Crnogorski olimpijski komitet je najoštrije osudio događaj o kojem su izvijestili mediji, a u kojem je trener osumnjičen za neprikladno dodirivanje dvije maloljetne osobe.
Kako su naveli, to predstavlja teško kršenje svih etičkih, profesionalnih i zakonskih načela na kojima počiva sport, naročito kada su u pitanju djeca i mladi.
- Treneri nijesu samo instruktori, već i prva linija zaštite, podrške i povjerenja. Roditelji, institucije i društvo očekuju da oni budu primjer, oslonac i zaštitnici djece, a ne počinioci interpersonalnog nasilja. Ovaj slučaj je poražavajući i duboko uznemirujući jer narušava osjećaj sigurnosti, reputaciju i integritet crnogorskog sporta - kaže se u saopštenju.
Iz COK-a su pozvali nadležne institucije da temeljno istraže sve okolnosti događaja. Kako su istakli iz krovne organizacije crnogorskog sporta ovo mora da bude upozorenje cijelom sportskom sistemu da povjerenje nikada ne smije biti zloupotrijebljeno.
- Pozivamo nadležne institucije da što hitnije i najtemeljnije istraže sve okolnosti ovog slučaja i preduzmu odgovarajuće mjere. Sve sportske organizacije i klubovi imaju moralnu i zakonsku obavezu da preduzmu sve neophodne korake kako bi zaštitili sve, a pogotovu djecu i mlade sportiste. Ovaj događaj mora biti upozorenje cijelom sportskom sistemu da povjerenje nikada ne smije biti zloupotrijebljeno. Naš sport mora da ostane prostor u kojem se gradi karakter, povjerenje i sigurnost, a ne prostor u kojem se ti ideali ruše - zaključuje se u saopštenju koje potpisuje predsjednik COK-a Dušan Simonović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

COK: Treneri treba da su prva linija povjerenja, a ne počinioci interpersonalnog nasilja

U prisustvu zvanica iz kulturnog, umjetničkog, diplomatskog i medijskog života, u Podgorici je juče svečano otvoren Počasni konzulat Mongolije u Crnoj Gori, a domaćoj publici predstavljena je i prva Antologija savremenih mongolskih priča prevedena na crnogorski jezik.
Događaj je otvorio počasni konzul Mongolije u Crnoj Gori, gospodin Dušan Simonović, koji je istakao značaj kulturne razmjene između dvije prijateljske zemlje:
- U vremenu kada svijet sve više dijele jezik, geografija i nesporazumi, ovakvi susreti pokazuju koliko književnost može da povezuje. Saradnja između Mongolije i Crne Gore ne počinje danas, ali je ovim događajem dobila konkretan kulturni oblik koji će, uvjeren sam, imati trajnu vrijednost. Umjetnost i sport, kako vrijeme sve više pokazuje, su ono što nadilazi i politiku i granice.
Govoreći o značaju antologije, Simonović je dodao:
- Ova knjiga nije samo zbirka priča već prozor u dušu naroda koji živi u ogromnim prostranstvima, pod nebeskim svodom u kojem se svakodnevica i vječnost neprekidno dotiču. […] Ove priče govore o čovjeku, o svakodnevici, o starosti, snovima, ljubavi i oproštaju. […] Iako duboko ukorijenjene u mongolskoj tradiciji, one pripadaju svima nama – jer svi razumijemo tišinu tuge, ljepotu prvog pogleda i snagu oproštaja.
Među brojnim prisutnima bili su predstavnici kulturnih institucija, umjetnici, novinari, diplomate, sportisti, kao i akteri dosadašnje kulturne razmjene između Crne Gore i Mongolije.
Glumac Slobodan Marunović, koji je ranije nagrađen Grand Prix priznanjem na 7. Međunarodnom festivalu monodrame u Ulan Batoru, ovom prilikom je rekao:
ž Predstava je prevedena na mongolski jezik, snimljena i emitovana na nacionalnoj televiziji. Ovo priznanje ne doživljavam samo kao lični uspjeh, već kao nagradu kulturnoj saradnji. Od danas, po prvi put imamo priliku da se upoznamo sa mongolskom književnošću zahvaljujući prevodu na naš jezik, i nadam se da će i mongolska publika u budućnosti imati pristup crnogorskoj literaturi.
O svojim iskustvima iz Mongolije govorio je novinar Edin Krnić, koji je proveo sedam sedmica u toj zemlji, boraveći među nomadskim zajednicama i stvarajući dokumentarne reportaže koje su emitovane na nacionalnom servisu Crne Gore.
- Mongolija je zemlja tišine, širine i dostojanstva. U svakom susretu sa njenim ljudima osjećao sam se dobrodošlo, jer njihovo gostoprimstvo nije stvar bontona, već način života, duboko ukorijenjen u filozofiji postojanja na vjetrovitim prostranstvima. Snimajući reportaže, dijeleći čaj i tišinu sa nomadskim porodicama, naučio sam da su najdublje priče često neizgovorene.
Krnić je svoje reportaže preveo na engleski jezik i ustupio Ambasadi Mongolije i Ministarstvu vanjskih poslova te zemlje, kao dokument svoje posvećenosti i poštovanja prema kulturi i narodu Mongolije.
Bobi Perović, dugogodišnji medijski radnik, izjavio je da su ga upravo Krnićeve reportaže inspirisale da se dublje upozna s mongolskom kulturomć
- O Mongoliji nijesam znao gotovo ništa. Ali reportaže koje je Edin pripremio za našu televiziju zainteresovale su me toliko da sam osjetio potrebu da saznam više o jeziku, ljudima, njihovim vrijednostima - kazao je Perović.
Događaju je prisustvovala i Milena Milačić, direktorica Direktorata za Afriku, Bliski Istok, Aziju, Pacifik i Australiju u Ministarstvu vanjskih poslova Crne Gore. Ona je najavila planiranu posjetu predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića Mongoliji naredne godine, kao i potpisivanje Memoranduma o saradnji između ministarstava vanjskih poslova dvije zemlje, koji bi trebalo da se realizuje na marginama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u septembru. Istakla je i da su u planu projekti u oblastima turizma, umjetnosti i sporta, uz nadu da će današnji događaj biti snažan podsticaj daljoj saradnji.
Poseban gost svečanosti bio je ambasador Mongolije u Austriji, akreditovan i za Crnu Goru, Nj.E. Cengeg Mijidorž (Tsengeg Mijiddorj), koji je izrazio zahvalnost na srdačnom prijemu i istakao da ovaj događaj predstavlja korak dalje u izgradnji kulturnih mostova između dvije zemlje.
Ambasador je ovom prilikom počasnom konzulu Dušanu Simonoviću uručio simbolično priznanje – repliku tradicionalnog zlatnog štapa gerega, istorijskog simbola iz doba Mongolskog Carstva, poznatog i kao paiza. Ovaj znak carske ovlasti nekada su nosili izaslanici Džingis-kana, a danas se dodjeljuje kao znak posebnog povjerenja, poštovanja i priznanja za doprinos razvoju bilateralnih odnosa.

U Podgorici predstavljena Antologija savremenih mongolskih priča i svečano otvoren Počasni konzulat Mongolije

