Nacionalni ekspert za zaštitu potrošača i doktor ekonomskih nauka Jovo Rabrenović ocijenio je da je zabrinjavajuće i poražavajuće to što su u dva skijališta Žarski i Cmiljača, u periodu od 2014 do 2025. godine, uložena 32 miliona eura, a da je njihova operativnost nula. - To znači da se jednostavno ta skijališta ne koriste, nije još počela njihova operativna upotreba... Što znači da jednostavno smo neđe zastali i da to treba pod hitno mijenjati - naglasio je on gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E. Kada su u pitanju dva velika skijališta, na toj strani Bjelasice, ona su, ističe Rabrenović, po mnogo čemu bolja i imaju konkurencijske prednosti u odnosu na kolašinsku stranu. - Država je u tom nekom periodu, evo već 11 godine, uložila 32 miliona i 22.647 eura. To alocirano na dva skijališta dođe u nekom odnosu da je u skijalište Žarske uloženo blizu 15 miliona eura, a da je Cmiljača skijalište koji je isključivo u Opštini Bijelo Polje oko 17,22 miliona, znači radi se o nekim sasvim solidnim ulaganjima u taj dio... Počela je zimska sezona, počeo je snijeg, padavine, počela su skijališta, kakva takva, da nam rade. I u suštini da izvršimo jednu rekapitulaciju propuštenih šansi, ne zbog toga da bi bili kritizeri, nego iskreno kritičari svega negativnog i nezavršenog, zato što želimo da ova država bude uspješna i da bude bolja, a ne da je jednostavno iz godine u godinu zatiču razne sezone koje su neuspjele i koje ne donose nikakav efekt - naveo je on.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260112120152_393fb9b479909feec812b682a8507b38bb30d6df546dce83943f85820dde19b1.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260112120152_393fb9b479909feec812b682a8507b38bb30d6df546dce83943f85820dde19b1" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Jovo Rabrenović"> <figcaption>Stop kadar(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  Godine 2019. i 2020. su, kaže, ključne godine kada su u pitanju ulaganja na ova dva skijališta - Cmiljača i Žarski. - 2019. godine velika su ulaganje bilo u skijalište Cmiljača koje je u bjelopoljskoj opštini, oko 9,4 miliona. U toj godini je u skijalište Žarski uloženo oko 2,5 miliona. Ono što je bilo naredne 2020. godine, malo je drugačija slika. U mojkovačko skijalište Žarski uloženo je oko 6,7 miliona, a u Cmiljaču oko 3,6 miliona - naveo je Rabrenović. Očekivalo se, kaže, da će skijališta zaživjeti, da će to krenuti mnogo brže i da se neće zustaviti te 2020. godine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260112120152_5ddc2e79e4d06c69e14e0897510a3dccd7a7e3175a4eed17515221e8dfccbeb3.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260112120152_5ddc2e79e4d06c69e14e0897510a3dccd7a7e3175a4eed17515221e8dfccbeb3" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Jovo Rabrenović analiza"> <figcaption>Stop kadar(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  - Mada eto kasnije bilo je nekih manjih ulaganja, koja su doista bila vrlo mala, ako izuzmemo 2,4 miliona u skijalište Žarski u 2021. godini, ostala ulaganja u 2022. do 2025. godine pa skoro da nije bilo. Informacije koje se dobiju sa terena, kada su u pitanju ova skijališta, nijesu ni malo pozitivne, čujemo dosta negativnih komentara - da je i ta oprema koja se nalazi na terenu dosta devastirana, da je nešto od nje vjerovatno i otuđeno nestalo - istakao je Rabrenović. Dosta su, cijeni on, kontradiktorne informacije i prosto je kontroverzan čitav taj projekat. - Kontroverzan projekat i nadam se da će ljudi koji rade na donošenju odluka da će pokrenuti nešto i da će pogurati da se ova dvaj skijališta završe. Mada, kada vidimo koliki je kapitalni budžet Crne Gore u ovoj godini i koliko je izdvojeno za sve te projekte, bojim se da su naše nade i želje daleko od toga. Nama je danas migracija upravo iz područja Mojkovca, Kolašina, Bijelog Polja, strahovito velika ka centralnim djelovima Crne Gore i primorju, uključujući naravno tu i ostatak sjevera i Žabljak i Pljevlja, što je potpuni apsurd. Umjesto razvoja skijališta i razvoja potencijala, mi idemo u drugu krajnost, seljenje stanovništa, prebacivanja po gradovima po Crnoj Gori, što je velika šteta za ovu državu ako misli da se razvija, ako misli da živi - naglasio je Rabrenović. On je stava da je nevjerovatno da investicije u 2025. godini svodimo na nekih 258.000 eura koliko je realizovano do juna.