Predsjednik SAD Donald Tramp podnio je tužbu vrijednu pet milijardi dolara protiv BiBiSija (BBC) zbog montaže njegovog govora od 6. januara 2021. u dokumentarcu Panorama.
Prema sudskim dokumentima podnijetim na Floridi, Tramp je optužio ovu medijsku kuću za klevetu i kršenje zakona o trgovinskoj praksi, prenosi BiBiSi.
BiBiSi se prošlog mjeseca izvinio Trampu, ali je odbio njegove zahtjeve za finansijsku nadoknadu i osporio da postoji bilo kakav „osnov za tužbu zbog klevete“.
Trampov pravni tim optužio je BiBiSi da ga je oklevetao tako što je „namjerno, zlonamjerno i obmanjujuće manipulisao njegovim govorom“.
BiBiSi piše da se njihovo rukovodstvo još nije oglasilo povodom ove tužbe.
Tramp je prošlog mjeseca rekao da planira da tuži BiBiSi zbog dokumentarca, koji je emitovan u Ujedinjenom Kraljevstvu uoči predsjedničkih izbora u SAD 2024. godine.
- Mislim da moram to da uradim - rekao je Tramp novinarima govoreći o svojim planovima.&nbsp;
Dodao je da su ga prevarili.
- Promijenili su riječi koje su izlazile iz mojih usta - naveo je Tramp.
U svom govoru 6. januara 2021. godine, prije nereda u zgradi američkog Kapitola, Tramp je okupljenima rekao: „Ići ćemo do Kapitola i bodrićemo naše hrabre senatore i kongresmene i kongresmenke.“
Više od 50 minuta kasnije u istom govoru, rekao je: „I borimo se. Borimo se kao đavoli.“
U programu Panorama, prikazan je snimak na kojem se čuje kako govori: „Ići ćemo do Kapitola… i biću tamo sa vama. I borimo se. Borimo se kao đavoli.“
BiBiSi je priznao da je montaža stvorila „pogrešan utisak“ da je Tramp „uputio direktan poziv na nasilnu akciju“, ali je naveo da ne postoji osnov za tužbu zbog klevete.
U novembru je procurio interni memorandum BiBiSija u kojem se kritikuje način na koji je govor montiran, što je dovelo do ostavki generalnog direktora Tima Dejvija i direktorke informativnog programa, Debore Ternes.
Prije nego što je Tramp podnio tužbu, advokati BiBiSija su predsjednikovim pravnicima uputili opširan odgovor na njegove tvrdnje.
Naveli su da u montaži nije bilo zlonamjernosti i da Tramp nije pretrpio štetu zbog programa, pošto je ubrzo nakon emitovanja ponovo izabran.
Takođe su istakli da BiBiSi nije imao prava da distribuira, niti je distribuirao program Panorama na svojim kanalima u SAD. Iako je dokumentarac bio dostupan na platformi BiBiSi "iPlayer", bio je ograničen na gledaoce u Ujedinjenom Kraljevstvu.
U tužbi, Tramp se poziva na sporazume koje je BiBiSi imao sa drugim distributerima za prikazivanje sadržaja, posebno na jedan sa trećom medijskom kompanijom koja je navodno imala licencna prava za dokumentarac van Ujedinjenog Kraljevstva. BiBiSi se još nije oglasio povodom ovih tvrdnji, niti kompanija za koju se navodi da je imala ugovor o distribuciji.
U tužbi se takođe navodi da su ljudi na Floridi možda pristupili programu koristeći VPN ili putem striming servisa BritBox.
- Promocija dokumentarca Panorama, zajedno sa značajnim porastom upotrebe VPN-a na Floridi od njegovog debija, ukazuje na veliku vjerovatnoću da su građani Floride pristupili dokumentarcu prije nego što ga je BiBiSi uklonio - navodi se u tužbi.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Tramp podnio tužbu za klevetu od pet milijardi dolara protiv BBC zbog montaže govora

