Izborna Skupština Crnogorskog olimpijskog komiteta (COK) biće održana danas u 12 sati, a u igri za novog predsjednika su proslavljena rukometašica Budućnosti Katarina Bulatović i aktuelni predsjednik tog tijela Dušan Simonović - koji je na toj poziciji duže od dvije decenije.
Kako je juče najavljeno, izbor novog čelnika COK-a biće zatvoren za javnost i medije.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 71.1902%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fizbor-celnika-cok-a-zatvoren-za-javnost&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Simonović je na ovoj poziciji već 21 godinu, a do sada samo jednom imao protivkandidata - Dragomira Bečanovića - koji je od te pozicije i odustao.
Njega je za novi mandat kandidovalo osam, a Katarinu Bulatović tri nacionalna sportska saveza.&nbsp;
Skupština COK-a ima 52 delegata, od kojih 36 ima pravo glasa na izboru za predsjednika - po dva iz saveza olimpijskih sportova, četiri delegata kandiduje Klub crnogorskih olimpijaca, a dva Sportska komisija.
Bulatović trenutno obavlja funkciju direktorice krovne asocijacije crnogorskog sporta.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Izborna Skupština COK-a danas iza zatvorenih vrata bira novog predsjednika

Crnogorski olimpijski komitet, mimo očiju javnosti, u petak odlučuje o predsjedniku te organizacije. U trci su rukometašica Budućnosti Katarina Bulatović i aktuelni predsjednik Dušan Simonović, koji je na toj poziciji duže od dvije decenije.
Skupština COK-a ima 52 delegata, a njih 36 ima pravo glasa. Uoči sjedice, oglasio se nekadašanji vršilac dužnosti direktora Uprave za sport i mlade, Marko Begović.&nbsp;
Smatra da je Vlada u obavezi da reaguje na situaciju u sportu i traži odgovore finansijkih, poreskih i pravosudnih organa zbog, kako kaže, zloupotrebe sredstava građana. To je, podjseća Begović, konstatovala i Državna revizorska institucija, izvještajem o finansiranju organizacije putovanja i boravka za Olimpijske igre 2016. godine. Potrebno je, kaže Begović, ukinuti praksu stvaranja porodičnih biznisa, kao u slučaju Crnogorskog olimpijskog komiteta.
On je u izjavi za Televiziju E kazao da problem crngorskog sporta nije od juče, već traje drugo, a danas se osjećaju posljedice nesposobnosti i sistemske korupcije koja je, kako tvrdi, povezana sa partijski eksponiranim pojedincima, koji su zarobili glavne sportske institucije, uključujući COK.
- Imamo, ne zamjerite na izrazu, jedan nivo perverznosti, pa se pošlo u nepotistički i klijentelistički odnos. Tako je COK više familijarni biznis, gdje su prvi srodnici angažovani u radu ove sportske organizacije, mimo svih pravila i regula, normi ponašanja - napominje Begović.
Tvrdi da je na brojne probleme u sportu ukazivao godinama, posebno dok je bio na poziciji odlučivanja u Vladi, na mjestu v.d. direktora Uprave za sport i mlade.
- Svi ti problemi su precizno komunicirani ka medijima, sportskoj javnosti, Vladi, pravosudnim organima… izgleda da niko neće da se bavi time. Zato sam osjećao potrebu da još jednom skrenem pažnju da sjutra da, prilikom glasanja za predsjednika Crnogorskog olimpijskog komiteta, barem vodeći nacionalni savezi ne glasaju, da ne budu dio šarade, neozbiljnosti, da ne budu saučesnici zarobljavanja crnogorskog sporta. Jer sa te pozicije, ne samo da se razvija familijarni biznis, nego gro sredstava koja bi trebalo da idu sportu, sportskim radnicima mi i dalje ne znamo kome idu. COK je dobio tri puta više sredstava u odnosu na kosovski olimpijski komitet, koji se vratio sa medaljama, a mi sa izgovorima da je mala baza, da sada ne valjaju sportisi. Sportisti valjaju, sportisi u Crnoj Gori su jako talentovani, imamo ozbiljne sportske stučnjake, ali imamo neodgovorne donosioce odluka - napominje Begović.
Dodaje da neodgovorni donosioci odluka nisu samo u COK-u, već i u Ministarstvu sporta. Tvrdi da je riječ o povezanim osobama.
- Pogledajte samo kuda idu sredstva koja su namijenjena, navodno, za smještaj ili prevoz sportisa. Znamo da Međunadorni olimpijski komitet i loklani organizatori igara snosne kompletne troškove za smještaj i za više od 80 odsto iznosa od avio karata, a kada se pogleda finansijski izvještaj, vidi se da je riječ o nekih 250, 300 hiljada eura utrošenih na avio karte. Pitanje je kome ida taj novac, ko je putovao o trošku sportista. Taj novac je za sportiste, taj novac nije za političare, ni za VIP ličnosti, nego za sport - ističe Begović.
Simpotmatično je, napominje, ćutanje Vlade.
- Imamo dva kandidata za predsjednika COK-a. Ja sam vruhnskim sportistima, koji su i u Olimpijskom komitetu, dok sam bio na poziciji u Upravi za sport i mlade ukazao na to da će biti iskorišćeni, da je sportista u sistemu sporta samo sredstvo, ali tada nijesu htjeli da me slušaju. Nažalost, sad se bavimo posljedicama, a neophodno je da se bavimo uzrokom. Neregulisano stanje je plodno tlo za korupciju. I nije ni čudo što je korupcija toliko raširena i što imamo gro problema. Mi ne pričamo o razvoju sporta, da nije dostupan svima, da je za djecu jako skup, mi sad pričamo samo o problemima. U to se pretvorio čitav sistem - zaključio je Begović.

