Crnogorski olimpijski komitet je najoštrije osudio događaj o kojem su izvijestili mediji, a u kojem je trener osumnjičen za neprikladno dodirivanje dvije maloljetne osobe.
Kako su naveli, to predstavlja teško kršenje svih etičkih, profesionalnih i zakonskih načela na kojima počiva sport, naročito kada su u pitanju djeca i mladi.
- Treneri nijesu samo instruktori, već i prva linija zaštite, podrške i povjerenja. Roditelji, institucije i društvo očekuju da oni budu primjer, oslonac i zaštitnici djece, a ne počinioci interpersonalnog nasilja. Ovaj slučaj je poražavajući i duboko uznemirujući jer narušava osjećaj sigurnosti, reputaciju i integritet crnogorskog sporta - kaže se u saopštenju.
Iz COK-a su pozvali nadležne institucije da temeljno istraže sve okolnosti događaja. Kako su istakli iz krovne organizacije crnogorskog sporta ovo mora da bude upozorenje cijelom sportskom sistemu da povjerenje nikada ne smije biti zloupotrijebljeno.
- Pozivamo nadležne institucije da što hitnije i najtemeljnije istraže sve okolnosti ovog slučaja i preduzmu odgovarajuće mjere. Sve sportske organizacije i klubovi imaju moralnu i zakonsku obavezu da preduzmu sve neophodne korake kako bi zaštitili sve, a pogotovu djecu i mlade sportiste. Ovaj događaj mora biti upozorenje cijelom sportskom sistemu da povjerenje nikada ne smije biti zloupotrijebljeno. Naš sport mora da ostane prostor u kojem se gradi karakter, povjerenje i sigurnost, a ne prostor u kojem se ti ideali ruše - zaključuje se u saopštenju koje potpisuje predsjednik COK-a Dušan Simonović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

COK: Treneri treba da su prva linija povjerenja, a ne počinioci interpersonalnog nasilja

U prisustvu zvanica iz kulturnog, umjetničkog, diplomatskog i medijskog života, u Podgorici je juče svečano otvoren Počasni konzulat Mongolije u Crnoj Gori, a domaćoj publici predstavljena je i prva Antologija savremenih mongolskih priča prevedena na crnogorski jezik.
Događaj je otvorio počasni konzul Mongolije u Crnoj Gori, gospodin Dušan Simonović, koji je istakao značaj kulturne razmjene između dvije prijateljske zemlje:
- U vremenu kada svijet sve više dijele jezik, geografija i nesporazumi, ovakvi susreti pokazuju koliko književnost može da povezuje. Saradnja između Mongolije i Crne Gore ne počinje danas, ali je ovim događajem dobila konkretan kulturni oblik koji će, uvjeren sam, imati trajnu vrijednost. Umjetnost i sport, kako vrijeme sve više pokazuje, su ono što nadilazi i politiku i granice.
Govoreći o značaju antologije, Simonović je dodao:
- Ova knjiga nije samo zbirka priča već prozor u dušu naroda koji živi u ogromnim prostranstvima, pod nebeskim svodom u kojem se svakodnevica i vječnost neprekidno dotiču. […] Ove priče govore o čovjeku, o svakodnevici, o starosti, snovima, ljubavi i oproštaju. […] Iako duboko ukorijenjene u mongolskoj tradiciji, one pripadaju svima nama – jer svi razumijemo tišinu tuge, ljepotu prvog pogleda i snagu oproštaja.
Među brojnim prisutnima bili su predstavnici kulturnih institucija, umjetnici, novinari, diplomate, sportisti, kao i akteri dosadašnje kulturne razmjene između Crne Gore i Mongolije.
Glumac Slobodan Marunović, koji je ranije nagrađen Grand Prix priznanjem na 7. Međunarodnom festivalu monodrame u Ulan Batoru, ovom prilikom je rekao:
ž Predstava je prevedena na mongolski jezik, snimljena i emitovana na nacionalnoj televiziji. Ovo priznanje ne doživljavam samo kao lični uspjeh, već kao nagradu kulturnoj saradnji. Od danas, po prvi put imamo priliku da se upoznamo sa mongolskom književnošću zahvaljujući prevodu na naš jezik, i nadam se da će i mongolska publika u budućnosti imati pristup crnogorskoj literaturi.
O svojim iskustvima iz Mongolije govorio je novinar Edin Krnić, koji je proveo sedam sedmica u toj zemlji, boraveći među nomadskim zajednicama i stvarajući dokumentarne reportaže koje su emitovane na nacionalnom servisu Crne Gore.
- Mongolija je zemlja tišine, širine i dostojanstva. U svakom susretu sa njenim ljudima osjećao sam se dobrodošlo, jer njihovo gostoprimstvo nije stvar bontona, već način života, duboko ukorijenjen u filozofiji postojanja na vjetrovitim prostranstvima. Snimajući reportaže, dijeleći čaj i tišinu sa nomadskim porodicama, naučio sam da su najdublje priče često neizgovorene.
Krnić je svoje reportaže preveo na engleski jezik i ustupio Ambasadi Mongolije i Ministarstvu vanjskih poslova te zemlje, kao dokument svoje posvećenosti i poštovanja prema kulturi i narodu Mongolije.
Bobi Perović, dugogodišnji medijski radnik, izjavio je da su ga upravo Krnićeve reportaže inspirisale da se dublje upozna s mongolskom kulturomć
- O Mongoliji nijesam znao gotovo ništa. Ali reportaže koje je Edin pripremio za našu televiziju zainteresovale su me toliko da sam osjetio potrebu da saznam više o jeziku, ljudima, njihovim vrijednostima - kazao je Perović.
Događaju je prisustvovala i Milena Milačić, direktorica Direktorata za Afriku, Bliski Istok, Aziju, Pacifik i Australiju u Ministarstvu vanjskih poslova Crne Gore. Ona je najavila planiranu posjetu predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića Mongoliji naredne godine, kao i potpisivanje Memoranduma o saradnji između ministarstava vanjskih poslova dvije zemlje, koji bi trebalo da se realizuje na marginama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u septembru. Istakla je i da su u planu projekti u oblastima turizma, umjetnosti i sporta, uz nadu da će današnji događaj biti snažan podsticaj daljoj saradnji.
Poseban gost svečanosti bio je ambasador Mongolije u Austriji, akreditovan i za Crnu Goru, Nj.E. Cengeg Mijidorž (Tsengeg Mijiddorj), koji je izrazio zahvalnost na srdačnom prijemu i istakao da ovaj događaj predstavlja korak dalje u izgradnji kulturnih mostova između dvije zemlje.
Ambasador je ovom prilikom počasnom konzulu Dušanu Simonoviću uručio simbolično priznanje – repliku tradicionalnog zlatnog štapa gerega, istorijskog simbola iz doba Mongolskog Carstva, poznatog i kao paiza. Ovaj znak carske ovlasti nekada su nosili izaslanici Džingis-kana, a danas se dodjeljuje kao znak posebnog povjerenja, poštovanja i priznanja za doprinos razvoju bilateralnih odnosa.

U Podgorici predstavljena Antologija savremenih mongolskih priča i svečano otvoren Počasni konzulat Mongolije

