Nekadašnji prvi čovjek Uprave prihoda i carina Rade Milošević oklevetao je bivšu v.d. direktorice te institucije Milenu Petričević i povrijedio njen ugled, čast, prava ličnosti i profesionalni integritet, proizilazi iz presude sutkinje Osnovnog suda Katarine Janković.
-Osnovni sud je donio presudu po tužbi tužilje Petričević a zbog naknade nematerijalne štete. Djelimično je usvojen tužbeni zahtjev tužilje Petričević od 2.000 eura dok je iznos od 28.000 eura odbijen. Presuda nije pravosnažna – navodi se u odgovorima Osnovnog suda dostavljenim Portalu ETV.&nbsp;
Petričević je, na ime nematerijalne štete, a zbog klevete, od Miloševića tužbom tražila 30.000 eura, jer je u izjavi na portalu Libertas press od 13. juna 2022. godine kazao da je „krila da su u Slobodnoj zoni Luke Bar uskladištene cigarete američke kompanije „Lenora International“ koje su dan ranije zaplijenjene u akciji Uprave policije i UPC“...
U izjavi za Portal ETV, Petričević je kazala da je Osnovni sud potvrdio da je Milošević narušio i povrijedio njena prava ličnosti - čast, ugled, lični i profesionalni integritet. Milošević je iznio tvrdnje koje su podložne dokazivanju i sud je, kako je rekla, utvrdio da su neistinite.
<h2>KLEVETE</h2>
- Poslije dvije i po godine, prvostepenom presudom suda konstatovano je i utvrđeno u dokaznom postupku da je tuženi svojom krivicom, iznošenjem neistinitih i netačnih navoda, izvršio nedozvoljenu pravnu radnju - kazala je Petričević. Ona je navela da je sud konstatovao da joj je narušio profesionalni ugled i lični integritet.&nbsp;
Sud je, kako je kazala, usvojio činjenice na kojima je njena tužba zasnovana, čime joj je pričinjena lična i profesionalna satisfakcija, ali ne i kompenzacija za posljedice proživljenog duševnog šoka u kojem se našla nakon spoznaje o klevetama i izrečenim inkriminacijama od Miloševića.
Petričević je u izjavi za Portal ETV naglasila i da je u dokaznom postupku utvrđeno i potvrđeno prvostepenom presudom da u njenom mandatu nijesu bili istekli rokovi za oduzimanje cigareta, kako je to s pozicije direktora Uprave javno, uz medijsku pažnju i željeni publicitet, svjesno tvrdio Milošević, a s ciljem njene profesionalne diskreditacije i eliminacije iz državne službe, po sistemu „Nema čovjeka – nema problema“.&nbsp;
- Naprotiv! Uvidom Osnovnog suda u Podgorici, u presude Upravnog suda, koje su pred tim sudom pokrenuli punomoćnici držalaca i vlasnika cigareta skladištenih u Slobodnoj carinskoj zoni u Baru, nedvosmisleno se utvrđuje da su rokovi za sprovođenje postupka carinski dozvoljenog postupanja sa robom ili njenom upotrebom koje je odobrila carinarica nadležna za sprovođenje nadzora, primjenu propisa i kontrolu nad robom - Carinarnica Bar, istekli u mandatu tuženog – naglasila je Petričević.&nbsp;
Ona je ukazala i da je pred Osnovnim sudom obavljen uvid u presudu donijetu u upravnom sporu između tužioca Lenora International Delawer SAD protiv tuženog Ministarstva finansija, a koju zastupa advokat Zoran Piperović i još dva pravna zastupnika. Uvidom u presudu utvrđeno je, kako je objasnila, da je rok za otpremanje robe u inostranstvo istekao u mandatu tuženog i to 5. maja 2022.godine.&nbsp;
- Sud je to utvrdio iz iskaza tužilje, kojem iskazu je sud u cjelosti poklonio punu vjeru, cijeneći ga kao istinit i objektivan, tim prije što je isti u saglasnosti i sa ostalim i što je iskaz tužilje u saglasnosti sa presudom Upravnog suda U br. 7882/22 od 5. oktobra 2023. godine iz koje je utvrđeno da su rokovi za skladištenje cigareta za pravno lice Lenora International istekli 5. maja 2022. godine, dakle taj rok je istekao u mandatu tuženog – navela je Petričević obrazloženje iz presude.&nbsp;