Begović: Ukinuti praksu porodičnih biznisa u COK-u

Iz Crnogorskog olimpijskog komiteta (COK) saopšteno je da će sjutrašnji izbor čelnika biti zatvoren za javnost i medije.
U igri za čelnika COK-a su proslavljena rukometašica Budućnosti Katarina Bulatović i aktuelni predsjednik tog tijela Dušan Simonović - koji je na toj poziciji duže od dvije decenije.
Simonović je na ovoj poziciji već 21 godinu, a do sada samo jednom imao protivkandidata - Dragomira Bečanovića - koji je od te pozicije i odustao.
Njega je za novi mandat kandidovalo osam, a Katarinu Bulatović tri nacionalna sportska saveza.
Skupština COK-a ima 52 delegata, od kojih 36 ima pravo glasa na izboru za predsjednika - po dva iz saveza olimpijskih sportova, četiri delegata kandiduje Klub crnogorskih olimpijaca, a dva Sportska komisija.
Bulatović trenutno obavlja funkciju direktorice krovne asocijacije crnogorskog sporta.

Izbor čelnika COK-a zatvoren za javnost

Proslavljena rukometašica i kandidatkinja za predsjednicu Crnogorskog olimpijskog komiteteta Katarina Bulatović odgovorila je predsjedniku Kluba crnogorskih olimpijaca Andriji Popoviću koji je na njen zahtjev da kaže što su u tom tijelu uradili u pogledu osnovne uloge tog tijela shodno donijetom Statutu - rekao da je "nesportski medijski plasiran" njen "atak".&nbsp;
Bulatović je istakla da joj je žao što je pogrešno protumačio njeno obraćanje.
- Vaš trinaestogodišnji rad kao predsjednika KCO trebalo je da cijene obavezne redovne i izborne skupštine na kojima ste trebali da delegirate pitanje Vašeg naslednika i sve probleme koje ste naveli. Suštinski, nijeste dali odgovore na upućena pitanja, pri tom, pominjući i naše sportiste koji su osvojili medalje na OI. Ja nijesam protiv Vas i njih, već Vaš dio i to dobro znate. Pominjući njihova imena i sjajne karijere nemojte da tražite alibi i kredibilitet za Vaše eventualne propuste u rukovođenju, jer to je nesportski čin - jasna je Bualtović.
Kao dugogodičnji potpredsjednik COK-a imao je, ističe, mogućnost da više vremena i energije usmjeri na rad KCO.
- Delegirate neke projekte i pošaljete ih fondu olimpijske solidarnosti MOK-a , nađete model kako da se finansiraju aktivnosti kluba, a ne da pustite protoku vremena organizaciju čije ste odgovorno lice toliko vremena. Poštujući Vaš stav i neupečatljiv odgovor crnogorskim olimpijcima i javnosti, ovim završavam polemiku na ovu temu, sigurna i u stav verifikacione komisije i skupštine COK a po ovom pitanju - dodala je Bulatović.
Nije mislila, kaže, da izazove negativnu reakciju kod Popovića.&nbsp;
- Već da dokumentovano i s argumentima date neke odgovore na pitanja koje sam Vam uputila. Smatram to bitnim i za nacionalne saveze koje imaju svoje predstavnike u skupštini, nego olimpijske sportove i udruženja koja su dio COK a - istakla je ona.