Igre malih zemalja Evrope (IMZE) važne su za sportiste i sportistkinje iz malih država jer predstavljaju rijetku i dragocjenu priliku da osjete duh i veličinu međunarodnog multisportskog takmičenja, kazao je predsjednik Crnogorskog olimpijskog komiteta (COK) Dušan Simonović.
On je, govoreći o predstojećim Igrama u Andori od 26. maja do 1. juna, naglasio da je to platforma na kojoj crnogorski sportisti mogu da se takmiče sa ponosom, steknu iskustvo i pokažu svoj talenat na visokom nivou, često kao korak ka još većim međunarodnim scenama.
Simonović je kazao da će Crnu Goru u Andori predstavljati 66 sportista koji će se takmičiti u deset različitih sportova.
- To su atletika, košarka, džudo, karate, plivanje, ritmička gimnastika, ragbi sedam, streljaštvo, stoni tenis i tenis. Ta raznovrsnost odražava rastuću snagu i širinu našeg sportskog sistema, a posebno smo ponosni što će mnogi od tih sportista upravo u Andori imati svoj međunarodni debi. Za svakog od njih, to će biti dragocjeno iskustvo, ne samo u takmičarskom, već i u ličnom smislu - rekao je Simonović u izjavi dostavljenoj agenciji MINA.
Prema njegovim riječima, učešćem na Igrama u Andori, Crna Gora želi da promoviše osnovne vrijednosti koje nas povezuju, kao što su poštovanje, prijateljstvo, solidarnost, podrška i saradnja.
- Predstojeće Igre nijesu samo borba za medalje, one su prilika za izgradnju mostova među državama, slavljenje različitosti i osnaživanje sportista da svoju zemlju predstavljaju sa dostojanstvom i ponosom. Za nas, to je praznik zajedničkog duha i međusobnog razumijevanja među malim državama - rekao je Simonović.
Podsjećajući na IMZE koje su 2019. održane u Crnoj Gori, on je istakao da je to i dalje najveće multisportsko takmičenje koje je ikada organizovano u Crnoj Gori i da je njihovo nasljeđe i danas živo.
- To iskustvo duboko je promijenilo naš pristup. Kroz uspješnu organizaciju tog događaja, iz prve ruke smo uvidjeli kolika je moć sporta, ne samo u sportskom smislu, već i u kulturnom i ekonomskom. Ojačali smo svoje kapacitete, produbili regionalne veze i potvrdili da sport može biti pokretač razvoja, identiteta i međunarodne saradnje - rekao je Simonović.
On je istakao da ne sumnja da će Andora biti sjajan domaćin.
- Nadam se da će naši sportisti, kao i svi ostali učesnici, osjetiti toplinu, gostoprimstvo i prijateljstvo koje postoji među malim državama Evrope. Ove Igre nude jedinstveno iskustvo i imaju posebnu vrijednost. One nas podsjećaju da se veličina u sportu ne mjeri brojem stanovnika, već duhom, jedinstvom i međusobnim poštovanjem - rekao je Simonović.
On je crnogorskim sportistima koji se pripremaju za Igre u Andori poručio da budu ponosni na svaki korak koji su napravili da bi osigurali nastup na tom takmičenju.
- Nositi boje Crne Gore nije samo čast, već i odgovornost da se takmičite srcem i pošteno. Vjerujte u sebe, bodrite jedni druge i uživajte u svakom trenutku. Te Igre su slavlje onoga što vi jeste, ne samo kao sportisti, već i kao uzori generacijama koje dolaze - zaključio je Simonović.

Crna Gora sa 66 sportista na Igrama u Andori

Dobra saradnja Crnogorskog olimpijskog komiteta i Vaterpolo plivačkog saveza (VPS) ključna je u podršci sportistima u procesu kvalifikacija i pripremama za Olimpijske igre 2028. godine, saopšteno je nakon sastanka čelnika tih asocijacija.
Predsjednici Upravnog odbora i Skupštine Nikola Milić i Dejan Rađenović bili su gosti predsjednika krovne asocijacije crnogorskog sporta Dušana Simonovića.
Milić i Rađenović zahvalili su Simonoviću na lijepim riječima da vaterpolo ima posebno mjesto u sportskoj istoriji Crne Gore i da su ga uspjesi na evropskim, svjetskim i olimpijskim takmičenjima učinili simbolom crnogorske sportske izvrsnosti i ponosa.
U razgovoru sa predsjednikom Simonovićem, data je puna podrška inicijativi COK-a da se hitno formira Fond za razvoj sporta i nađe održiv model finansiranja sporta, kako bi se osigurala dugoročna podrška razvoju svih sportova u Crnoj Gori.
Predsjednik Milić na sastanku je istakao da VPS želi da pokrene inicijativu da se vaterpolo prepozna kao nacionalni sport.
- Smatram da vaterpolo zaslužuje da bude prepoznat kao nacionalni sport, nakon svih uspjeha koje su naše selekcije, seniorska i mlađe, postigle od 2006. godine - rekao je Milić.
On je podsjetio da je seniorski tim osvojio pet medalja na velikim takmičenjima – evropskim i svjetskim prvenstvima, tri zlata u Svjetskoj ligi, kao i na činjenicu da je vaterpolo reprezentacija jedina koja je izborila pet uzastopnih nastupa na Olimpijskim igrama.
- Mlađe selekcije su u minulom periodu donijele 11 medalja sa svjetskih i evropskih prvenstava - kazao je Milić.
On smatra da bi u novom Zakonu o sportu trebalo da se uvrsti kategorija "nacionalni sport", da se definišu kriterijumi koje je potrebno ispuniti da bi neki sport dobio to zvanje, ali i da se ostavi mogućnost da se takav status izgubi, ukoliko se ne bude dovoljno i dobro radilo, te ukoliko ne bude rezultata značajnog nivoa na najvećim takmičenjima.
Prema njegovim riječima, status nacionalnog sporta obezbijedio bi i značajnija finansijska sredstva za kontinuitet i dalji razvoj, kako bi se obradovali i olimpijskoj medalji, jedinoj koja nam nedostaje, a koja nam je tri puta bila tako blizu”.
- Smatram da bi mogućnost sticanja statusa nacionalnog sporta trebalo da bude cilj i težnja svih naših nacionalnih saveza, da im bude motiv da rade najbolje što mogu kako bi rezultatima na najvećim takmičenjima došli to tog nivoa. Sigurni smo, takođe, da u Crnoj Gori ima nacionalnih saveza i selekcija, koji bi na osnovu velikih uspjeha apsolutno mogli da se uključe u priču i inicijativu za dobijanja tog statusa - zaključio je Milić.

Milić: Vaterpolu status nacionalnog sporta

Danas je u prostorijama Crnogorskog olimpijskog komiteta (COK) potpisan Memorandum o saradnji između COK-a i Crnogorskog društva za borbu protiv raka (CDPR), saopšteno je iz COK-a. 
Memorandum su potpisali predsjednik COK-a, gospodin Dušan Simonović, i sekretar CDPR-a, gospodin Domogoj Žarković.
Ova saradnja, kako su naveli, ima za cilj promociju zdravih stilova života kroz sport i fizičku aktivnost, podizanje svijesti o značaju prevencije i rane dijagnostike raka, te organizaciju zajedničkih aktivnosti povodom međunarodnih dana borbe protiv raka. 
Dodaju i da sporazum predviđa realizaciju sportskih i edukativnih programa, kao i izradu promotivnih i informativnih materijala koji će doprinijeti većoj dostupnosti informacija o preventivnim mjerama.
Simonović je istakao značaj ove inicijative naglašavajući da sport predstavlja jedan od ključnih faktora u očuvanju zdravlja i prevenciji bolesti. 
- Sport nije samo način života, već i snažan alat za podizanje svijesti o važnim zdravstvenim temama, kao što je prevencija raka - rekao je Simonović.
Žarković je izrazio zadovoljstvo što će kroz ovu saradnju moći da doprinesu edukaciji građana i promociji zdravih navika.
- Rana dijagnostika i preventivne mjere su ključni faktori u borbi protiv raka, a uz podršku COK-a, vjerujemo da možemo doprijeti do šire javnosti i motivisati je na proaktivno djelovanje - kazao je Žarković.
- Ova saradnja predstavlja važan korak u zajedničkim naporima na unaprjeđenju zdravlja stanovništva Crne Gore kroz sinergiju sporta i preventivnih zdravstvenih mjera - zaključuju u saopštenju.

