<article>Izborna Skupština Crnogorskog olimpijskog komiteta (COK) biće održana danas u 12 sati, a u igri za novog predsjednika su proslavljena rukometašica Budućnosti Katarina Bulatović i aktuelni predsjednik tog tijela Dušan Simonović - koji je na toj poziciji duže od dvije decenije.Kako je juče najavljeno, izbor novog čelnika COK-a biće zatvoren za javnost i medije.<figure><amp-iframe sandbox="allow-scripts allow-same-origin" width="100" height="100" layout="responsive" frameborder="0" src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fizbor-celnika-cok-a-zatvoren-za-javnost&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0"></amp-iframe></figure>Simonović je na ovoj poziciji već 21 godinu, a do sada samo jednom imao protivkandidata - Dragomira Bečanovića - koji je od te pozicije i odustao.Njega je za novi mandat kandidovalo osam, a Katarinu Bulatović tri nacionalna sportska saveza. Skupština COK-a ima 52 delegata, od kojih 36 ima pravo glasa na izboru za predsjednika - po dva iz saveza olimpijskih sportova, četiri delegata kandiduje Klub crnogorskih olimpijaca, a dva Sportska komisija.Bulatović trenutno obavlja funkciju direktorice krovne asocijacije crnogorskog sporta.</article>

Izborna Skupština Crnogorskog olimpijskog komiteta (COK) biće održana danas u 12 sati, a u igri za novog predsjednika su proslavljena rukometašica Budućnosti Katarina Bulatović i aktuelni predsjednik tog tijela Dušan Simonović - koji je na toj poziciji duže od dvije decenije.
Kako je juče najavljeno, izbor novog čelnika COK-a biće zatvoren za javnost i medije.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 71.1902%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fizbor-celnika-cok-a-zatvoren-za-javnost&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen=""></iframe></div></div></div>
Simonović je na ovoj poziciji već 21 godinu, a do sada samo jednom imao protivkandidata - Dragomira Bečanovića - koji je od te pozicije i odustao.
Njega je za novi mandat kandidovalo osam, a Katarinu Bulatović tri nacionalna sportska saveza.&nbsp;
Skupština COK-a ima 52 delegata, od kojih 36 ima pravo glasa na izboru za predsjednika - po dva iz saveza olimpijskih sportova, četiri delegata kandiduje Klub crnogorskih olimpijaca, a dva Sportska komisija.
Bulatović trenutno obavlja funkciju direktorice krovne asocijacije crnogorskog sporta.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Crnogorski olimpijski komitet

Dušan Simonović

Katarina Bulatović

Izborna skupština COK-a

Izbor

Sport

Izborna Skupština COK-a danas iza zatvorenih vrata bira novog predsjednika

Izborna Skupština Crnogorskog olimpijskog komiteta (COK) biće održana danas u 12 sati, a u igri za novog predsjednika su proslavljena rukometašica Budućnosti Katarina Bulatović i aktuelni predsjednik tog tijela Dušan Simonović - koji je na toj poziciji duže od dvije decenije.
Kako je juče najavljeno, izbor novog čelnika COK-a biće zatvoren za javnost i medije.
<div class="embed-block"><div><div style="left:0;width:100%;height:0;position:relative;padding-bottom:71.1902%;padding-top:120px"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fizbor-celnika-cok-a-zatvoren-za-javnost&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top:0;left:0;width:100%;height:100%;position:absolute;border:0" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Simonović je na ovoj poziciji već 21 godinu, a do sada samo jednom imao protivkandidata - Dragomira Bečanovića - koji je od te pozicije i odustao.
Njega je za novi mandat kandidovalo osam, a Katarinu Bulatović tri nacionalna sportska saveza. 
Skupština COK-a ima 52 delegata, od kojih 36 ima pravo glasa na izboru za predsjednika - po dva iz saveza olimpijskih sportova, četiri delegata kandiduje Klub crnogorskih olimpijaca, a dva Sportska komisija.
Bulatović trenutno obavlja funkciju direktorice krovne asocijacije crnogorskog sporta.