Francuski predsjednik Emanuel Makron i njegova supruga Brižit podnijeli su tužbu za klevetu protiv američke influenserke Kendas Ovens, koja tvrdi da je supruga francuskog lidera rođena kao muškarac.
Tužba od 218 stranica podnijeta je sudu u američkoj državi Delaveru, javlja AFP.
U njoj, Makronovi tvrde da Ovens širi „zablude, klevete i laži“.
Ovens, koja ima milione pratilaca na društvenim mrežama, više puta je tvrdila da je Brižit Makron ranije imala operaciju promjene pola.
Ovens stalno ponavlja te tvrdnje u njenom popularnom podkastu i na društvenim mrežama, a u martu 2024. godine je izjavila da bi se kladila na „cijeli svoj profesionalni ugled“ zarad uvjerenja da je Brižit Makron „zapravo muškarac“.
Objavila je i seriju video snimaka, nazvavši ih „Postati Brižit“ (ili „Stvaranje Brižit“).
Teorija zavjere koja godinama kruži društvenim mrežama je da je prva dama Francuske rođena pod imenom Žan-Mišel Tronje (što je zapravo ime njenog brata).
U njenom podkastu objavljenom 23. jula Ovens je ostala iza svojih tvrdnji, a o tužbi je rekla: „To je jednostavno glupo.“
Francuski predsjednik i njegova supruga su preko advokata rekli da su više puta tražili od Ovens da povuče tvrdnje o prvoj dami Francuske, ali su „na kraju došli do zaključka da je sudski proces jedini način da se situacija riješi“.
- Klevetnička kampanja gospođe Ovens je očigledno bila osmišljena da uznemirava i nanese bol nama i našim porodicama i da privuče pažnju i ozloglašenost. Dali smo joj mnogo prilika da odustane od ovih tvrdnji, ali je ona to odbila - navodi se u saopštenju.
U tužbi se navodi da je Ovens „zanemarivala sve vjerodostojne dokaze koji opovrgavaju njenu tvrdnju, nastalu na talasu poznatih teoretičara zavjere i dokazanih klevetnika“.
Ovens je optužena i da je lažno tvrdila da su francuski predsjednik i njegova supruga krvni srodnici i da je Emanuel Makron postavljen na funkciju tajnom zavjerom američke Centralne informativne agencije (CIA).
- Ako je ikada postojao jasan slučaj klevete, onda je to ovaj - rekao je advokat Tom Kler, koji zastupa par.
Prema američkom zakonu, Makronovi će morati da dokažu „stvarnu zlobu“, što znači da je tužena znala da su informacije lažne, ali ih je ipak objavila ili emitovala.
U septembru je francuski sud proglasio dvije žene krivim za klevetu zbog širenja lažnih tvrdnji o Brižit Makron, međutim, ta odluka je poništena po žalbi ranije ovog mjeseca, prema pisanju lokalnih medija.
Ovens je radila za konzervativne organizacije, među kojima su studentska grupa Turning Point i medijska kuća Daily Wire, prije nego što je pokrenula podkast 2024. godine.
U podkastima je širila razne tvrdnje, recimo da iza vakcina protiv kovida-19, holokausta i slijetanja ljudi na Mjesec - stoje zavjere.
Ovens je udata za Džordža Farmera, britansko-američkog preduzetnika i sina barona Majkla Farmera, člana Doma lordova i bivšeg blagajnika Konzervativne stranke, koji se distancirao od nekih stavova svoje snaje.

Makronovi tuže američku influenserku koja tvrdi da je "Brižit muškarac"

Bivši direktor Uprave carine Rade Milošević oklevetao je bivšeg pomoćnika direktora Uprave policije Draga Spičanovića i zbog toga će morati da plati 500 eura, odluke je Višeg suda - potvrđeno je Portalu ETV.&nbsp;
Viši sud potvrdio je odluku Osnovnog suda kojom je &nbsp;utvrđeno da je Milošević 2022. godine gostujući u emisiji "Načisto" povrijedio čast i ugled Spičanoviću povezujući ga sa švercom cigareta.
Kako Portal ETV saznaje Milošević se pred sudom branio da je te informacije " čuo od zaposlenih".
On je takođe naveo da ime Spičanovića nije vidio ni u jednom aktu da se dovodi u vezu sa švercom cigareta već je to samo čuo.
Žalbu na presudu Osnovnog suda izjavio je branilac Miloševića.