Potpisan Memorandum između COK-a i CDPR-a

Iz Bokserskog saveza Crne Gore saopštili su da je zaprepašćujući njihov tretman kroz Pravilnik o kategorizaciji sportova za period 2025-2027, na osnovu koga se formira raspodjela budžetskih sredstava za nacionalne sportske saveze, a koji je potpisao predsjednik Crnogorskog olimpijskog komiteta (COK) Dušan Simonović.
Smatraju da je ovim dokumentom, u kome je Bokserski savez svrstan na 28. poziciju, Simović namjerno htio da naškodi procesu njihovog razvoja, a sve zbog odbijanja da podrže njegovu kandidaturu na nedavnim izborima za predsjednika COK-a.
Saopštenje Bokserskog saveza Crne Gore prenosimo u cjelosti:&nbsp;
Boks u Crnoj Gori je istorijski jedan od najrazvijenijih i najpopularnijih sportova, koji je godinama donosio i donosi ogroman broj međunarodnih priznanja, veličajući crnogorski sport na svjetskoj sceni i uživajući veliku ljubav i popularnost među stanovništvom zemlje.
Bokserski savez Crne Gore je nastavljajući dugogodišnju tradiciju u posljednje tri godine apsolutni lider među svim nacionalnim sportskim savezima Crne Gore, ne samo po broju i kvalitetu osvojenih medalja na evropskim i svjetskim prvenstvima, već i po broju i nivou organizacije velikih međunarodnih takmičenja.
Tokom prethodnog olimpijskog ciklusa crnogorski bokseri su samo na evropskim i svjetskim prvenstvima osvojili više od 20 medalja, od čega 7 zlatnih. Posebno isticemo 3 seniorske medalje sa &nbsp;prvenstva Evrope i 3 medalje sa prethodnih Mediteranskih igara (od 7 koje su osvojili crnogorski sportisti svih sportova). BSCG je organizovao 4 Evropska prvenstva, 3 Svjetska Kupa, Evropski kup i, konačno sad već istorijsko Svjetsko prvenstvo za mlade. Desetine hiljada sportista, trenera, ljubitelja boksa, navijača i turista je posjetilo i upoznalo našu zemlju zahvaljujući ovim sportskim događajima.
Unutar Crne Gore broj sportskih klubova i masovnost u boksu su se utrostručili. Nekoliko renomiranih međunarodnih trenera angažovano je da radi sa crnogorskim sportistima, a organizovano je na desetine međunarodnih trening kampova. Uz svo poštovanje prema našim kolegama, u ovom trenutku nivo i tempo razvoja Bokserskog saveza Crne Gore je praktično teško dostižan za ostale nacionalne sportske saveze.
EUBC (Evropska bokserska konfederacija) je 2022. godine prepoznala BSCG kao jedan od najprogresivnijih saveza u Evropi, a IBA (Svjetska bokserska asocijacija) je 2024. godine prepoznala doprinos našeg saveza razvoju svjetskog olimpijskog boksa i povjerila nam organizaciju i održavanje Svetskog prvenstva za mlade, oslobađajući nas od obavezne uplate takse u iznosu od 500.000 američkih dolara, što nam je omogućilo da ne tražimo pomoć i da ne potrošimo nijedan euro iz državnog budžeta na organizaciju ove manifestacije!
Naša bokserka Bojana Gojković (sedmostruki finalista Evropskih Prvenstava) predstavljala je BSCG i državu na Olimpijskim igrama u Parizu. I sve je to samo dio posla koji smo uradili na razvoju boksa u Crnoj Gori, popularizaciji sporta i predstavljanju naše zemlje na međunarodnom nivou. Imamo ogromne ambiciozne planove i za sledeći olimpijski ciklus, uključujući otvaranje novih klubova, unaprjeđenje sportske infrastrukture, privlačenje novih stručnjaka, uvođenje inovativnih metoda obuke sportista i naravno, nove pobjede na svim takmičenjima, uključujući i predstojeće Olimpijske igre.
U kontekstu svega navedenog, Pravilnik o kategorizaciji sportova za period 2025-2027, (na osnovu togo se formira raspodjela budžetskih sredstava za nacionalne sportske saveze), koji je potpisao predsjednik COK-a Dušan Simonović, izaziva duboko zaprepašćenje i razočarenje.
Nimalo nam ne smeta naša pozicija na 28. mjestu između tako razvijenih sportova kao što su bodibilding i kendo, među koje nas je Dušan Simonović smjestio u ovom „dokumentu“. Cijenimo sportsko prijateljstvo i solidarnost prema svim sportistima, bez obzira na stepen razvoja njihovog sporta, u Crnoj Gori i odnosimo se sa jednakim poštovanjem. Mi ćemo i sa ove pozicije pokušati da ponovo osvojimo maksimalan broj nagrada za našu zemlju i da budemo ispred većine favorita gospodina Simonovića. Ali nas muči činjenica da je Dušan Simonović, sasvim sigurno, namjerno, ovim dokumentom zaista htio da naškodi procesu razvoja Bokserskog saveza Crne Gore. Pokušao je da ponizi našu federaciju. Namjera mu je da nam pokaže svoju moć i uticaj na tok događaja. Iskoristio je svoju poziciju za poravnanje ličnih računa i demonstrirati svoju superiornost nad pravdom, pristojnošću, zdravim razumom i sportskim duhom. Sve ove njegove nezdrave manipulacije povezane su isključivo sa našim kategoričnim odbijanjem da podržimo njegovu kandidaturu na nedavnim izborima za predsjednika Crnogorskog Olimpijskog Komiteta, na koje je on, uprkos apsolutnom odsustvu rezultata iz rada COKa, izabran 6. put za redom.
Moramo priznati da je trenutno svjetski olimpijski boks privremeno u stanju nejedinstva. Postoji politicki sukob između rukovodstva IBA (Svjetske bokserske asocijacije) i MOK (Međunarodnog olimpijskog komiteta), zbog čega MOK promoviše novoformiranu svjetsku boksersku federaciju „World boxing“ koja će po njihovom planu zamijeniti IBA. Do ovog trenutka, MOK je diskvalifikovao IBA i privremeno isključio boks iz olimpijskih sportova. Očekuje se da će boks biti vraćen u program Olimpijskih igara prije kraja 2025. godine, pod okriljem “World boxing” ili IBA.
Na sastanku predstavnika svih bokserskih klubova usvojili smo jedinu, po našem mišljenju, ispravnu strategiju: sačekati odluku MOK-a i pridružiti se federaciji koju MOK izabere. Do ovog trenutka, mi ćemo učestvovati na svim mogućim takmičenjima koja održavaju i IBA i World boxing.
Svi znaju da boks NIKAD neće biti trajno isključen iz programa Olimpijskih igara! I gospodin Simonović to vrlo dobro zna. Ali on je prvi u Evropi koji je prvo „zamrznuo“ status nacionalne bokserske federacije (učinivši to bez ijednog razloga i opravdanja, još prije Olimpijade u Parizu, na kojoj je naša sportistkinja učestvovala), a sada nas, vodeći sport u zemlji, je po svom Pravilniku potpuno isključio. Koliko znamo ,оn je jedini sportski funkcioner na svijetu koji je izdao svoje najbolje sportiste i prije nego što su se pojavile zvanične preporuke i uputi MOK-a.
Čak i sada, kada je MOK privremeno obustavio boks, кoliko znamo, &nbsp;nijedna država na svijetu u kojoj je boks jedan od popularnih i vodećih sportova nije isključila boks iz članstva u svojim nacionalnim olimpijskim komitetima. Sve zemlje su, znajući detalje trenutne situacije, odlučile da podrže i sačuvaju elitu svog sporta, a gospodin Simonović je, odmah, odlučio da iskoristi ovu situaciju za osvetu poravnavajući svoje lične račune. Osim njega, u Evropi su to uradile samo Makedonija i Estonija - zemlje u kojima boks, za razliku od Crne Gore, nije vodeći i popularan sport.
Gospodin Simonović je očigledno pretpostavio da bi njegova kategorizacija sporta trebalo da utiče na raspodjelu budžetskih sredstava Ministarstva sporta i mladih nacionalnim savezima, što bi vjerovatno bilo moguće i logično da je on bio objektivan i profesionalan. Ali, pošto je sve vrlo očigledno, mi ne vjerujemo da ovaj nepravedan i podli čin gospodina Simonovića, koji je nesumnjivo nedostojan jednog funkcionera takvog nivoa, može uticati na odluke &nbsp;koje donosi Ministarstvo sporta i mladih u vezi sa raspodjelom budžetskih sredstava.&nbsp;
Svaka promjena našeg budžeta ka smanjenju podrazumijeva usporavanje tempa našeg razvoja, gubitak postignutih rezultata u pogledu masovnosti i stepena obucenosti sportista, pogoršanje opremljenosti sportskih klubova, kvantitativno i kvalitativno učešće na međunarodnim takmičenjima i kampovima za obuku sportista i dr. Upravo ova ideja i plan jednog nemarnog funkcionera bez savesti, može nanijeti ogromnu štetu više od 500-600 sportista, trenera i drugih stručnjaka direktno uključenih u rad Bokserskog saveza Crne Gore i ogromnom broju građana Crne Gore koji svoju sklonost, entuzijazam, energiju, rad i ljubav daju jednom tako divnom sportu kao što je boks.&nbsp;
Ako izgubimo prestiž boksa u zemlji, izgubićemo i prestiž crnogorskog sporta na međunarodnoj sceni!
Ne obraćajući pažnju na rangiranje našeg sporta od gospodina Simonovića, njegove višestruke manipulacije i pokušaji da nas diskredituje, mi smo nesumnjivo, sa još više energije i volje, po principu "radi šta moraš, i bice sta bude", dokažemo &nbsp;svojim radom , da je boks u Crnoj Gori jedan od vodećih sportova, koji zasluženo prepoznat tradiciom i svojim rezultatima. Zastava i himna Crne Gore, zahvaljujući našim šampionima, i dalje će se redovno prikazivati ​​cijelom svijetu, prilikom dodjele nagrada pobjednicima međunarodnih turnira najvišeg ranga.
А svim neprijateljima sporta i prestiža naše zemlje odgovorićemo još jednom poznatom poslovicom: "Psi laju, a karavani prolaze".
Sa velikim poštovanjem i sportskim pozdravom,&nbsp;
Bokserski savez Crne Gore

Bokserski savez: Simonović pokušava da ponizi i naškodi našoj federaciji jer nismo podržali njegovu kandidaturu

