Crnogorski olimpijski komitet (COK) i Sportska komisija COK-a, uz podršku Međunarodnog olimpijskog komiteta (MOK) i Evropskih olimpijskih komiteta (EOK), organizovali su prvi Crnogorski sportski forum – nacionalni skup posvećen unapređenju položaja sportista i izgradnji modernog, efikasnog sportskog sistema u Crnoj Gori.
Forum je otvoren obraćanjima predsjednika COK-a Dušana Simonovića, ministra sporta i mladih Dragoslava Šćekića i predsjednika Sportske komisije COK-a Milivoja Dukića, uz video-poruku predsjednice Sportske komisije MOK-a Eme Terho.
Predsjednik Simonović poručio je da sport mora biti jasno prepoznat kao društvena i državna vrijednost:
– Sport je škola života i ogledalo društva. Na uspjesima naših sportista gradimo povjerenje da zajedničkim radom možemo stvarati bolje uslove za buduće generacije.
Ministar Šćekić naglasio je da država ima posebnu odgovornost prema sportistima i njihovom razvoju:
– Ovaj forum pokazuje da Crna Gora ima znanje, kapacitet i volju da sportistima obezbijedi sistem koji ih podržava na svakom koraku – od razvoja karijere do zaštite njihovih prava.
Predsjednik Sportske komisije i četvorostruki olimpijac Milivoj Dukić istakao je da sportisti moraju imati aktivnu ulogu u kreiranju sportskih politika:
– Ovaj forum je nastao da pokažemo da želimo da budemo dio rješenja. Jer samo kada sportisti imaju glas – sport ima budućnost.
Prvi Crnogorski sportski forum označio je početak kontinuirane platforme za dijalog institucija, sportskih saveza i sportista, sa ciljem izgradnje održivog i modernog sportskog sistema Crne Gore.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

COK organizovao prvi Crnogorski sportski forum: Sportistima mora biti obezbijeđeno veće učešće i snažnija podrška sistema

Crnogorski olimpijski komitet je najoštrije osudio događaj o kojem su izvijestili mediji, a u kojem je trener osumnjičen za neprikladno dodirivanje dvije maloljetne osobe.
Kako su naveli, to predstavlja teško kršenje svih etičkih, profesionalnih i zakonskih načela na kojima počiva sport, naročito kada su u pitanju djeca i mladi.
- Treneri nijesu samo instruktori, već i prva linija zaštite, podrške i povjerenja. Roditelji, institucije i društvo očekuju da oni budu primjer, oslonac i zaštitnici djece, a ne počinioci interpersonalnog nasilja. Ovaj slučaj je poražavajući i duboko uznemirujući jer narušava osjećaj sigurnosti, reputaciju i integritet crnogorskog sporta - kaže se u saopštenju.
Iz COK-a su pozvali nadležne institucije da temeljno istraže sve okolnosti događaja. Kako su istakli iz krovne organizacije crnogorskog sporta ovo mora da bude upozorenje cijelom sportskom sistemu da povjerenje nikada ne smije biti zloupotrijebljeno.
- Pozivamo nadležne institucije da što hitnije i najtemeljnije istraže sve okolnosti ovog slučaja i preduzmu odgovarajuće mjere. Sve sportske organizacije i klubovi imaju moralnu i zakonsku obavezu da preduzmu sve neophodne korake kako bi zaštitili sve, a pogotovu djecu i mlade sportiste. Ovaj događaj mora biti upozorenje cijelom sportskom sistemu da povjerenje nikada ne smije biti zloupotrijebljeno. Naš sport mora da ostane prostor u kojem se gradi karakter, povjerenje i sigurnost, a ne prostor u kojem se ti ideali ruše - zaključuje se u saopštenju koje potpisuje predsjednik COK-a Dušan Simonović.

COK: Treneri treba da su prva linija povjerenja, a ne počinioci interpersonalnog nasilja

U Podgorici je danas održana prva redovna sjednica Skupštine Crnogorskog olimpijskog komiteta (COK), uz prisustvo predstavnika nacionalnih sportskih saveza, članova Upravnog odbora, sportskih autoriteta i zvanica. Sjednicom je predsjedavao predsjednik COK-a Dušan Simonović, a članovi Radnog predsjedništva bili su Ljiljana Vučević i Đuro Marić.
Na samom početku, Skupština je potvrdila status Bokserskog saveza Crne Gore (BSCG) kao punopravnog člana COK-a, nakon što je Savez ispunio sve formalne i programske kriterijume, uključujući pristupanje relevantnoj međunarodnoj bokserskoj asocijaciji.
Saradnja u borbi protiv dopinga
Skupštini se obratio i Mihael Čepić, direktor Nacionalne antidoping organizacije Austrije i predsjednik Centralnoevropske antidoping organizacije (CEADO). On je govorio o obavezama sportista i organizacija u borbi protiv dopinga i pohvalio saradnju sa Komisijom za antidoping Crne Gore, koju predvodi Neda Ojdanić.
- Njihova stručna i otvorena saradnja sa međunarodnim partnerima predstavlja snažan doprinos razvoju nacionalnog antidoping sistema - istakao je Čepić.
Direktorka Ojdanić takođe se obratila prisutnima, predstavljajući prve uvide iz ove oblasti, kao i dobre prakse i brzu integraciju Crne Gore u ključne međunarodne antidoping aktivnosti.
Usvojeni ključni dokumenti
Skupština je jednoglasno usvojila novi Poslovnik o radu, koji predviđa i mogućnost održavanja elektronskih sjednica i online glasanja u hitnim situacijama. Usvojen je i Finansijski izvještaj za 2024. godinu, koji je dobio pozitivno mišljenje nezavisnog revizora i Nadzornog odbora, bez primjedbi.
Predstavljen je i Finansijski plan za 2025. godinu, prema kojem će oko 57% ukupnog budžeta biti usmjereno na direktnu i indirektnu podršku sportistima, trenerima i sportskim organizacijama – uključujući pripreme, razvojne programe, edukacije, stipendije i učešće na međunarodnim takmičenjima.
- Plan za 2025. donosi balans između ulaganja u vrhunski sport i izgradnju temelja – mladih, trenera, zdravlja sportista i fer uslova za sve. Nema jakog olimpijskog pokreta bez jakih institucija i sigurnosti za one koji nas predstavljaju - poručio je Simonović.
Podrška novim članicama i dalji strateški razvoj
Skupština je jednoglasno usvojila novi Pravilnik o radu Arbitražnog tijela COK-a, koji precizno definiše nadležnosti i procedure u skladu sa međunarodnim standardima. Takođe, u članstvo COK-a primljeni su:
Biciklistički savez Crne Gore
Triatlon savez Crne Gore
Golf savez Crne Gore
Muay Thai savez Crne Gore
Simonović je čestitao novim članicama i naglasio važnost njihove integracije:
- Uvođenjem novih članova pokazujemo da rastemo, da podržavamo ozbiljan rad i širimo olimpijsku porodicu. Današnja sjednica potvrđuje da COK ostaje odgovorna i transparentna organizacija, strateški usmjerena ka jačanju sportskog sistema - kazao je on.
Izvještaji i pripreme za EYOF
Na sjednici su razmatrani i usvojeni izvještaji o nastupima na Zimskom EYOF-u u Gruziji, Igrama malih zemalja Evrope u Andori, te pripreme za Ljetnji EYOF u Skoplju. Skupština je jasno konstatovala da je izvještaj o Olimpijskim igrama u Parizu već bio prezentovan i razmatran na prethodnoj sjednici, čime su, kako je navedeno, ispunjene sve procedure.
Skupština, koja sada broji 54 člana nakon verifikacije BSCG-a, zaključila je da je fokus u narednom periodu jačanje zajedničke odgovornosti, kontinuiteta i profesionalizma u sportskom sektoru.
- Sport zahtijeva ozbiljnost, kontinuiran rad i posvećenost svih aktera. Moramo biti usmjereni ka budućnosti i jačanju uslova za sve naše sportiste - zaključeno je na kraju sjednice.