I u Evropskoj uniji (EU) ima političke trgovine lobiranja, određenih praksi koje se nama spočitavaju da treba da korigiramo, ali je tamo nivo institucija takav da štiti sistem i daje građanima pravo da očekuju da će kroz taj sistem njihovi problemi biti rješavani i to je ono što nama nedostaje, poručio je nekadašnji premijer Igor Lukšić.&nbsp;
Lukšić je na CDT-ovoj konferenciji “Proces kreiranja javnih politika: Učešće, transparentnost, odgovornost“ rekao da se o EU integracijama mnogo više govori nego što se sprovodi.&nbsp;
- To puno zavisi od ljudi koji su na čelu Vlade, ministarstva, da li oni zaista razumiju svoju ulogu ili se ona svodi na jedan ili dva tvita, ili da pošaljete poruke na nekom sastanku u tri fraze a onda sljedećeg dana neće živjeti taj impuls da se to sprovede - rekao je Lukšić.
Za ubrzano otvaranje pregovora o članstvu sa EU koji su započeti u njegovom mandatu, kaže, da je zaslužan tadašnji entuzijazam za integracijama.&nbsp;
- Pregovore smo dobili jer je bilo mnogo entuzijazma, i u administraciji i javnosti. Mi nismo zemlja razvijene vladavine prava i to je proces koji traje dugo, jako je bitno to upravljanje i davanje primjera, a tada je postojala sinergija i entuzijazam sa obje strane, radili smo da podstaknemo taj proces evropskih integracija i zato smo dobili pregovore - rekao je Lukšić.
Govoreći o inkluzivnosti Vlade u tom periodu on je istakao da tada kao premijer nije bježao od pregovora sa opozicijom koja je, kako je rekao, takođe doprinijela otvaranju pregovora o članstvu.
- Što je tada bilo jeretičnije nego sada, lideri opozicije su dolazili kod mene da izvijeste o svojim utiscima o razgovorima koje su imali na važni međunarodnim adresama, to nije bio politički razgovor o koaliciji već na temu kako mi ovu zemlju da zadržimo na dobrom kursu - kazao je nekadašnji predsjednik Vlade.&nbsp;
Kazao je da je za Crnu Goru i štetno podizanje zidova od vlasti i opozicije, te da DPS kao predvodnik vlasti nije u svim periodima dominirao u inkluzivnosti.&nbsp;
- Mogla je praksa da bude drugačija, kroz drugačije ponašanje da se istraje na inkluzivnosti, kada vi podižete zidove i druga strana podiže zidove - rekao je Lukšić i dodao da je Crna Gora nakon otvaranja pregovora sa EU imala veći nivo partitokratije nego prije.&nbsp;
- To podizanje političkih zidova je bilo izraženo da je otežalo proces integracija - kazao je on.&nbsp;
Komentarišući to što Crna Gora i dalje nema zakone o Vladi i Skupštini on je rekao da je kultura vladavine prava bitnija od represije.&nbsp;
- Zakon o Vladi je, koliko znam, pripremljen još ranije. Imate zemlje koje nemaju pisani Ustav pa funkcionišu na osnovu ustaljenih praksi. Kultura vladavine prava je važnije od represije, ne mora neko da vas podsjeća na vašu odgovornost da biste se u nekoj situaciji izvinili javnosti. To u političkoj gradaciji nekada podrazumijeva ostavku, pad vlade, promjenu parlamentarne većine. Taj stadijum nećemo ostvariti ako imamo zakon o Vladi i Skupštini - ocijenio je Lukšić.
Dodao je i da ne smatra da je prenošenje sjednica Vlade standard transparentnosti.&nbsp;
- Sjednice u Njemačkoj nisu otvorene ali ne znači da je tamo nizak stepen integriteta - istakao je Lukšić.&nbsp;
Upitan da li očekuje da Hrvatska blokira Crnu Goru na putu ka EU, odnosno da li će problem eskalirati, on je istakao da je situacija već eskalirala.
- Već je eskaliralo u ozbiljan problem. Mi živimo u vremenu informacione polucije, sve teže razaznajemo šta je bitno od nebitnog. Mi već imamo ozbiljan problem u odnosima, okolnost da su lideri institucija persone non grate bi trebalo da bude alarm na uzbunu. Ne ulazeći u istorijsku genezu problema, mislim da je prvi korak ka izgradnji razumnog društva šansi da prihvatimo da nije krivica stalno kod nekog drugog, da nije kritika stalno za nekog drugog, hajde da pokušamo da prihvatimo da je krivica nekad i kod nas, da mi nismo spoznali šta su standardi evropskog političkog djelovanja umjesto što se po inerciji držimo kruto našeg stava i plota. Da bismo mi dobili šansu da uđemo u EU potrebna je temeljna promjena u društvu u ovome - dodao je Lukšić.&nbsp;
<h2>Politički dogovori ruše ustavni balans vlasti</h2>
Izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica kazao je, otvarajući konferenciju, da vlast radi ad hoc, po zastarjelim pravilima, bez Zakona o Vladi, bez strategije otvorenost i da imamo zabrinjavajući fenomen da imamo više telefonskih sjednica Vlade od redovnih.
- Danas Vlada ispunjava šezdesetak odsto prilično bazičnih kriterijuma otvorenosti i treća je u regionu, proces javnih konsultacija je prilično zamro, nismo imali uopšte ili nismo imali kvalitetne rasprave za IBAR zakone, ni o zakonima koji su se ticali programa Evropa sad - ukazao je Koprivica.&nbsp;
Podsjetio je da je Vlada obećala da će nakon svake sjednice imati konferencije za medije i da nije ispunila obećanje . “A nije ni mogla jer je imala više telefonskih (62) nego &nbsp;redovnih sjednica (53) &nbsp;i to je jedan vrlo komplikovan i zabrinjavajući fenomen, da se odluke donose telefonskim putem”, naveo je Koprivica i dodao da predsjednik Vlade bira medije koji mu odgovaraju za intervjue i da je malo otvoreniji u toku izbornih kampanja.&nbsp;
- Izmjene Zakona o slobodnom pristupu informacijama po treći put nijesu prošle skupštinsku proceduru. Na sceni je svojevrsni ping-pong između izvršne i zakonodavne vlasti o proceduralnim stvarima jer očigledno nikom baš ne odgovara poboljšanje ovog akta. Kratko rečeno 44. Vlada ima problem sa otvorenošću - istakao je Koprivica.
Kada je u pitanju Skupština, Koprivica je rekao da je Regionalni indeks otvorenosti koji CDT radi sa regionalnim partnerima pokazao da je parlament standardno dobar u administrativnoj transparentnosti, odnosno da objavljuje sve važne informacije.&nbsp;
Ipak, podsjeća, da i dalje nemamo Zakon o Skupštini i da se u u parlamentu u posljednje vrijeme dešavaju gotovo nezamislive pojave.&nbsp;
- One simbolično počinju sa nečitanjem ekspozea premijera , imamo otkazivanje ili odlaganje premijerskih satova, informisanje poslanika SMS-om o plenarnim zasjedanjima… - rekao je Koprivica.
Istakao je i netransparentne promjene dnevnog reda, odnosno zloupotrebe u cilju stavljanja opozicije u podređni položaj koji treba da ishoduje izostankom skupštinskih debata.&nbsp;
- Loša je kontrolna funkcija parlamenta, predstavnici izvršne vlasti se ne pojavljuju na saslušanjima, izostaje kvalitetan rad odbora a Poslovnik se mijenja kako bi umanjio mogućnosti pokretanja inicijativa iz opozicije - rekao je Koprivica.
- Politički dogovori ruše ustavni balans vlasti - dodao je on i istakao da se sve ovo zaokružuje simbolički - sa novim logom Skupštine koji je usvojen netransparentno i bez međunarodnog konkursa.&nbsp;
&nbsp;