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260112120152_1f1536c8f6c39e44c8cc004017920440c044ff28746fbc7fea652bebeb560575.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260112120152_1f1536c8f6c39e44c8cc004017920440c044ff28746fbc7fea652bebeb560575" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Jovo Rabrenović analiza"> <figcaption>Stop kadar(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  - Pričam o zvaničnom izvještaju, nijesu nikakvi proizvojni podaci, nego su sve autentični dokumenti vlade Crne Gore i svih njenih resornih ministarstva, uključujući i sve ostale lokalne službe, u kojima postoje ova skijališta - dodao je Rabrenović. U izvještaju koji je imala Vlada Crne Gore, do juna mjeseca prethodne godine se, ukazuje on, vidi da je za Žarski bilo predviđeno nekih 635,000 eura, a da je realizovano nekih 258,502 eura do tog perioda. - Računam da je do kraja godine i ostatak utrošen i realizovan. Iskreno ne radi se o nekim značajnim sredstvima i do juna mjeseca to je nekih 40,7 odsto iskoristivosti tog budžeta koji je bio planiran za skijalište Žarski, a za Cmiljaču, nažalost, nemamo ni jedan euro ni je opredijeljen. Odnosno planirano je bilo dva miliona i 300 hiljada eura, međutim to nije realizovano - naveo je Rabrenović. Nije, napominje, realizovano iz nekih razloga koji su i objektivni i subjektivni. - I to je u dokumentaciji vidljivo da postoje problemi sa lošim planiranjem, sa nekim stanicama koje su na pogrešnim mjestima planirane, tako da se mora raditi revizija jednog djela projekta, da se moraju te stanice izmiještati, spuštati i mijenjati njihova nadmorska visina - rekao je Rabrenović. Kod Cmiljače i jednim dijelom kod Žarskog su, kaže, problematični ti neriješeni imovinsko-pravni problemi i ekspropriacije. - I to je i dalje najveća boljka svih crnogorskih projekata, pogotovo kada su u pitanju infrastrukturni objekti od puteva, pa do skijališta, da država ulazi u neki posao, ulazi u realizaciju nekih velikih projekata, a da pri tome nije rješila ono što je osnovno ključno, bazično, a to su imovinsko-pravni odnosi, i nije objezbijedila čistu lokaciju, u smislu da ne postoje nikakvi tereti i ograničenja koja mogu spriječiti izgradnju i prosto biti teret tim projektima. Upravo se to evo dešava u ovom dijelu ova dva skijališta - naveo je Rabrenović. Ono što je bitno prije svega je, kaže, da se Vlada Crne Gore i sve nadležne institucije, opštine i lokalne zajednice pokrenu i da odrade ono što je najvažnije: da se riješe problemi koji su urgentni i koji su trenutno aktuelni i koji prosto sputavaju i onemogućavaju da se nastave radovi. - Znači potrebna je brza i efikasna reakcija u Vladi Crne Gore kada je ovo u pitanju i prije svega utvrđivanje i ko će biti nosilac i ko će biti vlasnik, da li će biti skijališta Crne Gore vlasnici ova dva skijališta, ili će to biti neko drugi. Jednostavno se mora naći model koji će omogućiti da se ova dva skijališta što je moguće prije dovedu u upotrebu. Prema našim procjenama koje su konzervativne i realistične, to je najranije 2029. godina. Bojim se da prije tog perioda, Crna Gora ma koliko se trudila, izgleda da neće imati skijališta operativna - zaključio je Rabrenović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Rabrenović: Zabrinjavajuće i poražavajuće što je u skijališta Žarski i Cmiljača uloženo više od 32 miliona - a da je njihova operativnost nula

National consumer protection expert, dr of economic sciences Jovo Rabrenović, warned that the Montenegrin market remains stuck in a grey zone between formal regulatory alignment and real protection of citizens.