Održana I redovna sjednica Skupštine COK-a: Fokus na transparentnosti, razvoju i podršci sportistima

Igre malih zemalja Evrope (IMZE) važne su za sportiste i sportistkinje iz malih država jer predstavljaju rijetku i dragocjenu priliku da osjete duh i veličinu međunarodnog multisportskog takmičenja, kazao je predsjednik Crnogorskog olimpijskog komiteta (COK) Dušan Simonović.
On je, govoreći o predstojećim Igrama u Andori od 26. maja do 1. juna, naglasio da je to platforma na kojoj crnogorski sportisti mogu da se takmiče sa ponosom, steknu iskustvo i pokažu svoj talenat na visokom nivou, često kao korak ka još većim međunarodnim scenama.
Simonović je kazao da će Crnu Goru u Andori predstavljati 66 sportista koji će se takmičiti u deset različitih sportova.
- To su atletika, košarka, džudo, karate, plivanje, ritmička gimnastika, ragbi sedam, streljaštvo, stoni tenis i tenis. Ta raznovrsnost odražava rastuću snagu i širinu našeg sportskog sistema, a posebno smo ponosni što će mnogi od tih sportista upravo u Andori imati svoj međunarodni debi. Za svakog od njih, to će biti dragocjeno iskustvo, ne samo u takmičarskom, već i u ličnom smislu - rekao je Simonović u izjavi dostavljenoj agenciji MINA.
Prema njegovim riječima, učešćem na Igrama u Andori, Crna Gora želi da promoviše osnovne vrijednosti koje nas povezuju, kao što su poštovanje, prijateljstvo, solidarnost, podrška i saradnja.
- Predstojeće Igre nijesu samo borba za medalje, one su prilika za izgradnju mostova među državama, slavljenje različitosti i osnaživanje sportista da svoju zemlju predstavljaju sa dostojanstvom i ponosom. Za nas, to je praznik zajedničkog duha i međusobnog razumijevanja među malim državama - rekao je Simonović.
Podsjećajući na IMZE koje su 2019. održane u Crnoj Gori, on je istakao da je to i dalje najveće multisportsko takmičenje koje je ikada organizovano u Crnoj Gori i da je njihovo nasljeđe i danas živo.
- To iskustvo duboko je promijenilo naš pristup. Kroz uspješnu organizaciju tog događaja, iz prve ruke smo uvidjeli kolika je moć sporta, ne samo u sportskom smislu, već i u kulturnom i ekonomskom. Ojačali smo svoje kapacitete, produbili regionalne veze i potvrdili da sport može biti pokretač razvoja, identiteta i međunarodne saradnje - rekao je Simonović.
On je istakao da ne sumnja da će Andora biti sjajan domaćin.
- Nadam se da će naši sportisti, kao i svi ostali učesnici, osjetiti toplinu, gostoprimstvo i prijateljstvo koje postoji među malim državama Evrope. Ove Igre nude jedinstveno iskustvo i imaju posebnu vrijednost. One nas podsjećaju da se veličina u sportu ne mjeri brojem stanovnika, već duhom, jedinstvom i međusobnim poštovanjem - rekao je Simonović.
On je crnogorskim sportistima koji se pripremaju za Igre u Andori poručio da budu ponosni na svaki korak koji su napravili da bi osigurali nastup na tom takmičenju.
- Nositi boje Crne Gore nije samo čast, već i odgovornost da se takmičite srcem i pošteno. Vjerujte u sebe, bodrite jedni druge i uživajte u svakom trenutku. Te Igre su slavlje onoga što vi jeste, ne samo kao sportisti, već i kao uzori generacijama koje dolaze - zaključio je Simonović.