Lukšić: Podizanje zidova između vlasti i opozicije otežava integracije

Iako je Crna Gora za jedno mjesto napredovala u vladavini prava, u sprovođenju regulative zauzima tek 83. mjesto u svijetu. To je pokazao indeks Svjetskog projekta pravde (WJP). WJP indeks objavljuje se od 2008. godine i oslanja se na ispitivanjima 44 pokazatelja u okviru osam kategorija - Ograničenja vladinih ovlašćenja, Odsustvo korupcije, Otvorena vlada, Osnovna prava, Red i bezbjednost, Sprovođenje regulativa, Građanska pravda i Krivična pravda. Svjetski projekat pravde (World Justice Project) mjeri razvoj vladavine prava u zemljama na osnovu prakse, iskustva i percepcije opšte javnosti i znanja pravnih stručnjaka. Po osnovu stručnosti i dosadašnjeg rada na unaprjeđenju vladavine prava, Svjetski projekat pravde (WJP) izabrao je predsjednika Udruženja pravnika Crne Gore prof. dr Branislava Radulovića kao stučnog konsultanta za Crnu Goru za izvještaj iz 2024. godinu, koje ova organizacija sprovodi u više od 142 države svijeta. Crna Gora do 2023. godinu nije bila obuhvaćena Izvještajem o indeksu vladavine prava kada je po prvi put rangirana na 57 poziciji. U 2024 godini poboljšala je rezultat u vladavini prava i zauzela 56. mjesto i ukupan indeks za Crnu Goru za ovu godinu je 0,57.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241025121016_5b4ddabff845cf695207c31b6a3f88883ced4dbe98af653a8a95494e142e4713.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241025121016_5b4ddabff845cf695207c31b6a3f88883ced4dbe98af653a8a95494e142e4713" data-rendition-name="original" width="1841" height="610" loading="lazy" alt="WJP"> </figure>  U pojedinačnim kategorijama, Crna Gora je najgore rangirana u “Sprovođenju regulative”, gdje zauzima 83. mjesto u svijetu, sa indeksom 0,47. U kategoriji “Ograničenja vladinih ovlašćenja” Crna Gora je na 63. mjestu sa indeksom 0,55, a u kategoriji “Odsustvo korupcije” na 62. mjestu sa indeksom 0,49.&nbsp; U kategoriji “Otvorena vlada” je na 58. mjestu (indeks 0,55), a u kategoriji “Osnovna prava” na 40. poziciji (indeks 0,67). U kategoriji “Red i bezbjednost” Crna Gora je na 37. mjestu (indeks 0,82), “Građanska pravda” na 66 (0,53), a u kategoriji “Krivična Pravda” na 60 poziciji (indeks 0,48).  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241025121016_1c60985e195585caf4cec104e081ecb712d2fa529f4536ee3ea2c1d8579783cb.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241025121016_1c60985e195585caf4cec104e081ecb712d2fa529f4536ee3ea2c1d8579783cb" data-rendition-name="original" width="1760" height="666" loading="lazy" alt="WJP"> </figure>  Od država regiona, kada je ukupni indeks u pitanju, najbolje je rangirana Slovenija koja zauzima 27. mjesto, zatim Hrvatska na 45. Od Crne Gore slabiji indeks ima Kosovo (58. mjesto), Sjeverna Makedonija (67), Bosna i Hercegovina (71) i Srbija (94). Indeks WJP pokazuje da su širom svijeta zakonodavna tijela, pravosuđe i civilno društvo, uključujući medije “izgubili sposobnost da obuzdaju izvršnu vlast”. Takođe se navodi da je između 2016. i 2024. godine, indeks koji mjeri osnovna prava pao u 81 odsto zemalja i da su se autoritarni trendovi u 2024. proširili. Crna Gora nije među 63 odsto država u kojima su osnovna prava pala u protekloj godini. Svjetski projekat pravde (WJP), sa sjedištem u Vašingtonu, osnovao Willian H. Neukom kao predsjednik Američke advokatske komore (ABA) 2008. godine uz podršku 21 strateškog partnera, i predstavlja nezavisnu, multidisciplinarnu organizaciju koja ima za cilj da unaprijedi znanje, podigne svijest kod javnosti o značaju vladavine prava i s tim u vezi, sprovodi aktivnosti za unaprjeđenje vladavine prava širom svijeta.&nbsp;

Blagi napredak Crne Gore u vladavini prava, ali 83. u svijetu u sprovođenju regulative

Opštinski odbor Demokratske partije socijalista (DPS) Tivat pozdravio je i podržao odluku Andrije Petkovića da podnese ostavku na mjesto potpredsjednika Opštine Tivat.
- Cijenimo Vašu posvećenost građanskim i evropskim vrijednostima, kao i principijelnost kojom vodite politiku - saopšteno je iz tivatskog DPS-a.
Te vrijednosti, kako kažu u toj partiji, veće su od bilo kakvih sitnih partikularnih interesa.
- Još jednom pozdravljamo to što promovišete novu kulturu u političkom životu. Nadamo se i radujemo saradnji kako bismo doprinijeli razvoju naše lokalne zajednice - zaključeno je u saopštenju.