- While the European Union withdraws dangerous products on a daily basis – from cosmetics to automobiles – the Montenegrin market is left without an effective consumer protection mechanism - Rabrenović said in an interview with Portal ETV.
He emphasized that the situation is particularly alarming in the automotive sector.
- Hundreds of thousands of vehicles are being recalled in the EU due to critical safety issues, while Montenegrin owners of the same models receive no warning whatsoever - Rabrenović stressed.
<h2>Safety Gate – a key mechanism that remains unused</h2>
The Safety Gate system, previously known as RAPEX, is one of the key mechanisms for protecting consumer health and safety in the European Union. Although there is no official data confirming that specific products from this list are present on the Montenegrin market, Rabrenović underlined that these are mass-consumption goods.
- Large-scale imports from countries such as China and Turkey raise a serious question as to how well the Montenegrin market is actually protected from products that the EU has already declared unsafe - he said.
According to him, in the context of EU accession, this issue goes beyond being merely informational.
- This is a matter of the state’s systemic readiness to protect consumers in line with European standards - Rabrenović emphasized.
<h2>From shampoo to airbags: a gap that comes at a cost</h2>
Based on insights from the Safety Gate database and real market flows in Montenegro, four product categories have been identified where the gap between European bans and domestic practice is most pronounced.
<h2>Cosmetic products: a silent chemical risk</h2>
The cosmetic product RED ONE Hair Wax from Turkey was withdrawn from the European market because it contains butylphenyl methylpropional (Lilial), a substance banned since March 2022 due to its proven harmful effects on reproductive health.
Rabrenović said that Montenegro has formally aligned its legislation with the EU Cosmetics Regulation (1223/2009), but that practice remains far from satisfactory.
- Control is often reduced to checking product labels, without detailed laboratory analysis of composition - he explained.
He added that products from Turkey are widely available, affordable, and often enter the market without in-depth inspection.
- The consequence is long-term exposure to banned substances without any warning, particularly among young people and the reproductively active population - Rabrenović warned.
<h2>Toys: a direct threat to children’s health</h2>
The Sedola bathing toy from China was banned in the EU because it contains phthalates (DEHP) above permitted limits - substances that can cause developmental and reproductive disorders in children.
Rabrenović noted that the Montenegrin toy market largely depends on low-cost imports.
- Inspection oversight often relies on importer documentation instead of mandatory laboratory testing - he said.
Although EN 71 standards formally apply, he added that their implementation is not systematic.
- The most vulnerable group – children - is exposed to chemical and mechanical risks without parents’ knowledge - Rabrenović emphasized.
<h2>Small electrical devices: fire and electric shock risks</h2>
Generic LED chargers and heaters from China are being withdrawn from the EU market due to non-compliance with electrical safety standards (EN 60950 / EN 62368), insufficient insulation, and overheating risks.
- In Montenegro, the CE marking is often used without real verification, and there is no mandatory independent testing before products are placed on the market - Rabrenović said.
He noted that these devices are widely sold at open markets, in small shops, and through the grey economy.
- The result is an increased risk of fires, material damage, and serious bodily injuries - he warned.
<h2>The high cost of silence</h2>
According to Rabrenović, the most serious and dangerous case remains almost completely invisible to the Montenegrin public.
Mercedes-Benz is recalling vehicles produced between 2022 and 2024 due to defects in the airbag system that may prevent deployment in a collision, as well as braking system issues. The recalls include C-Class, E-Class, and GLE models.
- While the EU Safety Gate system publishes vehicle recalls daily due to critical safety issues, Montenegrin owners of the same vehicles remain completely in the dark - he said.