Ona je podsjetila i da je na radnom ručku sa specijalnim izaslanikom Velike Britanije, upriličenom u Podgorici u januaru 2022. godine, kao Starješina Uprave prihoda i carina, informisala prisutne o aktivnostima koje su u njenom mandatu sprovođene i koje su rezultirale tačnom i pravovremenom evidencijom cigareta i hronologijom vlasništva, kao i dinamikom prispjeća, ustupanja i odlaska robe, vođenom na osnovu podataka sadržanih u sažetoj carinskoj deklaraciji ili lučkim,transportnim i komercijalnim dokumentima.&nbsp;
<h2>OBRAZLOŽENJE</h2>
- Kao rezultat predanog rada, u martu 2022.godine u carinskom informacionom sistemu bilo je evidentirano 182.929 paketa cigareta, 214 šteka i 25 paklica, 526 paketa rezanog duvana, 986 paketa aroma za nargilu, 14 paketa cigarilosa i 5 komada cigarilosa. Ovo ističem posebno iz razloga što su sve zalihe popisanih cigareta koje su bile skladištene u SZLB ostavljene na dalju brigu tuženom.&nbsp;
Na sreću, život nije Internet i ne poznaje opciju „delete“ - poništi pa se izgovorena riječ i učinjeno djelo ne mogu sakriti, a propuštena prilika se ne može vratiti – kazala je Petričević.
Ona je dodala da je sutkinja Janković konstatovala da je tuženi bio svjestan činjenice da su aktivnosti povodom sprečavanja šverca cigareta, a koje su sprovođene u tom periodu, bile pod budnim okom javnosti, zbog čega je u dokaznom postupku svojim interpretacijama želio da svoju krivicu za opake, inkriminišuće i neistinite navode prenese na portal i novinarku Libertasa.&nbsp;
- Vodeći računa o značaju povrijeđenih ličnih dobara, koja su nemjerljiva u novcu, a imajući u vidu cilj naknade nematerijalne štete i karakter same satisfakcije dosuđenog novčanog iznosa, sud je presudom dosudio iznos od dvije hiljade eura kao pravičnu naknadu, imajući u vidu da satisfakcija nije naknada za tužilju i istovremeno nije kazna za tuženog, već jedino „činidba zadovoljenja za povrijeđenog“. Prilikom odlučivanja, sud je posebno cijenio činjenicu, da je tužilja iste noći kada je saznala za sporni tekst, u svom reagovanju objavljenom na portalu Libertas press, javno pozvala tuženog da svoje navode potkrijepi dokazima i da o svojim saznanjima obavijesti sve nadležne organe – citirala je Petričević navode iz prvostepene presude.&nbsp;
Ona je podsjetila da je u reagovanju na Miloševićevu izjavi koja je objavljena na portalu Libertas javno ga pozvala da dokumentuje svoje trvrdnje „da upozna crnogorsku javnost, nadležnog ministra i Vladu Crne Gore i sve nadležne institucije, uključujući i Specijalno i Vrhovno državno tužilaštvo sa detaljima zapljene skrivenih cigareta vrijednih 3,5 miliona eura, i da priloži prateću dokumentaciju o prispjeću „skrivene robe“, teretnici dospijeća kontejnera, naziv brodara, brojeve kontejnera i plombi, agenta, špeditera i carinske službenike koji su carinski nadzor nad robom izvršili i odobrili uslove za iskrcaj i lokaciju skladištenja „skrivene robe“.&nbsp;
-Tuženog sam pozvala da kaže javno koje sam cigarete sakrila, kada, na koji način, gdje sam ih ja bunkerisala, u kojoj količini, individualno ili organizovano, ko ih je utovarao, pretovarao i čuvao, koju sam mehanizaciju koristila... i saopšti ko je, na koji način i kada razotkrio tu skrivenu robu? Iako sam strpljivo čekala zakazanu pres konferenciju i odgovore tuženog na pitanja koja sam mu tada javno postavila ili makar izvinjenje, i javnost i ja ostali smo uskraćeni za odgovore, a njegova izjava je stvorila iluziju da su netačni navodi istiniti, zbog čega sam kasnije podnijela tužbu pred Osnovnim sudom – naglasila je Petričević.
Međutim, ova prvostepena presuda, nedvosmisleno potvrđuje, kako je kazala, njen integritet, lični i profesionalni, kojeg je tužbom ustala da brani.&nbsp;
- Kada govorim o sopstvenom integritetu govorim o privrženosti unificiranim životnim i moralnim vrijednostima utemeljenim u generacijskom identitetu moje porodice. Presuda je dokaz za moje ispravne odluke, koje su potvrda vrijednosti koje baštinim, dok je za tuženog kao donosioca dijametralno suprotnih odluka, ona teži dio, jer se sa takvim odlukama treba suočiti i živjeti – zaključila je Petričević.