Igre malih zemalja Evrope (IMZE) važne su za sportiste i sportistkinje iz malih država jer predstavljaju rijetku i dragocjenu priliku da osjete duh i veličinu međunarodnog multisportskog takmičenja, kazao je predsjednik Crnogorskog olimpijskog komiteta (COK) Dušan Simonović.
On je, govoreći o predstojećim Igrama u Andori od 26. maja do 1. juna, naglasio da je to platforma na kojoj crnogorski sportisti mogu da se takmiče sa ponosom, steknu iskustvo i pokažu svoj talenat na visokom nivou, često kao korak ka još većim međunarodnim scenama.
Simonović je kazao da će Crnu Goru u Andori predstavljati 66 sportista koji će se takmičiti u deset različitih sportova.
- To su atletika, košarka, džudo, karate, plivanje, ritmička gimnastika, ragbi sedam, streljaštvo, stoni tenis i tenis. Ta raznovrsnost odražava rastuću snagu i širinu našeg sportskog sistema, a posebno smo ponosni što će mnogi od tih sportista upravo u Andori imati svoj međunarodni debi. Za svakog od njih, to će biti dragocjeno iskustvo, ne samo u takmičarskom, već i u ličnom smislu - rekao je Simonović u izjavi dostavljenoj agenciji MINA.
Prema njegovim riječima, učešćem na Igrama u Andori, Crna Gora želi da promoviše osnovne vrijednosti koje nas povezuju, kao što su poštovanje, prijateljstvo, solidarnost, podrška i saradnja.
- Predstojeće Igre nijesu samo borba za medalje, one su prilika za izgradnju mostova među državama, slavljenje različitosti i osnaživanje sportista da svoju zemlju predstavljaju sa dostojanstvom i ponosom. Za nas, to je praznik zajedničkog duha i međusobnog razumijevanja među malim državama - rekao je Simonović.
Podsjećajući na IMZE koje su 2019. održane u Crnoj Gori, on je istakao da je to i dalje najveće multisportsko takmičenje koje je ikada organizovano u Crnoj Gori i da je njihovo nasljeđe i danas živo.
- To iskustvo duboko je promijenilo naš pristup. Kroz uspješnu organizaciju tog događaja, iz prve ruke smo uvidjeli kolika je moć sporta, ne samo u sportskom smislu, već i u kulturnom i ekonomskom. Ojačali smo svoje kapacitete, produbili regionalne veze i potvrdili da sport može biti pokretač razvoja, identiteta i međunarodne saradnje - rekao je Simonović.
On je istakao da ne sumnja da će Andora biti sjajan domaćin.
- Nadam se da će naši sportisti, kao i svi ostali učesnici, osjetiti toplinu, gostoprimstvo i prijateljstvo koje postoji među malim državama Evrope. Ove Igre nude jedinstveno iskustvo i imaju posebnu vrijednost. One nas podsjećaju da se veličina u sportu ne mjeri brojem stanovnika, već duhom, jedinstvom i međusobnim poštovanjem - rekao je Simonović.
On je crnogorskim sportistima koji se pripremaju za Igre u Andori poručio da budu ponosni na svaki korak koji su napravili da bi osigurali nastup na tom takmičenju.
- Nositi boje Crne Gore nije samo čast, već i odgovornost da se takmičite srcem i pošteno. Vjerujte u sebe, bodrite jedni druge i uživajte u svakom trenutku. Te Igre su slavlje onoga što vi jeste, ne samo kao sportisti, već i kao uzori generacijama koje dolaze - zaključio je Simonović.

Crna Gora sa 66 sportista na Igrama u Andori

Dobra saradnja Crnogorskog olimpijskog komiteta i Vaterpolo plivačkog saveza (VPS) ključna je u podršci sportistima u procesu kvalifikacija i pripremama za Olimpijske igre 2028. godine, saopšteno je nakon sastanka čelnika tih asocijacija.
Predsjednici Upravnog odbora i Skupštine Nikola Milić i Dejan Rađenović bili su gosti predsjednika krovne asocijacije crnogorskog sporta Dušana Simonovića.
Milić i Rađenović zahvalili su Simonoviću na lijepim riječima da vaterpolo ima posebno mjesto u sportskoj istoriji Crne Gore i da su ga uspjesi na evropskim, svjetskim i olimpijskim takmičenjima učinili simbolom crnogorske sportske izvrsnosti i ponosa.
U razgovoru sa predsjednikom Simonovićem, data je puna podrška inicijativi COK-a da se hitno formira Fond za razvoj sporta i nađe održiv model finansiranja sporta, kako bi se osigurala dugoročna podrška razvoju svih sportova u Crnoj Gori.
Predsjednik Milić na sastanku je istakao da VPS želi da pokrene inicijativu da se vaterpolo prepozna kao nacionalni sport.
- Smatram da vaterpolo zaslužuje da bude prepoznat kao nacionalni sport, nakon svih uspjeha koje su naše selekcije, seniorska i mlađe, postigle od 2006. godine - rekao je Milić.
On je podsjetio da je seniorski tim osvojio pet medalja na velikim takmičenjima – evropskim i svjetskim prvenstvima, tri zlata u Svjetskoj ligi, kao i na činjenicu da je vaterpolo reprezentacija jedina koja je izborila pet uzastopnih nastupa na Olimpijskim igrama.
- Mlađe selekcije su u minulom periodu donijele 11 medalja sa svjetskih i evropskih prvenstava - kazao je Milić.
On smatra da bi u novom Zakonu o sportu trebalo da se uvrsti kategorija "nacionalni sport", da se definišu kriterijumi koje je potrebno ispuniti da bi neki sport dobio to zvanje, ali i da se ostavi mogućnost da se takav status izgubi, ukoliko se ne bude dovoljno i dobro radilo, te ukoliko ne bude rezultata značajnog nivoa na najvećim takmičenjima.
Prema njegovim riječima, status nacionalnog sporta obezbijedio bi i značajnija finansijska sredstva za kontinuitet i dalji razvoj, kako bi se obradovali i olimpijskoj medalji, jedinoj koja nam nedostaje, a koja nam je tri puta bila tako blizu”.
- Smatram da bi mogućnost sticanja statusa nacionalnog sporta trebalo da bude cilj i težnja svih naših nacionalnih saveza, da im bude motiv da rade najbolje što mogu kako bi rezultatima na najvećim takmičenjima došli to tog nivoa. Sigurni smo, takođe, da u Crnoj Gori ima nacionalnih saveza i selekcija, koji bi na osnovu velikih uspjeha apsolutno mogli da se uključe u priču i inicijativu za dobijanja tog statusa - zaključio je Milić.

Milić: Vaterpolu status nacionalnog sporta

Danas je u prostorijama Crnogorskog olimpijskog komiteta (COK) potpisan Memorandum o saradnji između COK-a i Crnogorskog društva za borbu protiv raka (CDPR), saopšteno je iz COK-a. 
Memorandum su potpisali predsjednik COK-a, gospodin Dušan Simonović, i sekretar CDPR-a, gospodin Domogoj Žarković.
Ova saradnja, kako su naveli, ima za cilj promociju zdravih stilova života kroz sport i fizičku aktivnost, podizanje svijesti o značaju prevencije i rane dijagnostike raka, te organizaciju zajedničkih aktivnosti povodom međunarodnih dana borbe protiv raka. 
Dodaju i da sporazum predviđa realizaciju sportskih i edukativnih programa, kao i izradu promotivnih i informativnih materijala koji će doprinijeti većoj dostupnosti informacija o preventivnim mjerama.
Simonović je istakao značaj ove inicijative naglašavajući da sport predstavlja jedan od ključnih faktora u očuvanju zdravlja i prevenciji bolesti. 
- Sport nije samo način života, već i snažan alat za podizanje svijesti o važnim zdravstvenim temama, kao što je prevencija raka - rekao je Simonović.
Žarković je izrazio zadovoljstvo što će kroz ovu saradnju moći da doprinesu edukaciji građana i promociji zdravih navika.
- Rana dijagnostika i preventivne mjere su ključni faktori u borbi protiv raka, a uz podršku COK-a, vjerujemo da možemo doprijeti do šire javnosti i motivisati je na proaktivno djelovanje - kazao je Žarković.
- Ova saradnja predstavlja važan korak u zajedničkim naporima na unaprjeđenju zdravlja stanovništva Crne Gore kroz sinergiju sporta i preventivnih zdravstvenih mjera - zaključuju u saopštenju.