BMW is recalling vehicles produced between 2021 and 2023 due to critical software faults in the electronic stability control (ESC) system and issues with electrical components that may cause fires while driving.
The Volkswagen Group (Audi, VW, Škoda) is recalling vehicles manufactured between 2020 and 2024 due to fuel system defects that may lead to fuel leaks and explosions, as well as problems with automatic emergency braking.
Hyundai and Kia are recalling vehicles from the 2019–2023 period due to serious engine issues that can cause sudden shutdowns while driving, as well as defects in the ABS system.
Ford is recalling various models from 2018–2023 due to steering system linkage problems and fire risks caused by electrical short circuits.
According to Rabrenović, recall reasons most often include airbag defects, braking system failures, fire risks, safety software errors, and structural chassis defects.
<h2>The question no one is asking</h2>
Rabrenović raised a series of questions that, he says, remain unanswered.
- Have car brand distributors in Montenegro ever contacted owners of vehicles covered by EU recalls? Have the media informed the public about the recalled series - he asked.
Based on searches of media archives and public communications from authorized service centers in Montenegro, he said there is not a single recorded case of a public call for owners to bring vehicles in for free safety-related repairs.
- A vehicle purchased in Montenegro two or three years ago may have a critical safety defect known to the manufacturer and EU institutions, yet the owner has no idea they are driving a potentially dangerous vehicle - Rabrenović warned.
He added that distributors do not assume the obligation to inform customers, that no tracking and notification system exists, and that in the event of an accident or fire, the owner bears full responsibility - even though the defect is of factory origin.
- If a Mercedes or BMW is officially recalled in Germany due to an airbag problem, why does the same vehicle in Montenegro, with the same serial number, continue to be driven without any warning - Rabrenović asked.
<h2>False safety: the smoke detector case</h2>
A generic smoke detector from China was banned in the EU because it fails to respond to smoke within the prescribed timeframe, in violation of EN 14604 standards.
- A faulty smoke detector is not just a technical defect—it creates a false sense of security - Rabrenović said.
In the event of a fire, he warned, the consequences can be fatal.
<h2>Two systems, two standards</h2>
Rabrenović stressed that the core problem lies not in the laws themselves, but in their implementation.
The EU system, he explained, includes mandatory laboratory testing before products are placed on the market, active market surveillance and unannounced sampling, rapid product withdrawal within 24 to 48 hours of risk identification, high penalties for importers and distributors, mandatory vehicle owner notification within 30 days, and a publicly accessible recall database.
In contrast, Montenegrin practice, according to him, is limited to document checks instead of testing actual products, restricted laboratory capacity, slow or nonexistent recall mechanisms, weak coordination with EU alerts, a complete absence of vehicle owner notification systems, and distributors operating as a self-regulated zone.
<h2>Questions for competent institutions</h2>
Rabrenović also posed specific questions to the relevant authorities:
- Do competent inspections and services monitor the Safety Gate database and take action? Is there a registry of vehicles on the Montenegrin market covered by EU recalls? What obligations do car distributors have toward owners in the event of a recall? Is there a plan to introduce a functional consumer notification system - he asked.
<h2>A test of state seriousness</h2>
In conclusion, Rabrenović stressed that EU warning lists are not merely informational bulletins.
- They are a tool for assessing Montenegro’s readiness to protect its citizens - he said.
Any product declared dangerous in the EU and potentially available on the domestic market represents, in his words, a direct risk to health, property, and trust in institutions.
- The situation with automobiles is particularly alarming - the most expensive goods most citizens will ever purchase, and at the same time products that directly affect life safety - Rabrenović emphasized in his interview with Portal ETV.
He warned that the absence of a response by distributors and institutions to EU recalls is not merely an oversight.
- It is a systemic risk that manifests itself every day on Montenegrin roads - he concluded.
If Montenegro wants to position itself as a functional state in the process of European integration, monitoring the Safety Gate system must become an operational obligation of inspection authorities, not merely a recommendation.