Marija Žižić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Petričević: Sud potvrdio da je Rade Milošević o meni iznio neistine

Nakon što je nedavno sarajevski Općinski sud proglasio Balkansku istraživačku regionalnu mrežu (BIRN) i direktora Denisa Džidića krivim zbog klevete Nebojše Mrvaljevića, stigla je identična presuda i u predmetu vođenom po tužbi Draška Martinovića.
Martinovića je BIRN, uz još osam crnogorskih novinara i aktivista, proglasio ekstremnim desničarem. Pred sarajevskim sudom u toku je još šest sudskih procesa po istom pravnom osnovu.
U prvostepenoj presudi Općinskog suda u Sarajevu je naređeno tuženima da Martinoviću isplate solidarni iznos od 1.500 KM (766 eura) sa zakonskom zateznom kamatom počev od 14. februara 2023. godine kao dana podnošenja tužbe pa do konačne isplate.
Tuženi su dužni i da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku ove presude, a sve u roku od 30 dana od dana donošenja presude.
Nakon iskaza Martinovića pred sudom, dostavljanja dokaza, te iskaza Džidića, sud je donio odluku da je počinjena kleveta.
Džidić je kazao pred sudom i da je autor podataka za Crnu Goru bila Jelena Jovanović.
Ona je u tom projektu kao krajnje desničare i vjerske fanatike označila dvije novinarke – Kaćušu Krsmanović i Tanju Pavićević - i građanske aktiviste i borce za ljudska prava Aleksandra Sašu Zekovića, Predraga Vušurovića, Nebojšu Mrvaljevića, Draška Martinovića, Tanju Knežević-Perišić, Maju Miličković i Tijanu Lopičić.
Sud je istakao da su prve informacije o projektu „Mapiranje ekstremističkih grupa u regionu“ objavljene na konferenciji u Sarajevu, a kasnije i na internet stranici BIRN-a, te da je ime Draška Martinovića dovedeno u kontekst pripadnika ekstremističke grupe, te da je to činjenica koja se morala provjeriti. Sud je takođe konstatovao da je ime Martinovića, kao i još osam osoba iz javnog života Crne Gore postavljeno na mapi na način da su oni označeni „kao stalna prijetnja za mir i stabilnost u Crnoj Gori“.
<h2>Istina ispliva uvijek</h2>
Sarajevski sud utvrdio je da tuženi tokom postupka nijesu dokazali istinitost navoda da je tužitelj ekstremista koji predstavlja prijetnju za mir i stabilnost u Crnoj Gori, kako se to navelo u podacima iz interaktivne mape podataka.
- Polazeći od činjenice da je tužitelj, između ostalih navedenih osoba i udruženja, predstavljen i označen kao krajnji desničarski ekstremista, da označavanje krajnji predstavlja najopasniji, da je u revidiranoj mapi koja se upravo zasnivala na krijeteriju najopasniji ekstremizam brisani podaci za Crnu Goru, upravo pokazuju da su tuženi iznijeli neistinite činjenice. Pored toga, tuženi nijesu dokazali da nijesu znali da je istraživanje neistinito odnosno da su sa nepažnjom zanemarili neistinitost izražavanja - navodi se u presudi suda.
Decidno se navodi i da, „s obzirom na kontekst i formu iznošenja informacija, sud je stava da tuženi nijesu ostupali dobronamjerno, niti da je prenošenje ovih informacija bilo razumno“.
- Javnost ima interes da bude obaviještena o temama od javnog značaja, kao što je predmetna, ali taj interes može zadovoljiti samo pod pretpostavkom da su informacije koje se iznose tačne ili bar zasnovane na određenim činjenicama, te da se iznose sa dobrom namjerom informisanja javnosti, što je po mišljenju suda u konkretnom slučaju izostalo. Stoga, cijeneći sve okolnosti slučaja, utvrđeno je da navodi koji se tiču tužitelja i njegovog označavanja kao ekstremiste predstavljaju klevetu - piše u presudi.
<h2>Targetiranje nevinih</h2>
Slučaj u kome je BIRN targetirao devet crnogorskih državljana kao desničarske ekstremiste je počeo 16. novembra 2022. godine u Sarajevu na konferenciji „Krajnje desničarski ekstremizam na Balkanu: grupe, trendovi i politička podrška“. Tada je na internet stranici BIRN-a objavljena interaktivna baza podataka „Mapiranja ekstremističkih grupa u regionu“.
- Prvi put imamo mapu koja prikuplja relevantne informacije o krajnje desničarskim i ekstremističkim grupama u cijelom regionu. Njihovo djelovanje narušava procese izgradnje stabilnog i zdravog društva za koje se borimo svakodnevno, stoga nam je važno da ova mapa bude izvor informacija koje će prepoznati sve prijetnje koje ovakve organizacije i grupe mogu proizvesti - rekao je tada Džidić.
Dodao je i da je precizno mapiranje ovakvih organizacija izuzetno bitno i u kontekstu borbe protiv terorizma.
<h2>Od stroge metodologije do labavih smjernica</h2>
Među ekstremiste i religiozne fundamentaliste koji su stalna prijetnja za mir i stabilnost u Crnoj Gori imenom i prezimenom navedeno je devet ljudi, među kojima su i dvije novinarke.
Dva mjeseca nakon objavljivanje mape, nakon velikog pritiska javnosti, crnogorske i međunarodne, mapa je uklonjena. Nakon deset mjeseci, revizije eksternih eksperata, objavljen je novi tekst u kome o Crnoj Gori nema ništa, niti se pominju ranije targetirane osobe. I u odnosu na ostale ekstremne desničare, lista je radikalno smanjena, pa se broj sveo na svega 17, od prvobitnih 71.
U ispravljenom novom projektu, koji nije interaktivna mapa, BIRN se, umjesto ranijih navoda o strogoj metodologiji, sada pravdao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama“.
U „Naučenim lekcijama“, segmentu koji je objavljen uz novo istraživanje, naveli su da su se oslonili na ekspertizu lokalnih novinara.