Crnogorski olimpijski komitet (COK) danas je, u svečanom ambijentu Vile Gorica, organizovao tradicionalnu ceremoniju dodjele priznanja najboljim sportistima, sportistkinjama i nacionalnim selekcijama Crne Gore za 2024. godine, saopšteno je iz ove institucije.
Ceremoniju je otvorio predsjednik Crnogorskog olimpijskog komiteta, Dušan Simonović, koji je naglasio značaj sporta za društvo i budućnost Crne Gore.
- Ovaj događaj je mnogo više od formalnog čina. On je priznanje rada, truda i odricanja koje stoji iza svakog uspjeha. Svaki uspjeh naših sportista, rezultat hiljada sati treninga, nebrojenih prepreka koje su savladali i volje da daju najbolje od sebe – ne samo radi sopstvenog uspjeha, već i želje da na najbolji način predstave svoju zemlju. Njihova odricanja i trud nijesu samo dio njihovih, već i svakodnevica njihovih trenera, porodica i cijelih timova podrške. Bez zajedništva i timskog rada, nema ni dobrih rezultata- kazao je Simonović.
On se posebno zahvalio sportistima i istakao važnost ulaganja u sportsku infrastrukturu i podršku mladim talentima.
- Naš cilj je da stvorimo uslove u kojima će svaki mladi sportista imati priliku da razvije svoj potencijal. Ulaganjem u sportsku infrastrukturu i sistem podrške, gradimo temelj za generacije koje dolaze. Sport nije samo takmičenje, već i platforma za izgradnju boljeg društva (…) Ovo nije zadatak jednog pojedinca ili jedne organizacije. Ovo je zajedničko putovanje. Vizija sporta je da ne samo stvara šampione i šampionke, već i gradi bolje ljude i snažnije zajednice- istakao je predsjednik COK-a. 
Svečanosti dodjele priznanja prisustvovali su i Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić.
- Zato kada izađete na borilište ili stanete na pobjedničko postolje, ogrnuti bojama crnogorske zastave, znajte da vaša borba, medalja nije samo vaša, već i svih onih koji u vama vide uzore i koji vas srcem i s ponosom prate- poručio je crnogorskim sportistkinjama i sportistima Predsjednik Milatović.
On je takođe pozvao donosioce odluka da nastave sa ulaganjima u sport, u sportsku infrastrukturu, da pruže još snažniju podršku crnogorskim sportskim talentima, kako bi mladi imali bolje i pristupačnije uslove da razvijaju svoje vještine i ostvaruju vrhunske rezultate.
Ministar sporta i mladih, gospodin Dragoslav Šćekić istakao je namjeru Ministarstva na čijem je čelu da zajedno sa zainteresovanom sportskom javnošću radi na državnoj strategiji razvoja sporta, kao i na Zakonu o sportu.
- Iskoristiću ovu priliku da snažno iskažem namjeru da uložimo još veće napore u realizaciji planova izgradnje sportske infrastrukture u našoj zemlji. Jer crnogorskim sportistima trebaju igrališta, borilišta, dvorane, bazeni... nama treba olimpijska kuća, kao dom svih nas koji smo u sportu i vezani za sport. Treba nam atletski stadion i nećemo štedjeti napore da ga u dogledno vrijeme i izgradimo, a treba nam i Muzej sporta u koji imamo šta da smjestimo iz naše sportske istorije. Ovo možemo samo slogom i razumijevanjem. Stručnim radom i dobrom infrastrukturom možemo pomoći našoj mladosti da se bavi sportom, da lakše donosi odluke i ostaje da kod kuće gradi sportsku i životnu budućnost. Slogom, kakvu baštine dvije krovne sportske organizacije Crne Gore, Ministarstvo sporta i mladih i Crnogorski olimpijski komitet, stručnim radom naših sportskih pedagoga, a u uslovima koje smo dužni da obezbijedimo. Ministarstvo sporta i mladih ne žali sredstva a ni ljudske kapacitete da potrebe sportista i sportskih kolektiva što bolje razumije i izađe im u susret- izjavio je ministar Šćekić.
Najveće priznanje godine, nagrada za najboljeg sportistu Crne Gore u 2024. godini, pripalo je jedriličaru Milivoju Dukiću. Ovaj izvanredni sportista ne samo da je ostvario četvrto uzastopno učešće na Olimpijskim igrama, i bio prvi kvalifikovani sportista na ovogodišnjem izdanju Igara, već je i pokazao izvanrednu predanost i sportski duh. Dukić je u Parizu ostvario najbolji plasman crnogorskog jedriličara do sada, što ga čini jednim od najvažnijih ambasadora crnogorskog sporta na međunarodnoj sceni, prenijeli su iz COK-a.
- Milivoj Dukić je primjer kako se rad i posvećenost isplate. Njegov rezultat u jedrenju, sportu koji zahtijeva fizičku snagu, mentalnu izdržljivost i nevjerovatnu strategiju, inspiracija je za sve nas. Milivoj nije samo naš najbolji sportista ove godine, već i simbol nade i motivacije za sve mlade sportiste u Crnoj Gori- kazao je predsjednik COK-a Dušan Simonović nakon uručenja nagrade.
Uz Dukića, na svečanosti su nagrađeni i drugi istaknuti sportisti i sportistkinje. Ženska rukometna reprezentacija Crne Gore, popularne „Lavice“, proglašena je najboljom ženskom nacionalnom selekcijom, dok je vaterpolo reprezentacija osvojila priznanje za najbolju mušku nacionalnu selekciju, zahvaljujući kontinuiranim nastupima na najprestižnijim svjetskim takmičenjima.
Priznanja za najbolje mlade sportistkinje dobile su rukometašica Jelena Vukčević, koja je svojim igrama u juniorskoj i seniorskoj konkurenciji osvojila srca navijača, te karatistkinja Jovana Damjanović, evropska juniorska šampionka i osvajačica bronzane medalje na Svjetskom prvenstvu. 
Priznanje za najbolje mlade sportiste dobili su vaterpolista Srđan Janović, za svoje uspjehe na Evropskom i Svjetskom juniorskom prvenstvu, kao i kik-bokser Viktor Dukić, koji je tokom 2024. godine osvojio svjetsku titulu i niz zlatnih medalja.
Za sportski podvig godine nagrađen je bokser Tomislav Đinović, koji je osvojio bronzanu medalju na Evropskom prvenstvu u Beogradu, prvu seniorsku nakon 24 godine za crnogorski muški boks.

Dukić sportista godine, Đinoviću nagrada za sportski podvig godine, ''Lavice'' najbolja ženska, ''Ajkule'' najbolja muška nacionalna selekcija

Predsjednik Bokserskog saveza Aleksandar Klemenko uputio je predsjedniku Crnogorskog olimpijskog komiteta Dušanu Simonoviću dopis u kojem poručuje da Milivoj Dukić, koji je proglašen za najboljeg sportistu u ovoj godini, ne može da parira rezultatu koji je Tomislav Đinović ostvario kao jedini crnogorski sportista koji je osvojio medalju na Evropskom prvenstvu u olimpijskom sportu.
- Danas smo saznali da ste Milivoja Dukića proglasili za najboljeg sportistu Crne Gore u 2024. godini. Milivoj Dukić je izvanredan sportista koji je već duže vrijeme konkurentan na svjetskom nivou u svom sportu i njegova kandidatura svakako zaslužuje posebno priznanje COK-a, Ministarstva &nbsp;sporta i mladih i eventualno drugih državnih organa. Ali na osnovu Pravilnika o kriterijumima i &nbsp;načinu izbora sportiste godine (Broj: 02-235/2 od 02.12.2024. izdatog od strane COK-a), rezultat &nbsp;koji je on postigao u 2024. godine nikako ne može da parira rezultatu Tomislava Đinovića, &nbsp;jedinog crnogorskog sportiste koji je ove godine osvojio medalju na Evropskom prvenstvu u &nbsp;olimpijskom sportu. &nbsp;Tomislav Đinović je jedini crnogorski sportista koji je u 2024. godini na osnovu svog rezultata u &nbsp;skladu sa Zakonom o sportu, stekao status sportiste sa vrhunskim reprezentativnim rezultatom i &nbsp;dobio rješenje o doživotnoj mjesečnoj naknadi za ostvaren sportski rezultat - naveo je Klemenko.
Milivoj Dukić je, kako je ukazao, učestvovao na četiri Olimpijske igre.
- I nikada od vas nije bio proglašen za najboljeg &nbsp;sportistu godine. Tih godina ste davali prednost drugim sportistima po rezultatima, koji su bili &nbsp;apsolutno slični ili čak manje značajni od rezultata Tomislava Đinovića. &nbsp;Svi moramo iskreno priznati da je nastup svih učesnika crnogorskog tima na prošlim &nbsp;Olimpijskim igrama, uključujući Milivoja Dukića i predstavnika BSCG, bio nezadovoljavajući. &nbsp;Zauzeti 14. mjesto na Olimpijskim igrama je možda veliki uspjeh za određenog sportistu i &nbsp;njegovog trenera, ali ovo je, naravno, još jedan neuspjeh COK-a. A pokušaj da se ovaj neuspjeh &nbsp;sakrije dodjelom titule „Najbolji sportista godine“ je još jedno profaniranje rada COK-a - istakao je Klemenko.
Bokserski savez Crne Gore nije, ističe on, saglasan sa odlukom i izražava kategoričan protest po ovom &nbsp;pitanju.&nbsp;
- Nečuveno je da je ovakva nepravda, u najmanju ruku u vašem izvršenju, ponavljana iz godine u &nbsp;godinu, postala dio nezdrave tradicije koja se veoma negativno odražava na imidž COK-a, a takođe i grubo krši prava crnogorskih sportista, trenera i nacionalnih saveza - zaključio je Klemenko.