Crna Gora sa 66 sportista na Igrama u Andori

Upravni odbor Crnogorskog olimpijskog komiteta održao je drugu sjednicu ove godine, na kojoj su usvojeni ključni izvještaji i strateški dokument, saopšteno je iz COK-a.
Donijete su važne odluke o učešću crnogorskih sportista na međunarodnim takmičenjima, unaprjeđenju sportskog sistema i finansijskoj podršci nacionalnim savezima.
Iz COK-a su kazali da je na sjednici usvojen Plan Crnogorskog olimpijskog komiteta za 2025. godinu, koji definiše ključne ciljeve i prioritete u razvoju crnogorskog sporta, s naglaskom na međunarodnu konkurentnost i podršku sportistima.
- Na početku jučerašnje sjednice usvojen je izvještaj o nastupu Crne Gore na Evropskom &nbsp;olimpijskom festivalu mladih (EYOF) u Bakurianiju. Crnogorsku delegaciju predvodila je mlada skijašica Danijela Medenica, koja je nastupila u alpskom skijanju- navode iz COK-a.
Paralelno s analizom prethodnog nastupa, Upravni odbor je razmatrao i pripreme za Igre malih zemalja Evrope (IMZE) u Andori 2025. godine.&nbsp;
- Usvojen je izvještaj o dosadašnjim aktivnostima, a za šefa misije imenovan je Ivan Bošković, dok je Ivan Ječmenica predložen za članstvo u Tehničkoj komisiji IMZE- navodi se u saopštenju.
Upravni odbor je razmatrao Pravilnik o vrstama i disciplinama sportova, koji će biti finalizovan nakon dostavljanja potrebnih podataka od Streljačkog saveza i Vaterpolo i plivačkog saveza.&nbsp;
- Takođe, usvojen je Pravilnik o kategorizaciji sportova za period 2025-2027. godine, sa ispravljenim tehničkim greškama i uvaženim komentarima Ministarstva sporta i mladih, čime se dodatno precizira sistem kategorizacije sportova- zaključuje se u saopštenju.

COK: Usvojen plan rada za 2025. godinu i definisani načini podrške sportistima

Crnogorski olimpijski komitet (COK) danas je, u svečanom ambijentu Vile Gorica, organizovao tradicionalnu ceremoniju dodjele priznanja najboljim sportistima, sportistkinjama i nacionalnim selekcijama Crne Gore za 2024. godine, saopšteno je iz ove institucije.
Ceremoniju je otvorio predsjednik Crnogorskog olimpijskog komiteta, Dušan Simonović, koji je naglasio značaj sporta za društvo i budućnost Crne Gore.
- Ovaj događaj je mnogo više od formalnog čina. On je priznanje rada, truda i odricanja koje stoji iza svakog uspjeha. Svaki uspjeh naših sportista, rezultat hiljada sati treninga, nebrojenih prepreka koje su savladali i volje da daju najbolje od sebe – ne samo radi sopstvenog uspjeha, već i želje da na najbolji način predstave svoju zemlju. Njihova odricanja i trud nijesu samo dio njihovih, već i svakodnevica njihovih trenera, porodica i cijelih timova podrške. Bez zajedništva i timskog rada, nema ni dobrih rezultata- kazao je Simonović.
On se posebno zahvalio sportistima i istakao važnost ulaganja u sportsku infrastrukturu i podršku mladim talentima.
- Naš cilj je da stvorimo uslove u kojima će svaki mladi sportista imati priliku da razvije svoj potencijal. Ulaganjem u sportsku infrastrukturu i sistem podrške, gradimo temelj za generacije koje dolaze. Sport nije samo takmičenje, već i platforma za izgradnju boljeg društva (…) Ovo nije zadatak jednog pojedinca ili jedne organizacije. Ovo je zajedničko putovanje. Vizija sporta je da ne samo stvara šampione i šampionke, već i gradi bolje ljude i snažnije zajednice- istakao je predsjednik COK-a. 
Svečanosti dodjele priznanja prisustvovali su i Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić.
- Zato kada izađete na borilište ili stanete na pobjedničko postolje, ogrnuti bojama crnogorske zastave, znajte da vaša borba, medalja nije samo vaša, već i svih onih koji u vama vide uzore i koji vas srcem i s ponosom prate- poručio je crnogorskim sportistkinjama i sportistima Predsjednik Milatović.
On je takođe pozvao donosioce odluka da nastave sa ulaganjima u sport, u sportsku infrastrukturu, da pruže još snažniju podršku crnogorskim sportskim talentima, kako bi mladi imali bolje i pristupačnije uslove da razvijaju svoje vještine i ostvaruju vrhunske rezultate.
Ministar sporta i mladih, gospodin Dragoslav Šćekić istakao je namjeru Ministarstva na čijem je čelu da zajedno sa zainteresovanom sportskom javnošću radi na državnoj strategiji razvoja sporta, kao i na Zakonu o sportu.
- Iskoristiću ovu priliku da snažno iskažem namjeru da uložimo još veće napore u realizaciji planova izgradnje sportske infrastrukture u našoj zemlji. Jer crnogorskim sportistima trebaju igrališta, borilišta, dvorane, bazeni... nama treba olimpijska kuća, kao dom svih nas koji smo u sportu i vezani za sport. Treba nam atletski stadion i nećemo štedjeti napore da ga u dogledno vrijeme i izgradimo, a treba nam i Muzej sporta u koji imamo šta da smjestimo iz naše sportske istorije. Ovo možemo samo slogom i razumijevanjem. Stručnim radom i dobrom infrastrukturom možemo pomoći našoj mladosti da se bavi sportom, da lakše donosi odluke i ostaje da kod kuće gradi sportsku i životnu budućnost. Slogom, kakvu baštine dvije krovne sportske organizacije Crne Gore, Ministarstvo sporta i mladih i Crnogorski olimpijski komitet, stručnim radom naših sportskih pedagoga, a u uslovima koje smo dužni da obezbijedimo. Ministarstvo sporta i mladih ne žali sredstva a ni ljudske kapacitete da potrebe sportista i sportskih kolektiva što bolje razumije i izađe im u susret- izjavio je ministar Šćekić.
Najveće priznanje godine, nagrada za najboljeg sportistu Crne Gore u 2024. godini, pripalo je jedriličaru Milivoju Dukiću. Ovaj izvanredni sportista ne samo da je ostvario četvrto uzastopno učešće na Olimpijskim igrama, i bio prvi kvalifikovani sportista na ovogodišnjem izdanju Igara, već je i pokazao izvanrednu predanost i sportski duh. Dukić je u Parizu ostvario najbolji plasman crnogorskog jedriličara do sada, što ga čini jednim od najvažnijih ambasadora crnogorskog sporta na međunarodnoj sceni, prenijeli su iz COK-a.
- Milivoj Dukić je primjer kako se rad i posvećenost isplate. Njegov rezultat u jedrenju, sportu koji zahtijeva fizičku snagu, mentalnu izdržljivost i nevjerovatnu strategiju, inspiracija je za sve nas. Milivoj nije samo naš najbolji sportista ove godine, već i simbol nade i motivacije za sve mlade sportiste u Crnoj Gori- kazao je predsjednik COK-a Dušan Simonović nakon uručenja nagrade.
Uz Dukića, na svečanosti su nagrađeni i drugi istaknuti sportisti i sportistkinje. Ženska rukometna reprezentacija Crne Gore, popularne „Lavice“, proglašena je najboljom ženskom nacionalnom selekcijom, dok je vaterpolo reprezentacija osvojila priznanje za najbolju mušku nacionalnu selekciju, zahvaljujući kontinuiranim nastupima na najprestižnijim svjetskim takmičenjima.
Priznanja za najbolje mlade sportistkinje dobile su rukometašica Jelena Vukčević, koja je svojim igrama u juniorskoj i seniorskoj konkurenciji osvojila srca navijača, te karatistkinja Jovana Damjanović, evropska juniorska šampionka i osvajačica bronzane medalje na Svjetskom prvenstvu. 
Priznanje za najbolje mlade sportiste dobili su vaterpolista Srđan Janović, za svoje uspjehe na Evropskom i Svjetskom juniorskom prvenstvu, kao i kik-bokser Viktor Dukić, koji je tokom 2024. godine osvojio svjetsku titulu i niz zlatnih medalja.
Za sportski podvig godine nagrađen je bokser Tomislav Đinović, koji je osvojio bronzanu medalju na Evropskom prvenstvu u Beogradu, prvu seniorsku nakon 24 godine za crnogorski muški boks.