Portal ETV

BIRN i Džidić osuđeni i zbog klevetanja Draška Martinovića

Građanski aktivista i izvršni direktor NVO „Forum Luča“ Nebojša Mrvaljević juče je u Osnovnom sudu, na suđenju protiv autorke propagandnog uratka - skandalozne mape BIRN -a, novinarke koncerna Vijesti Jelene Jovanović i sada bivše urednice sajta BalkanInsight Dušice Tomović, kazao da je svoje angažovanje u toj NVO posvetio ljudskim pravima i poštovanju građanskog društva, te i da u njegovim tekstovima nikada nije bilo ekstremističkih i nacionalističkih izjava.&nbsp;
On je Jovanović i Tomović tužio zbog povrede prava ličnosti na čast, ugled, psihički integritet i dostojanstvo. BIRN je sačinio dva sramna izvještaja „Mapiranje krajnje desničarskih i ekspremističkih grupa na Balkanu“ objavljenih 16. i 30. novembra 2022. godine, u kojima su Mrvaljević i još osam osoba, građanskih aktivista i novinarki, označeni kao krajnji desničari i vjerski esktremisti.
<h2>PROBLEMI ZBOG MAPE&nbsp;</h2>
Mrvaljević je kazao da ga je zbunilo, a poslije i uplašilo, to što je stavljen u kontekst djelovanja ultra desničara i nacionalista.
- Bilo mi je nepojmljivo da moj rad može da bude prepoznat na takav način. Radio sam dvadeset godina u policiji i bio svjestan da pojavljivanje na spisku jedne od ovakvih organizacija, kao što je BIRN, može imati za posljedicu probleme lično za mene - u situacijama prelazaka državne granice, te angažovanja na projektima koji se tiču EU. BIRN je do tog momenta bila jedna od kredibilnih organizacija, što je moglo da ima za posljedicu da prilikom svakog mog pojavljivanja na državnoj granici može doći do aktiviranja određenog upozorenja u bazama podataka – kazao je Mrvaljević.
On je nagalsio da je NVO „Luča“ usmjerena prema građanima, bez obzira na naciju, vjeru i društveni status. Nakon objavljivanja skandalozne mape javno mnjenje je, kako kazao, počelo da izbjegava komunikaciju i saradnju sa tom NVO, a sve je to bila posljedica objavljivanja spiska na sajtu BIRN-a.
- U ime Udruženja sam imao pripremne sastanke u procesu dobijanja podrške za projekte, pred Delegacijom EU u Podgorici. Ti procesi su duži i obavljaju se provjere odgovornih lica u udruženjima. Dobio sam nezvaničnu informaciju da moje aplikacije za tri projekta neće biti ni razmatrane, dok se ova situacija sa BIRN-om ne razriješi. Takođe, 2023. godine sam konkurisao za poziciju oficira za sigurnost misije OHDR za posmatranje izbora u Crnoj Gori – ispričao je Mrvaljević.&nbsp;
Nakon intervjua i predaje dokumenata u drugom razgovoru sa njima, kako je naveo, saopšteno mu je da zbog pojave njegovog imena na određenim sajtovima, među kojima se podrazumijevao BIRN, ne mogu da prihvate njegovu aplikaciju, iako je ušao u uži izbor među dvoje kandidata.
Mrvaljević je saopštio da je imao problema i u Nikšiću, gradu u kojem živi, jer se u principu poznaju skoro svi i više puta je na ulici ili na nekim okupljanjima imao neprijatnosti da mu neko priđe, prekine razgovor i kaže: „Ti si ekstremista i nemaš što da komentarišeš“.&nbsp;
Mrvaljević je ispričao i da ga je iz dobre namjere njegov brat od ujaka, član NVO Tvrdoš, upozorio da pripazi na sebe jer su neke njegove kolege i prijatelji komentarisali da postoji način da bude ućutkan.
On je ispričao i da je objavljivanje njegovog imena na sajtu BIRN -a uticalo i na porodicu, te i da njegov sin u Nikšiću nije mogao da nađe posao, iako je imao dest intervjua.&nbsp;
Mrvaljević je na pitanje advokatice tuženih Jovanović i Tomović kazao da je na skupovima na kojima je javno govorio uvijek potencirao održavanje javnog reda i mira, podržavao građanske stavove i vrijednosti i pozivao se na Ustav i zakonitost, te poštovanje različitosti na kojima se zasniva građansko društvo. On je saopštio i da je njegov građanski aktivizam počeo kada je otišao u penziju.&nbsp;
Na pitanje drugog advokata, Aleksandra Đurišića, koji brani tužene, Mrvaljević je odgovorio da je on nikada nije zastupao političke stavove, te i da smatra da jedan građanski skup ne treba to da dozvoli. Naglasio je da od 1991. godine nije bio član nijedne partije.
Na pitanje sudije Sima Rašovića Mrvaljević je rekao da nikada nije osuđen za bilo koje krivično djelo zbog izgovorene riječi. Takođe, Mrvaljević je na pitanje suda naveo da je kasnije povlačenje te mape sa sajta BIRN-a jasno pokazalo da autorke nijesu imale racionalan metodološki pristup prilikom njene izrade za Crnu Goru. Prema njegovim riječima, prepoznato je da čitav rad vezan za Crnu Goru nije održiv, te da je to razlog povlačenja sa sajta.&nbsp;
Zastupnica Mrvaljevića, advokatica Marijana Laković ukazala je da je mapa sa sajta povučena nakon deset mjeseci.&nbsp;
Suđenje se nastavlja 18. decembra.
<h2>POKRENUTI POSTUPCI</h2>
Osim Mrvaljevevićeve tužbe, pred Osnovnim sudom u Podgorici se vode još četiri postupka protiv Jovanović i Tomović zbog povrede časti, ugleda i dostojanstva.&nbsp;
Njih su tužile ugledne novinarke Kaćuša Krsmanović i Tanja Pavićević, zatim građanski aktivisti Draško Martinović i Maja Miličković. Početak ovih procesa obilježila su brojna odgađanja, a odbrana je koristile sve „trikove“ kako bi se postupak odugovlačio, uključujući i mijenjanje advokata, ali je bilo i drugih oblika opstrukcije.
Takođe, Krsmanović, Pavićević, Mrvaljević, Martinović, Miličković, Tatjana Perišić Knežević, Aleksandar Saša Zeković i Predrag Vušurović su, sredinom februara prošle godine, preko svog zastupnika, sarajevskog advokata Senada Pećanina podnijeli Sudu u Sarajevu tužbu protiv BIRNA i Denisa Džidića - izvršnog direktora BIRN-a za BiH - za naknadu štete zbog klevete nanešene objavljivanjem skandaloznog uratka novinarke Jovanović, koja ih je targetitrala kao krajnje desničare i religiozne ekstremiste.
Tuženi BIRN i Džidić su propagandni pamflet autorke Jovanović, koji je naišao na jednodušnu osudu građanskih aktivista i profesionalnih novinara u Crnoj Gori i regionu, ali i zapadnih diplomatskih misija, predstavili javnosti na konferenciji koju su organizovali u Sarajevu u novembru 2022. godine pod naslovom: „Krajnji desničarski ekstremizam na Balkanu: grupe, trendovi i politička podrška“.
Jovanović i Tomović su u odgovorima na tužbe namjerno prećutkivale činjenice kako bi targetirane dodatno klevetale i diskreditovale, pa su tako, iako su se u danima nakon objavljivanja propagandnog uratka „klele“ u metodologiju i istraživačke mehanizme, u maju na pripremnim ročištima besramno targetiranje aktivista i novinarki predstavile kao vrjednosni sud.
Na taj način, između ostalog Jovanović i Tomović, pokušavaju izbjeći odgovornost za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo.
Osim toga, pokušale su i dodatno obmanuti Osnovni sud u Podgorici tvrdeći da targetirani nikada BIRN-u nijesu uputili demanti.
No, činjenice ipak govore drugačije. Devetoro targetiranih su se, osim mnogobrojnih pisama i reakcija upućenih odgovornima u BIRN-u koje su oni objvaljivali u rubrici „pisma čitalaca“, još u novembru i decembru &nbsp;2022. godine otvorenim pismima obraćala i njihovim donatorima, ali i tadašnjoj regionalnoj direktorki BIRN-a Mariji Ristić koja je ubrzo nakon skandala sa uratkom Jovanović, napustila tu nevladinu organizaciju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fugovor-i-izvjestaji-kljucni-dokazi-sud-od-birn-a-trazi-da-dostavi-dokumentaciju&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 64.8924%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fbirn-nije-predlozio-ni-jedan-dokaz-ni-svjedoka-da-bi-negirao-klevetu-prema-crnogorskim-aktivistina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mrvaljević: U mojim nastupima nikada nije bilo ekstremističkih i nacionalističkih izjava