DPS Tivat: Cijenimo posvećenost građanskim i evropskim vrijednostima koju je pokazao Petković

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici podnijelo je Osnovnom sudu u Podgorici optužnicu protiv P.L. i J.R. zbog krivičnog djela mučenje.
 Oni se sumnjiče da su to krivično djelo izvršili 30. i 31. decembra 2021. godine u Podgorici, na štetu J.M. i M.J.

Optužnica protiv Podgoričana zbog mučenja dvije osobe

Jedna osoba je podlegla povredama nakon saobraćajne nesreće koja se sinoć dogodila u mjestu Mateševo u Kolašinu - potvrđeno je Portalu ETV iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije.
Kako su precizirali, do saobraćajne nezgode u kojoj su učestvovala dva vozila, došlo je sinoć oko 21:20 sati.
Povrijeđeno je pet osoba, od kojih je jedna podlegla povredama.

Stradala jedna osoba u saobraćajnoj nesreći u Kolašinu

Službenica u Specijalnom državnom tužilaštvu Jovanka Krunić, koja je radila sve ekonomske analize u predmetimima organizovanog kriminala i korupcije, na saslušanju 4. oktobra pred specijalnim tužiocem Milošem Šoškićem, a u istrazi koja je vođena protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, ispričala je da se sjeća da je vidjela papir na kojem je pisalo da nekadašnji policajac Ljubo Milović ima - 40 miliona eura u kriptovalutama. Milović je nedostupan crnogorskim vlastima i njegovo ime je na više optužnica zbog krivičnih djela stvaranje kriminalne organizacije, neovlašćene proizvodnje i stavljanja u promet opojnih droga, krijumčarenja, nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materija.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015011016_5e899c0568e41d7f47c323a046aac9dc5feac91ebfc7eef44edf6ff1181e7516.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241015011016_5e899c0568e41d7f47c323a046aac9dc5feac91ebfc7eef44edf6ff1181e7516" data-rendition-name="original" width="760" height="631" loading="lazy" alt="Ljubo Milović, slika sa Skaj aplikacije"> </figure>  Tereti se da je radio za kavačku kriminalnu grupu i da je interese državne službe podredio mafijaškom klanu na čijem je čelu, prema evidencijama bezbjednosnih službi, Radoje Zvicer. TRANSAKCIJE I POSREDOVANJE&nbsp; Krunić je u svojstvu svjedokinje objasnila da joj je specijalni tužilac Zoran Vučinić dao odštampan dokument sa „Skaj“ aplikacije na kojoj se vidjelo da Milović posjeduje milione u kriptovalutama. -Na tom dokumentu, odnosno fotografiji, nigdje nije pisalo ime Ljuba Milovića, već mi je tužilac Vučinić rekao da se odnosi na njega –objasnila je Krunić. <blockquote>Katnić je nakon svjedočenja Krunić saopštio da je od partnerskih službi iz inostranstva dobio informaciju da ukrajinska banka koće da kupi jednu banku u Crnoj Gori a da u kupovini posreduje Ljubo Milović.</blockquote> Na pitanje Katnića, ona je navela da je od specijalnog tužioca Saše Čađenovića i šefa Specijalnog policijskog odjeljenja Dragana Radonjića dobila operativni podatak da Milović namjerava da kupi banku u Crnoj Gori. -Tu mi nije dat nalog da vršim bilo kakvu provjeru, već da se prate transakcije u smislu da li će zaista doći do kupovine banke. Iz same sadržine mog izvještaja se vidi da nijesam radila sveobuhvatnu analizu računa Ljuba Milovića, već sam sačinila izvještaj iz javno dostupnih izvora. Po nalogu tužioca Vučinića, provjerila &nbsp;sam sa kojeg računa su evidentirana novčana sredstva koja su prikazana u kripto valutama – rekla je svjedokinja Krunić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015011020_a551c46e4425ae0fa7f86ca70d55d86dae0584f0cf015a8b198aaa54ce12f066.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241015011020_a551c46e4425ae0fa7f86ca70d55d86dae0584f0cf015a8b198aaa54ce12f066" data-rendition-name="original" width="1000" height="555" loading="lazy" alt="Ilustracija: Euri "> </figure>  Katnić je nakon svjedočenja Krunić saopštio da je od partnerskih službi iz inostranstva dobio informaciju da ukrajinska banka koće da kupi jednu banku u Crnoj Gori a da u kupovini posreduje Ljubo Milović. -Ja te 2019. godine nijesam znao ko je Ljubo Milović. Sve ove podatke sam dobio na flešci. Miloviću je na račun leglo 10 do15 miliona eura, a možda i 20 miliona. Ovo Saša Čađenović nije znao, u to sam siguran i on Jovanki Krunić nije mogao dati flešku sa ovim podacima. Tu flešku sam joj dao ja, i u to sam siguran 99 posto, a jedan posto ostavljam mogućnost da joj je dao