Dukić sportista godine, Đinoviću nagrada za sportski podvig godine, ''Lavice'' najbolja ženska, ''Ajkule'' najbolja muška nacionalna selekcija

Crnogorski sportisti su naši najbolji ambasadori u svijetu. Zato kada izađete na borilište ili stanete na pobjedničko postolje, ogrnuti bojama crnogorske zastave, znajte da vaša borba, medalja nije samo vaša, već i svih onih koji u vama vide uzore i koji vas srcem i s ponosom prate, rekao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na svečanosti proglašenja najboljih sportista i nacionalnih selekcija Crne Gore u 2024. godini u organizaciji Crnogorskog olimpijskog komiteta.
Tom prilikom, on je kazao da svečanost kada proslavljamo ostvarene vrhunske sportske rezultate u godini za nama, osim što je prilika da odamo priznanje najboljima, prilika je da se podsjetimo koliko su sport i sportski uspjesi važan dio našeg društva, jer naša država, iako mala, u svijetu je prepoznata kao veliki rasadnik sportskih talenata.
- Sport je mnogo više od igre, a upravo vi, dragi sportisti to najbolje znate. On je simbol ljudske snage, duha i težnje ka savršenstvu. Na sportskom terenu nema prečica, nema olakšica. Svaka pobjeda, svaki rekord i svaka medalja rezultat su neumornog rada, discipline i upornosti. Sportisti nas uče kako se nositi s izazovima, kako ustati nakon pada i teških momenata, ali i kako uporno težiti cilju koji se ponekad čini nemogućim - kazao je Milatović.
Istakao je da iza svakog uspjeha stoje dani i godine treninga, odricanja i požrtvovanja, te da znoj, bol i umor koje su sportisti osjetili na putu do uspjeha odraz su njihove snage i volje, bez čega svi ovi rezultati ne bi bili mogući. 
- Vaši uspjesi dokaz su da trud uvijek pronađe put do nagrade i vаše zalaganje je potvrda da svaki napor ima smisao i da je svaki san ostvariv ako se dovoljno vjeruje i radi na njemu. Upravo su sportisti naši najbolji ambasadori u svijetu. Zato kada izađete na borilište ili stanete na pobjedničko postolje, ogrnuti bojama crnogorske zastave, znajte da vaša borba, medalja nije samo vaša, već i svih onih koji u vama vide uzore i koji vas srcem i s ponosom prate - rekao je Milatović.
U svom obraćanju osvrnuo se i na one čiji se rad, kako je kazao, često ne vidi, ali su neizostavan dio svakog uspjeha.
- To su vaši treneri, porodice, prijatelji, kao i sportski savezi i institucije. Njihova podrška, vjerovanje u vas i neprestano ohrabrivanje sastavni su dio ovih dostignuća. Ovo je i njihov trenutak, jer je svaki vaš korak ka pobjedi bio praćen njihovom ljubavlju i brigom - naveo je Milatović.
Poručio je da u momentima dok slavimo uspjehe i najbolje u godini za nama, ne smijemo zaboraviti da je svaka godina prilika za nove izazove.
- Zato, sa ovog mjesta pozivam donosioce odluka, da nastave sa ulaganjima u sport, u sportsku infrastrukturu, da pruže još snažniju podršku crnogorskim sportskim talentima, kako bi mladi imali bolje i pristupačnije uslove da razvijaju svoje vještine i ostvaruju vrhunske rezultate, donoseći radost svima nama. Na kraju, dragi sportisti, neka vam ova priznanja budu podstrek na putu uspjeha, da nastavite još hrabrije, posvećenije i odlučnije da se borite i znajte da ćemo vas mi pratiti, bodriti i vjerovati u vas - zaključio je predsjednik Milatović.

Milatović na svečanosti COK-a: Crnogorski sportisti naši najbolji ambasadori

Na zajedničku inicijativu, juče je u prostorijama Crnogorskog olimpijskog komiteta održan sastanak između predsjednika Crnogorskog olimpijskog komiteta Dušana Simonovića i vršioca dužnosti direktora Uprave za igre na sreću Spasoja Papića na kojem je dogovorena saradnja te dvije institucije kroz zajedničke aktivnosti usmjerene na zaštitu maloljetnika, promociju zdravih stilova života i podizanje svijesti o štetnim posljedicama kockanja.&nbsp;
Ova saradnja biće, kako su poručili u saopštenju, formalizovana potpisivanjem sporazuma početkom naredne godine.
Predsjednik Crnogorskog olimpijskog komiteta Dušan Simonović izrazio je zadovoljstvo povodom buduće saradnje. 

