referendum, koji je Opština Zeta raspisala za 4. decembar kako bi se građani izjasnili o izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu, dodatni politički instrument pritiska na Glavni grad. 
Klikovac dodaje da postoje razni pritisci na lokalnu vlast u Podgorici, zbog izgradnje kolektora u Botunu, kao i na Vladu Crne Gore. 
- Sama izgradnja postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda treba da se nađe na katastarskim parcelama koje se nalaze u katastarskoj opštini Dajbabe, u mjesnoj zajednici koja i sada pripada Glavnom gradu Podgorici, tako da taj referendum nema nikakav pravni efekat u odnosu na pitanje izgradnje kolektora u Botunu. Katastarske parcele koje su u vlasništvu Glavnog grada 1/1 nalaze se u katastarskoj opštini Botun, s obzirom da razgraničenje opštine Zete i Glavnog grada nije ni na vidiku da se riješi, a te katastarske parcele znamo da se nalaze u Dajbabe, jasno je da referendum i njegov ishod nemaju efekta na potrebe da dođe do izgradnje kolektora na tim katastarskim parcelama - rekao je Klikovac.
Direktor RTV Podgorica je nelegalno postavljen za vršioca dužnosti direktora, što je potvrđeno presudom Osnovnog suda u Podgorici, dok ta televizija sprovodi, kako kaže Klikovac, najogavniju hajku prema pojedincima koji se ne bave politikom i onima koji se bave politikom a imaju mišljenje suprotno uređivačkoj politici tog medija.
- Uređivačka politika tog medija je sve sem nezavisna. Nekoliko puta sam govorio kako je gospodin (Vladimir) Otašević izabran, da je to nelegalno, što je potvrđeno, da je odlučeno u nekim partijskim centralama unaprijed. Prije raspisivanja konkursa znalo se da će Otašević biti izabran, mislim da sam tri mjeseca ranije najavio taj izbor, kao i članova savjeta te televizije. Vidjeli ste da su i urednik i zamjenik urednika potpuno nelegalno imenovani, odnosno da su potpisani ugovori o preuzimanju iz privatnog medija sa tim licima potpuno nelegalno. Imate situaciju da se u toj medijskoj kući zapošljavaju članovi porodica lokalnih funkcionera, članovi partije i aktivisti partija i novinari za koje ne znamo da li više rade za neke centre iz Beograda ili više rade za neke centre u Moskvi - zaključio je Klikovac. 
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DszijzuVO-fs&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Klikovac: Referendum o izgradnji kolektora u Zeti politički manevar da osnaži DNP u političkim pregovorima na nivou države

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Tramp u narednim sedmicama predstaviti prelazak na drugu fazu svog mirovnog plana za Gazu, prenosi Channel 12, pozivajući se na visoke američke zvaničnike koji tvrde da postoji vidljiv napredak u procesu.
Prema informacijama ove mreže, Trampova objava mogla bi uslijediti prije božićnih praznika, nakon čega se očekuje sastanak predsjednika SAD-a i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašingtonu.
Zvaničnici navode da SAD i posrednici trenutno razgovaraju s Hamasom o mogućem sporazumu koji bi ovu grupu naveo da se odrekne vlasti u Gazi i započne proces razoružanja – ključnim tačkama druge faze koje su ostale neriješene od stupanja na snagu primirja u oktobru.
Prema nacrtu sporazuma, Hamas bi se najprije odrekao teškog naoružanja, poput projektila i raketa, a kasnije i lakšeg naoružanja. Prihvatanje sporazuma bio bi uslov za primjenu druge faze plana, uključujući povlačenje IDF-a izvan postojeće Žute linije.
Jedan visoki američki zvaničnik za Channel 12 poručio je: "U narednim sedmicama doći ćemo do trenutka istine. Hamas će morati odlučiti hoće li se odreći svoje vladavine i početi razoružavati u zamjenu za povlačenje IDF-a ili će odbiti i suočiti se s posljedicama."
Druga faza plana, koju ni Izrael ni Hamas još nisu potpisali, predviđa formiranje Odbora za mir na čelu s Trampom koji bi nadgledao upravljanje Gazom, uz uspostavu Međunarodnih stabilizacijskih snaga zaduženih za sigurnost Pojasa.

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Štab ukrajinske vojske saopštio je da je od jutros već zabilježio 131 sukob između svojih i ruskih snaga, prenose francuski mediji.
Kao što je slučaj skoro svakog dana, Pokrovski region, u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, bio je posebna meta. Više od trećine borbi odigralo se u na tom području, sa 46 ruskih napada, prema podacima ukrajinske vojske.
Ukrajinci, sa svoje strane, tvrde da su odbili 40 od njih.
Ukrajinski štab je takođe prenio o vazdušnom napadu, granatiranju i skoro 100 artiljerijskih granata na sjevernom frontu, sjeverno od Sumija.
Ukrajinska vojska prenijela je da je bilo nekoliko ruskih napada na istoku zemlje, oko Kostjantinovke, Limana i Slavjanska.
U blizini Dnjepropetrovske oblasti, jugozapadno od Pokrovska, štab ukrajinske vojske tvrdi da je ruska vojska pokušala da napreduje 17 puta na nekoliko lokacija oko Aleksandrovke.
Na jugu, Ukrajinci izvještavaju o pet ruskih napada u regionu Huljajpolje i jednom u regionu Orihiv. Dodaje se da su Rusi pokušali još jedan proboj ka Antonivskom mostu, koji premošćuje rijeku Dnjepar između Antonivke i Olečkog, blizu Pridnjeprovskog.