Potpisan Memorandum između COK-a i CDPR-a

Iz Bokserskog saveza Crne Gore saopštili su da je zaprepašćujući njihov tretman kroz Pravilnik o kategorizaciji sportova za period 2025-2027, na osnovu koga se formira raspodjela budžetskih sredstava za nacionalne sportske saveze, a koji je potpisao predsjednik Crnogorskog olimpijskog komiteta (COK) Dušan Simonović.
Smatraju da je ovim dokumentom, u kome je Bokserski savez svrstan na 28. poziciju, Simović namjerno htio da naškodi procesu njihovog razvoja, a sve zbog odbijanja da podrže njegovu kandidaturu na nedavnim izborima za predsjednika COK-a.
Saopštenje Bokserskog saveza Crne Gore prenosimo u cjelosti:&nbsp;
Boks u Crnoj Gori je istorijski jedan od najrazvijenijih i najpopularnijih sportova, koji je godinama donosio i donosi ogroman broj međunarodnih priznanja, veličajući crnogorski sport na svjetskoj sceni i uživajući veliku ljubav i popularnost među stanovništvom zemlje.
Bokserski savez Crne Gore je nastavljajući dugogodišnju tradiciju u posljednje tri godine apsolutni lider među svim nacionalnim sportskim savezima Crne Gore, ne samo po broju i kvalitetu osvojenih medalja na evropskim i svjetskim prvenstvima, već i po broju i nivou organizacije velikih međunarodnih takmičenja.
Tokom prethodnog olimpijskog ciklusa crnogorski bokseri su samo na evropskim i svjetskim prvenstvima osvojili više od 20 medalja, od čega 7 zlatnih. Posebno isticemo 3 seniorske medalje sa &nbsp;prvenstva Evrope i 3 medalje sa prethodnih Mediteranskih igara (od 7 koje su osvojili crnogorski sportisti svih sportova). BSCG je organizovao 4 Evropska prvenstva, 3 Svjetska Kupa, Evropski kup i, konačno sad već istorijsko Svjetsko prvenstvo za mlade. Desetine hiljada sportista, trenera, ljubitelja boksa, navijača i turista je posjetilo i upoznalo našu zemlju zahvaljujući ovim sportskim događajima.
Unutar Crne Gore broj sportskih klubova i masovnost u boksu su se utrostručili. Nekoliko renomiranih međunarodnih trenera angažovano je da radi sa crnogorskim sportistima, a organizovano je na desetine međunarodnih trening kampova. Uz svo poštovanje prema našim kolegama, u ovom trenutku nivo i tempo razvoja Bokserskog saveza Crne Gore je praktično teško dostižan za ostale nacionalne sportske saveze.
EUBC (Evropska bokserska konfederacija) je 2022. godine prepoznala BSCG kao jedan od najprogresivnijih saveza u Evropi, a IBA (Svjetska bokserska asocijacija) je 2024. godine prepoznala doprinos našeg saveza razvoju svjetskog olimpijskog boksa i povjerila nam organizaciju i održavanje Svetskog prvenstva za mlade, oslobađajući nas od obavezne uplate takse u iznosu od 500.000 američkih dolara, što nam je omogućilo da ne tražimo pomoć i da ne potrošimo nijedan euro iz državnog budžeta na organizaciju ove manifestacije!
Naša bokserka Bojana Gojković (sedmostruki finalista Evropskih Prvenstava) predstavljala je BSCG i državu na Olimpijskim igrama u Parizu. I sve je to samo dio posla koji smo uradili na razvoju boksa u Crnoj Gori, popularizaciji sporta i predstavljanju naše zemlje na međunarodnom nivou. Imamo ogromne ambiciozne planove i za sledeći olimpijski ciklus, uključujući otvaranje novih klubova, unaprjeđenje sportske infrastrukture, privlačenje novih stručnjaka, uvođenje inovativnih metoda obuke sportista i naravno, nove pobjede na svim takmičenjima, uključujući i predstojeće Olimpijske igre.
U kontekstu svega navedenog, Pravilnik o kategorizaciji sportova za period 2025-2027, (na osnovu togo se formira raspodjela budžetskih sredstava za nacionalne sportske saveze), koji je potpisao predsjednik COK-a Dušan Simonović, izaziva duboko zaprepašćenje i razočarenje.
Nimalo nam ne smeta naša pozicija na 28. mjestu između tako razvijenih sportova kao što su bodibilding i kendo, među koje nas je Dušan Simonović smjestio u ovom „dokumentu“. Cijenimo sportsko prijateljstvo i solidarnost prema svim sportistima, bez obzira na stepen razvoja njihovog sporta, u Crnoj Gori i odnosimo se sa jednakim poštovanjem. Mi ćemo i sa ove pozicije pokušati da ponovo osvojimo maksimalan broj nagrada za našu zemlju i da budemo ispred većine favorita gospodina Simonovića. Ali nas muči činjenica da je Dušan Simonović, sasvim sigurno, namjerno, ovim dokumentom zaista htio da naškodi procesu razvoja Bokserskog saveza Crne Gore. Pokušao je da ponizi našu federaciju. Namjera mu je da nam pokaže svoju moć i uticaj na tok događaja. Iskoristio je svoju poziciju za poravnanje ličnih računa i demonstrirati svoju superiornost nad pravdom, pristojnošću, zdravim razumom i sportskim duhom. Sve ove njegove nezdrave manipulacije povezane su isključivo sa našim kategoričnim odbijanjem da podržimo njegovu kandidaturu na nedavnim izborima za predsjednika Crnogorskog Olimpijskog Komiteta, na koje je on, uprkos apsolutnom odsustvu rezultata iz rada COKa, izabran 6. put za redom.
Moramo priznati da je trenutno svjetski olimpijski boks privremeno u stanju nejedinstva. Postoji politicki sukob između rukovodstva IBA (Svjetske bokserske asocijacije) i MOK (Međunarodnog olimpijskog komiteta), zbog čega MOK promoviše novoformiranu svjetsku boksersku federaciju „World boxing“ koja će po njihovom planu zamijeniti IBA. Do ovog trenutka, MOK je diskvalifikovao IBA i privremeno isključio boks iz olimpijskih sportova. Očekuje se da će boks biti vraćen u program Olimpijskih igara prije kraja 2025. godine, pod okriljem “World boxing” ili IBA.
Na sastanku predstavnika svih bokserskih klubova usvojili smo jedinu, po našem mišljenju, ispravnu strategiju: sačekati odluku MOK-a i pridružiti se federaciji koju MOK izabere. Do ovog trenutka, mi ćemo učestvovati na svim mogućim takmičenjima koja održavaju i IBA i World boxing.
Svi znaju da boks NIKAD neće biti trajno isključen iz programa Olimpijskih igara! I gospodin Simonović to vrlo dobro zna. Ali on je prvi u Evropi koji je prvo „zamrznuo“ status nacionalne bokserske federacije (učinivši to bez ijednog razloga i opravdanja, još prije Olimpijade u Parizu, na kojoj je naša sportistkinja učestvovala), a sada nas, vodeći sport u zemlji, je po svom Pravilniku potpuno isključio. Koliko znamo ,оn je jedini sportski funkcioner na svijetu koji je izdao svoje najbolje sportiste i prije nego što su se pojavile zvanične preporuke i uputi MOK-a.
Čak i sada, kada je MOK privremeno obustavio boks, кoliko znamo, &nbsp;nijedna država na svijetu u kojoj je boks jedan od popularnih i vodećih sportova nije isključila boks iz članstva u svojim nacionalnim olimpijskim komitetima. Sve zemlje su, znajući detalje trenutne situacije, odlučile da podrže i sačuvaju elitu svog sporta, a gospodin Simonović je, odmah, odlučio da iskoristi ovu situaciju za osvetu poravnavajući svoje lične račune. Osim njega, u Evropi su to uradile samo Makedonija i Estonija - zemlje u kojima boks, za razliku od Crne Gore, nije vodeći i popularan sport.
Gospodin Simonović je očigledno pretpostavio da bi njegova kategorizacija sporta trebalo da utiče na raspodjelu budžetskih sredstava Ministarstva sporta i mladih nacionalnim savezima, što bi vjerovatno bilo moguće i logično da je on bio objektivan i profesionalan. Ali, pošto je sve vrlo očigledno, mi ne vjerujemo da ovaj nepravedan i podli čin gospodina Simonovića, koji je nesumnjivo nedostojan jednog funkcionera takvog nivoa, može uticati na odluke &nbsp;koje donosi Ministarstvo sporta i mladih u vezi sa raspodjelom budžetskih sredstava.&nbsp;
Svaka promjena našeg budžeta ka smanjenju podrazumijeva usporavanje tempa našeg razvoja, gubitak postignutih rezultata u pogledu masovnosti i stepena obucenosti sportista, pogoršanje opremljenosti sportskih klubova, kvantitativno i kvalitativno učešće na međunarodnim takmičenjima i kampovima za obuku sportista i dr. Upravo ova ideja i plan jednog nemarnog funkcionera bez savesti, može nanijeti ogromnu štetu više od 500-600 sportista, trenera i drugih stručnjaka direktno uključenih u rad Bokserskog saveza Crne Gore i ogromnom broju građana Crne Gore koji svoju sklonost, entuzijazam, energiju, rad i ljubav daju jednom tako divnom sportu kao što je boks.&nbsp;
Ako izgubimo prestiž boksa u zemlji, izgubićemo i prestiž crnogorskog sporta na međunarodnoj sceni!
Ne obraćajući pažnju na rangiranje našeg sporta od gospodina Simonovića, njegove višestruke manipulacije i pokušaji da nas diskredituje, mi smo nesumnjivo, sa još više energije i volje, po principu "radi šta moraš, i bice sta bude", dokažemo &nbsp;svojim radom , da je boks u Crnoj Gori jedan od vodećih sportova, koji zasluženo prepoznat tradiciom i svojim rezultatima. Zastava i himna Crne Gore, zahvaljujući našim šampionima, i dalje će se redovno prikazivati ​​cijelom svijetu, prilikom dodjele nagrada pobjednicima međunarodnih turnira najvišeg ranga.
А svim neprijateljima sporta i prestiža naše zemlje odgovorićemo još jednom poznatom poslovicom: "Psi laju, a karavani prolaze".
Sa velikim poštovanjem i sportskim pozdravom,&nbsp;
Bokserski savez Crne Gore