Marija Žižić

Milošević će zbog klevete morati da plati Spičanoviću 500 eura

Nekadašnji prvi čovjek Uprave prihoda i carina Rade Milošević oklevetao je bivšu v.d. direktorice te institucije Milenu Petričević i povrijedio njen ugled, čast, prava ličnosti i profesionalni integritet, proizilazi iz presude sutkinje Osnovnog suda Katarine Janković.
-Osnovni sud je donio presudu po tužbi tužilje Petričević a zbog naknade nematerijalne štete. Djelimično je usvojen tužbeni zahtjev tužilje Petričević od 2.000 eura dok je iznos od 28.000 eura odbijen. Presuda nije pravosnažna – navodi se u odgovorima Osnovnog suda dostavljenim Portalu ETV.&nbsp;
Petričević je, na ime nematerijalne štete, a zbog klevete, od Miloševića tužbom tražila 30.000 eura, jer je u izjavi na portalu Libertas press od 13. juna 2022. godine kazao da je „krila da su u Slobodnoj zoni Luke Bar uskladištene cigarete američke kompanije „Lenora International“ koje su dan ranije zaplijenjene u akciji Uprave policije i UPC“...
U izjavi za Portal ETV, Petričević je kazala da je Osnovni sud potvrdio da je Milošević narušio i povrijedio njena prava ličnosti - čast, ugled, lični i profesionalni integritet. Milošević je iznio tvrdnje koje su podložne dokazivanju i sud je, kako je rekla, utvrdio da su neistinite.
<h2>KLEVETE</h2>
- Poslije dvije i po godine, prvostepenom presudom suda konstatovano je i utvrđeno u dokaznom postupku da je tuženi svojom krivicom, iznošenjem neistinitih i netačnih navoda, izvršio nedozvoljenu pravnu radnju - kazala je Petričević. Ona je navela da je sud konstatovao da joj je narušio profesionalni ugled i lični integritet.&nbsp;
Sud je, kako je kazala, usvojio činjenice na kojima je njena tužba zasnovana, čime joj je pričinjena lična i profesionalna satisfakcija, ali ne i kompenzacija za posljedice proživljenog duševnog šoka u kojem se našla nakon spoznaje o klevetama i izrečenim inkriminacijama od Miloševića.
Petričević je u izjavi za Portal ETV naglasila i da je u dokaznom postupku utvrđeno i potvrđeno prvostepenom presudom da u njenom mandatu nijesu bili istekli rokovi za oduzimanje cigareta, kako je to s pozicije direktora Uprave javno, uz medijsku pažnju i željeni publicitet, svjesno tvrdio Milošević, a s ciljem njene profesionalne diskreditacije i eliminacije iz državne službe, po sistemu „Nema čovjeka – nema problema“.&nbsp;
- Naprotiv! Uvidom Osnovnog suda u Podgorici, u presude Upravnog suda, koje su pred tim sudom pokrenuli punomoćnici držalaca i vlasnika cigareta skladištenih u Slobodnoj carinskoj zoni u Baru, nedvosmisleno se utvrđuje da su rokovi za sprovođenje postupka carinski dozvoljenog postupanja sa robom ili njenom upotrebom koje je odobrila carinarica nadležna za sprovođenje nadzora, primjenu propisa i kontrolu nad robom - Carinarnica Bar, istekli u mandatu tuženog – naglasila je Petričević.&nbsp;
Ona je ukazala i da je pred Osnovnim sudom obavljen uvid u presudu donijetu u upravnom sporu između tužioca Lenora International Delawer SAD protiv tuženog Ministarstva finansija, a koju zastupa advokat Zoran Piperović i još dva pravna zastupnika. Uvidom u presudu utvrđeno je, kako je objasnila, da je rok za otpremanje robe u inostranstvo istekao u mandatu tuženog i to 5. maja 2022.godine.&nbsp;
- Sud je to utvrdio iz iskaza tužilje, kojem iskazu je sud u cjelosti poklonio punu vjeru, cijeneći ga kao istinit i objektivan, tim prije što je isti u saglasnosti i sa ostalim i što je iskaz tužilje u saglasnosti sa presudom Upravnog suda U br. 7882/22 od 5. oktobra 2023. godine iz koje je utvrđeno da su rokovi za skladištenje cigareta za pravno lice Lenora International istekli 5. maja 2022. godine, dakle taj rok je istekao u mandatu tuženog – navela je Petričević obrazloženje iz presude.&nbsp;