Klemenko Simonoviću: Dukić ne može da parira rezultatu koji je ostvario Tomislav Đinović, nečuveno da je ovakva nepravda postala dio nezdrave tradicije

Predsjednik Crnogorskog olimpijskog komiteta, Dušan Simonović, uputio je pismo Mileni Raičević, u kojem je izrazio je duboku zahvalnost i divljenje jednoj od najuspješnijih sportistkinja Crne Gore, povodom njenog oproštaja od profesionalnog rukometa.
Milena Raičević je simbol istrajnosti, posvećenosti i ponosa za Crnu Goru, koja je dala ogroman doprinos nekim od najvećih uspjeha u istoriji crnogorskog sporta. Kao ključna igračica u osvajanju istorijskog zlata na Evropskom prvenstvu 2012. godine i olimpijskog srebra u Londonu iste godine, njeno nasljeđe nadilazi rukometni teren, inspirišući generacije sportista i navijača.
Pismo Simonovića prenosimo u cjelosti:
Draga Milena,
Teško je pronaći prave riječi kada se oproštaj od aktivne karijere približi nekome ko je tako snažno obilježio rukomet, sport, i našu zemlju kao što si ti. Tvoja priča nije samo sportska – ona je priča o hrabrosti, istrajnosti i ljubavi prema Crnoj Gori.
Bila si dio svih najvećih trenutaka našeg rukometa – nezaobilazna figura na putu do olimpijskog srebra u Londonu i heroina nezaboravnog evropskog zlata u Beogradu 2012. Svaki tvoj potez na terenu bio je nadahnuće, svaki gol, svaki pas, svaka borba za loptu pokazivali su tvoju nevjerovatnu posvećenost.
Iako te povreda spriječila da se oprostiš onako kako si željela, to ni na koji način ne umanjuje veličinu tvoje karijere. Naprotiv, tvoja snaga, čak i u trenucima kada nije bilo lako, nastaviće da nas inspiriše.
Hvala ti što si Crnu Goru uvijek nosila u srcu, što si bila primjer kako se voli sport i kako se bori za svoju zemlju. Hvala ti na svakom trenutku ponosa koji si donijela svima nama.
Želim ti svu sreću u svim budućim izazovima i siguran sam da ćeš u svemu što slijedi biti jednako izuzetna kao što si bila na terenu.
Dušan Simonović
predsjednik Crnogorskog olimpijskog komiteta
 
&nbsp;

Simonović pisao Raičević: Bila si dio svih najvećih trenutaka našeg rukometa, hvala ti što si Crnu Goru uvijek nosila u srcu

Na zajedničku inicijativu, juče je u prostorijama Crnogorskog olimpijskog komiteta održan sastanak između predsjednika Crnogorskog olimpijskog komiteta Dušana Simonovića i vršioca dužnosti direktora Uprave za igre na sreću Spasoja Papića na kojem je dogovorena saradnja te dvije institucije kroz zajedničke aktivnosti usmjerene na zaštitu maloljetnika, promociju zdravih stilova života i podizanje svijesti o štetnim posljedicama kockanja.&nbsp;
Ova saradnja biće, kako su poručili u saopštenju, formalizovana potpisivanjem sporazuma početkom naredne godine.
Predsjednik Crnogorskog olimpijskog komiteta Dušan Simonović izrazio je zadovoljstvo povodom buduće saradnje. 

- Drago mi je što smo danas postigli dogovor koji će omogućiti realizaciju konkretnih aktivnosti usmjerenih na zaštitu mladih generacija. Sport kao ključni segment društva ima potencijal da usmjerava mlade ka zdravim navikama, a saradnja sa Upravom za igre na sreću dodatno će osnažiti našu misiju - istakao je Simonović.&nbsp;
Papić je na to dodao važnost zajedničkog djelovanja.
- Uz zahvalnost predsjedniku Simonoviću, istakao bih da ovaj sastanak predstavlja početak jedne izuzetno značajne saradnje. Uprava za igre na sreću posvećena je odgovornom djelovanju, a kroz ovaj sporazum želimo dodatno podići svijest o negativnim posljedicama kockanja, posebno među maloljetnicima. Udruženi sa Crnogorskim olimpijskim komitetom, imamo priliku da kroz edukativne panele i kampanje doprinesemo razvoju zdravog društva - rekao je on.&nbsp;
Sagovornici su izrazili zadovoljstvo zbog inicijative i saglasili se da je zaštita maloljetnika prioritet od nacionalnog značaja.&nbsp;
Planirane aktivnosti, kako su naglasili u saopštenju, uključivaće organizaciju edukativnih panela u školama, javne kampanje o štetnosti kockanja, kao i promociju sporta kao zdravog izbora za mlade.&nbsp;
- Ovako definisana saradnja daje dodatni podsticaj da zajedničkim snagama radimo na kreiranju boljeg društva za buduće generacije - zaključili su sagovornici.
Zvanično potpisivanje sporazuma biće definisano odmah početkom naredne godine, a predstavnici obje institucije poručili su da se raduju uspješnoj realizaciji dogovorenih aktivnosti i jačanju partnerstva u narednom periodu.

Dogovorena saradnja COK-a i Uprave za igre na sreću

Mještani Botuna, koji se protive gradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, počeli su protest pod sloganom “Protiv kolektora – da Zeta živi”. Na protest pristižu građani, a nose i transparente "Budućnost u kopačkama, a ne sa maskama! FK Cijevna", "Nećemo kolektor"... Kako su Botunjani naveli u pozivu za današnji skup, ovo je dan kada se pokazuje snaga naroda, jedinstvo komšija i ljubav prema mjestu u kojem žive. - Naš dom, naša voda, naša zemlja, naša budućnost. Niko je neće čuvati ako to ne učinimo mi - poručili su. Trenutak je, kako navode, kada stoje zajedno i kada se njihov glas čuje najjače. - Tada svako od nas znači. Zato pozivamo sve građane Botuna i cijele Zete da se okupe u što većem broju. Da zajedno i glasno poručimo: Ne damo rijeku, ne damo zemlju, ne damo život. Dođi ti. Dođi sa porodicom. Povedi komšije i prijatelje. Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila - naveli su u pozivu na protest.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Mještani Botuna su 14. novembra podigli šator u ovom naselju u znak protesta protiv početka gradnje postrojenja dok se ne održi referendum u Zeti 14. decembra. Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište. Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja, a na teren su izveli i mehanizaciju. Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti. Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta. – Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on. Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost. Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić. – Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić. Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.

Počeo protest u Botunu: Protiv kolektora – da Zeta živi

Pljevaljska policija juče je zaplijenila 250 paklica cigareta bez akcizne markice i sa akciznom markicom druge države.
Oni su, postupajući po naredbi Osnovnog suda u Pljevljima, izvršili pretres stana i pomoćnih objekata koje koristi B.Š. 
- Ovom prilikom policijski službenici pronašli su i privremeno oduzeli 248 paklica cigareta različitih marki bez akcizne markice i sa akciznom markicom druge države - saopšteno je iz Uprave policije.
Sa događajem je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Pljevljima koji će izvršiti pravnu kvalifikaciju djela nakon detaljnog uvida u spise ovoga predmeta.