Bulatović Popoviću: Nijeste dali odgovore, pominjanjem olimpijaca tražite alibi - to je nesportski čin

Sportisti su najbolji reprezenti svoje države i na osnovu svojih sportskih iskustava mogu mnogo više da doprinesu nego političari, iz tog razloga smatra da može više doprinijeti kao predsjednica COK-a, za čiji izbor se glasa sljedećeg petka. Iako u samom procesu glasanja postoje nelogičnosti, počev od toga da savezi koji rade i podnose izvještaje tokom cijele godine imaju samo dva glasa, a Klub crnogorskih olimpijaca četiri, ona se nada uspjehu jer je dobila podršku od bivših i sadašnjih sportista - kazala je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, crnogorska proslavljena rukometašica i kandidatkinja za predsjednicu Crnogorskog olimpijskog komiteta (COK-a) Katarina Bulatović.
Posle jako uspješne karijere vrhunskog sportiste, najupečatljivije u sjećanju ostaju, kaže Bulatović, definitivno Olimpijske igre, na kojima je samo učešće san svakog sportiste, dodaje ona, a osvajanje medalje je, kako kaže, ravno čudu.
- Dok sam se bavila sportom bilo mi je važno da postignem što više u životu, da osvojim što više, ali Olimpijske igre su imale stvarno specijalno mjesto u mom životu, i u mojoj karijeri. Bavila sam se dvadeset godina profesionalno sportom, i, ne mogu da kažem na samom početku, ali mislim da sam nekako u pravo vrijeme osvojila olimpijsku medalju, što mi je stvarno dalo snage da budem još jača, i tjeralo me da, možda budem bolja na terenu, nego što sam bila do tada - rekla je Bulatović.
Sportisti su najbolji reprezenti države koju predstavljaju, poručuje proslavljena rukometašica, otuda njeno interesovanje da se kandiduje za predsjednicu COK-a, a dodatni vjetar u leđa dali su joj, ističe ona, bivši i sadašnji sportisti.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D95eCHryBVLQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Osim nje, kandidat za predsjednika COK- a je i Dušan Simonović, podsjeća bivša rukometašica, dugogodišnji predsjednik te organizacije, za kandidate glasaju savezi koji su u Olimpijskom komitetu, dodaje ona, dok su četiri glasa od Kluba crnogorskih olimpijaca i dva glasa sportskih saveza, što je po njoj mala diskriminacija, jer, kako kaže, svi savezi se na godišnjem nivou bave i finansijama i izvještajima, i imaju dva glasa, ističe ona, a Klub crnogorski olimpijaca četiri.
- Sportisti mogu puno da pomognu, na osnovu svih iskustava, koje smo imali u toku svojih sportskih karijera. Na tom planu možemo puno, jer generalno znamo koje su najveće slabosti sporta, i mislim da je vrijeme za neke mlade snage, da pokažu šta mogu i koliko mogu. Nemam ništa protiv nekog dosadašnjeg rada, i prethodno rukovodstvo u Olimpijskom komitetu je radilo najbolje što je moglo u tom trenutku, tako da, mislim da mogu da ujedinim sve sportiste, da se konačno čuje glas sportista. Mislim da svi sportisti treba da se ujedinimo i borimo za neke svoje ciljeve, jer ovo gdje sad nalazi sport, mislim da stvarno nije dobro - poručila je Bulatović.