Ona je podsjetila i da je na radnom ručku sa specijalnim izaslanikom Velike Britanije, upriličenom u Podgorici u januaru 2022. godine, kao Starješina Uprave prihoda i carina, informisala prisutne o aktivnostima koje su u njenom mandatu sprovođene i koje su rezultirale tačnom i pravovremenom evidencijom cigareta i hronologijom vlasništva, kao i dinamikom prispjeća, ustupanja i odlaska robe, vođenom na osnovu podataka sadržanih u sažetoj carinskoj deklaraciji ili lučkim,transportnim i komercijalnim dokumentima.&nbsp;
<h2>OBRAZLOŽENJE</h2>
- Kao rezultat predanog rada, u martu 2022.godine u carinskom informacionom sistemu bilo je evidentirano 182.929 paketa cigareta, 214 šteka i 25 paklica, 526 paketa rezanog duvana, 986 paketa aroma za nargilu, 14 paketa cigarilosa i 5 komada cigarilosa. Ovo ističem posebno iz razloga što su sve zalihe popisanih cigareta koje su bile skladištene u SZLB ostavljene na dalju brigu tuženom.&nbsp;
Na sreću, život nije Internet i ne poznaje opciju „delete“ - poništi pa se izgovorena riječ i učinjeno djelo ne mogu sakriti, a propuštena prilika se ne može vratiti – kazala je Petričević.
Ona je dodala da je sutkinja Janković konstatovala da je tuženi bio svjestan činjenice da su aktivnosti povodom sprečavanja šverca cigareta, a koje su sprovođene u tom periodu, bile pod budnim okom javnosti, zbog čega je u dokaznom postupku svojim interpretacijama želio da svoju krivicu za opake, inkriminišuće i neistinite navode prenese na portal i novinarku Libertasa.&nbsp;
- Vodeći računa o značaju povrijeđenih ličnih dobara, koja su nemjerljiva u novcu, a imajući u vidu cilj naknade nematerijalne štete i karakter same satisfakcije dosuđenog novčanog iznosa, sud je presudom dosudio iznos od dvije hiljade eura kao pravičnu naknadu, imajući u vidu da satisfakcija nije naknada za tužilju i istovremeno nije kazna za tuženog, već jedino „činidba zadovoljenja za povrijeđenog“. Prilikom odlučivanja, sud je posebno cijenio činjenicu, da je tužilja iste noći kada je saznala za sporni tekst, u svom reagovanju objavljenom na portalu Libertas press, javno pozvala tuženog da svoje navode potkrijepi dokazima i da o svojim saznanjima obavijesti sve nadležne organe – citirala je Petričević navode iz prvostepene presude.&nbsp;
Ona je podsjetila da je u reagovanju na Miloševićevu izjavi koja je objavljena na portalu Libertas javno ga pozvala da dokumentuje svoje trvrdnje „da upozna crnogorsku javnost, nadležnog ministra i Vladu Crne Gore i sve nadležne institucije, uključujući i Specijalno i Vrhovno državno tužilaštvo sa detaljima zapljene skrivenih cigareta vrijednih 3,5 miliona eura, i da priloži prateću dokumentaciju o prispjeću „skrivene robe“, teretnici dospijeća kontejnera, naziv brodara, brojeve kontejnera i plombi, agenta, špeditera i carinske službenike koji su carinski nadzor nad robom izvršili i odobrili uslove za iskrcaj i lokaciju skladištenja „skrivene robe“.&nbsp;
-Tuženog sam pozvala da kaže javno koje sam cigarete sakrila, kada, na koji način, gdje sam ih ja bunkerisala, u kojoj količini, individualno ili organizovano, ko ih je utovarao, pretovarao i čuvao, koju sam mehanizaciju koristila... i saopšti ko je, na koji način i kada razotkrio tu skrivenu robu? Iako sam strpljivo čekala zakazanu pres konferenciju i odgovore tuženog na pitanja koja sam mu tada javno postavila ili makar izvinjenje, i javnost i ja ostali smo uskraćeni za odgovore, a njegova izjava je stvorila iluziju da su netačni navodi istiniti, zbog čega sam kasnije podnijela tužbu pred Osnovnim sudom – naglasila je Petričević.
Međutim, ova prvostepena presuda, nedvosmisleno potvrđuje, kako je kazala, njen integritet, lični i profesionalni, kojeg je tužbom ustala da brani.&nbsp;
- Kada govorim o sopstvenom integritetu govorim o privrženosti unificiranim životnim i moralnim vrijednostima utemeljenim u generacijskom identitetu moje porodice. Presuda je dokaz za moje ispravne odluke, koje su potvrda vrijednosti koje baštinim, dok je za tuženog kao donosioca dijametralno suprotnih odluka, ona teži dio, jer se sa takvim odlukama treba suočiti i živjeti – zaključila je Petričević.