Danas 131 sukob između ruskih i ukrajinskih snaga od početka dana

Mario Martinović (30), vlasnik firme "AutoCorner AB" iz švedskog Varberga, nalazi se na Interpolovoj crvenoj potjernici zbog sumnje da je prevario više kreditnih i lizing kompanija za luksuzne automobile ukupne vrijednosti oko 440.000 eura, pišu švedski mediji, a prenose Nezavisne.
Prema navodima tužilaštva, tokom 2022. i 2023. godine Martinović je navodno preko svoje firme preuzimao skupocjena vozila, ali ona nikada nisu bila plaćena.
Radi se o automobilima iz premijum klase koji su ubrzo nakon preuzimanja nestali.
Lista vozila koje je Martinović uzeo je dugačka, a čine je sljedeća vozila:
Porsche (2014), bijeli
BMW (2018), crni
BMW (2010), metalik sivi
Mercedes-Benz (2015), crni,
Mercedes-AMG (2011), crni,
Audi (2011), crni.
Tužiteljka Ema Lundin potvrđuje da je samo mali dio automobila pronađen.
- Većina automobila potpuno je nestala, nemamo nikakav trag - kazala je ona, javlja švedski list <a href="https://www.expressen.se/nyheter/sverige/bilbedragaren-mario-martinovic-30-har-efterlysts-internationellt/" target="_blank">Expressen.</a> 
&nbsp;

Prevara teška pola miliona eura u Švedskoj, trag vodi do zgrade u BiH

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Predsjednik Savjeta AMU Branko Boškovič podnio &nbsp;je ostavku na mjesto predajednika na današnjoj sjednici Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sjednica Savjeta AMU"> </figure>  Ipak, Bošković ostaje član Savjeta. Prije šest dana o tome je &nbsp;obavijestio Savjet AMU.&nbsp; Kako je istakao, ostavku podnosi kao moralni čin. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCaX65hqLfw4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Andrijana Nikolić, članica Savjeta upitala je Boškovića šta je sa svim odlukama koje je potpisao, da li su sad one ništavne? - Imamo odluku ASK iz 2021. gdje piše da će ASK sprovesti postupak ispitivanja legalnosti izbora predsjednika Savjeta AMU- kazala je. Bošković je odgovorio da je siguran da nema ništa sporno za sve odluke koje smo donijeli jer smo mi kolektivi organ. - &nbsp;Poštujete odluke institucija j smatram da je odluka odgovorna. Zahvaljujem predsjedniče na onome što ste do sada uradili, imali sjajne rezultate, a nadam se da će Agencija i nakon ove odluke nastaviti da radi jednako dobro- rekao je član Savjeta Edin Koljenovič: Bošković je kazao da je predsjednik Savjeta samo neko ko formalno upravlja i dio je kolektiva.&nbsp; - Ova Agencija je najbolji reprezent medijske regulacije- poručio je. Podsjećamo, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je javni funkcioner Branko Bošković prekršio odredbe Zakona o sprečavanju korupcije glasanjem za sopstveni izbor za predsjednika Savjeta AMU, odnosno tadašnje Agencije za elektronske medije (AEM). U odluci donesenoj 12. novembra 2025. godine, ASK navodi da je Bošković prekršio član 10 stav 1 Zakona, jer se na sjednici Savjeta od 21. juna 2021. godine nije izuzeo iz glasanja. Kako se navodi, Bošković, koji je bio jedan od tri člana Savjeta, nije upozorio organ vlasti niti ostale članove Savjeta da postoji rizik od sukoba interesa, niti se uzdržao od glasanja, iako je to bila njegova zakonska obaveza.

Predsjednik Savjeta AMU Branko Bošković podnio ostavku

Opštinska izborna komisija (OIK) Kotor je na današnjoj sjednici utvrdila rezultate glasanja na lokalnim izborima koji su održani 29. septembra prošle godine.
Prema podacima iz zvaničnog izvještaja, najviše glasova osvojila je lista "Kotor prije svega! DPS – Nedeljko Moškov" (2.834 glasa), koja ima deset mandata, kao i koalicija "Vladimir Jokić – Dobar glas – Demokrate – PES" (2.583 glasa).
Sa po tri mandata slijede: "Za budućnost Kotora – Grad svih nas" (937 glasova), "Grbaljska lista – Tvoja, moja, naša" (908), te "Demokratska alternativa – dr Davor Kumburović – Da se Kotor pita" (888).
Lista "Evropski savez (SD, SDP, LP i građani) – Zasjat' će Kotor" osvojila je dva mandata (525 glasova), a po jedan mandat Hrvatska građanska inicijativa (452) i lista "Kotorski pokret – Siniša Kovačević" (306).
Ispod cenzusa su bile liste "U akciju – Budi svoj! Biraj CGA!" sa 170 glasova, "Čuvari grada – lista građana" (167), "Socijalistička narodna partija (SNP) – Demokratska srpska stranka (DSS) – Odgovorno" (163) i lista "Za Kotor" (71 glas).
Tokom razmatranja izvještaja, članovi OIK-a nisu imali prigovora na utvrđivanje rezultata izbora.
Ustavni sud juče je odbio žalbu kotorskog odbora DPS-a, podnijetu prošle jeseni, da se ponovi glasanje na dva birališta u Kotoru, čime su se stekli uslovi za proglašenje konačnih rezultata izbora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fustavni-sud-odbio-zalbu-dps-a-nema-ponovnog-glasanja-u-prcanju-i-mircu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: kolektor