Otherwise, the cost of the difference between what is permitted and what is safe is borne by consumers.
Rabrenović notes that all listed examples of banned products are taken from real data in the EU Safety Gate system. The availability of these products on the Montenegrin market has not been empirically confirmed, but remains realistic based on known import flows and weaknesses in the control system.

Miraš Dušević

Rabrenović warns: While Europe recalls products, Montenegrin consumers remain unprotected - health risks persist

Nacionalni ekspert za zaštitu potrošača, doktor ekonomskih nauka Jovo Rabrenović, upozorio je da se crnogorsko tržište i dalje nalazi u sivoj zoni između formalnog usklađivanja propisa i stvarne zaštite građana.
– Dok Evropska unija svakodnevno povlači opasne proizvode – od kozmetike do automobila – crnogorsko tržište ostaje bez stvarnog mehanizma zaštite potrošača – kazao je Rabrenović u razgovoru za Portal ETV.
On je istakao da je posebno alarmantna situacija u sektoru automobila.
– Stotine hiljada automobila se povlači u EU zbog kritičnih bezbjednosnih problema, dok crnogorski vlasnici istih modela ne dobijaju nijedno upozorenje – naglasio je Rabrenović.
<h3>Safety Gate – ključni mehanizam koji se ne koristi</h3>
Sistem Safety Gate, ranije poznat kao RAPEX, predstavlja jedan od ključnih mehanizama zaštite zdravlja i bezbjednosti potrošača u Evropskoj uniji. Iako ne postoje zvanični podaci da se konkretni proizvodi sa ove liste nalaze na crnogorskom tržištu, Rabrenović podvlači da je riječ o robi široke potrošnje.
– Masovni uvoz iz zemalja poput Kine i Turske otvara ozbiljno pitanje koliko je crnogorsko tržište zaista zaštićeno od proizvoda koje je EU već proglasila opasnim – rekao je on.
Prema njegovim riječima, u kontekstu pristupanja Evropskoj uniji ova tema prevazilazi informativni karakter.
– Ovo je pitanje sistemske spremnosti države da štiti potrošače u skladu sa evropskim standardima – istakao je Rabrenović.
<h3>Od šampona do airbaga: raskorak koji košta</h3>
Na osnovu uvida u Safety Gate bazu i realne tržišne tokove u Crnoj Gori, identifikovane su četiri kategorije proizvoda kod kojih je najizraženiji raskorak između evropskih zabrana i domaće prakse.
<h3>Kozmetički proizvodi: tihi hemijski rizik</h3>
Kozmetički proizvod RED ONE Hair Wax iz Turske povučen je sa evropskog tržišta jer sadrži butylphenyl methylpropional (Lilial), supstancu zabranjenu od marta 2022. godine zbog dokazanog štetnog uticaja na reproduktivno zdravlje.
Rabrenović je kazao da je Crna Gora formalno uskladila zakonodavstvo sa EU Uredbom o kozmetičkim proizvodima (1223/2009), ali da je praksa daleko od zadovoljavajuće.
– Kontrola se često svodi na provjeru deklaracije, bez detaljne laboratorijske analize sastava – objasnio je on.
Dodao je da su proizvodi iz Turske široko dostupni, cjenovno pristupačni i da često ulaze na tržište bez dubinske kontrole.
– Posljedica je dugotrajna izloženost zabranjenim supstancama bez ikakvog upozorenja, naročito kod mladih i reproduktivno aktivne populacije – upozorio je Rabrenović.
<h3>Igračke: direktna prijetnja zdravlju djece</h3>
Igračka za kupanje Sedola iz Kine zabranjena je u EU jer sadrži ftalate (DEHP) iznad dozvoljenih granica, supstance koje mogu izazvati razvojne i reproduktivne poremećaje kod djece.
Rabrenović je naglasio da crnogorsko tržište igračaka u velikoj mjeri zavisi od jeftinog uvoza.
– Inspekcijski nadzor se često oslanja na dokumentaciju uvoznika, umjesto na obavezno laboratorijsko testiranje – rekao je on.