Pljevaljska policija oduzela 250 paklica cigareta

Nedavno smijenjeni izvršni direktor Elektroprivrede (EPCG) Ivan Bulatović imenovan je za savjetnika predsjednika odbora direktora Milutina Đukanovića za saradnju sa međunarodnim organizacijama i renomiranim kompanijama, potvrđeno je Danu iz te državne kompanije.
Đukanović je bio jedan od članova odbora direktora koji su polovinom oktobra glasali za smjenu Bulatovića. Nakon smjene je kazao da je Bulatović dobro radio, ali da je većina mislila da su potrebne promjene i da je iz tog razloga glasao za njegovo razrješenje. Smjenu Bulatovića inicirao je PES, kojem po partijskoj raspodjeli pripada mjesto izvršnog direktora EPCG. U toj partiji, prema našim saznanjima, nisu bili zadovoljni kako su zapošljavani njihovi kadrovi, zbog čega su i tražili smjenu Bulatovića.
EPCG smo pitali pod kojim uslovima je Bulatović prešao na poziciju savjetnika.
– Sa Ivanom Bulatovićem je, u skladu sa odredbama statuta kompanije, zaključen ugovor o pravima, obavezama i odgovornostima za navedeno radno mjesto, a uslovi su propisani aktom o sistematizaciji radnih mjesta, odlukama Odbora direktora EPCG, kao i ranije zaključenim ugovora o radu. U skladu sa odredbama statuta kompanije za radno mjesto na koje je raspoređen Ivan Bulatović, nije definisano trajanje obavljanja navedene funkcije – odgovorili su Danu iz EPCG.
Prema Bulatovićevom ugovoru o radu iz januara 2024. godine, u slučaju razrješenja ima pravo da bude raspoređen, u mjestu svog prebivališta, na drugo odgovarajuće mjesto u EPCG, u skladu sa vrstom i nivoom stručne kvalifikacije koju posjeduje. Prema ugovoru zaključenom početkom 2024. godine, Bulatovićeva zarada u narednih 12 mjeseci od razrješenja iznosiće 100 odsto njegove zarade, dok će nakon isteka tog perioda, a do 30. januara 2028. godine, iznositi dvije trećine sadašnje zarade. Prema imovinskom kartonu, Bulatović je u 2024. godini primao zaradu od 4.027 eura. Toliku zaradu, po ugovoru, treba da ima i u narednih 12 mjeseci, dok će nakon isteka tog roka njegova zarada iznositi oko 2.700 eura.
U međuvremenu, odbor direktora je za novog izvršnog direktora izabrao Zdravka Dragaša. Dan je pisao da će Dragaš biti novi direktor i prije nego što je raspisan konkurs, na koji su se javila tri kandidata.