Ministar energetike i nosilac liste PES-Demokrate na lokalnim izborima u Podgorici Saša Mujović tužio je portparola Demokratske partije socijalista Miloša Nikolića i DPS zbog klevete, prenosi Portal RTCG.
Kako se navodi u tužbi, Nikolić je sa drugim članovima partije, pokrenuo zlonamjerno osmišljenu kampanju protiv časti i ugleda Mujovića tvrdnjama da je Mujović “dvadeset godina pripadao njima, bio njihov (DPS) glasač, simpatizer i član, da je lažov i preletač”.
U tu svrhu su, navodi se u tužbi, forsirali, pa dijelom i krivotvorili, fotografiju koja je nastala 30. septembar 2022. u objektu hotela Verdi-Voco u Podgorici.
Naime, tog dana kada je nastala sporna fotografija Mujović se odazvao pozivu koleginice iz srednje elektrotehničke škole i sa Elektrotehničkog fakulteta, Dragice Sekulić, koja ga je zamolila da dođe na kraći konsultativni sastanak u vezi razvojnih projekata i navela mu par poznatih lica.
Mujović navodi i da je tuženi ušao u zonu krivotvorenja datuma, pokušavajući da predstavi da se sastanak održao 16.10.2022, u susret lokalnim izborima u Podgorici.
- Te laži su tuženom (Nikoliću i DPS-u) bile nužne da bi tužioca (Mujovića) predstavili kao “preletača”, čovjeka zloglasnog DPS-a - navodi se u tužbi.
Mujović u tužbi poručuje i da su sve iznijete činjenice lažne, te da su DPS i Nikolić iznosili i prenosili neistinite činjenice i tvrdnje, izvrgavajući ga ruglu i javnom preziru.
Konstatuje da nikada nije bio član, simpatizer ili glasač DPS-a te da je teret dokazivanja sa tužioca prešao na tužene, pa će sudu morati da pokažu člansku kartu Mujovića, izjavu u statusu simpatizera i snimke njegovog glasanja DPS-a.
Mujović u tužbi navodi i da je portparol DPS-a Miloš Nikolić u trenutku plasiranja navedenih teza morao znati da on nikada nije bio član te partije.
- Tako je on besprizornim lažima prevario javnost, doveo je i držao sve to vrijeme u stanje zablude, a još uvjerio druge političke subjekte da su te činjenice istinite, jer su zluradi podstaknuti lažima tuženih, te laži uz obilje izdašnih uvreda transponovali na adresu tužioca putem društvenih mreža, portala i medija - piše u Mujovićevoj tužbi.

Mujović tužio Nikolića i DPS za klevetu

Na crnogorskom primorju sjutra će biti pretežno sunčano, dok se u ostalim djelovima države očekuje promjenljivo oblačno vrijeme sa sunčanim intervalima. 
 
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, moguća je rijetka pojava kratkotrajne i slabe kiše. 
 
Vjetar će biti slab do umjeren, promjenljivog smjera. 
 
Jutarnja temperatura vazduha od jedan do 11, a najviša dnevna od deset do 21 stepen.

Sjutra promjenljivo vrijeme, do 21 stepen

Građani Crne Gore, u proteklih sedam dana, dobrovoljno su predali 31 komad oružja, 599 komada municije i pet ručnih bombi, saopšteno je iz Uprave policije. 
 
Oni su pozvali građane da nastave dobrovoljno vraćanje oružja u okviru kampanje „Poštuj život, vrati oružje“, čiji je cilj, kako su kazali, izgradnja mirnog i sigurnijeg okruženja. 
 
"U proteklih sedam dana, u opštinama širom Crne Gore dobrovoljno je predat 31 komad oružja, 599 komada municije, pet ručnih bombi, 25 detonatorskih kapisli i sedam štapina dinamita", navodi se u saopštenju Uprave policije. 
 
Oni su kazali da su građani u Podgorici, Danilovgradu i na Cetinju dobrovoljno predali policiji 15 komada oružja, od čega osam pištolja i sedam pušaka, 328 komada municije različite vrste i kalibra, tri ručne bombe, 25 detonatorskih kapisli i sedam štapina dinamita. 
 
Dodaje se da je policiji u Baru, Budvi, Herceg Novom, Kotoru i Tivtu dobrovoljno predato devet komada oružja, od čega sedam pištolja, dvije puške i 186 komada municije. 
 
"U Bijelom Polju su dobrovoljno predata tri komada oružja, od čega dva pištolja, jedna puška i dva komada municije", kaže se u saopštenju. 
 
Kako su kazali iz Uprave policije, građani su u Nikšiću, Žabljaku i Pljevljima dobrovoljno predali četiri komada vatrenog oružja, i to po dva pištolja i puške, 83 komada municije i dvije ručne bombe. 
 