Bulatović: Mislim da je vrijeme da mlade snage pokažu šta mogu

Nekadašnja rukometašica Katarina Bulatović obratila se predsjedniku Kluba crnogorskih olimpijaca Andriji Popoviću povodom aktivnosti ove nevladine organizacije u prethodnih 15 godina od osnivanja.
Pismo je poslala, kako navodi, u susret predstojećoj izbornoj Skupštini Crnogorskog olimpijskog komiteta, na kojoj NVO Klub crnogorskih olimpijaca ima pravo na četiri delegata.
Povod njenog pisma je njena želja "da se svi zajedno uvjerimo u ispravnost i valjanost rada krovne organizacije olimpijaca u Crnoj Gori".
Pismo Bulatović prenosimo integralno:
"Dragi predsjedniče,
Iskreno sam se obradovala priznanju koje ste dobili na svjetskoj skupštini olimpijaca nedavno u Lozani, čestitke za zasluženi doprinos međunarodnom i domaćem sportu.
Priznanje i čast koju ste dobili, sigurno izaziva pozitivnu reakciju svih clanova Kluba crnogorskih olimpijaca (KCO) u domovini i van nje, crnogorskih sportista i sportskih radnika.
Molim Vas da moje obraćanje shvatite kao krajnje dobronamjerno, u šta sam sigurna da ne sumnjate.
Kao olimpijka, osvajačica medalja sa najvećih sportskih smotri, dva puta izabrana za najboljeg crnogorskog sportistu, kandidatkinja za predsjednicu COK-a, imam pravo da od Vas saznam neke stvari bez primjese ličnog, i u duhu sportskog fer pleja.
Od same ideje osnivanja NVO KCO, kao i održane osnivačke Skupštine na Cetinju, proslo je punih 15 godina.&nbsp;
Nakon tog datuma i međunarodnih aktivnosti vezanih za prijem u svjetsku i evropsku organizaciju olimpijaca, rad KCO, koji je registrovan po tada važećim regulativama za NVO, postaje nepoznanica za našu javnost.
Praveći plan i program rada za period koji slijedi, najavljeno je osnivanje fondacije u znak poštovanja na rano preminulog g-dina Slobodana Filipovića.
Od tada, pa sve do danas, nema tragova aktivnosti našeg kluba u domaćim okvirima.
Nijesam našla veb adresu KCO, nalog na društvenim mrežama, imejl adresu našeg kluba, zato Vam na ličnu elektronsku mejl adresu šaljem ovo obraćanje.
Danas, nakon više od decenije postojanja, pitam se šta je uradio KCO od onoga što je njegova osnovna uloga shodno donesenom Statutu?
U međuvremenu, KCO je dobio i ima jasno definisanu nezavisnu poziciju u Statutu COK, &nbsp;čl 23, čl 31, čl 37, a sa svim aktivnostima koje su navedene i u Statutu KCO.
NVO KCO u skupštini COK-a ima posebno uvažavanje i u smislu četiri (4) delegata koji imaju pravo glasa u odnosu na nacionalne sportske saveze u olimpijskom sportu, koji imaju po dva svoja predstavnika na skupštini COK-a, dok neolimpijski sport ima jednog svog predstavnika uz iste obaveze prema aktuelnom zakonodavstvu, ali bez prava glasa na izbornim Skupštinama.
Svi nacionalni savezi su obavezi da program sprovode po striktnom nadzoru Ministarstva sporta i važećeg Zakona o sportu u Crnoj Gori.
Uz gore navedene stavke, nacionalni savezi imaju obavezu dostavljanja potvrda o poslovanju, predavanje završnih računa, revizije, prezentovanja odluka UO, održavanja sajta, održavanja Skupštine minimum jednom godišnje, usaglasavanje Statuta sa zakonom o sportu na koje Ministarstvo daje pozitivno misljenje.
Što se tiče Zakona o NVO i njihovom registru, to pitanje tretiralo je Ministarstvo javne uprave, a danas Ministarstvo regionalnog razvoja i saradnje sa NVO koje vrši i upravni nadzor.
Statutom KCO, čl 10, jasno su definisane aktivnosti kluba, koje na žalost ili nijesu medijski ispraćene, ili ih nije ni bilo…
Ovim putem Vas molim da crnogorskoj javnosti prezentujete odgovore:
Koliko ima članova KCO shodno čl 12 Statuta?
- Adresar KCO-a na koje su slati pozivi za ranije Skupštine?
- Izgled članske karte i potpisane izjave o poštovanju Olimpijske povelje i Statuta KCO , čl 16.
- Ime sekretara kluba koji komunicira sa članovima i vodi administrativne poslove?
- Zapisnike sa redovnih i izbornih Skupstina od 2011. do posljednje održane Skupstine.
- UO KCO, koliko ima članova i kako se zovu, sastav nadzornog odbora kluba…
Prezentovanje svega gore navedenog otkloniće bilo kakve nedoumice oko perioda iza nas i budućnosti KCO.
Kao vrhunski crnogorski sportista i predsjednik KCO od osnivanja, dugogodišnji poslanik crnogorske Skupštine, sigurna sam da više nego dobro poznajete naš sport i parlamentarni život koji je sličan radu nacionalnih saveza, COK-a i KCO.
15 godina nezavisnosti u radu KCO opisanih Statutima COK-a i KCO-a, dovodi nas do sumnje, jesu li crnogorski olimpijci iz ulice 19. decembra stvarno nezavisni, ili su u zabludi oko svojih statusnih prava i funkcionisanja njihove krovne NVO?
Kako KCO ostvaruje “nezavisnost” sa adrese na kojoj je nacionalni olimpijski komitet, a odgovorno lice Dušan!?
Sa sadržinom ovog obraćanja u kopiji mejla su svi nacionalni savezi u Crnoj Gori, Ministarstvo sporta i mladih, nadležno ministarstvo za NVO, upravna inspekcija i redakcije elektronskih medija.
Nadam se Vašem brzom odgovoru.
Sportski pozdrav,
Katarina Bulatović"