Bokserski savez: Simonović pokušava da ponizi i naškodi našoj federaciji jer nismo podržali njegovu kandidaturu

Crnogorski olimpijski komitet (COK) danas je, u svečanom ambijentu Vile Gorica, organizovao tradicionalnu ceremoniju dodjele priznanja najboljim sportistima, sportistkinjama i nacionalnim selekcijama Crne Gore za 2024. godine, saopšteno je iz ove institucije.
Ceremoniju je otvorio predsjednik Crnogorskog olimpijskog komiteta, Dušan Simonović, koji je naglasio značaj sporta za društvo i budućnost Crne Gore.
- Ovaj događaj je mnogo više od formalnog čina. On je priznanje rada, truda i odricanja koje stoji iza svakog uspjeha. Svaki uspjeh naših sportista, rezultat hiljada sati treninga, nebrojenih prepreka koje su savladali i volje da daju najbolje od sebe – ne samo radi sopstvenog uspjeha, već i želje da na najbolji način predstave svoju zemlju. Njihova odricanja i trud nijesu samo dio njihovih, već i svakodnevica njihovih trenera, porodica i cijelih timova podrške. Bez zajedništva i timskog rada, nema ni dobrih rezultata- kazao je Simonović.
On se posebno zahvalio sportistima i istakao važnost ulaganja u sportsku infrastrukturu i podršku mladim talentima.
- Naš cilj je da stvorimo uslove u kojima će svaki mladi sportista imati priliku da razvije svoj potencijal. Ulaganjem u sportsku infrastrukturu i sistem podrške, gradimo temelj za generacije koje dolaze. Sport nije samo takmičenje, već i platforma za izgradnju boljeg društva (…) Ovo nije zadatak jednog pojedinca ili jedne organizacije. Ovo je zajedničko putovanje. Vizija sporta je da ne samo stvara šampione i šampionke, već i gradi bolje ljude i snažnije zajednice- istakao je predsjednik COK-a. 
Svečanosti dodjele priznanja prisustvovali su i Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić.
- Zato kada izađete na borilište ili stanete na pobjedničko postolje, ogrnuti bojama crnogorske zastave, znajte da vaša borba, medalja nije samo vaša, već i svih onih koji u vama vide uzore i koji vas srcem i s ponosom prate- poručio je crnogorskim sportistkinjama i sportistima Predsjednik Milatović.
On je takođe pozvao donosioce odluka da nastave sa ulaganjima u sport, u sportsku infrastrukturu, da pruže još snažniju podršku crnogorskim sportskim talentima, kako bi mladi imali bolje i pristupačnije uslove da razvijaju svoje vještine i ostvaruju vrhunske rezultate.
Ministar sporta i mladih, gospodin Dragoslav Šćekić istakao je namjeru Ministarstva na čijem je čelu da zajedno sa zainteresovanom sportskom javnošću radi na državnoj strategiji razvoja sporta, kao i na Zakonu o sportu.
- Iskoristiću ovu priliku da snažno iskažem namjeru da uložimo još veće napore u realizaciji planova izgradnje sportske infrastrukture u našoj zemlji. Jer crnogorskim sportistima trebaju igrališta, borilišta, dvorane, bazeni... nama treba olimpijska kuća, kao dom svih nas koji smo u sportu i vezani za sport. Treba nam atletski stadion i nećemo štedjeti napore da ga u dogledno vrijeme i izgradimo, a treba nam i Muzej sporta u koji imamo šta da smjestimo iz naše sportske istorije. Ovo možemo samo slogom i razumijevanjem. Stručnim radom i dobrom infrastrukturom možemo pomoći našoj mladosti da se bavi sportom, da lakše donosi odluke i ostaje da kod kuće gradi sportsku i životnu budućnost. Slogom, kakvu baštine dvije krovne sportske organizacije Crne Gore, Ministarstvo sporta i mladih i Crnogorski olimpijski komitet, stručnim radom naših sportskih pedagoga, a u uslovima koje smo dužni da obezbijedimo. Ministarstvo sporta i mladih ne žali sredstva a ni ljudske kapacitete da potrebe sportista i sportskih kolektiva što bolje razumije i izađe im u susret- izjavio je ministar Šćekić.
Najveće priznanje godine, nagrada za najboljeg sportistu Crne Gore u 2024. godini, pripalo je jedriličaru Milivoju Dukiću. Ovaj izvanredni sportista ne samo da je ostvario četvrto uzastopno učešće na Olimpijskim igrama, i bio prvi kvalifikovani sportista na ovogodišnjem izdanju Igara, već je i pokazao izvanrednu predanost i sportski duh. Dukić je u Parizu ostvario najbolji plasman crnogorskog jedriličara do sada, što ga čini jednim od najvažnijih ambasadora crnogorskog sporta na međunarodnoj sceni, prenijeli su iz COK-a.
- Milivoj Dukić je primjer kako se rad i posvećenost isplate. Njegov rezultat u jedrenju, sportu koji zahtijeva fizičku snagu, mentalnu izdržljivost i nevjerovatnu strategiju, inspiracija je za sve nas. Milivoj nije samo naš najbolji sportista ove godine, već i simbol nade i motivacije za sve mlade sportiste u Crnoj Gori- kazao je predsjednik COK-a Dušan Simonović nakon uručenja nagrade.
Uz Dukića, na svečanosti su nagrađeni i drugi istaknuti sportisti i sportistkinje. Ženska rukometna reprezentacija Crne Gore, popularne „Lavice“, proglašena je najboljom ženskom nacionalnom selekcijom, dok je vaterpolo reprezentacija osvojila priznanje za najbolju mušku nacionalnu selekciju, zahvaljujući kontinuiranim nastupima na najprestižnijim svjetskim takmičenjima.
Priznanja za najbolje mlade sportistkinje dobile su rukometašica Jelena Vukčević, koja je svojim igrama u juniorskoj i seniorskoj konkurenciji osvojila srca navijača, te karatistkinja Jovana Damjanović, evropska juniorska šampionka i osvajačica bronzane medalje na Svjetskom prvenstvu. 
Priznanje za najbolje mlade sportiste dobili su vaterpolista Srđan Janović, za svoje uspjehe na Evropskom i Svjetskom juniorskom prvenstvu, kao i kik-bokser Viktor Dukić, koji je tokom 2024. godine osvojio svjetsku titulu i niz zlatnih medalja.
Za sportski podvig godine nagrađen je bokser Tomislav Đinović, koji je osvojio bronzanu medalju na Evropskom prvenstvu u Beogradu, prvu seniorsku nakon 24 godine za crnogorski muški boks.