Dragan Radonjić. Do trgovine nije došlo i novac sa računa Ljuba Milovića je vraćen u matičnu banku. Za taj novac smo preko partnerskih službi utvrdili da se radi o legalnom novcu – ispričao je Katnić. Bivši glavni specijalni tužilac je ponovio da se on nije saglasio sa odlukom tužioca Čađenovića da ne preduzima gonjenje protiv službenika policije Petra Lazovća i Ljuba Milovića, već je naglasio da je tu odluku - on (Katnić) sam donio. -Meni je Saša Čađenović rekao: „Šefe ja mislim da ovdje predmet treba riješiti službenom zabilješkom, ali Vi odlučite“ i ja sam na osnovu njegovog nacrta odluke i onoga što sam vidio u izjavama Dragana Radonjića i viskopozicioniranog službenika policije Milorada Žižića i u predmetima koji su formirani na osnovu informacija Petra Lazovića, a posebno predmete cetinjske i budvanske grupe Kavčana odlučio da predmet treba da se riješi službenom zabilješkom – ispričao je Katnić. On je između ostalog naveo da je službenu zabilješku potpisao u srijedu ili četvrtak a da je nije ni gledao, kao što nije gledao ni zahtjev za međunarodnu pravnu pomoć koji je potpisao. <blockquote>Krunić je na pitanje Katnića, navela da je od specijalnog tužioca Saše Čađenovića i šefa Specijalnog policijskog odjeljenja Dragana Radonjića dobila operativni podatak da Milović namjerava da kupi banku u Crnoj Gori.</blockquote> Nakon toga je, prema riječima Katnića, Čađenović u poneđeljak došao kod njega i saopštio mu da bi saslušao Milovića u svojstvu građanina na sve okolnosti koje se pominju u nekad zaštićenoj skaj aplikaciji. Bivši glavni specijalni tužilac je predočio da je od prijatelja koji je radio u BIA-i dobio podatke o Miloviću, ali da ih nikom nije saopštio jer se radilo o strogo tajnim podacima koje je čuvao za sebe. Siguran je da Čađenoviću nije saopštio informacije koje je dobio o Miloviću, dok ostavlja mogućnost da je o tome upoznao Radonjića. BIA I TAJNE VEZE -Ljubo Milović je na aerodromu Beograd sačekivan od posebnog, tajnog odjeljenja BIA, tajno je vožen blindiranim zatamnjenim vozilom, tamo je boravio u tajnim prostorijama i sa njima je išao u tajne lokale. Moj prijatelj koji mi je prenio ove informacije vjerovao je da se radi o ruskom oficiru koji priprema terorizam. Takođe, sam uz Ljuba Milovića imao osobu koja mu je bila bliska i koja je trebalo da bude svjedok saradnik. Dakle, kao i u drugim predmetima tako i u ovom sam radio na tome da ta osoba postane svjedok saradnik – ispričao je Katnić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015011016_3ebf67ce6cc074bdc94f96e8039b0627a1d0efe734ae971a3e0b90c5ff3e7854.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241015011016_3ebf67ce6cc074bdc94f96e8039b0627a1d0efe734ae971a3e0b90c5ff3e7854" data-rendition-name="original" width="656" height="655" loading="lazy" alt="Logo BIA "> </figure>  Iz tih razloga, kako je objasnio, u poneđeljak - kada je tužilac Čađenović rekao da bi uzeo izjavu od Milovića – glavni specijalni tužilac Katnić mu je rekao da stane sa tim iz razloga koje je naveo, te i da će ga obavijestiti kada će prema njemu biti potrebno da se preduzmu „radnje“. Pritvoreni Katnić je ponovio da ta svoja saznanja o Miloviću nije predočio Čađenoviću. On je istakao da bi predmet Ljuba Milovića realizovao da nije 17. februara nasilno razriješen sa funkcije glavnog specijalnog tužioca a u prilog toj tezi je naveo da je već došao do osobe koja bi bila svjedok saradnik u tom postupku. Protiv Katnića i Lazovića je specijalni državni tužilac Miloš Šoškić u petak, dva dana prije isteka pritvora dugog šest mjeseci, podnio optužni akt koji ih tereti za stvaranje kriminalne organizacije, zloupotrebu službenog položaja, nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija. Optužnicom Lazoviću se na teret stavlja i pranje novca. &nbsp;Viši sud je prihvatio prijedlog tužioca Šoškića pa je Katniću pritvor produžen zbog opasnosti od bjekstva i ponavljanja krivičnog djela, a Lazoviću zbog opasnosti od bjekstva i naročito „teškog izvršenja krivičnog djela“. &nbsp;Svjedočenje Katnića o Ljubu Miloviću izgleda nije bilo interesantno za specijalnog tužioca Šoškića, kao ni neka druga svjedočenja, naročito o vezama pojedinih novinara sa vrhom Specijalnog državnog tužilaštva o kojima će Portal ETV izvijestiti uskoro.&nbsp; &nbsp;

KATNIĆ: Ljubo Milović imao veze sa agentima BIA u Beogradu, bio posrednik za kupovinu banke u Crnoj Gori