- Drago mi je što smo danas postigli dogovor koji će omogućiti realizaciju konkretnih aktivnosti usmjerenih na zaštitu mladih generacija. Sport kao ključni segment društva ima potencijal da usmjerava mlade ka zdravim navikama, a saradnja sa Upravom za igre na sreću dodatno će osnažiti našu misiju - istakao je Simonović.&nbsp;
Papić je na to dodao važnost zajedničkog djelovanja.
- Uz zahvalnost predsjedniku Simonoviću, istakao bih da ovaj sastanak predstavlja početak jedne izuzetno značajne saradnje. Uprava za igre na sreću posvećena je odgovornom djelovanju, a kroz ovaj sporazum želimo dodatno podići svijest o negativnim posljedicama kockanja, posebno među maloljetnicima. Udruženi sa Crnogorskim olimpijskim komitetom, imamo priliku da kroz edukativne panele i kampanje doprinesemo razvoju zdravog društva - rekao je on.&nbsp;
Sagovornici su izrazili zadovoljstvo zbog inicijative i saglasili se da je zaštita maloljetnika prioritet od nacionalnog značaja.&nbsp;
Planirane aktivnosti, kako su naglasili u saopštenju, uključivaće organizaciju edukativnih panela u školama, javne kampanje o štetnosti kockanja, kao i promociju sporta kao zdravog izbora za mlade.&nbsp;
- Ovako definisana saradnja daje dodatni podsticaj da zajedničkim snagama radimo na kreiranju boljeg društva za buduće generacije - zaključili su sagovornici.
Zvanično potpisivanje sporazuma biće definisano odmah početkom naredne godine, a predstavnici obje institucije poručili su da se raduju uspješnoj realizaciji dogovorenih aktivnosti i jačanju partnerstva u narednom periodu.

Dogovorena saradnja COK-a i Uprave za igre na sreću

Međunarodna obuka u vezi sa programom olimpijskog obrazovanja omogućila je učesnicima da dodatno razviju svoje vještine i osnaže implementaciju programa olimpijskog obrazovanja u svojim državama, saopšeno je iz Crnogorskog olimpijskog komiteta (COK). 
 
Krovnu asocijaciju crnogorskog sporta u litvanskom 
Birštonasu predstavljala je zamjenica generalnog sekretara Maja Peković. 
 
Obuku je organizovao Litvanski nacionalni olimpijski komitet, uz podršku Olimpijske solidarnosti i Erasmus+ programa Evropske unije, a učestvovali su predstavnici Albanije, Njemačke, Azerbejdžana, Češke, Slovačke, Slovenije, Grčke, Mađarske, Italije, Letonije, Litvanije, Malte, Crne Gore, Portugala, Ujedinjenog Kraljevstva, Srbije i Turske. 
 
Učesnici nauke imali su priliku da unaprijede znanje o sportu i fizičkoj aktivnosti kao obrazovnim alatima. 
 
Fokus obuke bio je na metodologijama obrazovanja o vrijednostima, principima neformalnog obrazovanja, razvoju kompetencija 21. vijeka kroz olimpijsko obrazovanje i na razumijevanju psiholoških i socioloških karakteristika djece i mladih u savremenom društvu. 
 
Saopšteno je da je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore dalo podršku inicijativi COK-a za implementaciju OVEP programa u osnovnim školama. 
 
Zavod za školstvo predložio je da se taj program realizuje kroz otvoreni dio postojećih predmetnih programa – Fizičko vaspitanje i Sport za sportiste. 
 
"Takav pristup omogućava uključivanje olimpijskih vrijednosti u obrazovni sistem, unaprjeđujući svijest učenika o značaju sporta, zdravog načina života i univerzalnih vrijednosti koje sport promoviše", stoni u saopštenju. 
 
Navodi se da COK nastavlja da aktivno doprinosi promociji olimpijskih vrijednosti i obrazovanja, sa ciljem da sport i fizička aktivnost budu snažni alati za razvoj društva.

Podrška implementaciji programa olimpijskog obrazovanja

Predsjednik Crnogorskog olimpijskog komiteta (COK) Dušan Simonović vršiće tu funkciju i naredne četiri godine, odlučeno je na Izbornoj skupštini COK-a, kojoj je od 49 članova prisustvovalo 43, kao i počasni članovi COK-a.
Kako je saopšteno nakon održane sjednice, prisustvovalo je 35 od 36 članova Skupštine COK-a koji imaju pravo da učestvuju u glasanju za predsjednika COK-a, čime se ostvario kvorum potreban za održavanje sjednice i donošenje odluka.
Za reizbor Dušana Simonovića glasalo je 23 od 35 prisutnih članova Skupštine. Za protivkandidata, Katarinu Bulatović, inače direktoricu COK-a glasalo je 12 članova Skupštine.
- Dušan Simonović je predsjednik Crnogorskog olimpijskog komiteta (COK) u naredne četiri godine – odlučila je Skupština COK-a, ogromnom većinom glasova - saopšteno je iz COK-a.
Nakon izbora, Simović je rekao da Crnogorski olimpijski komitet ostaje i ubuduće nacionalna olimpijska sportska ogranizacija, posvećena isključivo i samo afirmaciji sporta.
- Tu misiju u narednom periodu ispunjavaćemo još intenzivnije, predanije i uz još jaču artikulaciju želje da COK ostane upravo crnogorska krovna sportska organizacija i da nikada niko ne bude u prilici da ugrozi takvu našu orjentaciju - rekao je on.
Reizbor, kako kaže, ne doživljava samo kao priznanje za dosadašnji rad, već priliku "da zajedno s našim sportistima, klubovima i savezima nastavimo da gradimo još jaču i uspješniju olimpijsku porodicu Crne Gore".
- Pred nama su novi izazovi, ali vjerujem da zajedničkim radom, posvećenošću i zalaganjem možemo postići velike stvari na međunarodnoj sceni. Naša zemlja ima ogroman sportski potencijal, a moja misija ostaje nepromijenjena – stvaranje najboljih uslova za razvoj sportista, jačanje infrastrukture i promocija olimpijskih vrijednosti koje nas sve povezuju. Afirmacija, ne samo našeg sporta, već i Crne Gore kao države. Hvala svima koji su dio ovog putovanja, i raduje me što ćemo zajedno nastaviti da pišemo nove stranice crnogorskog sportskog uspjeha - poručio je Simonović.
Simonoviću je ovo šesti mandat a prvi put je za predsjednika COK-a izabran 28. maja 2003. godine, nakon čega je modernizovao uslove rada COK-a, realizovao niz projekata koji su imali za cilj popularizaciju ideje olimpizma na našim prostorima, ali i uveo Crnogorski olimpijski komitet u punopravno članstvo u Međunarodnom olimpijskom komitetu.
Članove Skupštine sa pravom da učestvuju u glasanju za predsjednika čine po dva predstavnika iz saveza olimpijskih sportova, četiri predstavnika kandiduje Klub crnogorskih olimpijaca, a dva Sportska komisija.
Izborna Skupština održana je u Univerzitetskom sportsko-kulturnom centru. Prethodno je za novi mandat Simonovića kandidovalo osam, a Bulatović tri nacionalna sportska saveza.
Nakon izbora predsjednika, pristupilo se izboru članova Upravnog i Nadzornog odbora COK-a. Predsjednik Simonović je predložio sastave oba odbora, koje su članovi Skupštine prihvatili glasanjem.
&nbsp;