Petričević: Sud potvrdio da je Rade Milošević o meni iznio neistine

Nakon što je nedavno sarajevski Općinski sud proglasio Balkansku istraživačku regionalnu mrežu (BIRN) i direktora Denisa Džidića krivim zbog klevete Nebojše Mrvaljevića, stigla je identična presuda i u predmetu vođenom po tužbi Draška Martinovića.
Martinovića je BIRN, uz još osam crnogorskih novinara i aktivista, proglasio ekstremnim desničarem. Pred sarajevskim sudom u toku je još šest sudskih procesa po istom pravnom osnovu.
U prvostepenoj presudi Općinskog suda u Sarajevu je naređeno tuženima da Martinoviću isplate solidarni iznos od 1.500 KM (766 eura) sa zakonskom zateznom kamatom počev od 14. februara 2023. godine kao dana podnošenja tužbe pa do konačne isplate.
Tuženi su dužni i da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku ove presude, a sve u roku od 30 dana od dana donošenja presude.
Nakon iskaza Martinovića pred sudom, dostavljanja dokaza, te iskaza Džidića, sud je donio odluku da je počinjena kleveta.
Džidić je kazao pred sudom i da je autor podataka za Crnu Goru bila Jelena Jovanović.
Ona je u tom projektu kao krajnje desničare i vjerske fanatike označila dvije novinarke – Kaćušu Krsmanović i Tanju Pavićević - i građanske aktiviste i borce za ljudska prava Aleksandra Sašu Zekovića, Predraga Vušurovića, Nebojšu Mrvaljevića, Draška Martinovića, Tanju Knežević-Perišić, Maju Miličković i Tijanu Lopičić.
Sud je istakao da su prve informacije o projektu „Mapiranje ekstremističkih grupa u regionu“ objavljene na konferenciji u Sarajevu, a kasnije i na internet stranici BIRN-a, te da je ime Draška Martinovića dovedeno u kontekst pripadnika ekstremističke grupe, te da je to činjenica koja se morala provjeriti. Sud je takođe konstatovao da je ime Martinovića, kao i još osam osoba iz javnog života Crne Gore postavljeno na mapi na način da su oni označeni „kao stalna prijetnja za mir i stabilnost u Crnoj Gori“.
<h2>Istina ispliva uvijek</h2>
Sarajevski sud utvrdio je da tuženi tokom postupka nijesu dokazali istinitost navoda da je tužitelj ekstremista koji predstavlja prijetnju za mir i stabilnost u Crnoj Gori, kako se to navelo u podacima iz interaktivne mape podataka.
- Polazeći od činjenice da je tužitelj, između ostalih navedenih osoba i udruženja, predstavljen i označen kao krajnji desničarski ekstremista, da označavanje krajnji predstavlja najopasniji, da je u revidiranoj mapi koja se upravo zasnivala na krijeteriju najopasniji ekstremizam brisani podaci za Crnu Goru, upravo pokazuju da su tuženi iznijeli neistinite činjenice. Pored toga, tuženi nijesu dokazali da nijesu znali da je istraživanje neistinito odnosno da su sa nepažnjom zanemarili neistinitost izražavanja - navodi se u presudi suda.
Decidno se navodi i da, „s obzirom na kontekst i formu iznošenja informacija, sud je stava da tuženi nijesu ostupali dobronamjerno, niti da je prenošenje ovih informacija bilo razumno“.
- Javnost ima interes da bude obaviještena o temama od javnog značaja, kao što je predmetna, ali taj interes može zadovoljiti samo pod pretpostavkom da su informacije koje se iznose tačne ili bar zasnovane na određenim činjenicama, te da se iznose sa dobrom namjerom informisanja javnosti, što je po mišljenju suda u konkretnom slučaju izostalo. Stoga, cijeneći sve okolnosti slučaja, utvrđeno je da navodi koji se tiču tužitelja i njegovog označavanja kao ekstremiste predstavljaju klevetu - piše u presudi.
<h2>Targetiranje nevinih</h2>
Slučaj u kome je BIRN targetirao devet crnogorskih državljana kao desničarske ekstremiste je počeo 16. novembra 2022. godine u Sarajevu na konferenciji „Krajnje desničarski ekstremizam na Balkanu: grupe, trendovi i politička podrška“. Tada je na internet stranici BIRN-a objavljena interaktivna baza podataka „Mapiranja ekstremističkih grupa u regionu“.
- Prvi put imamo mapu koja prikuplja relevantne informacije o krajnje desničarskim i ekstremističkim grupama u cijelom regionu. Njihovo djelovanje narušava procese izgradnje stabilnog i zdravog društva za koje se borimo svakodnevno, stoga nam je važno da ova mapa bude izvor informacija koje će prepoznati sve prijetnje koje ovakve organizacije i grupe mogu proizvesti - rekao je tada Džidić.
Dodao je i da je precizno mapiranje ovakvih organizacija izuzetno bitno i u kontekstu borbe protiv terorizma.
<h2>Od stroge metodologije do labavih smjernica</h2>
Među ekstremiste i religiozne fundamentaliste koji su stalna prijetnja za mir i stabilnost u Crnoj Gori imenom i prezimenom navedeno je devet ljudi, među kojima su i dvije novinarke.
Dva mjeseca nakon objavljivanje mape, nakon velikog pritiska javnosti, crnogorske i međunarodne, mapa je uklonjena. Nakon deset mjeseci, revizije eksternih eksperata, objavljen je novi tekst u kome o Crnoj Gori nema ništa, niti se pominju ranije targetirane osobe. I u odnosu na ostale ekstremne desničare, lista je radikalno smanjena, pa se broj sveo na svega 17, od prvobitnih 71.
U ispravljenom novom projektu, koji nije interaktivna mapa, BIRN se, umjesto ranijih navoda o strogoj metodologiji, sada pravdao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama“.
U „Naučenim lekcijama“, segmentu koji je objavljen uz novo istraživanje, naveli su da su se oslonili na ekspertizu lokalnih novinara.