Dukić sportista godine, Đinoviću nagrada za sportski podvig godine, ''Lavice'' najbolja ženska, ''Ajkule'' najbolja muška nacionalna selekcija

Predsjednik Bokserskog saveza Aleksandar Klemenko uputio je predsjedniku Crnogorskog olimpijskog komiteta Dušanu Simonoviću dopis u kojem poručuje da Milivoj Dukić, koji je proglašen za najboljeg sportistu u ovoj godini, ne može da parira rezultatu koji je Tomislav Đinović ostvario kao jedini crnogorski sportista koji je osvojio medalju na Evropskom prvenstvu u olimpijskom sportu.
- Danas smo saznali da ste Milivoja Dukića proglasili za najboljeg sportistu Crne Gore u 2024. godini. Milivoj Dukić je izvanredan sportista koji je već duže vrijeme konkurentan na svjetskom nivou u svom sportu i njegova kandidatura svakako zaslužuje posebno priznanje COK-a, Ministarstva &nbsp;sporta i mladih i eventualno drugih državnih organa. Ali na osnovu Pravilnika o kriterijumima i &nbsp;načinu izbora sportiste godine (Broj: 02-235/2 od 02.12.2024. izdatog od strane COK-a), rezultat &nbsp;koji je on postigao u 2024. godine nikako ne može da parira rezultatu Tomislava Đinovića, &nbsp;jedinog crnogorskog sportiste koji je ove godine osvojio medalju na Evropskom prvenstvu u &nbsp;olimpijskom sportu. &nbsp;Tomislav Đinović je jedini crnogorski sportista koji je u 2024. godini na osnovu svog rezultata u &nbsp;skladu sa Zakonom o sportu, stekao status sportiste sa vrhunskim reprezentativnim rezultatom i &nbsp;dobio rješenje o doživotnoj mjesečnoj naknadi za ostvaren sportski rezultat - naveo je Klemenko.
Milivoj Dukić je, kako je ukazao, učestvovao na četiri Olimpijske igre.
- I nikada od vas nije bio proglašen za najboljeg &nbsp;sportistu godine. Tih godina ste davali prednost drugim sportistima po rezultatima, koji su bili &nbsp;apsolutno slični ili čak manje značajni od rezultata Tomislava Đinovića. &nbsp;Svi moramo iskreno priznati da je nastup svih učesnika crnogorskog tima na prošlim &nbsp;Olimpijskim igrama, uključujući Milivoja Dukića i predstavnika BSCG, bio nezadovoljavajući. &nbsp;Zauzeti 14. mjesto na Olimpijskim igrama je možda veliki uspjeh za određenog sportistu i &nbsp;njegovog trenera, ali ovo je, naravno, još jedan neuspjeh COK-a. A pokušaj da se ovaj neuspjeh &nbsp;sakrije dodjelom titule „Najbolji sportista godine“ je još jedno profaniranje rada COK-a - istakao je Klemenko.
Bokserski savez Crne Gore nije, ističe on, saglasan sa odlukom i izražava kategoričan protest po ovom &nbsp;pitanju.&nbsp;
- Nečuveno je da je ovakva nepravda, u najmanju ruku u vašem izvršenju, ponavljana iz godine u &nbsp;godinu, postala dio nezdrave tradicije koja se veoma negativno odražava na imidž COK-a, a takođe i grubo krši prava crnogorskih sportista, trenera i nacionalnih saveza - zaključio je Klemenko.

Klemenko Simonoviću: Dukić ne može da parira rezultatu koji je ostvario Tomislav Đinović, nečuveno da je ovakva nepravda postala dio nezdrave tradicije

Predsjednik Crnogorskog olimpijskog komiteta, Dušan Simonović, uputio je pismo Mileni Raičević, u kojem je izrazio je duboku zahvalnost i divljenje jednoj od najuspješnijih sportistkinja Crne Gore, povodom njenog oproštaja od profesionalnog rukometa.
Milena Raičević je simbol istrajnosti, posvećenosti i ponosa za Crnu Goru, koja je dala ogroman doprinos nekim od najvećih uspjeha u istoriji crnogorskog sporta. Kao ključna igračica u osvajanju istorijskog zlata na Evropskom prvenstvu 2012. godine i olimpijskog srebra u Londonu iste godine, njeno nasljeđe nadilazi rukometni teren, inspirišući generacije sportista i navijača.
Pismo Simonovića prenosimo u cjelosti:
Draga Milena,
Teško je pronaći prave riječi kada se oproštaj od aktivne karijere približi nekome ko je tako snažno obilježio rukomet, sport, i našu zemlju kao što si ti. Tvoja priča nije samo sportska – ona je priča o hrabrosti, istrajnosti i ljubavi prema Crnoj Gori.
Bila si dio svih najvećih trenutaka našeg rukometa – nezaobilazna figura na putu do olimpijskog srebra u Londonu i heroina nezaboravnog evropskog zlata u Beogradu 2012. Svaki tvoj potez na terenu bio je nadahnuće, svaki gol, svaki pas, svaka borba za loptu pokazivali su tvoju nevjerovatnu posvećenost.
Iako te povreda spriječila da se oprostiš onako kako si željela, to ni na koji način ne umanjuje veličinu tvoje karijere. Naprotiv, tvoja snaga, čak i u trenucima kada nije bilo lako, nastaviće da nas inspiriše.
Hvala ti što si Crnu Goru uvijek nosila u srcu, što si bila primjer kako se voli sport i kako se bori za svoju zemlju. Hvala ti na svakom trenutku ponosa koji si donijela svima nama.
Želim ti svu sreću u svim budućim izazovima i siguran sam da ćeš u svemu što slijedi biti jednako izuzetna kao što si bila na terenu.
Dušan Simonović
predsjednik Crnogorskog olimpijskog komiteta
 
&nbsp;

Simonović pisao Raičević: Bila si dio svih najvećih trenutaka našeg rukometa, hvala ti što si Crnu Goru uvijek nosila u srcu

Na zajedničku inicijativu, juče je u prostorijama Crnogorskog olimpijskog komiteta održan sastanak između predsjednika Crnogorskog olimpijskog komiteta Dušana Simonovića i vršioca dužnosti direktora Uprave za igre na sreću Spasoja Papića na kojem je dogovorena saradnja te dvije institucije kroz zajedničke aktivnosti usmjerene na zaštitu maloljetnika, promociju zdravih stilova života i podizanje svijesti o štetnim posljedicama kockanja.&nbsp;
Ova saradnja biće, kako su poručili u saopštenju, formalizovana potpisivanjem sporazuma početkom naredne godine.
Predsjednik Crnogorskog olimpijskog komiteta Dušan Simonović izrazio je zadovoljstvo povodom buduće saradnje. 

- Drago mi je što smo danas postigli dogovor koji će omogućiti realizaciju konkretnih aktivnosti usmjerenih na zaštitu mladih generacija. Sport kao ključni segment društva ima potencijal da usmjerava mlade ka zdravim navikama, a saradnja sa Upravom za igre na sreću dodatno će osnažiti našu misiju - istakao je Simonović.&nbsp;
Papić je na to dodao važnost zajedničkog djelovanja.
- Uz zahvalnost predsjedniku Simonoviću, istakao bih da ovaj sastanak predstavlja početak jedne izuzetno značajne saradnje. Uprava za igre na sreću posvećena je odgovornom djelovanju, a kroz ovaj sporazum želimo dodatno podići svijest o negativnim posljedicama kockanja, posebno među maloljetnicima. Udruženi sa Crnogorskim olimpijskim komitetom, imamo priliku da kroz edukativne panele i kampanje doprinesemo razvoju zdravog društva - rekao je on.&nbsp;
Sagovornici su izrazili zadovoljstvo zbog inicijative i saglasili se da je zaštita maloljetnika prioritet od nacionalnog značaja.&nbsp;
Planirane aktivnosti, kako su naglasili u saopštenju, uključivaće organizaciju edukativnih panela u školama, javne kampanje o štetnosti kockanja, kao i promociju sporta kao zdravog izbora za mlade.&nbsp;
- Ovako definisana saradnja daje dodatni podsticaj da zajedničkim snagama radimo na kreiranju boljeg društva za buduće generacije - zaključili su sagovornici.
Zvanično potpisivanje sporazuma biće definisano odmah početkom naredne godine, a predstavnici obje institucije poručili su da se raduju uspješnoj realizaciji dogovorenih aktivnosti i jačanju partnerstva u narednom periodu.

Dogovorena saradnja COK-a i Uprave za igre na sreću

Više od 180 migranata prešlo je u Poljsku kroz tunel skriven u šumi na granici sa Bjelorusijom, saopštila je u petak pogranična straža.
Oko 130 njih je zadržano u Poljskoj nakon što je prolaz otkriven u četvrtak, ali su ostali i dalje u bjekstvu, navela je Pogranična straža Poljske u saopštenju, prenosi Rojters.
Objavili su snimak tunela iskopanog kroz korenje i golu zemlju. Tunel je poduprt drvenim gredama i metalnim šipkama i visok samo 1,5 metara – nedovoljno da većina ljudi prođe bez pognutog držanja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DqAQ6qm1XJg8&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Poljska, članica Evropske unije, suočava se sa migrantskom krizom na svojoj granici sa Bjelorusijom još od 2021. godine.
Optužila je Bjelorusiju i Moskvu, savezniku Minska, da pokušavaju da destabilizuju Poljsku tako što podstiču ljude, uglavnom sa Bliskog istoka i iz Afrike, da pređu granicu.
Bjelorusija i Rusija više puta su odbacile ove optužbe.
Pogranična straža saopštila je da je ovo četvrti tunel otkriven ove godine u zapadnom regionu Podlaskie.
Stražari su takođe priveli 69-godišnjeg Poljaka i 49-godišnjeg Litvanca koji su došli da pokupe migrante, dodaje se u saopštenju.
- Skriveni ulaz u šumi nalazio se otprilike 50 metara od granične ograde na bjeloruskoj strani granice, dok se izlaz nalazio otprilike 10 metara od barijere na poljskoj strani - navela je Pogranična straža.
Službenici su koristili elektronske sisteme da utvrde koliko je ljudi prošlo kroz tunel, a vojska i policija pridružile su se potrazi za migrantima koji su pobjegli, dodaje se.
Poljska je 2022. započela izgradnju svoje granične ograde duge 180 km.