U saopštenju Uprave policije navodi se da su građani, od 2. januara do 4. aprila, dobrovoljno predali 3.503 komada oružja, 117.023 komada municije, 386 ručnih bombi i više stotina djelova oružja i eksplozivnih sredstava. 
 
"Pozivamo građane da nastave sa odgovornim i savjesnim odnosom kojim pokazujemo zajedničku brigu za zajednicu i doprinosimo sigurnijem društvu", zaključuje se u saopštenju.

Za sedam dana vraćen 31 komad oružja

Klub odbornika Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini opštine Berane predao je danas predsjedniku Opštine inicijativu za apliciranje na Javni poziv u okviru projekta WiFi4WB (Wi-Fi za Zapadni Balkan), koji finansiraju Evropska unija i Savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj Njemačke, a implementira Njemačka organizacija za međunarodnu saradnju (GIZ).
Kako navode iz DPS-a, riječ je o značajnoj inicijativi koja ima za cilj obezbjeđivanje besplatnog i pouzdanog pristupa internetu na javnim mjestima poput trgova, parkova, biblioteka i muzeja.
- Sigurni smo da bi realizacija ovakvog projekta u Beranama imala višestruke benefite, posebno za našu omladinu, ali i za posjetioce i turiste, čime bi se dodatno unaprijedili turistički potencijali našeg grada - navodi se u saopštenju.
Iz Kluba odbornika naglašavaju da se ovakva šansa ne smije propustiti, posebno imajući u vidu da bi projekat bio potpuno besplatan za Opštinu Berane.
- Kao odgovoran politički subjekt, uputili smo inicijativu predsjedniku Opštine da u skladu sa svojim ovlašćenjima pokrene proces aplikacije na ovaj Javni poziv. Takođe, spremni smo da, ukoliko je potrebno, pružimo stručnu i kadrovsku pomoć tokom procesa apliciranja - poručuju iz DPS-a.

DPS Berane: Iskoristiti šansu iz EU fondova

Lider Građanskog pokreta URA i bivši premijer, Dritan Abazović, u svom autorskom podkastu Petak sa Dritanom uputio apel građanima da u subotu svi dođu na protest na Maloj plaži u Ulcinju ili da potpišu peticiju za očuvanje Velike plaže.
- Danas je na meti Velika plaža, sjutra će to biti Crno jezero, Plavsko jezero, Lovćen, Stari grad u Kotoru… Ako sada ne pokažemo otpor, gubimo sve - poručio je Abazović.
U fokusu njegovog obraćanja našao se kontroverzni sporazum sa investitorima iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, kojim bi se Velika plaža praktično ustupila na gotovo cijeli vijek. Abazović tvrdi da Vlada planira da taj sporazum progura kroz parlament u formi zakona – kako bi se, kako kaže, izbjegla pojedinačna odgovornost i prikrile moguće koruptivne radnje.
- Time žele da se sakriju iza zakona. Ako neko sjutra pokrene odgovornost premijera Milojka Spajića, on će se pozvati na većinu u parlamentu. Apelujem na sve poslanike, posebno iz vladajuće većine, da se suprotstave prodaji Crne Gore i pretvaranju njenih građana u strance u sopstvenoj državi – da glasaju protiv tog sporazuma - poručio je lider URA-e.
Komentarišući izjave premijera da će Vlada poštovati samo jedan set zaključaka lokalnog parlamenta u Ulcinju, Abazović je kazao da je to neprihvatljivo.
- Skupština opštine Ulcinj je usvojila dva seta zaključaka – 21. marta i nedjelju dana kasnije. Ne mogu jedni biti prihvatljivi, a drugi ne. SO Ulcinj je jasno odbila projekat, ukazala na korupciju i netransparentnost, i zatražila da se bez stručnog mišljenja ništa ne radi na teritoriji opštine, posebno ne na Velikoj plaži – kazao je Abazović
Posebnu poruku uputio je i potpredsjedniku Vlade Niku Đeljošaju, optužujući ga za dvostruke standarde.
- Ako se slažeš da Velika plaža ide na doboš – reci to jasno. Ne možeš s jedne strane podržavati lokalnu zajednicu i njene zaključke, a s druge strane sjedjeti sa Spajićem i promovisati ovaj štetni projekat. Dosta je licemjerja! Ko god podržava ovaj sporazum, radi protiv interesa Crne Gore - kazao je Abazović, dodajući da „i sramota ima ime i prezime“.
Najavio je i da će URA Skupštini predati Deklaraciju o zaštiti Velike plaže, te otkrio da posjeduju dodatne informacije koje, prema njegovim riječima, mogu ozbiljno kompromitovati cijeli projekat.
Ni nova uprava Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) nije pošteđena kritika. Abazović tvrdi da ta institucija više ne radi svoj posao, već da je pretvorena u alat za političke obračune.
- Umjesto da se bave jasnim slučajem pogodovanja investitoru na štetu države, ASK se, po nalogu partija na vlasti, bavi hajkama protiv mene, kolege Adžića i drugih. Najavio je i Spajić tokom premijerskog sata da se nešto istražuje. Neka istražuju – pretpostavljam što im je namjera da rade i radujem se kako će to završiti – naveo je on.
Abazović tvrdi da su određeni „partijski botov“ unutar ASK-a u službi političkog progona uoči lokalnih izbora.
- Samo ih čekam u srijedu. Vi u srijedu, ja u petak. Da vide građani kako se radi po nalogu Pokreta Evropa sad i još nekih partija vlasti – kazao je Abazović.
On je poručio da se ne plaši sukoba, pa ni sa samom Agencijom.&nbsp;
- Ako budete radili kako treba, imaćete moju podršku. Ukoliko budete batina u rukama vladajućih partija, budite sigurni da vas čeka sudbina određenih ljudi za koje više nema mjesta u institucijama sistema. Vodim sporove i sa pripadnicima organizovanog kriminala, imam spor i sa Banom oko trajekta, vodiću spor i sa ASK-om. Nije dalek put od percepcije borca protiv korupcije do korumpiranog čovjeka – poručio je Abazović.