BIRN i Džidić osuđeni i zbog klevetanja Draška Martinovića

Građanski aktivista i izvršni direktor NVO „Forum Luča“ Nebojša Mrvaljević juče je u Osnovnom sudu, na suđenju protiv autorke propagandnog uratka - skandalozne mape BIRN -a, novinarke koncerna Vijesti Jelene Jovanović i sada bivše urednice sajta BalkanInsight Dušice Tomović, kazao da je svoje angažovanje u toj NVO posvetio ljudskim pravima i poštovanju građanskog društva, te i da u njegovim tekstovima nikada nije bilo ekstremističkih i nacionalističkih izjava.&nbsp;
On je Jovanović i Tomović tužio zbog povrede prava ličnosti na čast, ugled, psihički integritet i dostojanstvo. BIRN je sačinio dva sramna izvještaja „Mapiranje krajnje desničarskih i ekspremističkih grupa na Balkanu“ objavljenih 16. i 30. novembra 2022. godine, u kojima su Mrvaljević i još osam osoba, građanskih aktivista i novinarki, označeni kao krajnji desničari i vjerski esktremisti.
<h2>PROBLEMI ZBOG MAPE&nbsp;</h2>
Mrvaljević je kazao da ga je zbunilo, a poslije i uplašilo, to što je stavljen u kontekst djelovanja ultra desničara i nacionalista.
- Bilo mi je nepojmljivo da moj rad može da bude prepoznat na takav način. Radio sam dvadeset godina u policiji i bio svjestan da pojavljivanje na spisku jedne od ovakvih organizacija, kao što je BIRN, može imati za posljedicu probleme lično za mene - u situacijama prelazaka državne granice, te angažovanja na projektima koji se tiču EU. BIRN je do tog momenta bila jedna od kredibilnih organizacija, što je moglo da ima za posljedicu da prilikom svakog mog pojavljivanja na državnoj granici može doći do aktiviranja određenog upozorenja u bazama podataka – kazao je Mrvaljević.
On je nagalsio da je NVO „Luča“ usmjerena prema građanima, bez obzira na naciju, vjeru i društveni status. Nakon objavljivanja skandalozne mape javno mnjenje je, kako kazao, počelo da izbjegava komunikaciju i saradnju sa tom NVO, a sve je to bila posljedica objavljivanja spiska na sajtu BIRN-a.
- U ime Udruženja sam imao pripremne sastanke u procesu dobijanja podrške za projekte, pred Delegacijom EU u Podgorici. Ti procesi su duži i obavljaju se provjere odgovornih lica u udruženjima. Dobio sam nezvaničnu informaciju da moje aplikacije za tri projekta neće biti ni razmatrane, dok se ova situacija sa BIRN-om ne razriješi. Takođe, 2023. godine sam konkurisao za poziciju oficira za sigurnost misije OHDR za posmatranje izbora u Crnoj Gori – ispričao je Mrvaljević.&nbsp;
Nakon intervjua i predaje dokumenata u drugom razgovoru sa njima, kako je naveo, saopšteno mu je da zbog pojave njegovog imena na određenim sajtovima, među kojima se podrazumijevao BIRN, ne mogu da prihvate njegovu aplikaciju, iako je ušao u uži izbor među dvoje kandidata.
Mrvaljević je saopštio da je imao problema i u Nikšiću, gradu u kojem živi, jer se u principu poznaju skoro svi i više puta je na ulici ili na nekim okupljanjima imao neprijatnosti da mu neko priđe, prekine razgovor i kaže: „Ti si ekstremista i nemaš što da komentarišeš“.&nbsp;
Mrvaljević je ispričao i da ga je iz dobre namjere njegov brat od ujaka, član NVO Tvrdoš, upozorio da pripazi na sebe jer su neke njegove kolege i prijatelji komentarisali da postoji način da bude ućutkan.
On je ispričao i da je objavljivanje njegovog imena na sajtu BIRN -a uticalo i na porodicu, te i da njegov sin u Nikšiću nije mogao da nađe posao, iako je imao dest intervjua.&nbsp;
Mrvaljević je na pitanje advokatice tuženih Jovanović i Tomović kazao da je na skupovima na kojima je javno govorio uvijek potencirao održavanje javnog reda i mira, podržavao građanske stavove i vrijednosti i pozivao se na Ustav i zakonitost, te poštovanje različitosti na kojima se zasniva građansko društvo. On je saopštio i da je njegov građanski aktivizam počeo kada je otišao u penziju.&nbsp;
Na pitanje drugog advokata, Aleksandra Đurišića, koji brani tužene, Mrvaljević je odgovorio da je on nikada nije zastupao političke stavove, te i da smatra da jedan građanski skup ne treba to da dozvoli. Naglasio je da od 1991. godine nije bio član nijedne partije.
Na pitanje sudije Sima Rašovića Mrvaljević je rekao da nikada nije osuđen za bilo koje krivično djelo zbog izgovorene riječi. Takođe, Mrvaljević je na pitanje suda naveo da je kasnije povlačenje te mape sa sajta BIRN-a jasno pokazalo da autorke nijesu imale racionalan metodološki pristup prilikom njene izrade za Crnu Goru. Prema njegovim riječima, prepoznato je da čitav rad vezan za Crnu Goru nije održiv, te da je to razlog povlačenja sa sajta.&nbsp;
Zastupnica Mrvaljevića, advokatica Marijana Laković ukazala je da je mapa sa sajta povučena nakon deset mjeseci.&nbsp;
Suđenje se nastavlja 18. decembra.
<h2>POKRENUTI POSTUPCI</h2>
Osim Mrvaljevevićeve tužbe, pred Osnovnim sudom u Podgorici se vode još četiri postupka protiv Jovanović i Tomović zbog povrede časti, ugleda i dostojanstva.&nbsp;
Njih su tužile ugledne novinarke Kaćuša Krsmanović i Tanja Pavićević, zatim građanski aktivisti Draško Martinović i Maja Miličković. Početak ovih procesa obilježila su brojna odgađanja, a odbrana je koristile sve „trikove“ kako bi se postupak odugovlačio, uključujući i mijenjanje advokata, ali je bilo i drugih oblika opstrukcije.
Takođe, Krsmanović, Pavićević, Mrvaljević, Martinović, Miličković, Tatjana Perišić Knežević, Aleksandar Saša Zeković i Predrag Vušurović su, sredinom februara prošle godine, preko svog zastupnika, sarajevskog advokata Senada Pećanina podnijeli Sudu u Sarajevu tužbu protiv BIRNA i Denisa Džidića - izvršnog direktora BIRN-a za BiH - za naknadu štete zbog klevete nanešene objavljivanjem skandaloznog uratka novinarke Jovanović, koja ih je targetitrala kao krajnje desničare i religiozne ekstremiste.
Tuženi BIRN i Džidić su propagandni pamflet autorke Jovanović, koji je naišao na jednodušnu osudu građanskih aktivista i profesionalnih novinara u Crnoj Gori i regionu, ali i zapadnih diplomatskih misija, predstavili javnosti na konferenciji koju su organizovali u Sarajevu u novembru 2022. godine pod naslovom: „Krajnji desničarski ekstremizam na Balkanu: grupe, trendovi i politička podrška“.
Jovanović i Tomović su u odgovorima na tužbe namjerno prećutkivale činjenice kako bi targetirane dodatno klevetale i diskreditovale, pa su tako, iako su se u danima nakon objavljivanja propagandnog uratka „klele“ u metodologiju i istraživačke mehanizme, u maju na pripremnim ročištima besramno targetiranje aktivista i novinarki predstavile kao vrjednosni sud.
Na taj način, između ostalog Jovanović i Tomović, pokušavaju izbjeći odgovornost za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo.
Osim toga, pokušale su i dodatno obmanuti Osnovni sud u Podgorici tvrdeći da targetirani nikada BIRN-u nijesu uputili demanti.
No, činjenice ipak govore drugačije. Devetoro targetiranih su se, osim mnogobrojnih pisama i reakcija upućenih odgovornima u BIRN-u koje su oni objvaljivali u rubrici „pisma čitalaca“, još u novembru i decembru &nbsp;2022. godine otvorenim pismima obraćala i njihovim donatorima, ali i tadašnjoj regionalnoj direktorki BIRN-a Mariji Ristić koja je ubrzo nakon skandala sa uratkom Jovanović, napustila tu nevladinu organizaciju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fugovor-i-izvjestaji-kljucni-dokazi-sud-od-birn-a-trazi-da-dostavi-dokumentaciju&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 64.8924%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fbirn-nije-predlozio-ni-jedan-dokaz-ni-svjedoka-da-bi-negirao-klevetu-prema-crnogorskim-aktivistina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mrvaljević: U mojim nastupima nikada nije bilo ekstremističkih i nacionalističkih izjava