Razgovori o postizbornom savezu za formiranje vlasti u Podgorici počeli su u utorak između predstavnika pokreta ,,Za bolju Podgoricu“ Jakova Milatovića i koalicije ,,Za budućnost Podgorice“ Andrije Mandića, saznaje Portal ETV od više izvora iz obje koalicije.&nbsp; Oni napominju da ,,za sada nema konačnog dogovora, ali da se razgovori odvijaju uz obostrano uvažavanje“. &nbsp; Kao dokaz da se odmaklo u pregovorima sagovornici Portala ETV i Televizije E ističu činjenicu da je juče, nakon mjeseci odgađanja, predsjednik države Milatović uputio je skupštinskom Odboru za međunarodne odnose i iseljenike na mišljenje prijedlog da Nebojša Đoković bude ambasador Crne Gore u Srbiji. &nbsp; Đoković je kandidat za crnogorskog diplomatskog predstavnika sa partijske kvote Mandićeve Nove srpske demokratije (NSD) i bez diplomatskog je iskustva: bio je član Odbora direktora Aerodroma Crne Gore, a radio je i kao ekonomski savjetnik Udruženja banaka Crne Gore... <blockquote>-Ništa vam ne mogu reći tim povodom - kratko je odgovorila Jelena Borovinić Bojović na telefonski upit Televizije E.</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024101716104_2b40d9066e507622473d774558a589484f81bdce4f0741beec1f374a1b9a7e85.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024101716104_2b40d9066e507622473d774558a589484f81bdce4f0741beec1f374a1b9a7e85" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Jelena Borovinić Bojović"> </figure>  Prema informacijama naših izvora, Milatović je kao neformalni čelnik grupacije ,,Za bolju Podgoricu“ koju, osim Ure Dritana Abazovića, čine ,,otcijepljeni“ funkcioneri PES-a, tražio od Mandića, kao lidera parlamentarne većine, da se ,,otvore vrata“ za ljude iz Milatovićeve grupacije u državnim institucijama.&nbsp; Na inicijativu Milatovića razmatralo se i novo rješenje za čelnika Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), jer sadašnji direktor Boris Bato Milić nije izabran ni sa ,,kvote“ NSD-a, niti je blizak političkoj grupaciji predsjednika države. Milićev &nbsp;odlazak zahtijeva i lider Ure Dritan Abazović, koalicioni saveznik predsjednika države, koji bi da u ANB, na čelnu poziciju postavi svog bliskog prijatelja iz Ulcinja Artana Kurtija, kojeg je sam Abazović instalirao u ANB kao generalnog inspektora.&nbsp; Međutim, povratak Kurtija u ANB nije za Milatovića, a ni Mandića poželjna opcija, pa će ta funkcija biti dio konačnog dila.&nbsp; Prema informacijama Portala ETV, u sklopu šireg dogovora razmatralo se i da Milatovićeva koalicija podrži izbor Jelene Borovinić Bojović, kandidatkinje Mandićeve koalicije, za novu gradonačelnicu Podgorice. Isti izvori tvrde da Milatović nije imao zamjerki, već je istakao da se u kampanji Borovinić Bojović ,,ponašala dostojanstveno i bez agresivnih napada na protiv kandidate“. U Mandićevom političkom savezu su Milatovićeve konstatacije protumačili kao načelno prihvatanje i korak približavanja konačnom dogovoru.&nbsp; <blockquote>Kao dokaz da se odmaklo u pregovorima sagovornici Portala ETV i Televizije E ističu činjenicu da je juče, nakon mjeseci odgađanja, predsjednik države Milatović uputio je skupštinskom Odboru za međunarodne odnose i iseljenike na mišljenje prijedlog da Nebojša Đoković bude ambasador Crne Gore u Srbiji. &nbsp;</blockquote> Ipak, do postizborne koalicije još je daleko, jer se već sada može zaključiti da će Spajivev PES, ali i Abazovićeva Ura imati ozbiljne rezerve da ovakva kadrovska rješenja budu uslov za potpisivanje postizbornog saveza.&nbsp; U cilju da dobije zvaničnu potvrdu nezvaničnih informacija Televizija i Portal ETV su mejlom poslali pitanja na adresu predsjednika države Jakova Milatovića i Nađe Ljljanić, članice pokreta ,,Za bolju Podgoricu“. &nbsp; -Ništa vam ne mogu reći tim povodom - ljubazno je i kratko odgovorila dr Jelena Borovinić Bojović na telefonski upit Televizije E.&nbsp; &nbsp; &nbsp;

Da li je Milatovićev prijedlog Đokovića za ambasadora u Beogradu dokaz da teku pregovori sa Mandićem o vlasti u Podgorici?