Bulatović od izvšnog direktora EPCG do savjetnika Đukanovića

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) ostaje posvećeno reformama koje će doprinijeti povećanju kvaliteta obrazovanja i povjerenja u obrazovni sistem, poručili su iz tog Vladinog resora, dok viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje Snežana Kaluđerović ističe da je dosljedna primjena zakona temelj za jačanje povjerenja.
Iz MPNI su rekli da su svjesni važnosti povjerenja javnosti u obrazovni sistem i da ih raduje činjenica da su građani u posljednjem istraživanju Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), koje je pokazalo da 63,9 odsto građana vjeruje u obrazovni sistem, prepoznali trud i zalaganje Ministarstva i značajne rezultate koje su postigli na unapređenju sistema u prethodne dvije godine. 
- Vjerujemo da je transparentnost u radu, informisanje javnosti i uključivanje stručne javnosti u donošenje odluka u značajnoj mjeri doprinjelo jačanju povjerenja građana u obrazovni sistem - kazali su iz MPNI agenciji MINA.
Iz tog Vladinog resora su naveli da su u prethodnom periodu značajna sredstva izdvojena za unapređenje obrazovne infrastrukture, koja podrazumjeva rekonstrukcije i adaptacije objekata, kao i izgradnju novih obrazovno-vaspitnih ustanova. 
- Ministarstvo je poseban akcenat stavilo na značaj kontinuiranog ulaganja u razvoj obrazovnih programa, jačanje kompetencija prosvjetnih radnika i unapređenje nastavnih materijala, kao i izmjenu zakonske regulative koja će u znčajnoj mjeri unaprijediti sistem obrazovanja - dodali su iz MPNI.
Kaluđerović je agenciji MINA rekla da su vidljivi određeni pomaci u resoru prosvjete, dodajući da je, nakon izazova koje je donio period pandemije i više promjena obrazovnih vlasti od 2020. godine, bilo ključno stabilizovati sistem, uz jasnu opredijeljenost ka unapređenju kvaliteta obrazovanja.
- Treba podsjetiti da suštinska poboljšanja ne proizlaze iz čestih izmjena propisa, već iz njihove dosljedne primjene. Praksa najbolje pokazuje koliko je određena norma kvalitetna i funkcionalna - rekla je Kaluđerović, navodeći da su često mijenjani i dobri propisi, ne zato što su bili loši, već zato što se nijesu sprovodili u punom kapacitetu, pa očekivana poboljšanja u obrazovnom procesu nijesu mogla biti postignuta.
Ona je navela da, za razliku od nekih prethodnika, revanšizam izgleda nije pristup kojim se rukovodi sadašnja resorna ministarka Anđela Jakšić Stojanović, već se više pažnje posvećuje objektivnim kriterijumima i stabilizaciji sistema.
- Ministarstvo je ponovo aktiviralo ranije započete, ali i pokrenulo nove infrastrukturne projekte. Vjerujem da građani takav pristup i konkretne aktivnosti prepoznaju kao neke od razloga za veće povjerenje u Ministarstvo i Jakšić Stojanović, iako su svjesni da još postoji značajan prostor za unapređenje obrazovnog sistema - rekla je Kaluđerović.
Upitana koji su ključni razlozi zbog kojih dio građana i dalje nema povjerenje u obrazovni sistem, uprkos povoljnoj percepciji Ministarstva, Kaluđerović je odgovorila da sistem čini široka mreža ustanova čiji rad nadzire MPNI i da, nažalost, upravljački segment sistema, a posljedično i nastavni proces, još nije zasnovan na meritokratiji, već je u velikoj mjeri pod uticajem partitokratije.
- Složenost političke strukture odražava se i na mrežu obrazovnih institucija. Partije vlasti imaju svoj udio u rukovodećim funkcijama, uključujući direktore škola, rukovodioce zavoda, domova učenika i studenata, prosvjetne inspektore - kazala je Kaluđerović.
Kako je navela, različiti politički stavovi rukovodilaca dovode do neslaganja i nedostatka međuinstitucionalne saradnje, što negativno utiče na funkcionisanje sistema i smanjuje povjerenje građana u njega.
Kaluđerović je istakla da su roditelji sve zabrinutiji za bezbjednost svoje djece zbog porasta vršnjačkog nasilja u školama, ali i zbog činjenice da njihove pritužbe često ostaju bez adekvatne reakcije i epiloga. 
- To doprinosi percepciji da obrazovni sistem nije dovoljno efikasan niti pouzdan. Ovi problemi se nadovezuju i na nedovoljno uspješno sprovedene reforme obrazovnog sistema, što ga čini još manje otpornim, ali i manje sposobnim da proizvodi kvalitet i garantuje sigurnost - ocijenila je Kaluđerović.
Iz MPNI su, govoreći o povjerenju u nastavno osoblje, rekli da predstavnici Ministarstva održavaju redovne mjesečne sastanke sa direktorima osnovnih i srednjih škola u Crnoj Gori, na kojima se razmatraju pitanja organizacije obrazovno-vaspitnog procesa. 
Oni su istakli da kroz razne obuke nastavnika rade na jačanju njihovih kompetencija, kako bi kvalitet nastave i okruženja u kojem rade bio što kvalitetniji. 
- Ministarstvo i u narednom periodu ostaje posvećeno reformama, uključujući unapređenje nastavnih planova i programa, povećanje ulaganja u obuku i profesionalni razvoj nastavnika, i poboljšanje uslova rada u školama. Te reforme će, sigurni smo, doprinjeti povećanju kvaliteta obrazovanja i povjerenja u obrazovni sistem - rekli su iz MPNI. 
Kako su naveli, kroz participativne procese žele da osnaže sve aktere u obrazovanju da zajedno kreiraju reforme koje će direktno uticati na kvalitet nastave i unaprijediti radne uslove u školama. 
- Naš cilj je da obrazovni sistem jednako bude dostupan za svakog učenika - poručili su iz MPNI.
Kaluđerović je, upitana šta bi trebalo da država i rukovodioci obrazovnog sistema urade po pitanju povjerenja u taj sistem, kazala da bi, da bi se povećalo povjerenje građana u obrazovni sistem, obrazovne vlasti treba da preduzmu niz konkretnih, transparentnih i strateških koraka. 
- Prvo, neophodno je učiniti javno dostupnom bazu podataka o nastavnom kadru u školama, koja bi sadržala imena nastavnika, studijski program i univerzitet na kojem su stekli diplome, godine studija i prosječnu ocjenu, godine staža i broj obuka - rekla je Kaluđerović. 
Kako je navela, građanima bi se tako omogućilo da sagledaju kvalitet i stručnost nastavnika, što je ključno za vraćanje povjerenja u obrazovni proces. 
Kaluđerović je istakla da je posebno značajno transparentno prikazati i diplome sa sumnjivih fakulteta u okruženju, čija se zakonitost rada preispituje u pravosudnim postupcima.
- Kvalitetan i kompetentan kadar sa snažnim akademskim i profesionalnim referencama utiče ne samo na kvalitet nastave, već i na motivisanost nastavnika da koriste savremene metode i postojeće mehanizme podrške - kazala je Kaluđerović. 
Ona je naglasila da formalno obrazovanje dugo stagnira i da dominira učenje napamet zarad ocjena, a nastavnici često nijesu osposobljeni da gradivo približe učenicima na razumljiv, praktičan i moderan način. 
Prema riječima Kaluđerović, mnogi najuspješniji mladi odlaze u inostranstvo i postižu izvrsne rezultate, dodajući da bi država trebalo da razvije strategije i programe koji omogućavaju zadržavanje talenata i njihovo uključivanje u obrazovni i naučni sistem, a jedan od načina su stipendije za izvrsnost.
- Fokus obrazovne politike mora biti na transparentnosti, jačanju kvaliteta nastavnog kadra, modernizaciji metoda i stvaranju uslova u kojima učenici zaista uče, eksperimentišu i razvijaju vještine. Tek tada će povjerenje građana početi da raste, a obrazovni sistem postati temelj razvoja društva - rekla je Kaluđerović.
Ona je istakla da je neophodno dosljedno poštovanje odluka Prosvjetne inspekcije i da, kada inspekcija utvrdi nezakonitosti u radu direktora javne ustanove i predloži njegovo razrješenje, ministar mora postupiti isključivo prema nalazu inspekcije, bez mogućnosti preispitivanja. 
- Dosljedna primjena zakona je najjači temelj za vraćanje povjerenja - istakla je Kaluđerović.
Ona je naglasila da Ministarstvo mora efikasno i pravovremeno postupati po pritužbama zaposlenih, roditelja i drugih građana, dodajući da radni sporovi zahtijevaju hitnu reakciju, a zaštita prava djeteta još bržu.
Kaluđerović smatra da je dobro što je raspisan Konkurs za dodjelu stipendija za izvrsnost u visokom obrazovanju za 2025/26. godinu, sa fondom od 500 hiljada eura, navodeći da je to prilika da se provjeri transparentnost i profesionalnost u radu Ministarstva. 
Ona je ocijenila da MPNI mora vratiti prestiž nastavničkog poziva i dokazati da nastava predstavlja profesionalni proces u kojem primat imaju isključivo nastavnici i profesori.
- Njihova stručna autonomija i profesionalna snaga moraju biti iznad administrativnih struktura u školama - istakla je Kaluđerović.
Kako je rekla, obnova povjerenja u obrazovni sistem zahtijeva da svaki nastavnik i profesor ima diplomu stečenu znanjem i zalaganjem, kao i da radi neselektivno, nezavisno i nepristrasno. 
Iz MPNI su, govoreći o borbi protiv vršnjačkog nasilja, ocijenili da ona zahtijeva jedinstvo i partnerstvo svih društvenih aktera - obrazovnog, zdravstvenog i socijalnog sektora, institucija bezbjednosti, međunarodnih organizacija i civilnog društva, jer samo zajedničkim djelovanjem može biti postignut održiv napredak.
Oni su istakli da je tim MPNI od samog početka djelovanja ozbiljno pristupio rješavanju izazova kada je ta tema u pitanju i da je Opštim zakonom o obrazovanju i vaspitanju prvi put eksplicitno definisana zabrana svakog oblika nasilja u obrazovnim ustanovama – fizičko, psihičko, seksualno, emočionalno i digitalno. 
- U skladu sa istim zakonoam, roditelji su jasno prepoznati kao aktivni partneri u obrazovno-vaspitnom pročesu, sa obavezom da prate ponašanje djece, sarađuju sa školom i osiguravaju redovno pohađanje nastave - rekli su iz MPNI.
Kako su naveli, s ciljem preventivnog djelovanja, Ministarstvo je početkom godine izmijenilo Pravilnik o normativima i standardima za sticanje sredstava iz javnih prihoda za ustanove koje realizuju javno važeće obrazovne programe čime je povećan broj psihologa, pedagoga i socijalnih radnika u obrazovno – vaspitnim ustanovama. 
- Njihov zadatak je da edukuju učenike da jačaju socio – emocionalne kompetencije kako bi stvorili otvorene, otporne i samostalne ličnosti koje su spremne da se izbore sa određenim situacijama i da donose odluke kojima ih prevazilaze - dodali su iz MPNI.
Oni su rekli da je dodatno školama na raspolaganju Protokol sa jasnim smjernicama o postupanju u slučajevima vršnjačkog nasilja i vandalizma. 
Iz MPNI su podsjetili da su na njihovu inicijativu školski odbori osnovnih i srednjih škola donijeli i odluku o zabrani upotrebe mobilnih telefona u toku nastave.
Oni su dodali da su od početka školske 2024/25 godine u školama uvedeni asistenti u sprečavanju nasilja i vandalizma, dok su od oktobra u 68 osnovnih i 44 srednje škole angažovani zaštitari. 
- Kao važna mjera u cilju povećanja bezbjednosti učenika i nastavnog osoblja u svim školskim objektima postavljen je video nadzor, a i škole koje su prepoznale potrebu da se školska dvorišta ograde radi povećanja bezbjednosti učenika, dobile su podršku za realizaciju tih aktivnosti - rekli su iz MPNI.
Oni su podsjetili da kontinuirano rade na unapređenju obrazovnog sistema kroz niz projekata i programa, koji imaju za cilj stvaranje sigurnijeg i podržavajućeg okruženja za učenike, navodeći da je u funkciji i besplatna telefonska linija u MPNI za prijavu vršnjačkog nasilja.
Kaluđerović je, govoreći o vršnjačkom nasilju, kazala da je ono ozbiljan društveni problem u Crnoj Gori i da direktno utiče na povjerenje u obrazovni sistem, a na šta ukazuju i istraživanja CGO-a. 
- Ono odražava stanje u zajednici, a sukobi među učenicima sve češće prerastaju u ozbiljne incidente, pa čak i pokušaje teških krivičnih djela. Do toga dolazi i jer mnoge ustanove ne reaguju pravovremeno i ne sprovode svoje obaveze - istakla je Kaluđerović.
Kako je navela, nalazi Prosvjetne inspekcije pokazuju da timovi za prevenciju nasilja i vandalizma u školama ne funkcionišu na propisan način. 
- Umjesto da se sastaju najmanje dva puta mjesečno, mnogi to rade rijetko, ili se uopšte ne sastaju. Time se zanemaruje jedan od ključnih mehanizama zaštite djece, koji bi značajno doprinio prevenciji i suzbijanju nasilja - kazala je Kaluđerović.
Ona je naglasila da svi akteri u obrazovnom procesu imaju odgovornost u suzbijanju nasilja.
Prema riječima Kaluđerović, direktor škole, kao član Tima za zaštitu djece, mora redovno preduzimati preventivne mjere i postupati u svim slučajevima nasilja i vandalizma i da, ako to ne čini ažurno i odgovorno, postoji osnov za njegovu smjenu.
- Posvećen rad Timova za zaštitu djece od nasilja značajno bi smanjio procenat nasilja i vandalizma, naročito u školama sa velikim brojem učenika - dodala je Kaluđerović.
Kako je rekla, i roditelji i zajednica moraju biti aktivno uključeni, jer škola sama ne može riješiti problem sa dubljim društvenim uzrocima. 
Iz MPNI su kazali da je Strategijom za reformu obrazovanja (2025-2035) definisana vizija obrazovanja, glavni ciljevi i aktivnosti koje je potrebno sprovesti da bi oni bili postignuti. 
Oni su naveli da će, kroz konkretne intervencije na nivou škola, kroz taj projekat unaprijediti kvalitet i inkluzivnost obrazovanja, sa fokusom na najranjivijim grupama djece i mladih.
- Strategija, koja će pokrivati period od deset godina, postaviće temelje za dalji razvoj i modernizaciju obrazovnog sistema u skladu sa savremenim trendovima i potrebama tržišta rada - rekli su iz MPNI i dodali da je strategija obećanje da će svakom djetetu omogućiti kvalitetno, pravedno i inkluzivno obrazovanje koje ga priprema za život. 
Iz MPNI su poručili da je kvalitetno obrazovanje ključno za smanjivanje siromaštva djece i obezbjeđivanje ljudskih resursa sa adekvatnim znanjem i vještinama za ubrzavanje razvoja Crne Gore u svim oblastima.