Ministar energetike i nosilac liste PES-Demokrate na lokalnim izborima u Podgorici Saša Mujović tužio je portparola Demokratske partije socijalista Miloša Nikolića i DPS zbog klevete, prenosi Portal RTCG.
Kako se navodi u tužbi, Nikolić je sa drugim članovima partije, pokrenuo zlonamjerno osmišljenu kampanju protiv časti i ugleda Mujovića tvrdnjama da je Mujović “dvadeset godina pripadao njima, bio njihov (DPS) glasač, simpatizer i član, da je lažov i preletač”.
U tu svrhu su, navodi se u tužbi, forsirali, pa dijelom i krivotvorili, fotografiju koja je nastala 30. septembar 2022. u objektu hotela Verdi-Voco u Podgorici.
Naime, tog dana kada je nastala sporna fotografija Mujović se odazvao pozivu koleginice iz srednje elektrotehničke škole i sa Elektrotehničkog fakulteta, Dragice Sekulić, koja ga je zamolila da dođe na kraći konsultativni sastanak u vezi razvojnih projekata i navela mu par poznatih lica.
Mujović navodi i da je tuženi ušao u zonu krivotvorenja datuma, pokušavajući da predstavi da se sastanak održao 16.10.2022, u susret lokalnim izborima u Podgorici.
- Te laži su tuženom (Nikoliću i DPS-u) bile nužne da bi tužioca (Mujovića) predstavili kao “preletača”, čovjeka zloglasnog DPS-a - navodi se u tužbi.
Mujović u tužbi poručuje i da su sve iznijete činjenice lažne, te da su DPS i Nikolić iznosili i prenosili neistinite činjenice i tvrdnje, izvrgavajući ga ruglu i javnom preziru.
Konstatuje da nikada nije bio član, simpatizer ili glasač DPS-a te da je teret dokazivanja sa tužioca prešao na tužene, pa će sudu morati da pokažu člansku kartu Mujovića, izjavu u statusu simpatizera i snimke njegovog glasanja DPS-a.
Mujović u tužbi navodi i da je portparol DPS-a Miloš Nikolić u trenutku plasiranja navedenih teza morao znati da on nikada nije bio član te partije.
- Tako je on besprizornim lažima prevario javnost, doveo je i držao sve to vrijeme u stanje zablude, a još uvjerio druge političke subjekte da su te činjenice istinite, jer su zluradi podstaknuti lažima tuženih, te laži uz obilje izdašnih uvreda transponovali na adresu tužioca putem društvenih mreža, portala i medija - piše u Mujovićevoj tužbi.

Mujović tužio Nikolića i DPS za klevetu

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je "još jedna" američka vojna flota na putu ka Iranu.
- Inače, još jedna prelijepa armada upravo sada prelijepo plovi ka Iranu. Dakle, vidjećemo - rekao je Tramp u utorak tokom govora u američkoj saveznoj državi Ajovi.
Nije jasno da li je Tramp mislio na nosač aviona USS Abraham Lincoln i prateće ratne brodove koji su već stigli na Bliski istok u ponedjeljak ili na druge američke vojne snage.
U međuvremenu, regionalna komanda američke vojske, CENTCOM, najavila je višednevnu vježbu vazduhoplovnih snaga na Bliskom istoku.
Tramp je nedavno odbio da isključi mogućnost vojne intervencije SAD-a u Iranu, nakon nasilnog gušenja protesta koji su, prema navodima organizacija za ljudska prava i svjedoka, rezultirali hiljadama mrtvih.
Govoreći o rukovodstvu u Teheranu, Tramp je u Ajovi rekao: „Nadam se da će postići dogovor“.
Ranije je američkom informativnom portalu Axios rekao da je Iran zainteresovan za diplomatsko rješenje tenzija sa Sjedinjenim Državama.&nbsp;
- Situacija u vezi s Iranom je promjenljiva, jer je SAD poslao veliku flotu u region - rekao je Tramp u intervjuu za Axios.