Osnovno državno tužilaštvo nije odgovorilo na pitanje M portala ko je od tužilaca 2021. godine zadužio predmet Kt. Br 593/18, koji se odnosi Nikolu Vujotića, odnosno krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja, za koje je osumnjičen 2018. godine. Vujotić je od tada u bjekstvu, za njim je bila raspisana potjernica, a o njegovom slučaju su preko SKY ECC aplikacije razgovarali početkom marta 2021. njegov brat Milan Vujotić, jedan od čelnih ljudi kavačkog klana i blizak prijatelj vođe te kriminalne organizacije Radoja Zvicera, i policajac Goran Stojanović, osumnjičen za saradnju sa ovim klanom.&nbsp;
<a href="https://mportal.me/sky-ecc/milan-vujotic---imam-jednog-u-osnovno-tuzilastvo--hoce-da-pomogne--castim-ga-ponekad-" target="_blank">Prepiske Vujotića i Stojanovića u kojima razgovaraju o tome na koji način da, kako sami kažu, njihov prijatelj, tužilac iz ODT,</a> zaduži predmet i oslobodi Nikolu Vujotića krivice u dogovoru sa sudijom koji je ranije vodio predmet,<a href="https://mportal.me/sky-ecc/milan-vujotic---obavezno-direktno-mejl-vukasu-radonjicu-i-onda-ce-on-poci-da-uzme-predmet-da-trazi-da-ga-zaduzi-" target="_blank"> M portal je objavio prekjuče i juče.&nbsp;</a>
Iz prepiske Milana Vujotića i Gorana Stojanovića se jasno vidi da je riječ o tadašnjem tužiocu u ODT, a danas specijalnom državnom tužiocu Vukasu Radonjiću. Vujotić u prepisci sa svojim bratom Nikolom navodi njegovo ime, a Stojanović Vujotiću šalje fotografije na kojima je zajedno sa Radonjićem, ali i drugim policajcima koji su kasnije osumnjičeni za saradnju sa kavačkim kriminalnim klanom.&nbsp;
Upravo zbog tih fotografija i SKY ECC prepiski Stojanovića, Vukasa Radonjića su kolege tužioci saslušali 07. avgusta 2023. godine u svojstvu svjedoka, u okviru istrage koja je vođena u procesu protiv Mila Božovića, Ljuba Milovića i njihove grupe.&nbsp;
U svom svjedočkom iskazu, aktuelni portparol i specijalni državni tužilac Radonjić potvrdio je da je on 2021. godine zadužio predmet Kt. Br 593/18 protiv Nikole Vujotića. Njegov iskaz se poklapa sa onim što su Milan Vujotić i Goran Stojanović pisali u SKY ECC aplikaciji, ali Radonjić tvrdi da je do toga došlo u redovnoj proceduri.&nbsp;
Tokom svjedočkog iskaza, Radonjić je sve objasnio ovako:&nbsp;
"Krajem 2020. godine ili početkom 2021. godine Goran Stojanović mu je rekao da ima određeno lice koje mu je značajno jer mu dostavlja bitne informacije, a koje lice ima predmet u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, te da bi bilo dobro da se predmet aktivira jer je to lice u bjekstvu i ne može da uđe u Cmu Goru zbog raspisane potjernice, a da bi bilo puno korisnije da je u Cmoj Gori, ovo imajući u vidu sadržinu njihovog odnosa. Pojasnio je i da isti nije tražio ništa da mu se pomogne, već samo da se završi postupak kako bi se povukla potjernica, te da ga je on savjetovao da se njegov branilac obrati ili na službeni mail ODT Podgorica ili na njegov mail budući da je PR tužilaštva ili običnom poštom sa nekom vrstom urgencije.&nbsp;
Dalje je naveo i da se sjeća da 10 do 15 dana nije stizalo ništa, a nakon toga je na svoj službeni mail dobio urgenciju od čini mu se advokata Miljanića, a koji mail je zaveo, dobio predmet od pisarnice i pošao kod tadašnjeg rukovodioca Nikole Boričića. Objasnio je da je tadašnjeg rukovodioca upoznao sa predmetom i konstatovali su da je predmet do tada vodila koleginica Ana Radović koja je napredovala, da se predmet odnosi na dva lica Vidmar Miloša i Vujotić Nikolu i da se ovom Vujotiću stavljaju na teret dva krivična djela nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija i to jedno zajedno sa Vidmarom čiji je predmet eksplozivna naprava, dok je DNK Vujotića pronađen na GPS trakeru koji nije njen integralni dio i drugo koje se odnosi na 17 metaka pronađenih u nekom stanu u Podgorici.&nbsp;
Takođe je naveo i da se tada sa rukovodiocem dogovorio da predmet treba u redovnoj raspodjeli dodijeliti nekom tužiocu, a na kraju radnog dana ili sjutradan donijeli su mu baš ovaj predmet kako bi on nastavio postupanje. Svih ovih detalja se sjeća jer je u ovom dijelu predmeta koji se odnosi na eksplozivnu napravu Osnovni sud dva puta obustavljao postupak, a Viši sud ukidao to rješenje što mu je bilo zanimljivo u tom trenutku, a osim toga vidio je u spisima da je Osnovni sud razdvojio postupak u odnosu na Vidmara koji je pravosnažno osuden za ovu napravu, a da se postupak protiv Vujotića nije završio jer nije dostupan. Pojasnio je i da je lice Vujotić Nikola ovo lice za koje se Stojanović interesovao, te da je on Stojanovića povratno informisao o stanju u predmetu, tačnije o početnom stanju, a koj se nakon toga više nije interesovao za taj predmet.&nbsp;