Simonović na čelu COK-a i naredne četiri godine: "Gradimo još jaču olimpijsku porodicu"

Najlakši put Crne Gore do Evropske unije (EU) je da premijer Milojko Spajić vodi Vladu i nakon izbora 2027. godine, a da Demokratska partija socijalista (DPS) ostane u opoziciji, smatra šef Kluba poslanika Pokreta Evropa sad (PES) Vasilije Čarapić.
Predsjednik poslaničkog kluba DPS-a Andrija Nikolić ocijenio je ranije da su male šanse da Crna Gora zatvori sva pregovaračka poglavlja do kraja naredne godine, ukoliko aktuelna Vlada opstane&nbsp;
Čarapić je u reagovanju objavljenom na mreži Iks naveo da je DPS preuzeo narativ koji je začeo “nezavisni” civilni sektor.
- A to je da će ulazak Crne Gore u EU 2028. godine sačekati novu Vladu koja se mora birati iz razloga što su izbori 2027. godine. Fantastična teza koja je potpuno tačna - kazao je Čarapić.&nbsp;
Takođe je, kako je naveo, tačno da će aktuelna Vlada i većina zatvoriti sva poglavlja sa EU do kraja 2026. godine.
- Doduše, ne zahvaljujući čudima, nego vrijednom radu - dodao je Čarapić.&nbsp;
Prema njegovim riječima, ono što Nikolić izbjegava da kaže je da će upravo onaj ko zatvori pregovore biti onaj u koga se najviše vjeruje.
- Što znači da je najlakši put do EU da Milojko Spajić vodi Vladu Crne Gore i nakon izbora 2027. godine, a da se DPS i dalje zakuje za opozicione klupe - precizirao je Čarapić.&nbsp;
On je kazao da je vrlo lako nacrtati optimalni scenario za narednih pet godina.
- I vrlo mi je drago što je u toj slici PES i dalje na vrhu, a DPS i dalje na dnu (što vide i njihovi članovi, počev od poslanika) - dodao je Čarapić.

Čarapić: Najlakši put do EU je da Spajić vodi Vladu i nakon izbora 2027.

Čega se pametan stidi to je osnov za busanje u prsa junačka nominalnom ministru finansija i utunjenom Ministarstvu finansija u vezi sa javnim dugom - kazala je ekonomska analitičarka Mila Kasalica za Televiziju E.
Javni dug Crne Gore manji od grčkog, italijanskog, francuskog, španskog. Ovako se Ministarstvo finansija pohvalilo podacima da je ukupan javni dug Crne Gore na kraju septembra iznosio 4,76 milijardi eura, odnosno 58,59 odsto bruto domaćeg proizvoda, odnosno da je bio u granicama mastrihtskih kriterijuma, prema kojima ne smije da bude veći od 60 odsto BDP-a.
Kasalica za našu informativnu emisiju "24 sata" kaže da nije Crna Gora bolja ni u formi ni u suštini oko podataka u vezi sa javnim dugom ni od Grčke, ni od Italije, ni od Francuske, ni od Španije.&nbsp;
- Nedavna inormacija Ministarstva finansija ne dobacuje do manipulacije, već predstavlja neki nedostojni instagramski tviter ili tviteraški post na Instagramu - rekla je Kasalica.
Takva vrsta informacije je, prema njenim riječima, u službi je prikrivanja upozorenja na račun javnog duga koje crnogorske vlasti dobijaju sa domaćih i stranih adresa.
- Treba da se sakrije činjenica da su zadnjih tri do pet mjeseci i Državna revizorska institucija i Međunarodni monetarni fond i sve evaluacije Evropske komisije tražile da se poštuje Zakon o fiskalnom budžetu i fiskalnoj odgovornosti, da se poštuju limiti koji su setovani i da se u vezi sa javnim finansijama ponašamo odgovorno. To, nažalost, 44. Vlada ne umije čak ni na nivou tviteraškog posta - ističe Kasalica.
Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša smatra da je informacija Ministarstva Vladino PR skretanje pažnje.
- U nedjelji kad se Vlada zadužila 450 miliona eura + 50 miliona eura od državnih obveznica namijenjenih građanima afirmiše se informacija o stanju duga na kraju septembra. U 2025. godini Vlada se zadužila preko 1,3 milijarde eura. U sljedećoj godini planirano potencijalno zaduženje do 3,2 milijarde eura. Podsjećam da će prema projekcijama Vlade javni dug na kraju 2028. biti šest milijardi eura (50 odsto veći nego prije pet i po godina). Da ne pričamo o strukturi BDP-a (njegovoj razvojnoj komponenti) i manipulativnom poredjenju dug/BDP sa zemljama EU - naveo je Mugoša na mreži Iks (X).
Evropska komisija je u posljednjem Izvještaju ocijenila da je budžet Crne Gore pod teretom javnog duga, te da će biti potrebne dodatne mjere kako bi se javni dug stabilizovao ispod 60 odsto BDP-a, imajući u vidu visoke mandatorne troškove te fiskalnu dinamiku koja je dodatno oslabljena smanjenjem doprinosa za PIO.&nbsp;
Za unapređenje tržišne ekonomije potrebno je, kako su ukazali, ograničiti javnu potrošnju i uz poštovanje fiskalnih pravila, povećati prihode.
Prilog novinarke TV E Marine Ilić.