Abazović pozvao na protest: "Crna Gora nije na prodaju!"

Agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli su sa kupovinom glasova - tvrde za Portal ETV sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom.
<h2>VAUČERI ZA IZBORE</h2>
- Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu
koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – tvrde naši sagovornici.
Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori.
<h2>,,OSTROŠKI MARATON“</h2>
Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača.
- Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozoravaju sagovornici Portala ETV.
Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu.
- Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kažu naši sagovornici.
<h2>NEDAVNA ISTORIJA PREVARE</h2>
Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD.
Nikšić su te godine „opsadirali“ Vučićevi ljudi za specijalne zadatke, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture. Vučićevi izaslanici Vladimir Mandić, Milan Nikolić, Predrag Rajić, te sin Milorada Dodika (predsjednika entiteta BiH – Republika Srpska) - Igor Dodik vodili su kampanju pritisaka i zastrašivanja birača. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura.
Aktivno je bila uključena i Crkva Srbije, čije svještenstvo je, takođe, agitovalo za ovu koaliciju.
<h2>PRIVOĐENJA I PUŠTANJA NA SLOBODU</h2>
Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac.
Na informativni razgovor privedeni su tadašnji član Glavnog odbora Vučićeve Srpske napredne stranke i bivši rukometni reprezentativac Vladimir Mandić, bezbjednosno interesantna osoba Dane Šijan iz Beograda, zatim Nemanja Bogdanović iz Sarajeva, Aleksandar Jokić iz Beograda, kao i tadašnji poslanik Demokratskog fronta u Skupštini Crne Gore Milo Božović, te Slobodan Lalović iz Foče, Dejan Puhalo iz Trebinja, Blagdan Madžić iz Foče i Miroslav Vujović.
Petanestak dana prije ovih privođenja policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada.
Vučić je uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević.
Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.
Ove godine nema u toj mjeri otvorenog i brutalnog pritiska iz Srbije na izborni proces u Nikšiću, ali kako se kampanja privodi kraju, novac za kupovinu glasača je, očito, stigao, kako se ništa ne bi prepuštilo slučaju.

Glasačima dijele bonove od po 3.500 KM za trgovinu građevinskog materijala na stovarištima u BiH?

Sukob u Demokratama Alekse Bečića, potpredsjednika Vlade, eskalirao je do tačke bez povratka, tvrde izvori Portala ETV bliski ovoj partiji, ističući da su Bečić i ideolog stranke Boris Bogdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – tvrde naši izvori. M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964" data-rendition-name="original" width="900" height="599" loading="lazy" alt="Bečić i Bogdanović"> </figure>  Upravo te večeri Demokrate su odlučivale o nosiocu liste, a prema pouzdanim informacijama M portala, Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je, kako su prenijeli mediji, odlučeno i da Nemanja Vuković bude novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Koprivica je rođeni Nikšićanin i upravo on je najuticajnija ličnost ove partije u gradu pod Trebjesom. Duže od godine, špekuliše se sa informacijama, da su Koprivica i ministar odbrane Dragan Krapović, takođe funkcioner Demokrata, u sukobu sa Bečićem i Bogdanovićem, ali njih dvojica to negiraju. Uz njih, kako su ranije objavili mediji, i predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić, bivši ministar turizma Vladimir Martinović nijesu saglasni sa partijskom politikom koju kreira Bogdanović. U junu prošle godine, Koprivica je negirao da će sa još nekoliko nezadovoljnih funkcionera Demokrata formirati novu stranku Progres. - U potpunosti su netačni i zlonamjerni navodi portala Adria da osnivam politički subjekt koji će nositi naziv „Progres“ – napisao je on tada na mreži Iks. Portal Adria tvrdio je da su uz Koprivicu stali Vladimir Martinović, Nikola Rovčanin i još nekoliko funkcionera. Mediji su i u martu prošle godine objavili da je došlo do raskola u Demokratama i da Koprivica i Martinović napuštaju stranku. Vladimir Martinović i jeste otišao iz partije, ali u julu, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Spreman „svilen gajtan“ za Moma Koprivicu

Robert Siništaj, vlasnik lokala "Tasty" u Tuzima koji su večeras demolirali navijači Budućnosti nakon utakmice sa Dečićem, kazao je da je pričinjena materijalna šteta ogromna. On je za Portal ETV kazao i da je u tom događaju povrijeđen jedan gost lokala.&nbsp; Siništaj tvrdi i da policija nije adekvatno reagovala, objašnjavajući kako su "Varvari" ispred njegovog lokala došli privatnim vozilima uz pratnju policijskih službenika.&nbsp; - Oni su demolirali lokal, a policijaci su ih polako ispratili kao da su donijeli poklone a ne vatru - rekao je Siništaj.&nbsp; Prema njegovim riječima, navijače niko nije dirao dok su oni lomili i rušili po objektu.&nbsp; Tvrdi da je policija nijemo posmatrala navijače dok su goste lokala gurali sa štitnicima i prijetili im.&nbsp; - Gosti su bježali na zadnji izlaz. Međutim, kako nijesu svi tako brzo da izađu kroz ta vrata krenuli su ka prednjim - dodaje Siništaj.&nbsp; On kaže i da je bilo dima, vatre, da su kroz lokal letjele baklje &nbsp;zbog čega je zapaljen invertar u lokalu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402230436_d4f94575bd1e25ec0688c91df924d7edf61cdb4281a5d2033e313d4fde830e51.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250402230436_d4f94575bd1e25ec0688c91df924d7edf61cdb4281a5d2033e313d4fde830e51" data-rendition-name="original" width="1600" height="721" loading="lazy" alt="Tasty"> <figcaption>Zapaljena garnitura(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402230436_23168200bdfb83928a08f8784797075f753d9f505878050c7f0c513279404ad9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250402230436_23168200bdfb83928a08f8784797075f753d9f505878050c7f0c513279404ad9" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Demoliran lokal "> <figcaption>Polomljena stakla (Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F0QzOqrellbY%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F5bhjxCaPgfk%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(FOTO,VIDEO) Siništaj: Šteta u lokalu ogromna, policija neadekvatno reagovala