Dalje je dodao da je prije završnih riječi koliko se sjeća, odustao od krivičnog gonjenja za jedno krivično djelo, jer je predložio Vidmara za svjedoka u ovom dijelu, koji je pojasnio da sa Vujotićem nikada nije konstruisao eksplozivnu napravu pa po njemu DNK na GPS trakeru nije bio dovoljan za osuđujuću presudu, dok je u drugom dijelu za ovih 17 metaka predložio da se na glavnom pretresu pročita izreka presude gdje je Nikola Vujotić prethodno osuđen za isto krivično djelo gdje je posjedovao oružje istog kalibra kao ovih 17 metaka te i predložio kaznu koja je prihvaćena i isti je osuđen na 6 mjeseci zatvora“, piše u zapisniku sa saslušanja u koji je M portal imao uvid.&nbsp;
Upravo tako je, na osnovu poruka iz SKY ECC aplikacije između Stojanovića i Vujotića, i planirano da se predmet Nikole Vujotića okonča.&nbsp;
Međutim, iz zapisnika se ne vidi da li je Radonjić govorio o Milanu Vujotiću, niti da li su ga kolege tužioci uopšte pitali za veze sa njim, s obzirom na to da u SKY ECC komunikacijama Gorana Stojanovića sa Milanom Vujotićem postoje poruke u kojima se prenose pozdravi do Radonjića Vujotiću i obratno, kao i ostali detalji poput Vujotićeve poruke „Imam jednog u osnovno tužilaštvo, hoće da pomogne, častim ga ponekad“ i slično.&nbsp;
Takođe, uočlljivo je da u zapisniku o saslušanju svjedoka Radonjić pominje ime svoje koleginice tužiteljke koja je prije njega vodila slučaj, ali ne i ime sudije Rada Ćetkovića koji je sudio u tom postupku, a za kojeg pripadnici kavačkog klana u SKY ECC razgovorima tvrde da je Radonjićev drug i da će u saradnji njih dvojice slučaj biti završen. Iz zapisnika nije jasno da li su ga kolege tužioci uopšte išta pitali u vezi sa tim ili su jednostavno preskočili temu.&nbsp;
U svom iskazu Radonjić je potvrdio da poznaje Stojanovića i opširno je govorio o tome kako se njihovo prijateljstvo razvijalo od 2017. ili 2018. godine, ko je sve bio sa njima u društvu kada bi izlazili, da mu je Stojanović pomagao prilikom selidbe, koga je sve od ostalih osumnjičenih upoznao preko Stojanovića, itd.&nbsp;
On je kazao i da je sa Stojanovićem često razmjenjivao službene informacije, a naročito nakon trenutka kada je on prešao na radno mjesto inspektora u Stanici kriminalstičke policije u Danilovgradu.&nbsp;
„Nadalje je dodao i da se sjeća da ga je Goran Stojanović prvog pozvao nakon što je na dužnosti upucao jedno lice na Koniku koje je nakon toga preminulo i koje se prezivalo Škrijelj, da mu ispriča događaj i da ga savjetuje šta da radi, u smislu da nešto ne propusti. Budući da je Goran Stojanović u CB Podgorica radio na potragama, istoga je često znao zvati da postupi po njegovim nalozima ili da obezbijedi da postupi po njegovim nalozima i naredbama za prinduno dovođenje ili da se raspita za određena lica koja su predmet interesovanja u predmetima Osnovnog državnog tužilaštva tokom dežurstva.&nbsp;
Takođe, naveo je i da je sem ovog, u granicama službene komunikacije sa Goranom Stojanovićem, razgovaro i o još nekim predmetima i to ne samo sa Goranom Stojanovićem, već i sa većim brojem kolega iz policije i državnog tužilaštva. Dalje, kada je upitan ko se nalazi na slici od 2.3.2021.godine koju navodno Goran Stojanović (289E27) šalje NN licu, ovaj svjedok je pojasnio da se na istoj nalaze on i Goran Stojanović i ista je nastala u hotelu „Union". Naveo je da se sjeća da je Goran došao naknadno i neplanirano jer je u trenerci, a da ne zna ko je slikao, te da je događaj organizovan da bi se njegova tadašnja djevojka, a sada supruga, upoznala sa nekim od njegovih drugova i sjeća se da je baš ova slika dijeljena u grupi koju su činili on i pet njegovih drugova na aplikaciji „Whats app", pa je zaključio da je tako Goran Stojanović došao do nje jer je očigledno nije slikao. Pojasnio je i da su u ovoj grupi bili on, braća Šofranac, Goran Stojanović, Tihomir Adžić i lice Davor Jaćimović. Objasnio je i da na slici od 2.3.2021.godine koju navodno Goran Stojanović (289E27) šalje NN licu, ista je nastala u sali za sastanke hotela „Union" i isto je slikao Goran Stojanović, tačno zna po mjestu gdje je sjedio i sa slike zaključuje da pojma nije imao da ga neko fotografiše, misli da su se okupili kako bi gledali prvenstvo u rukometu, a u toj sali su imali običaj da se okupljaju posle radnog vremena, a lice koje se nalazi iza njega je Davor Jaćimović“, stoji u zapisniku sa saslušanja svjedoka Vukasa Radonjića.
On je tada naveo da od svih lica u odnosu na koja se sprovodi istraga o švercu droge dobro poznaje Gorana Stojanovića i Ivana Stamatovića, dok površno poznaje Tihomira Adžića, a Milan Popović i Darko Knežević su mu poznati kao policijski službenici u okrviru obavljanja tužilačke funkcije.
M portal će narednih dana objaviti i ostale detalje iz zapisnika o saslušanju svjedoka Vukasa Radonjića.&nbsp;

Izborna Skupština COK-a danas iza zatvorenih vrata bira novog predsjednika

Tagovi

Lukšić: Podizanje zidova između vlasti i opozicije otežava integracije

Blagi napredak Crne Gore u vladavini prava, ali 83. u svijetu u sprovođenju regulative

DPS Tivat: Cijenimo posvećenost građanskim i evropskim vrijednostima koju je pokazao Petković

Optužnica protiv Podgoričana zbog mučenja dvije osobe

PRATITE TVe UŽIVO