MPNI: Posvećeni smo reformama; Kaluđerović: Dosljedna primjena zakona temelj za jačanje povjerenja

Danima je trajala drama mladog ljekara, doktora u Opštoj bolnici u Pljevljima dr Kerima Halilovića hoće li mu direktor ove zdravstvene ustanove dr Saša Grbović dati dozvolu da otputuje na prestižnu edukaciju u Davosu u Švajcarskoj, uključilo se i Udruženje ortopeda i traumatologa, Sindikat doktora medicine i Ministarstvo zdravlja, kao i ministar dr Vojislav Šimun lično i uspjeli su da izdejstvuju da Halilović dobije, ne slobodne dane, već se Grbović umilostivo i juče mu odobrio odmor?! Dr Halilović jutros je otputovao u Davos, ali ovaj slučaj otvorio je ozbiljno pitanje samovolje čelnika institucija u našoj zemlji, potvrdio u kolikoj mjeri su progonu izloženi ljudi koji se usude da se bore za svoja prava, ali i opasnu praksu nekažnjivosti uslovljenu, nažalost, najčešće političkim trgovinama, moćnika koji se iživljavaju nad za njih nepodobnima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6" data-rendition-name="original" width="1440" height="992" loading="lazy" alt="Dr Kerim Halilović "><figcaption>Dr Kerim Halilović(Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Portal ETV još prije nekoliko dana uputio je pitanja ministru Šimunu, pored ostalih, hoće li dr Grbović snositi posljedice za svoje neprihvatljive postupke u slučaju dr Halilovića, ali nam nije odgovoreno. Logika aktuelnih vlastodržaca u Crnoj Gori je da kao noj zabiju glavu u pijesak i sačekaju da „oluja“ prođe. Bez osjećaja odgovornosti za javni interes i obaveze da saopšte građankama i građanima, koji ih plaćaju, informacije koje su od opšteg interesa. Odgovornost za slučaj dr Halilovića ove sedmice, pred skupštinskim odborom za zdravstvo, rad i socijalno staranje, zahtijevao je i dr Nermin Abdić koji je bio kategoričan da se radi o mobingu. - ...to je završeno. Imamo vrlo preciznu instrukciju kako postupiti u tom slučaju i to je dostavljeno. Obezbijedio sam ja lično zamjenu, u saradnji sa direktorom Opšte bolnice Bijelo Polje – kazao je Šimun, odgovarajući na pitanje Abdića. To je bio utorak, 2. decembar, međutim dr Halilović dozvolu od dr Grbovića dobio je tek juče, 5. decembra, dan pred put i to nakon druge pisane urgencije Ministartsva zdravlja?! - Odluka da mi ne dozvoli da idem na edukaciju je Grbovićeva odmazda. Skupljao sam pare da se prijavim za ovu edukaciju. To je najveći ortopedski institut na svijetu. Sve smjernice u ortopediji oni diktiraju. Još 20. oktobra sam mu tražio slobodne dane i on je odgovorio - ne može, iako mora da mi da slobodne dane za obuku. Odbio je i da mi dozvoli i da uzmem odmor – kazao je dr Halilović prije nekoliko dana za Portal ETV. A dr Abdić je zahtijevao od ministra Šimuna da „ispita“ slučaj dr Halilovića i poručio da će se, kao član Udruženja ortopeda i traumatologa Crne Gore, potruditi da on dobije epilog. - ... jer ako taj kolega nije u stanju da organizuje posao za četiri dana, a mi smo ga organizovali u mnogo težim vremenima za vrijeme korona krize, onda taj uvaženi kolega ne zavrjeđuje da bude direktor te institucije. Po meni je ovo klasični mobing – bio je kategoričan dr Abdić. Ministar Šimun sam je na Odboru saopštio da „zabrana edukacije zapošljenom predstavlja i izvjesno kršenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti“. Nažalost, uskratio nas je za odgovor da li će zbog toga čelnik pljevaljske bolnice i snositi bilo kakvu odgovornost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="Opšta bolnica u Pljevljima"><figcaption>Opšta bolnica u Pljevljima(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dr Abdić je na Odboru podsjetio ministra da je on taj koji je „na vrhu priramide zdravlja“, uz konstataciju da se mora znati „ko kosi, ko vodu nosi“. Šimun je, ovoga puta, istina u posljednjem trenutku, uspio da on bude „kozbaša“, ali ponašanje i poruke dr Grbovića, kao i činjenica da je reagovao tek nakon urgencija Ministarstva, ukazuju da direktor pljevaljske bolnice ne haje za autoritet institucije, a još manje na zakonske propise. Edukacija u Davosu, koju je dr Halilović, inače, sam platio, kotira se, kako je saopštilo i Ministarstvo zdravlja, visoko na ljestvici medicinskih obuka. Iz Ministarstva su saopštili da se „program AO Davos Course ubraja u edukacije od izuzetnog međunarodnog značaja za oblast ortopedije i traumatologije, te da znanja i kompetencije stečene na takvim programima predstavljaju direktnu korist za zdravstveni sistem Crne Gore“. Kurs u Davosu održava se od od 6. do 12. decembra.

Šimun bez komentara hoće li čelnik pljevaljske bolnice biti kažnjen

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Grupa građana koja protestuje na Kruševom ždrijelu saopštila je da će privremeno obustaviti proteste nakon što su u policiji potvrdili da Goran Jokić više nije načelnik RCB Centra. Poručili su da je njihova mala pobjeda tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese.
Više od deset mjeseci traje neprekidna i uporna borba građana Cetinja koji traže pravdu i istinu za sve stradale i ranjene u dva masovna zločina na Cetinju.
Na žalost, kako je grupa građana navela u saopštenju, institucijama sistema i najodgovornijima je trebalo deset mjeseci, nakon ćutanja i ignorantskog odnosa prema protestu, da sankcioniše samo jednu od karika u sistemu odgovornosti, odgovornoj za seriju propusta kada su ova dva zločina u pitanju.
Na drugoj strani, oni su, kako kažu, pokazali da upornost u duhu crnogorskog trajanja daje rezultate, te poručuju da neće stati na ovome.&nbsp;
- Vjerujemo da će sudske institucije i Ministarstvo pravde imati u vidu našu odlučnost i upornost, kao i težinu slučaja koji je pred njima i da neće dozvoliti naš povratak na Kruševo ždrijelo. Za razliku od onih kojima je bio cilj da ovaj grad izumre, mi smo za život, da život traje i bude najveća vrijednost i zato u prilog predstojećim, za nas bolnih, božićnih i novogodišnjih praznika privremeno obustavljamo protest,sa porukom, naša mala pobjeda je tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese - poručili su u saopštenju za javnost.
Zahvalili su se svima koji su im dali podršku, kako sa Cetinja tako i iz svakog crnogorskog grada, na bilo koji način, pa i onima koji su, kako kažu, izašli iz kolone zaustavljenih vozila i stali nekoliko minuta i dali riječ podrške.
- Značilo je. Zahvaljujemo se i onima koji su našem protestu dali početni inpuls, kad smo se kupilim u daleko većem broju. Posebnu zavalnost dugujemo pripadnicima MUP-a Crne Gore koji su na profesionalan i prije svega ljudski način vodili blokadu puta u cijelom trajanju - zaključili su u saopštenju.

Privremeno obustavljene blokade na Kruševom ždrijelu: "Naša mala pobjeda tek korak ka onome što će se desiti kroz sudske i druge procese"

06.12.
12:56h
Kada mi je čuvena Ana Vuković pročitala dio krivične prijave MUP-a RCG, koju je potpisao onomad Dževad Kožar, a odobrio Rajko Malović, u kojoj je pisalo da sam Moldavku S.Č. kupio u Baru za 2000 maraka (malo li je) od Bajrama Orahovca, vjerujte mi na riječ, manje sam bio iznenađen od onoga što sam čuo juče.
Kada su mi dvojica specijalnih tužilaca nakon što je saslušan posljednji svjedok u krivičnom predmetu protiv Ubović Ranka i Ivanović Vladana i nakon što sam im kazao da obavijeste sudije da je otpao pritvorski osnov, kazali - citiram:
"A, ne, postoje i neki uslovni razlozi za njega".
Dakle, drage kolege, na znanje vam.
Da postoje razlozi za pritvor i van norme iz člana 175 ZKP. Čisto da ste upućeni.
Dobro, nigdje nikada zakoni svjetski to ne pominju, ali smo ih juče uveli.
Koji ti je pritvorski osnov, pita pritvorenik cimera u Spužu. Ovaj odgovara - uslovni.
Onda onome ko je postavio pitanje ne bude dobro. Iako je, recimo, po zanimanju šumar.
Priznajem.Na mah sam pomislio da su Ubović i Ivanović možda tražili da ostanu i kad osnov određen rješenjem o određivanju pritvora otpadne.
Jednostavno, dopalo im se. I sljedstveno tome, ne izlazi otud.
Meni je iskreno samo jedno žao. A to je što pristojni, obrazovani i uljudni momci koji znaju svoj posao - tako olako bez neke, gaje kod sebe nagon koji zbog funkcije koje obnašaju može da bude pretežak za ljude.
Ili to zavisi - ko su ljudi. Ko je čovjek.
Ugodi zakonu - a ne nekim ljudima. Makar bili Demokrate.
P.S: Pekić u "Kako upokojiti vampira" napisa "Najbolje ideje se često dave u odvratnom mulju lojalnog odobravanja".
I jedna digresija za P.S.2: 
Pročitao sam juče saopštenje za javnost B. Bogdanovića oko Aca Mijajlovića i protesta povodom masakra na Cetinju i iznova se sjetih Kundere: "Na Vroclavskom trgu jedan čovjek povraća. Potpuno te razumijem, dobaci mu prolaznik".

Tag: dusan-simonovic