U nikšićkom biračkom spisku ima hiljade fantom birača ili birača koji se „uvoze“ iz Srbije i entiteta Bosne i Hercegovine - Republika Srpska – upozorila je nezavnica odbornica u Skupštini opštine Nikšić Tatjana Knežević Perišić. Ona je, u saopštenju dostavljenom Portalu ETV, pitala „odakle 57.589 birača, ako je na popisu stanovništva 2024. godine utvrđeno da u Nikšiću živi 66.725 stanovnika, od čega je djece do 15 godina 10.909 popisanih, a od 15 do 19 godina 3.869. <h2>Zabrinjavajući podaci</h2> - Prevedeno u brojke, samo ako odbijemo ovu brojku djece do 15 godina, jer, logično, ne mogu glasati, onda bi u biračkom spisku ostalo 55.816 upisanih birača, a ne 57.589. A ako odbijemo bar 2.500 koliko bi otprilike trebalo biti djece od 15 do 17 godina, onda bi brojka upisanih bila negdje oko 53.000 birača – kategorična je Knežević Perišić. Podsjetila je da je Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo da je broj birača „u zaključenom biračkom spisku na dan 2. april 2025. godine 57.589 birača“, što je, objašnjava, više nego što je isti organ saopštio 17. januara 2025. godine, kada je opštini Nikšić i Službi za saradnju, poslove predsjednika i informisanje dostavio informaciju da je u biračkom spisku opštine Nikšić upisano 57.544 birača. Ta informacija je, dodaje ona, proslijeđeno svim odbornicima na uvid. - Ako pretpostavimo da je ovih 45 birača više, možda, oni koji su navršili 18 godina, javnosti i institucijama zaduženim za vođenje biračkog spiska, upućujem pitanje: Odakle ovoliko upisanih u birački spisak opštine, koja prednjači u iseljavanju građana, kada je Crna Gora u pitanju – istakla je Knežević Perišić. Kategorična je da u nikšićkom biračkom spisku ima hiljade fantom birača ili birača koji se „uvoze“ iz Srbije i entiteta BiH - Republika Srpskea, uz podsjećanje da je Koalicija „Evropski tim za Nikšić“, još 2021. godine podnijela prigovor za oko 920 birača koji su upisani u tri biračka spiska, u dvije države i jednom etnitetu, i koji, kao takvi, nijesu imali pravo glasa u Nikšiću.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250404170456_f1ff411ea5ed36812853e5bc60b11792f5d824e336f14c641249d8f3c3cfcc1e.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250404170456_f1ff411ea5ed36812853e5bc60b11792f5d824e336f14c641249d8f3c3cfcc1e" data-rendition-name="original" width="2048" height="1536" loading="lazy" alt="Nikšić"><figcaption>JE LI PRIPREMLJEN TEREN ZA KRAĐU IZBORA: Nikšić(Photo: RTNK/Milan Šapurić)</figcaption></figure>  - Ta prijava je, naravno, odbačena, a OIK, DIK, MUP, tužilaštvo i sudstvo se nijesu bavili imenima koja smo tada dostavili. Stoga ponovo izražavam sumnju u regularnost predstojećih izbora tim prije što se od 2008. do kraja 2022. iz Nikšića odselilo 8.700 građana, doselilo 4.582, a da je samo od januara do kraja oktobra 2023. godine trajno otišlo još 1.064 građana, dok se doselilo njih 357, što je najveći odliv stanovništva u cijeloj Crnoj Gori – upozorava Knežević Perišić. Nikšić je, dodaje ona, za 12 godina napuštilo više od 6.000 stanovnika, natalitet je u konstatnom padu, mortalitet veliki, pa pita otkuda onda ovoliki broj upisanih birača? - Jer, po zvaničnim statistikama MUP-a i MONSTAT-a, (dakle 57.589 u biračkom spisku, plus 10.909 djece do 15 godina, plus oko 2.500 onih do 18 godina) ođe živi bar 71-000 ljudi! KAKO? Da li zato nikšićka vlast ne brine oko rezultata izbora, iako znaju, po svim raspoloživim anketama, da građanska i suverenistička opcija ima većinu – zaključila je Knežević Perišić. <h2>Uticaj stranih država</h2> Portal ETV objavio je prije nekoliko dana informaciju da su agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli sa kupovinom glasova, a što tvrde naši sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom. - Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – rekli su oni.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022007020_6285fcf3ba19bdbb1e441f9555390450b5bce0c7d2988b05d2ea5f2ecb025613.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022007020_6285fcf3ba19bdbb1e441f9555390450b5bce0c7d2988b05d2ea5f2ecb025613" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="MUP Zgrada"><figcaption>BEZ REAKCIJE NA RANIJE PRIJAVE: Ministartsvo unutrašnjih poslova(Photo: Portal ETV/Anja Ivanović)</figcaption></figure>  Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori. Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača. - Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozorili su sagovornici Portala ETV. Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu. - Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kazali su naši sagovornici. Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD. Nikšić su te godine „opsadirali“ ljudi za specijalne zadatke predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture i Crkva Srbije. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura. Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac. Osim toga, policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada. Vučić je tada uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević. Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.

Tag: kleveta