Bulatović u pismu Popoviću: Od osnivanja Kluba crnogorskih olimpijaca rad ove NVO ostaje nepoznanica za javnost

Kandidature za predsjednika Crnogorskog olimpijskog komiteta (COK) zvanično su potvrđene - a za tu poziciju su aplicirali proslavljena rukometašica Budućnosti Katarina Bulatović i aktuelni predsjednik tog tijela Dušan Simonović - koji je na toj poziciji duže od dvije decenije.
Oni su, kako je Portalu ETV saopštila Bulatović, kandidature potpisali u petak.
Kandidaciona komisija COK-a potom je utvrdila ispravnost dokumentacije za oba kandidata - a kandidature potvrdio i Upravni odbor.
Simonović je na ovoj poziciji već 21 godinu, a do sada samo jednom imao protivkandidata - Dragomira Bečanovića - koji je od te pozicije i odustao.
Njega je za novi mandat kandidovalo osam, a Katarinu Bulatović tri nacionalna sportska saveza.
Skupština COK-a ima 52 delegata, od kojih 36 ima pravo glasa na izboru za predsjednika - po dva iz saveza olimpijskih sportova, četiri delegata kandiduje Klub crnogorskih olimpijaca, a dva Sportska komisija.
Bulatović trenutno obavlja funkciju direktorice krovne asocijacije crnogorskog sporta.
Izbori će biti održani 25. oktobra.

Anja Ivanović

Potvrđene kandidature: U trci za predsjednika COK-a Dušan Simonović i Katarina Bulatović

Legenda crnogorskog rukometa Katarina Bulatović biće kandidatkinja za predsjednicu Crnogorskog olimprijskog komiteta na izbornoj Skupštini zakazanoj za 25. oktobar u Podgorici.&nbsp; Prema saznanjima Portala ETV, Bulatović su predložili Rukometni, Košarkaški i Stonoteniski savez Crne Gore, a više od deset saveza je najavilo da će podržati njenu kandidaturu za čelnu ličnost COK-a.&nbsp; Nacionalni sportski savezi imali su rok do 25. septembra do dostave svoje predloge za članove Skupštine i kandidate za predsednika i organe Crnogorskog olimpijskog komiteta. Upravni odbor će nakon toga u roku od 15 dana utvrditi listu kandidata za sve pozicije i pripremiti Izbornu Skupštinu Crnogorskog olimpijskog komiteta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240925150940_0742f41bed5421f1c936c2ba5e797b36e0523acfb11acd47c1ed4729ae69d232.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240925150940_0742f41bed5421f1c936c2ba5e797b36e0523acfb11acd47c1ed4729ae69d232" data-rendition-name="original" width="2027" height="1239" loading="lazy" alt="Dušan Simonović "> <figcaption>Dušan Simonović(Photo: Dušan Simonović)</figcaption> </figure>  Podsećanja radi, Dušan Simonović je na čelu Crnogorskog olimpijskog komiteta duže od dvije decenije – još od 28. maja 2003. godine.&nbsp; Da li je kandidatura Katarine Bulatović, koja je učestvovala u osvajanju jedine crnogorske olimpijske medalje – srebra na OI u Londonu – znak da će konačno na čelo COK-a doći bivša vrhunska sportistkinja.&nbsp;

Draško Đuranović

Da li vrhunska sportistkinja dolazi na čelo COK-a?