Iako standardi EN 71 formalno važe, kako je kazao, njihova primjena nije sistemska.
– Najranjivija kategorija – djeca – izložena je hemijskim i mehaničkim rizicima bez znanja roditelja – istakao je Rabrenović.
<h3>Mali električni uređaji: rizik od požara i strujnog udara</h3>
Generički LED punjači i grijalice iz Kine povlače se sa tržišta EU zbog neusklađenosti sa standardima električne bezbjednosti (EN 60950/EN 62368), nedovoljne izolacije i rizika od pregrijavanja.
– U Crnoj Gori se CE oznaka često koristi bez stvarne provjere, a ne postoji obavezno nezavisno testiranje prije puštanja proizvoda u promet – kazao je Rabrenović.
On je naveo da se ovi uređaji masovno prodaju na pijacama, u manjim prodavnicama i putem sive ekonomije.
– Posljedica je povećan rizik od požara, materijalne štete i teških tjelesnih povreda – upozorio je.
<h3>Skupo ćutanje</h3>
Prema riječima Rabrenovića, najteži i najopasniji slučaj ostaje gotovo potpuno nevidljiv crnogorskoj javnosti.
– Dok EU sistem Safety Gate svakodnevno objavljuje opozive vozila zbog kritičnih bezbjednosnih problema, crnogorski vlasnici istih automobila ostaju u potpunom mraku – rekao je on.
Mercedes-Benz povlači serije vozila iz perioda 2022–2024. godine zbog defekata u airbag sistemu koji mogu spriječiti aktivaciju u sudaru, kao i problema sa kočionim sistemom. Opozivi obuhvataju modele C, E i GLE klase.
BMW opoziva modele iz perioda 2021–2023. godine zbog kritičnih grešaka u softverskom sistemu koji kontroliše elektronsku stabilnost vozila (ESC) i problema sa elektro-komponentama koje mogu izazvati požar tokom vožnje.
Volkswagen grupacija (Audi, VW, Škoda) povlači vozila proizvedena od 2020. do 2024. godine zbog defekata na gorivnom sistemu koji mogu dovesti do curenja benzina i eksplozije, kao i problema sa automatskim kočenjem u hitnim situacijama.
Hyundai i Kia opozivaju serije iz perioda 2019–2023. godine zbog ozbiljnih problema sa motorom koji mogu dovesti do naglog gašenja tokom vožnje, kao i defekata u ABS sistemu.
Ford povlači različite modele iz perioda 2018–2023. godine zbog problema sa vezama upravljačkog sistema i rizika od požara usljed kratkog spoja u elektro-instalacijama.
Razlozi za opozive, kako je pojasnio Rabrenović, najčešće uključuju defekte airbag sistema, probleme sa kočionim sistemom, rizik od požara, greške u softveru bezbjednosnih sistema i strukturne defekte šasije.
<h3>Pitanje koje niko ne postavlja</h3>
Rabrenović postavlja niz pitanja na koja, kako kaže, nema odgovora.
– Da li su distributeri automobilskih brendova u Crnoj Gori ikada kontaktirali vlasnike vozila obuhvaćenih EU opozivima? Da li su mediji obavijestili javnost o serijama koje se povlače? – upitao je on.
Pretragom medijskih arhiva i javnih komunikacija ovlašćenih servisera u Crnoj Gori, kako navodi, ne postoji nijedan zabilježen slučaj javnog poziva vlasnicima da dovedu vozila na besplatnu intervenciju zbog bezbjednosnih problema.
– Vozilo kupljeno u Crnoj Gori prije dvije ili tri godine može imati kritični bezbjednosni defekt poznat proizvođaču i EU institucijama, a vlasnik nema pojma da vozi potencijalno opasno vozilo – upozorio je Rabrenović.
Dodao je da distributeri ne preuzimaju obavezu informisanja, da ne postoji sistem praćenja i obavještavanja, te da u slučaju nesreće ili požara vlasnik snosi punu odgovornost, iako je defekt fabričke prirode.