Tramp kaže da se "još jedna prelijepa armada" kreće ka Iranu

Šef češke diplomatije Petr Macinka saopštio je da ako predsjednik te zemlje Petr Pavel, po njegovoj ocjeni, ne prestane da krši Ustav time što odbija da imenuje jednog kontroverznog influensera i političara za ministra zabraniće šefu države da predstavlja Češku u NATO-u.
Nova prijetnja od šefa diplomatije stigla je poslije njegovih noćnih SMS poruka savjetniku šefa države u kojima je predsjedniku prijetio da ako ne imenuje kontroverznog Filipa Tureka za ministra da će protiv njega povesti neviđeno brutalni rat.
- Mislim da bi to trebalo da zna. Može da bude miran ako ja dobijem Tureka na ministarstvu životne sredine. Ako ne, spaliću mostove na takav način da će to ući u udžbenike politikologije kao ekstremni slučaj kohabitacije. Shvatam da predsjednik ne dopušta da ga ucjenjuju ali politika je kompromis. Ili će biti moguće sve ili ništa - napisao je Macinka, lider najmanjeg partnera u vladi, stranke Motoristi sebi predsjednikovom savjetniku.
Pavel je označio poruke kao prijetnje i ucjenjivanje, te poručio da kod njega ne prolazi zastrašivanje i objavio sadržaj SMS poruka, koje je poslije premijer Andrej Babiš označio kao "nesrećne", ali misli da ako je u pitanju prepiska sa savjetnikom da to onda nije ucjena.
- Riječi ministra Macinke su nesrećne. Ja sigurno ne bih tako razgovarao. Mislim da kao prvo treba smiriti strasti na obje strane i početi normalan razgovor - kazao je Babiš.
Macinka je međutim na optužbu da ucjenama i prijetnjama po svaku cijenu nastoji da progura počasnog predsjednika stranke Motoristi sebi na funkciju ministra odbio da su to bile, te rekao da je to bilo samo "političko pregovaranje, jer u politici su legitimni pokušaji da se utiče da druga strana promijeni mišljenje".
- Sjutra idem u Brisel na važne sastanke. Nemam drugu mogućnost nego da generalnom sekretaru NATO Marku Ruteu kažem da smatram da pošto predsjednik izlazi van ustavnog okvira da na predstojećem samitu NATO u julu šef češke delegacije ne treba da bude šef države nego vlade - kazao je Macinka.
Šef diplomatije upozorio je da bez njegovog ministarstva ne može da se sredi akreditacija za samit NATO, premda o tome ko će predstavljati Češku odlučuje vlada i prije svega sam premijer koji je na sebe preuzeo ulogu garanta spoljne politike.
- Ne mogu da dopustim u takvoj situaciji da predsjednik vodi tu delegaciju, da ne daj bože ponovo ne obećava nešto kao avione Ukrajini - kazao je Macinka. Pavel u Kijevu nije ništa obećavao i naglasio je da odlučuje češka Vlada a ne on, ali da bi eventualno armija mogla da proda četiri aviona L 159 Ukrajini za zaštitu od dronova.
Macinka je ponovo odbio jedino pravno rješenje spora oko toga mora li predsjednik automatski da imenuje ministra kojeg mu predloži premijer ili ima izvjestan manevarski prostor u vanrednim situacijama, tvrdeći da je njemu i svima jasno da mora da imenuje svakog koga mu premijer predloži.
Pavel see pozvao, međutim, na analizu stručnjaka za ustavno pravo i član Ustava koji šefu države nalaže da štiti demokratske vrijednosti, te ta analiza navodi da bi pogazio Ustav kada bi imenovao političara ekstremističke prošlosti koga prate skandali sa ksenofobnim, rasističkim komentarima na društvenim mrežama, koji krši češke zakone npr. vožnjom preko 250 kilometara na sat ili ilegalnom gradnjom, kao i neobjašnjenim oporezovanjem prihoda u prošlosti.
Pavel je predložio čim je izbio spor da se zatraži nalaz i tumačenje Ustavnog suda, koji je već jednom kada je prethodni predsjednik Češke bio Miloš Zeman ostavio izvjestan prostor da šef države odbije da imenuje predloženog ministra ukoliko postoje očigledne pravne ili bezbjednosne prepreke.
&nbsp;- Neću da nam se u to miješa aktivistički Ustavni sud - kazao je Macinka o jedinom načinu da se nesuglasice oko tumačenja Ustava riješe tako što bi vlada morala da tuži predsjednika Ustavnom sudu da sud definiše precizno tu nadležnost, dok predsjednik zemlje nema pravo po zakonu na takvu žalbu.
Macinka je i prije ovih noćnih prijetnji javno tvrdio da je možda došlo vrijeme da se preduzmu mjere protiv predsjednika Pavela i da ga "svedu samo na figuru koja polaže vijence, između ostalog i preko drastičnog smanjenja budžeta predsjedničke kancelarije".

Šef diplomatije Češke hoće da zabrani Pavelu da predstavlja tu zemlju u NATO-u

Cijene nafte porasle su u utorak na međunarodnim tržištima prema 67 USD, jer trgovce brine snabdijevanje, uz gomilanje američkih oružanih snaga na Bliskom istoku i poremećaje u američkoj proizvodnji zbog arktičke oluje.
&nbsp;Na londonskom tržištu barelom se nakon podna trgovalo po 1,11 USD višoj cijeni nego na prethodnom zatvaranju trgovine, od 66,7 USD. U Njujorku je barel bio skuplji 1,1 USD i koštao je 61,73 USD.
&nbsp;Nervozu na tržištima izazvale su na početku sedmice zaoštrene poruke SAD-a Iranu, prenosi Hrportfolio.
&nbsp;Američki predsjednik Donald Tramp rekao je prošlog četvrtka da grupa američkih vojnih brodova "plovi u smjeru Irana", osvježivši prijetnju vojnom intervencijom od prije dvije sedmice, na vrhuncu eskalacije nemira u brojnim iranskim gradovima, s brojnim žrtvama i spaljenim zgradama.
&nbsp;Iranske snage bezbjednosti suzbile su nemire, a brojni građani izašli su na ulice u znak podrške vlastima.
&nbsp;Američka vojska objavila je tokom vikenda da će izvesti vježbu u bliskoistočnoj regiji, “kako bi demonstrirala sposobnost angažmana, raspršivanja i održavanja vojne snage u vazduhu".
&nbsp;U ponedjeljak su zvaničnici za Reuters rekli da su u bliskoistočnu regiju stigli nosač aviona USS Abraham Lincoln i nekoliko razarača s navođenim projektilima. Neimenovani zvaničnik napomenuo je istovremeno da je SAD "spreman za posao" ako ih Iran poželi kontaktirati.
&nbsp;Podršku cijenama pružaju i poremećaji u proizvodnji u SAD-u zbog arktičke oluje.
&nbsp;Oluja Fern zatvorila je preko vikenda proizvodnju do dva miliona barela dnevno, što odgovara oko 15 odsto ukupne američke proizvodnje. Samo u Permskom bazenu smanjena je oko 1,5 miliona barela dnevno, procjenjuju u Energy Aspectsu.
&nbsp;Situacija se ipak polako smiruje i proizvodnja bi trebalo potpuno da se normalizuje do kraja mjeseca.
&nbsp;Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) odvojeno je objavila da je barel korpe nafte njenih članica u ponedjeljak bio skuplji 77 centi i koštao je 63,69 USD.

Cijene nafte porasle prema 67 američkih dolara

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentrano je 15 saobraćajnih nezgoda, u kojima je jedna osoba povrijedjena teže, a četiri lakše.
&nbsp;Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da je u Podgorici evidentirano deset nezgoda, Baru i Bijelom Polju po dvije i u Nikšiću jedna nezgoda.
&nbsp;Izdato je 547 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeta 71 prekršajna prijava.
&nbsp;Policija je oduzela osam pari registarskih tablica.

Tag: kleveta