Kasalica: Čega se pametan stidi to je osnov za busanje u prsa junačka nominalnom ministru finansija

U najpoznatijem muzeju na svijetu, Luvru, dogodio se novi incident nakon smjele pljačke dragulja koja je otkrila bezbjednosne propuste.
Otkriveno je da je prošlog mjeseca curenje vode oštetilo stotine knjiga u odjeljenju za egipatske starine u ovom pariškom muzeju, što je ukazalo na nove probleme u održavanju najposjećenijeg muzeja na svijetu.
Prema veb stranici La Tribune de l'Art, pogođeno je oko 400 rijetkih knjiga zbog lošeg stanja cijevi, dok odjel već godinama traži sredstva za zaštitu kolekcije.
Zamjenik administratora Luvra Fransis Stajnbok rekao je za BFM TV da je curenje zahvatilo jednu od tri prostorije biblioteke i da su oštećena djela uglavnom ona koja koriste egiptolozi, dok dragocjene knjige nisu pogođene.
Popravke su planirane za septembar 2026. godine.
Ovaj incident dolazi samo nekoliko sedmica nakon velike pljačke dragulja u muzeju u oktobru, kada su četvorica provalnika ukrala dragulje vrijedne 102 miliona dolara, otkrivajući ozbiljne bezbjednosne propuste.
Iako je nekoliko osoba uhapšeno u toku istrage o čuvenoj pljački, nakit još nije pronađen.
U novembru su strukturne slabosti dovele i do djelimičnog zatvaranja galerije s grčkim vazama.

Novi incident u Luvru: Oštećeno oko 400 rijetkih knjiga, otkriveni i novi propusti u muzeju

Četiri petine budžeta odnosi se na finansiranje rashoda koji su obavezni da se plate - funkcionisanje javne uprave, penzije, plate, zdravstvo, dok je za učešće kapitalnih izdataka predviđeno 10 odsto, što znači da 10 odsto ukupno projektovanog budžeta predstavlja razvojnu komponentu. S obzirom na ovakav odnos između ovih stavki u budžetu ne možemo govoriti o razvojnom budžetu - ocijenio je u informativnoj emisji "24 sata" na Televiziji E istraživač u Institutu za strateške studije i projekcije Milika Mirković.
Komentarišući budžet za iduću godinu, vrijedan 3,78 milijardi eura, navodi da, kada se pogleda struktura, može se vidjeti da se na tekuću potrošnju izdvaja 80 odsto, odnosno za zarade zaposlenih blizu 35 odsto, socijalna davanja oko 30 odsto i slično.
- Uzimajuću projektovane prihode i rashode vidimo da je projektovan i deficit, što znači da država planira da potroši više nego što može da prikupi kroz poreze i druge prihode - kazao je Mirković.
Govoreći o javnom dugu Crne Gore, ukazao je na to da je na kraju trećeg kvartala smanjen u odnosu na drugi kvartal i to zbog otplate dugova, kao i zbog toga što nije bilo zaduživanja u toku trećeg kvartala.&nbsp;
- Od septembra do danas javni dug se izmijenio, odnosno prije nekoliko dana povećan je za 450 miliona eura, a prethodno za 50 miliona, tako da će na kraju četvrtvog kvartala procenat javnog duga biti izmijenjen - rekao je Mirković.
Komentarišući povećanje javnog duga za 500 miliona eura smatra da je jasno da se država više oslanja na dug kao osnovni mehanizam održavanja budžetske stabilnosti.
- Zaduživanje nije sporno samo po sebi, ali je indikativno da se koristi u trenutki kad se obavezni rashodi poput zarada, penzija i zdravstva dostigli nivo koji ne može da se finansira shodno ekonomskim aktivnostima, odnosno iz sopstvenih izvora - istakao je Mirković.
Naredne godine je, kako dodaje, potencijalno zaduživanje više od tri milijarde.
- Ne radi se o jednokratnoj cifri, nego se nastavlja trend da se razlika između prihoda i rashoda finansira kroz kredite i takav budžet, koji funkcioniše na novim zaduživanjima, ne znači da dug više nije razvojna komponenta, već je sistem za održavanje i finansiranje potrošnje, što vuče za sobom određen fiskalne rizike - ocijenio je Mirković.
Govoreći o planiranim projektima, odnosno što je realizovano ranije, kaže da je u prvih devet mjeseci nivo izvršenja 95 odsto plana, prošle godine bilo je veće od plana, a 2023. znatno niže.&nbsp;
- Podaci pokazuju oscilaciju u realizaciji kapitalnih izdataka. Pored same liste kapitalnih projekata i infrastrukturnih projekata , važna je mogućnost realizacije. Godinama imamo da se projekti prebacuju i da se kapitalni budžet ne realizuje u potpunosti - naveo je Mirković.