– Ako je jedan Mercedes ili BMW zvanično opozvan u Njemačkoj zbog problema sa airbagom, zašto isti automobil u Crnoj Gori, sa istim serijskim brojem, nastavlja da se vozi bez ikakvog upozorenja? – upitao je Rabrenović.
<h3>Lažna sigurnost: slučaj detektora dima</h3>
Generički detektor dima iz Kine zabranjen je u EU jer ne reaguje na dim u propisanom vremenskom okviru, što predstavlja neusklađenost sa standardom EN 14604.
– Neispravan detektor dima ne predstavlja samo tehnički nedostatak, već stvara lažan osjećaj sigurnosti – kazao je Rabrenović.
U slučaju požara, upozorio je, posljedice mogu biti fatalne.
<h3>Dva sistema, dva standarda</h3>
Rabrenović ističe da ključni problem nije u zakonima, već u njihovoj primjeni.
EU sistem, kako navodi, podrazumijeva obavezno laboratorijsko testiranje prije puštanja proizvoda u promet, aktivno tržišno praćenje i nenajavljena uzorkovanja, brzo povlačenje proizvoda u roku od 24 do 48 sati od identifikacije rizika, visoke kazne za uvoznike i distributere, obaveznu notifikaciju vlasnika vozila u roku od 30 dana i javno dostupnu bazu opoziva.
Nasuprot tome, crnogorska praksa se, prema njegovim riječima, svodi na kontrolu dokumentacije umjesto stvarnog proizvoda, ograničene laboratorijske kapacitete, spor ili nepostojeći mehanizam povlačenja, slabu koordinaciju sa EU upozorenjima, potpuno odsustvo sistema obavještavanja vlasnika vozila i distributere koji funkcionišu kao samoregulatorna zona.
<h3>Pitanja za nadležne institucije</h3>
Rabrenović je postavio i konkretna pitanja nadležnim institucijama.
– Da li nadležne inspekcije i službe prate Safety Gate bazu i preduzimaju korake? Da li postoji evidencija vozila na crnogorskom tržištu obuhvaćenih EU opozivima? Koje su obaveze distributera automobila prema vlasnicima u slučaju opoziva? Da li postoji plan uvođenja funkcionalnog sistema obavještavanja potrošača? – naveo je on.
<h3>Test ozbiljnosti države</h3>
Na kraju, Rabrenović je poručio da liste upozorenja EU nijesu samo informativni bilten.
– One su alat za procjenu spremnosti Crne Gore da zaštiti svoje građane – kazao je.
Svaki proizvod koji je u EU proglašen opasnim, a potencijalno dostupan na domaćem tržištu, prema njegovim riječima, predstavlja direktan rizik po zdravlje, imovinu i povjerenje u institucije.
– Posebno alarmantna je situacija sa automobilima – najskupljom robom koju većina građana ikada kupi, a istovremeno proizvodom koji direktno utiče na bezbjednost života – istakao je Rabrenović u razgovoru za Portal ETV.
On je upozorio da odsustvo reakcije distributera i institucija na EU opozive nije samo propust.
– To je sistemski rizik koji se manifestuje svaki dan na crnogorskim putevima – zaključio je.
Ako Crna Gora želi da se pozicionira kao funkcionalna država u procesu evropskih integracija, praćenje Safety Gate sistema mora postati operativna obaveza inspekcija, a ne puka preporuka.
U suprotnom, cijenu razlike između – dozvoljeno – i – bezbjedno – plaćaju potrošači.
Rabrenović napominje da su svi navedeni primjeri zabranjenih proizvoda preuzeti iz stvarnih podataka Safety Gate sistema EU. Dostupnost ovih proizvoda na crnogorskom tržištu nije empirijski potvrđena, ali je realna na osnovu poznatih uvoznih tokova i slabosti kontrolnog sistema.