(VIDEO) U Poljskoj otkriven tunel kojim su migranti dolazili iz Bjelorusije

Sjedinjene Američke Države su tokom administracije predsjednika Džoa Bajdena privremeno obustavile dijeljenje dijela ključnih obavještajnih podataka s Izraelom zbog zabrinutosti u vezi s načinom vođenja rata u Pojasu Gaze, otkrilo je šest izvora upoznatih sa slučajem.
Prema izvorima koji su govorili za Rojters, u drugoj polovini 2024. godine SAD su na nekoliko dana isključile prenos uživo videosnimka s američkog drona koji je nadlijetao Gazu, a koji je izraelska vlada koristila u potrazi za taocima i pripadnicima Hamasa. Istovremeno, Vašington je ograničio i način na koji Izrael može koristiti određene obavještajne podatke prilikom ciljanih operacija protiv visokorangiranih vojnih meta u Gazi.
Svi izvori su govorili pod uslovom anonimnosti, navodeći da su odluke donesene unutar američke obavještajne zajednice zbog rastuće zabrinutosti oko broja poginulih civila u izraelskim vojnim operacijama, ali i zbog sumnji u postupanje izraelske sigurnosne agencije Shin Bet prema palestinskim zatvorenicima.
Američki zvaničnici su, kako navode izvori, smatrali da Izrael nije dao dovoljne garancije da će američke obavještajne podatke koristiti u skladu s pravilima ratnog prava. Prema zakonima SAD-a, takve garancije su obavezne prije dijeljenja osjetljivih informacija s bilo kojom stranom državom.
Iako je Bajdenova administracija javno zadržala politiku kontinuirane podrške Izraelu, uključujući vojnu i obavještajnu saradnju, odluka o privremenom uskraćivanju dijela informacija bila je ograničena i taktičke prirode. Cilj je bio osigurati da se američki obavještajni podaci koriste u skladu s međunarodnim pravom, navode izvori.
Jedan od izvora ističe da obavještajne agencije imaju određeni stepen autonomije da u realnom vremenu donose odluke o dijeljenju informacija, bez direktne naredbe Bijele kuće. Rojters nije mogao utvrditi da li je Bajden bio upoznat s konkretnim odlukama u trenutku njihovog donošenja, a njegov portparol nije odgovorio na upite za komentar.
Dijeljenje obavještajnih podataka obnovljeno je nakon što je Izrael dao dodatna uvjeravanja da će poštovati američka pravila. Izraelska vojska je saopštila da je sigurnosna saradnja sa SAD-om trajala tokom cijelog rata, navodeći da je "strateška obavještajna saradnja nastavljena", ali nije direktno komentarisala slučajeve privremene obustave.
Stručnjaci ističu da je uskraćivanje obavještajnih podataka savezniku tokom aktivnog sukoba neuobičajeno i ukazuje na ozbiljne tenzije.
- Dijeljenje obavještajnih podataka je gotovo sveto, posebno s bliskim saveznikom u nestabilnoj regiji - rekao je Daniel Hofman, bivši visoki operativac CIA-e za Bliski istok.
Nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine, Bajden je potpisao memorandum kojim je naložio proširenje obavještajne saradnje s Izraelom. U tom periodu SAD su uspostavile tim analitičara koji su, koristeći dronove MQ-9 Reaper, Izraelu dostavljali prenose uživo kako bi pomogli u lociranju boraca Hamasa i pronalasku talaca.
Međutim, krajem 2024. godine američki obavještajci su dobili informacije koje su otvorile ozbiljna pitanja o tretmanu palestinskih zatvorenika. Prema navodima izvora, Shin Bet nije pružio zadovoljavajuće garancije da ne dolazi do zlostavljanja, što je dovelo do privremenog isključivanja pristupa snimcima s dronova.
Rat u Gazi, prema podacima zdravstvenih vlasti u toj enklavi, odnio je više od 70.000 palestinskih života, većinom civila. Tokom sukoba, američki obavještajni analitičari kontinuirano su procjenjivali da li postupci Izraela i Hamasa ispunjavaju američku definiciju ratnih zločina. Iako su te procjene otvorile ozbiljna pitanja o mogućim kršenjima ratnog prava, pravni timovi administracije su zaključili da Izrael formalno nije prekršio međunarodno pravo.
U završnim sedmicama Bajdenovog mandata, visoki zvaničnici za nacionalnu sigurnost razmatrali su mogućnost formalnijeg ograničavanja obavještajne saradnje s Izraelom. Ipak, Bajden je odlučio da to ne učini, procijenivši da bi eventualna nova administracija tu saradnju obnovila, te da ne postoje pravni osnovi za potpunu obustavu.

Procurili tajni podaci: Bajden tokom svog mandata obustavio dio vojne saradnje s Izraelom zbog Gaze

Na mjestu odakle je kao desetogodišnjak u oktobru 1992. pogođen snajperom, Elvedin Suljić danas stoji mirno, razmišljajući o licu koje nikad nije vidio. Ko je čovjek koji je pucao na njega i još stotine djece tokom opsade Sarajeva?
Špicasta stijena bila je jedno od snajperskih legla tadašnje Vojske Republike Srpske.
S tog mjesta snajperisti su imali pogled na Elvedinovu ulicu u starogradskom naselju Sedrenik. 
 
- Ja sam bio ovako okrenut leđima i tu sam se igrao s djecom. Čuo sam kao neki rafal. Sva djeca su pobjegla, razbježala se, ali ja sam bio pogođen - prisjeća se Elvedin ranjavanja 1992. godine.
Kaže, snajperista nije stao na jednom pogotku.
- Pokušavao je i dalje da me dokrajči, da me ubije ciljano - rekao je on.
Da je snajperista bio uporan u svom naumu da ubije dijete zna i Hasan Jusović, Elvedinov komšija, taksista.
- Samo se čuo jauk. Kažu, ranjeno dijete - priča on.
Hasan je imao auto i odlučio je da Elvedina odvede do bolnice.
- Kreće pucanje ponovo, ja se okrenem, dijete na zadnjem sjedištu, leži, svo je krvavo, da kažem, rasporeno, sve se vidi krv po sjedištu. Ja zaturiram auto i pod punim gasom pođem prema bolnici. Dijete je jaukalo, bilo je pri svijesti. Rasu mi se zadnja šoferšajba, pogodi me. Probušio mi blatobran tad - priča on. 
 