Mirković: Ne možemo govoriti o razvojnom budžetu

Danima je trajala drama mladog ljekara, doktora u Opštoj bolnici u Pljevljima dr Kerima Halilovića hoće li mu direktor ove zdravstvene ustanove dr Saša Grbović dati dozvolu da otputuje na prestižnu edukaciju u Davosu u Švajcarskoj, uključilo se i Udruženje ortopeda i traumatologa, Sindikat doktora medicine i Ministarstvo zdravlja, kao i ministar dr Vojislav Šimun lično i uspjeli su da izdejstvuju da Halilović dobije, ne slobodne dane, već se Grbović umilostivo i juče mu odobrio odmor?! Dr Halilović jutros je otputovao u Davos, ali ovaj slučaj otvorio je ozbiljno pitanje samovolje čelnika institucija u našoj zemlji, potvrdio u kolikoj mjeri su progonu izloženi ljudi koji se usude da se bore za svoja prava, ali i opasnu praksu nekažnjivosti uslovljenu, nažalost, najčešće političkim trgovinama, moćnika koji se iživljavaju nad za njih nepodobnima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6" data-rendition-name="original" width="1440" height="992" loading="lazy" alt="Dr Kerim Halilović "><figcaption>Dr Kerim Halilović(Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Portal ETV još prije nekoliko dana uputio je pitanja ministru Šimunu, pored ostalih, hoće li dr Grbović snositi posljedice za svoje neprihvatljive postupke u slučaju dr Halilovića, ali nam nije odgovoreno. Logika aktuelnih vlastodržaca u Crnoj Gori je da kao noj zabiju glavu u pijesak i sačekaju da „oluja“ prođe. Bez osjećaja odgovornosti za javni interes i obaveze da saopšte građankama i građanima, koji ih plaćaju, informacije koje su od opšteg interesa. Odgovornost za slučaj dr Halilovića ove sedmice, pred skupštinskim odborom za zdravstvo, rad i socijalno staranje, zahtijevao je i dr Nermin Abdić koji je bio kategoričan da se radi o mobingu. - ...to je završeno. Imamo vrlo preciznu instrukciju kako postupiti u tom slučaju i to je dostavljeno. Obezbijedio sam ja lično zamjenu, u saradnji sa direktorom Opšte bolnice Bijelo Polje – kazao je Šimun, odgovarajući na pitanje Abdića. To je bio utorak, 2. decembar, međutim dr Halilović dozvolu od dr Grbovića dobio je tek juče, 5. decembra, dan pred put i to nakon druge pisane urgencije Ministartsva zdravlja?! - Odluka da mi ne dozvoli da idem na edukaciju je Grbovićeva odmazda. Skupljao sam pare da se prijavim za ovu edukaciju. To je najveći ortopedski institut na svijetu. Sve smjernice u ortopediji oni diktiraju. Još 20. oktobra sam mu tražio slobodne dane i on je odgovorio - ne može, iako mora da mi da slobodne dane za obuku. Odbio je i da mi dozvoli i da uzmem odmor – kazao je dr Halilović prije nekoliko dana za Portal ETV. A dr Abdić je zahtijevao od ministra Šimuna da „ispita“ slučaj dr Halilovića i poručio da će se, kao član Udruženja ortopeda i traumatologa Crne Gore, potruditi da on dobije epilog. - ... jer ako taj kolega nije u stanju da organizuje posao za četiri dana, a mi smo ga organizovali u mnogo težim vremenima za vrijeme korona krize, onda taj uvaženi kolega ne zavrjeđuje da bude direktor te institucije. Po meni je ovo klasični mobing – bio je kategoričan dr Abdić. Ministar Šimun sam je na Odboru saopštio da „zabrana edukacije zapošljenom predstavlja i izvjesno kršenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti“. Nažalost, uskratio nas je za odgovor da li će zbog toga čelnik pljevaljske bolnice i snositi bilo kakvu odgovornost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="Opšta bolnica u Pljevljima"><figcaption>Opšta bolnica u Pljevljima(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dr Abdić je na Odboru podsjetio ministra da je on taj koji je „na vrhu priramide zdravlja“, uz konstataciju da se mora znati „ko kosi, ko vodu nosi“. Šimun je, ovoga puta, istina u posljednjem trenutku, uspio da on bude „kozbaša“, ali ponašanje i poruke dr Grbovića, kao i činjenica da je reagovao tek nakon urgencija Ministarstva, ukazuju da direktor pljevaljske bolnice ne haje za autoritet institucije, a još manje na zakonske propise. Edukacija u Davosu, koju je dr Halilović, inače, sam platio, kotira se, kako je saopštilo i Ministarstvo zdravlja, visoko na ljestvici medicinskih obuka. Iz Ministarstva su saopštili da se „program AO Davos Course ubraja u edukacije od izuzetnog međunarodnog značaja za oblast ortopedije i traumatologije, te da znanja i kompetencije stečene na takvim programima predstavljaju direktnu korist za zdravstveni sistem Crne Gore“. Kurs u Davosu održava se od od 6. do 12. decembra.

Šimun bez komentara hoće li čelnik pljevaljske bolnice biti kažnjen

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Grupa građana koja protestuje na Kruševom ždrijelu saopštila je da će privremeno obustaviti proteste nakon što su u policiji potvrdili da Goran Jokić više nije načelnik RCB Centra. Poručili su da je njihova mala pobjeda tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese.
Više od deset mjeseci traje neprekidna i uporna borba građana Cetinja koji traže pravdu i istinu za sve stradale i ranjene u dva masovna zločina na Cetinju.
Na žalost, kako je grupa građana navela u saopštenju, institucijama sistema i najodgovornijima je trebalo deset mjeseci, nakon ćutanja i ignorantskog odnosa prema protestu, da sankcioniše samo jednu od karika u sistemu odgovornosti, odgovornoj za seriju propusta kada su ova dva zločina u pitanju.
Na drugoj strani, oni su, kako kažu, pokazali da upornost u duhu crnogorskog trajanja daje rezultate, te poručuju da neće stati na ovome.&nbsp;
- Vjerujemo da će sudske institucije i Ministarstvo pravde imati u vidu našu odlučnost i upornost, kao i težinu slučaja koji je pred njima i da neće dozvoliti naš povratak na Kruševo ždrijelo. Za razliku od onih kojima je bio cilj da ovaj grad izumre, mi smo za život, da život traje i bude najveća vrijednost i zato u prilog predstojećim, za nas bolnih, božićnih i novogodišnjih praznika privremeno obustavljamo protest,sa porukom, naša mala pobjeda je tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese - poručili su u saopštenju za javnost.
Zahvalili su se svima koji su im dali podršku, kako sa Cetinja tako i iz svakog crnogorskog grada, na bilo koji način, pa i onima koji su, kako kažu, izašli iz kolone zaustavljenih vozila i stali nekoliko minuta i dali riječ podrške.
- Značilo je. Zahvaljujemo se i onima koji su našem protestu dali početni inpuls, kad smo se kupilim u daleko većem broju. Posebnu zavalnost dugujemo pripadnicima MUP-a Crne Gore koji su na profesionalan i prije svega ljudski način vodili blokadu puta u cijelom trajanju - zaključili su u saopštenju.

Tag: cok