Predsjednik je često neosnovano kritikovao dinamiku usvajanja EU zakona, a sada otvorenim opstrukcijama preuzima ulogu glavnog kočničara evropskog puta, poručila je Maida Gorčević, ministarka evropskih poslova reagujući na odluku Jakova Milatovića da vrati Skupštini juče usvojene zakone na ponovno odlučivanje.
- Povratak zakona Skupštini ne znači dodatnu raspravu, već isključivo odlaganje njihovog usvajanja – zakoni su bili u proceduri mjesecima, razmatrani na svim skupštinskim odborima i dobili mišljenje Evropske komisije- smatra Gorčević.
 
Djela, dodaje ministarka, a ne retorika, pokazuju koliko je neko istinski posvećen evropskom putu.
 
- U mandatu 44. Vlade neophodno je zatvoriti 30 od ukupno 33 pregovaračka poglavlja. Pred Crnom Gorom je intenzivan rad na zatvaranju još 20 poglavlja i zato je obeshrabrujuće kada pojedini politički akteri, u namjeri da nanesu štetu aktuelnoj Vladi, svjesno nanose štetu i državi i njenom evropskom putu- poručila je Gorčević.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmaidagorcevic%2Fstatus%2F2018690950659264648%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
 
&nbsp;

Gorčević: Milatović otvorenim opstrukcijama preuzima ulogu glavnog kočničara evropskog puta

Sveštenik SPC u Kraljevini Jugoslaviji, protojerej i katiheta Grigorije Mikić (1883-1957), objavio je knjigu, koja je niz godina bila srednjoškolski udžbenik za bogoslovije u Kraljevini Jugoslaviji, pod naslovom "PREGLED ISTORIJE HRIŠĆANSKE CRKVE, II, SRPSKA CRKVA, Srpska manastirska štamparija, Sremski Kralovci, 1936. godine. U njoj, govoreći, pregledno, kratko, ali precizno, o istorijatu pravoslavne crkve u Crnoj Gori, on saopštava istorijsku i kanonsku činjenicu da je Crnogorska pravoslavna crkva bila samostalna, istorijski i kanonsko-pravno, nezavisna, autokefalna crkva.
U pomenutoj knjizi, navodi se i o statusu tog udžbenika u ondašnjem prosvjetnom sistemu za učenike pravoslavnih bogoslovskih škola u Kraljevini Jugoslaviji. U tom smislu navodi se i ovo: Na osnovu mišljenja Glavnog prosvetnog saveta S. Br. 1876/35. od 3. VII. 1936. i odluke Svetog arhijerejskog Sin. Br. 7045/35. odobrio je gospodin Ministar prosvete odlukom svojom S. N. Br. 25125. od 13. VII. 1936. da se ova knjiga može upotrebljavati u srednjim školama".
U navedenom, korisnom za nauku, odnosno, kvalitetnom istoriografskom djelu Mikića, isti o tome tvrdi:
- 7. U velike vladike crnogorske ide i Petar І. Petrović (1784-1830). Nešto pre njega ukinuta je pećka patrijaršija, no crnogorska se Crkva nije podvrgla carigradskoj, nego je nastavila život kao samostalna Crkva, koju je priznala ruska Crkva. Rukopoložen je u Karlovcima. Prvi pisan zakon za Crnu Goru njegovo je delo. Tukao je Turke i proširio je zemlju. Mirio je bratstva. Za njegovo vreme izlučena je Boka iz sastava crnogorske Crkve. Po veri i čojstvu ide Petar 1. među najbolje Srbe. Proglašen je svetiteljem. Telo mu leži u crkvi cetinjskoga manastira.
8. Veliki je u našoj narodnoj istoriji njegov sinovac i naslednik Petar P. Petrović Njeguš. Zavladičen je u Rusiji i za njegovo vreme su veze Crne Gore sa Rusijom prisne. On je naš najveći pesnik-filozof. Glavna su mu dva speva Gorski Vijenac i Luča Mikrokozma. Umro je 1851. g. Sahranjen je u crkvicu koju je sebi digao na vrh Lovćena,
9. Godine 1852. prestaje svetovna vlast crnogorskih vladika. Sinovac i naslednik Petra ІІ. knez Danilo nije se zavladičio, crkvena vlast je odeljena od svetovne. Starešina crnogorske Crkve nosi od tada naslov mitropolita, a vladar kneza, pa posle kralja.
Već za kneza Danila preuzela je država sva crkvena imanja, a s njima i brigu za materijalne potrebe Crkve.
10. Poslednji mitropolit samostalne crnogorske Crkve bio je zaslužni Mitrofan Ban (1885.-1920.). Za njegove uprave je preuređena Crkva; uređeno je pitanje svešteničkog školovanja i izdržavanja i pitanje verske nastave u školama.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 884px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 137.0421%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fmedia.antenam.net%2Fmedia%2Fantenam%2F2026%2F02%2F03%2F1770125135ejp0tetadcmovppr.jpg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
1878. g. proširena je Crna Gora hercegovačkim oblastima za koje je osnovana eparhija zahumsko- raška u Ostrogu, a kašnje u Nikšiću. Posle balkanskog rata 1913. g. obnovljena je eparhija u Peći za oblasti koje su tada pripale Crnoj Gori"
Dakle, nesporna je činjenica da Crnogorska pravoslavna crkva bila stoljećima autokefalna crkva i tu činjenicu je objektivno i naučno pošteno priznao i srpski svestenik Grigorije Mikić, i to u knjizi iz 1936., u vrijeme kad je već bila nakon nasilne aneksije Crne Gore 1918. ukinuta autokefalna Crnogorska crkva.
Negatori istine- velikosrpski- anihilitatori Crnogorske pravoslavne crkve i njene autokefalnosti, istorijske, neka kažu da li je, a nije, Geigorije Mikić 1936. pogriješio- kad je znanstveno savjesno i tačno napisao u navednoj knjizi, u nauci i kanonistici očiglednu i notornu pravno- istorijsku činjenicu, o kontinuitetu, vjekovne autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve.