Tokom gotovo četiri godine opsade Sarajeva, u okruženju Vojske Republike Srpske, prema podacima udruženja žrtava i presudama međunarodnih sudova, svako deseto dijete, od njih više od 1.600, ubijeno u gradu pogođeno je snajperskim hicem. Više od 14.000 djece je ranjeno.
Elvedin nikad nije saznao ko je čovjek koji ga je ranio. Nijedan snajperista Vojske RS-a nije procesuiran iako je, prema presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, snajperska kampanja imala za cilj terorisanje civila u Sarajevu, gdje je ubijeno više 11.000 ljudi.
Više od trideset godina kasnije, mediji u BiH, ali i cijelom svijetu ponovo pišu o ubijanju građana Sarajeva snajperom. Ovaj put, teror, kao da nije sam po sebi bio dovoljan, dobio je i novu dimenziju, i to nakon pokretanja istrage tužilaštva u Milanu o takozvanim snajper turistima i snajper safariju.
<h2>Istraga otvorena pred objavu knjige</h2>
Početkom novembra italijanski mediji objavili su da je milansko tužilaštvo pokrenulo istragu o „vikend snajperistima“ koji su, prema prijavi pisca i novinara Ezija Gavazenija, plaćali velike sume novca kako bi dolazili na položaje Vojske Republike Srpske oko Sarajeva i snajperom, uglavnom „iz zabave“, ubijali građane u opkoljenom Sarajevu.
Gavazeni je, nakon nekoliko pokušaja Radija Slobodna Evropa da ga intervjuiše, posredno poručio da ne želi da govori. U međuvremenu je održao konferenciju za medije u Milanu, gdje je rekao da u februaru objavljuje knjigu o „snajper safariju“.
Gavazeni je prve navode o dolasku stranaca na ratište vidio 1995. godine u tekstu objavljenom u listu Corriere della Sera, nakon čega je počeo da piše triler na tu temu. Kaže da je ubrzo shvatio da zna premalo, pa je odustao – sve do 2022. godine i dokumentarnog filma „Sarajevo safari“ slovenskog reditelja Mirana Županiča.
I u filmu, ali i nakon prijave iz 2025. godine, ključna osoba je Edin Subašić, penzionisani oficir Armije BiH, koji je ispričao da su informacije o dolascima iz Italije obavještajne službe Armije BiH dobile nakon hapšenja srpskog dobrovoljca iz Paraćina 1993. godine u sarajevskom naselju Hrasno Brdo.
- Tada smo saznali da postoji "safari" na ljude, odnosno da su ti ljudi plaćali tu uslugu da pucaju, za razliku od ostalih plaćenika. Upoznali smo obavještajne službe Italije, koje su tada bile u sastavu UNPROFOR-a u Sarajevu. Dali smo im podatke i tražili da se taj slučaj istraži i vrlo brzo, otprilike početkom 1994. godine, dobili smo odgovor da je pronađeno mjesto u Italiji odakle je sve kretalo i da je intervencijom italijanskih vlasti to prekinuto - ponavljao je Subašić više puta medijima u novembru i decembru, nakon informacija da je istraga pokrenuta.
Ono što niko ne nudi i o čemu se ne govori jeste odgovor na pitanje zašto Italija već tada, nakon jezivih saznanja o tim odlascima, nije pokrenula istragu i procesuirala organizatore i one koji su odlazili.
Radio Slobodna Evropa odgovore je tražio od obavještajnih agencija Italije, tužilaštva u Milanu, kao i preko Ambasade Italije u Sarajevu i generalnog konzula BiH u Milanu, ali niko od navedenih nije ponudio nikakav komentar.
Gavazeni sada iznosi podatke da su se učesnici sastajali u Trstu prije nego što bi putovali u Beograd, a potom u Sarajevo, do snajperskih položaja, odakle su, prema prijavi, mogli pucati na Sarajlije.
Sa Aerodroma u Trstu za RSE kažu da nemaju podatke o letovima tokom devedesetih godina. Ako su i postojali, čuvani su svega dvije godine.
- Shvatićete, stoga, da baš sve, ali baš sve što se odnosi na letove od prije više od trideset godina više ne postoji, čak ni u sjećanju. Čak su i statistike saobraćaja iz tih godina koje su danas dostupne i sačuvane u našim sistemima ograničene na opšte podatke, podijeljene na domaće i međunarodne, kao i na redovne i čarter letove, bez navođenja porijekla i destinacija, prevoznika i slično - odgovorili su sa Aerodroma na pitanje RSE o bilo kakvim podacima ili svjedočenjima o zlokobnim odlascima „snajper turista“.
Ono što Gavazeni ne govori jeste da li je poznat identitet bilo koje od osoba koje tužilaštvo istražuje zbog sumnje na „ubistvo s predumišljajem, otežano okrutnošću i niskim pobudama“.
<h2>O „safariju“ pred Sudom u Hagu</h2>
Riječ „safari“, kao opis dolazaka onih koji su iz zabave pucali na opkoljeni grad, pomenuta je 2003. godine pred Haškim tribunalom, tokom svjedočenja zaštićenog svjedoka C-017 na suđenju Slobodanu Miloševiću, tadašnjem predsjedniku Srbije, optuženom za ratne zločine.
Svjedok je imenovao Nikolasa Ribića, zvanog Kanada, jer je došao iz Kanade, navodeći da je došao na „safari, da lovi ljude“.
Kako i kada je Ribić došao nije moguće sa sigurnošću utvrditi, ali je poznato da je riječ o čovjeku porijeklom iz Bosne i Hercegovine.
Ribić se kasnije pridružio Specijalnoj jedinici Vojske Republike Srpske – Beli vukovi, koja je formirana 1993. godine i u čijem je sastavu proveo rat. Ova jedinica bila je dio Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a i djelovala je sa srpskih položaja na Trebeviću, Moševačkom brdu, kao i na Jevrejskom groblju, poznatom snajperskom uporištu.
„Vjerovatno ga je nešto povuklo korijenima i zato je i pristupio srpskoj vojsci da dođe iz daleke Kanade; roditelji su mu bili iz Kanade, a porijeklom je bio iz BiH“, kaže Janko Šešlija, nekadašnji pripadnik Belih vukova, koji negira da je bilo turista koji su za novac pucali na stanovnike Sarajeva.
Međutim, stranih dobrovoljaca jeste bilo. Prema Šešliji, oni su dolazili iz ideoloških razloga da ratuju.
„Bilo je dobrovoljaca iz Rusije, iz Ukrajine, iz istočnih zemalja. Čak je bio i jedan Francuz – ako hoćete konkretno, bio je i Francuz. Pravi Francuz, nije bio srpskog porijekla.“
Da je Ribić ostao duže od jednog vikenda potvrđuju i snimci uzimanja pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih nacija za taoce na Palama, kao i kasniji sudski proces u Kanadi. Zbog vezivanja pripadnika mirovnih snaga za bandere, s ciljem da spriječi tada planirane NATO udare na srpske položaje, Ribić je u Kanadi osuđen na tri godine zatvora.
Međutim, nije samo Ribić s kanadskim pasošem bio na srpskim položajima iznad Sarajeva.
Emir Ramić, direktor Instituta za istraživanje genocida Kanada, kaže za Radio Slobodna Evropa da imaju saznanja da je riječ o više osoba.
„Imamo informacije da se radilo o vikendima, znači petak, subota i nedjelja. Koliko je to tačno i kada se tačno dešavalo, nemamo pouzdane podatke. Takođe imamo informaciju da su u tome učestvovali kanadski državljani koji danas ne žive u Kanadi, već se nalaze na drugim mjestima“, kaže Ramić i dodaje da ima saznanja da će kanadsko pravosuđe započeti pripremne istražne radnje u vezi s ovim odlascima.
<h2>Domaći i strani „četnici“ na Grbavici</h2>
Jedinog čovjeka koji se imenom pominje u kontekstu „safarija“, Nikolu Ribića, poznavao je i pamti ga Slavko Aleksić, četnički vojvoda i jedan od ključnih ljudi tokom rata u okupiranom sarajevskom naselju Grbavica, iznad kojeg se nalazilo jedno od snajperskih uporišta na Jevrejskom groblju.
Aleksić je početkom rata predvodio paravojnu jedinicu pod nazivom Četnički odred Novog Sarajeva, koja je kasnije stavljena pod okrilje Vojske Republike Srpske.
Kontroverzan i nakon rata, Aleksić je osuđivan zbog izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti.
Radio Slobodna Evropa stupio je s njim u kontakt telefonom dok se nalazio u bolnici u Beogradu. U njegovoj jedinici, kako kaže za RSE, bilo je stranaca, ali ne onih o kojima se danas govori.
- Kod mene je bilo Rusa, prošlo ih je pedesetak, ali ih je u svakom trenutku bilo oko dvadeset na terenu. To su bili dobrovoljci, a ne ubice. Što se tiče ovih bogatih koji su navodno dolazili, nikada nikoga nijesmo vidjeli, niti se iko ikada javio ni meni lično, ni komandi sektora - rekao je Aleksić.
Za razliku od Aleksića, u Hagu je 2007. godine svjedočio Džon Džordan, američki vatrogasac, koji je tokom ratnih godina obilazio položaje srpskih snaga iznad Sarajeva.
Kaže da je tamo vidio strane „safari ubice“ i čuo da su im djeca i lijepe žene bili najtraženiji trofeji.
Iako nikada nije vidio da neko od njih puca, svjedočio je načinu na koji su s njima postupali i kako su ih premještali između poznatih snajperskih položaja.
- Bilo je sasvim očigledno da je osoba koju su vodili ljudi koji su poznavali teren bila potpuno neupoznata s okruženjem, a način oblačenja i oružje koje su nosili naveli su me da povjerujem da se radi o turistima-strijelcima. Taj izraz sam prvi put čuo u Bejrutu, gdje smo vidjeli da se ista stvar dešava oko zelene linije - rekao je tada Džordan.
Florens Hartman, bivša portparolka Haškog tribunala, rekla je za RSE da su i oni imali saznanja o tome, ali ne i o načinu organizacije.
- Izuzetno je važno što je pokrenuta pravosudna istraga i što se mora utvrditi ko su bili organizatori - kazala je ona.
<h2>Snajperista pitao stranog reportera da li želi da neko bude ubijen i snimljen</h2>
Strani novinari i fotoreporteri su gotovo tokom cijelog rata, od 1992. do kraja 1995. godine, povremeno boravili na položajima srpskih snaga oko Sarajeva.
Radio Slobodna Evropa stupio je u kontakt s nekima od njih, ali niko nije mogao potvrditi da je ikada vidio stranca koji je platio da dođe i puca.
Peter Kulman prvi put je došao 1992. godine kao fotograf agencije Rojters. Tokom zime te godine, negdje oko Božića, kaže da je i sam bio meta snajpera dok je s novinarom Rojtersa Kurtom Šorkom pokušavao da napusti tadašnju bazu UN-a u Sarajevu.
- Hodali smo preko jednog parkinga i snajperski metak je prošao između mene i Kurta, između naših glava. Bio je namijenjen jednom od nas dvojice, ali smo imali sreće - prisjetio se za RSE.
U narednim mjesecima Kulman je s novinarom Njujork Tajmsa Džonom Burnsom prvi put otišao na jedno od snajperskih uporišta srpskih snaga na Jevrejskom groblju.
Tamo ga je, neočekivano, dočekao maternji njemački jezik. Radilo se o ljudima porijeklom s Balkana koji su živjeli i radili u njemačkim gradovima. Pamti one koji su dolazili iz Štutgarta, gdje je on odrastao, nakon završetka posla petkom, na obruče opkoljenog grada.
- Dolazili su u grupama. Odmah poslije posla, u petak naveče, autobus bi ih preko noći dovezao do Sarajeva. Proveli bi dva dana na liniji, a onda bi se noću vraćali nazad i u ponedjeljak na vrijeme bili na svojim radnim mjestima. Bili su poznati kao vikend-četnici - ispričao je za RSE.
Prisjeća se da su nosili oružje i da su bili spremni da pucaju.
- Dešavalo se da me neko od njih pita da li želim da pucaju i da li mogu to da snimim svojom opremom. Naravno, rekao sam da ne rade to. Postajete veoma napeti i blizu panike, jer bi bila prava noćna mora da neko bude pogođen dok novinar ili fotograf sjedi pored snajperiste koji želi da se pohvali koliko je dobar. Problem je što ne smijete da naljutite te ljude, ali istovremeno morate smisliti razlog zbog kojeg to ne bi trebalo da urade - prisjetio se Kulman.
Ispričao je RSE-u da su na njega i Burnsa pucali kada su, nakon silaska s Jevrejskog groblja, ušli u Sarajevo. Kada su se sljedeći put vratili, pitali su zašto je otvorena vatra na njihovo vozilo, jasno označeno natpisom Njujork Tajms, odmah nakon što su napustili njihove položaje.
- Rekli su da jesu pucali jer im je to bilo zabavno. Mislili su da je smiješno, da ih to zabavlja - kazao je on.
<h2>Italijanski fotograf upoznao Grka koji se borio protiv „muslimana i Jevreja“</h2>
Mario Boća kaže da je obišao gotovo sva ratišta u bivšoj Jugoslaviji, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.
Na ratne turiste iz Italije, tvrdi, nije nailazio, jer bi o tome odmah izvještavao. Međutim, susretao je strane borce u BiH.
- Na Grbavici sam upoznao i fotografisao Grka i čovjeka koji je tvrdio da je iz Sjedinjenih Američkih Država. Obojica su bili izrazito ideološki motivisani i nijesu imali problem da se predstave kao strani borci. Amerikanac je rekao da je unuk četnika koji su pobjegli iz Jugoslavije nakon Drugog svjetskog rata. Grk se nazivao "nacistom" koji se borio protiv "muslimana i Jevreja" - ispričao je on.
<h2>„Kakvi su to ljudi?“</h2>
„Kakav je to čovjek koji je pogodio nju od tri godine?“, pitao se na snimku od 7. maja 1992. godine Rifat Bajrović, otac djevojčice Senide, ranjene snajperskim hicem u sarajevskom naselju Hrasno Brdo. Na tom je mjestu godinu dana kasnije uhapšen srpski dobrovoljac iz Paraćina, prema čijoj su izjavi u Sarajevo dolazili stranci kako bi ubijali ljude.
Slično kao i Rifat tada, s pitanjima i posljedicama tog monstruoznog čina i danas živi Elvedin.
- Dođem jednostavno da to vidim, da doživim njegov osjećaj kakav je imao u tom trenutku. Najviše bih volio da mogu da ga vidim ovdje. Pitao bih ga o čemu je razmišljao u tom trenutku dok je pucao na mene. I ne znam – da li mu je žao ili mu je drago što sam ostao živ, što sam preživio - priča Rifat.
Tužilaštvo u Milanu trebalo bi da o rezultatima istrage obavijesti javnost u martu 2026. godine. Ukoliko podigne optužnicu i dokaže krivicu, biće to prvi slučaj u Evropi u kojem se pred sudom odgovara za snajperska ubistva civila u Sarajevu.
U međuvremenu, pravosuđe Bosne i Hercegovine provjerava navode, ali do sada nijedan snajperista nije procesuiran zbog ubistava civila, naročito djece, u Sarajevu.