Sveštenik SPC profesor Grigorije Mikić 1936. o autokefalnoj Crnogorskoj crkvi

Povodom nedavnih objava u medijima i različitih tumačenja januarskog usklađivanja penzija od 0,38 odsto, iz Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja Crne Gore su se oglasili sa željom da upoznjua javnost sa ''činjenicama i zakonskom procedurom, kako bi se izbjeglo dalje dezinformisanje korisnika prava''. - Fond PIO primjenjuje, a ne kreira zakone. Fond PIO je izvršni organ koji sprovodi Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju. Shodno članu 58 ovog zakona, usklađivanje penzija se vrši na osnovu zvaničnih statističkih podataka Uprave za statistiku – MONSTAT- napominju iz Fonda PIO. Usklađivanje se, ističu, vrši prema "rotirajućoj" formuli koja uzima u obzir dva ključna parametra: · rast/pad potrošačkih cijena (inflacija) i · rast/pad prosječnih zarada. - Januarski procenat od 0,38 odsto direktna je matematička posljedica ovih parametara u prethodnom posmatranom periodu i Fond PIO nema zakonsko ovlašćenje da taj procenat mijenja, uvećava ili umanjuje proizvoljno- navode iz Fonda PIO. Kontinuitet i dinamika usklađivanja - Podsjećamo javnost da se od 2022. godine, izmjenama zakona, penzije usklađuju tri puta godišnje (1. januara, 1. maja i 1. septembra). Ovakva dinamika omogućava bržu reakciju na ekonomske promjene u državi i čuva životni standard penzionera- navode u saopštenju, Istorijski podaci ukazuju da je u prošlosti bilo perioda kada uopšte nije bilo godišnjih uskladjivanja, kao i da je bilo perioda kada je uskladjivanje bilo jednom, dva ili tri puta godišnje: - U periodu 2013, 2014. i 2015. godine, usklađivanja uopšte nije bilo. Trenutni penzioni sistem obezbjeđuje da prosječna penzija u Crnoj Gori danas iznosi 553 EUR- poručuju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260203150212_0f388a928762e54753b96941b63f39adb221eb6eb139002f1ce315ae82c4b9f6.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260203150212_0f388a928762e54753b96941b63f39adb221eb6eb139002f1ce315ae82c4b9f6" data-rendition-name="original" width="551" height="616" loading="lazy" alt="Fond PIO"></figure>  Regionalni kontekst: Crna Gora predvodnik po visini penzija - Kako bismo objektivno sagledali položaj penzionera u Crnoj Gori, neophodno je uporediti prosječne penzije sa sličnim zemljama regiona (koje su kao i Crna Gora zemlje kandidati na putu prema EU)- ističu iz Fonda PIO.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260203150212_29ce9ae80d5c35ff07625eed930e59742ebd734a03a91ee62f95c5ff6bc53c04.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260203150212_29ce9ae80d5c35ff07625eed930e59742ebd734a03a91ee62f95c5ff6bc53c04" data-rendition-name="original" width="619" height="406" loading="lazy" alt="Fond PIO"></figure>  - Fond PIO Crne Gore ostaje posvećen isključivo primjeni zakona i zaštiti interesa penzionera kroz redovnu i sigurnu isplatu prava- zaključuju iz Fonda PIO.

FOND PIO: Mi primjenjujemo, ne kreiramo zakone i nemamo zakonsko ovlašćenje da mijenjamo januarski procenat od 0,38 odsto

Ambasada Narodne Republike Kine u Crnoj Gori donirala je Zavodu za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore deset automatskih eksternih defibrilatora (AED), uz posredstvo Ministarstva zdravlja Crne Gore. Ugovor o donaciji potpisali su direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć dr Vuk Niković i ambasador NR Kine u Crnoj Gori Čen Sijufeng, u prisustvu ministra zdravlja Crne Gore dr Vojislava Šimuna, saopšteno je iz ZHMP.
- Donacija obuhvata 10 AED uređaja tipa FRED PA-1 ONLINE Fully Automatic Schiller (sa GSM modulom), namijenjenih pružanju prve pomoći u slučajevima iznenadnog srčanog zastoja van bolničkih uslova. Vrijednost donacije iznosi 34.364 eura sa PDV-om, odnosno 28.400 eura bez PDV-a- navodi se u saopštenju,
Direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć dr Vuk Niković zahvalio je ambasadoru Sijufengu na vrijednoj donaciji. Program javno dostupne defibrilacije, naglasio je Niković, tek je uveden i ovakva donacija ubraza proces. Ovakva podrška, kako je istakao, značajno ubrzava razvoj javno dostupne defibrilacije koja je nedavno uvedena u Crnoj Gori.
- Cjelokupan zdravstveni sistem se reorganizuje, a posebno sistem hitne medicinske pomoći. Cilj je da sistem bude prilagođen standardima savremene urgentne medicine i Evropske unije. Javno dostupna defibrilacija, kao i kvalitetna usluga hitne medicinske pomoći, važna je za našu zemlju, kako za građane tako i za turiste koji nas posjećuju kao destinaciju. Nadam se da će saradnja sa Kinom biti nastavljena, na obostranu korist- istakao je Niković.
Ambasador Narodne Republike Kine u Crnoj Gori Nj.E. Čen Sijufeng čestitao je ministru zdravlja na pokrenutim reformama u zdravstvu i produbljivanju odnosa Kine i Crne Gore.
- Sa zadovoljstvom doprinosimo razvoju i poboljšanju standarda javnog zdravlja u vašoj lijepoj zemlji. Defibrilatori koje doniramo su iskra života za osobe koje dožive srčani zastoj. Zato se i Kina opredijelila za postavljanje AED uređaja. Ambasada Narodne Republike Kine je uvijek na raspolaganju da pomogne jačanju kapaciteta javnog zdravlja, kako bismo zaštitili život i zdravlje građana Crne Gore- izjavio je ambasador Sijufeng.
Ministar zdravlja dr Vojislav Šimun izrazio je zahvalnost na donaciji 10 defibrilatora, koji će, kako je najavio, biti opredijeljeni za sjeverni region Crne Gore, po dva defibrilatora po opštini. Šimun je ukazao na izuzetno dobru saradnju između Crne Gore i Narodne Republike Kine, naročito u oblasti zdravstva. Kako je dodao, u planu je izgradnja novih zdravstvenih objekata koji će zahtijevati savremenu i pouzdanu medicinsku opremu.
- Zdravstveni sistem Crne Gore prolazi kroz intezivan reformski proces. Pored opsežnog ulaganja u infrastrukturu, intezivno se radi na inovatnivnim zdravstvenim rješenjima, kao i na povećanju dostupnosti kvalitetne zdravstvene njege. Zahvaljujem ambasadi na prepoznavanju naših reformskih procesa, te doprinosu u realizaciji istih kroz ovaj konkretan projekat- istakao je ministar Šimun.
Donacija deset defibrilatora važan je doprinos razvoju javno dostupne defibrilacije, unapređenju sistema hitne medicinske pomoći i jačanju kapaciteta zdravstvenog sistema Crne Gore. Ambasador Sijufeng poručio je da će nove inicijative Ministarstva zdravlja Crne Gore proslijediti nadležnim institucijama u Kini.

Tag: katarina-bulatovic