"Snajper turisti' i "vikend četnici": Ko su bili stranci na srpskim položajima oko Sarajeva?

Rusija je danas osudila ključne sudije Međunarodnog krivičnog suda (ICC) i glavnog tužioca na zatvorske kazne, kao odgovor na nalog za hapšenje predsjednika Vladimira Putina zbog rata u Ukrajini.
Godine 2023. tužilac Karim Kan optužio je Putina za nezakonito deportovanje djece s teritorija Ukrajine pod ruskom okupacijom. Moskva je potom otvorila predmet protiv njega.
Moskovski gradski sud saopštio je da je "tužilac ICC-a Karim Kan nezakonito gonio ruske građane u Hagu" i da je ICC "naložio sudijama u vijeću da izdaju očigledno nezakonite naloge za hapšenje."
Rusija nije članica ICC-a, a niko od optuženih nije bio prisutan u sudnici.
Kan, 55-godišnjak, osuđen je u odsustvu na 15 godina zatvora, dok je osam službenika ICC-a, uključujući bivšeg predsjednika suda Pjotra Hofmanskog, dobilo kazne od 3,5 do 15 godina.
Kan je trenutno suspendovan s dužnosti zbog unutrašnje istrage u vezi s optužbama za seksualno uznemiravanje, koje on negira.
Od početka vojne intervencije u Ukrajini, Rusija je više puta izricala kazne u odsustvu disidentima, novinarima, opozicionim ličnostima i stranim političarima izvan njenog domašaja.
Kan je takođe pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država zbog istraga ICC-a o američkim i izraelskim zvaničnicima. Ni SAD ni Izrael nisu članice ICC-a, koji danas ima 125 država članica.

Rusija osudila glavnog tužioca Međunarodnog krivičnog suda

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića Danila Mandića, optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.
– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.
Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.
Majka okrivljenog, Ljiljana Mandić, takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.
Oštećeni Aris Turković naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.
– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.
Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:
– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.
Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.
– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.
Naveo je da je konobarica te večeri bila Mina Vujković.
Tužilac Ivan Bojanić prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.
Turkovićev advokat, Damir Lekić, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
Oštećeni Darko Perović zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.
– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.
I pored upozorenja sutkinje Ivane Becić da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.
– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.
Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.
Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
Jelena Gajević, vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma Mina Vujković.
– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.
Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.
– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.
– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.
Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.
Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
Svjedočio je i Mihailo Čađenović, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
Advokat oštećenih Damir Lekić kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;
- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;
Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.
- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;

Tag: dusan-simonovic