Rabrenović upozorava: Dok Evropa opoziva proizvode, crnogorski potrošači su nezaštićeni – rizici po zdravlje

Moja prednovogodišnja želja je da se ova Vlada što prije rekonstruiše, da se zamijene oni koji slabo ili nikako rade sa onima koji će biti mnogo aktivniji i koji će činiti više za ovaj narod - rekao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, ekonomski analitičar iz Instituta ekonomskih nauka Jovo Rabrenović.&nbsp;
Dodaje da mora uvijek reći da postoje i ljudi koji su pozitivni u ovoj Vladi i da postoje i ministri i njihovi pomoćnici koji rade odličan posao i trude se i istinski vjeruju u te EU integracije i vjeruju da Crna Gora treba da bude bolja i razvijenija
- Od ekonomskih želja bi izdvojio onu da Crna Gora ima suficit a ne deficit, što je u ovom trenutku gotovo nemoguće ostvarivo, jer Crna Gora mnogo uvozi i nema proizvodnju - naveo je Rabrenović
Euro entuzijasti se, prema njegovim riječima, nadaju da će se ulaskom Crne Gore u EU politika zasnovana na principima Mastrihta značajano uticati na Crnu Goru i njenu Vladu i da će te vrijednosti iz ekonomskog sistema početi da se primjenjuju u državi.
Osvrćući se na aktuelne teme iz ekonomije, komentarisao jee ponudu državnih obveznica od Vlade građanima za šta je bio veliki odziv i interesovanje i kaže da i ta investicija, kao i sve ostale, nosi dodatan rizik.&nbsp;
Ulaganje novca, kako ističe, uvijek prati rizik, manji ili veći, zavisno od toga u šta se ulaže novac i kakva su očekivanja od tog ulaganja.
- U ovom trenutku obveznice su definitivno vrlo sigurne, pouzdane i sve ono što država garantuje je pouzdano, možemo biti sigurni da će nam biti to plaćeno i vraćeno i da ćemo zaraditi. Ono što uvijek stvara malo dileme, ali ako je inflacija značajno visočija od samih kamata koje imamo na obveznice, u ovom trenutku je četiri odsto kamate na te obveznice koje država izdaje, inflacija oko pet odsto. Tu postoji ta manja razlika od nepunih jedan odsto, ukoliko dođe do povećanja inflacije, pa inflacija može da bude 10 ili 15 odsto. To je princip zaduživanja države kod građana za novac i onda će kad istekne rok da vrati građanima to što se zadužila i kamatu isplati na godišnjem nivou, što za građane jeste bolje od štednje u bankama, jer su kamate na štednju u bankama na manjem procentu od jedan, dok je inflacija mnogo veća - zaključio je Rabrenović.

Rabrenović: Moja prednovogodišnja želja je da se ova Vlada što prije rekonstruiše

Zakonom o strancima će biti predviđeno da stranac neće moći osnovati preduzeće bez zapošljavanja crnogorskih građana, što je praksa u nekim zemljama poput Omana, Singapura, Tajvana, Kazahstana i gdje takav zakon ne pokazuje baš najbolje rezultate - rekao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, ekonomski analitičar Jovo Rabrenović sa Instituta ekonomskih nauka.
Premijer Milojko Spajić juče je najavio upravo da novi prijedlog Zakona o strancima predviđa da stranci koji osnuju firme u Crnoj Gori moraju zaposliti domaće građane, te kazao da se time želi povećati zaposlenost i spriječiti zloupotrebe sistema.
- Radi se o nečemu što je novo u Crnoj Gori, što donosi novu vrijednost, a diskutabilno je da li će ta vrijednost biti u smislu da se poveća priliv kvalitetnog stranog kapitala i direktnih investicija. Uvijek je dobro pogledati praksu drugih država kada je takvo nešto u pitanju - jasan je Rabrenović.
Ta ideja koja je u našem Zakonu o strancima implementirana nije, ukazuje on, ništa novo.
- Jer u državama Evropske unije, a moramo se porediti i težiti ka vrijednostima koje ona ima, to nije eksplicitno zakonom na taj način riješeno. Ali u suštini jeste u nekom nižem obliku pravnog funkcionisanja preduzeća kada stranac želi da osnuje, posebno kada se radi o nekim specifičnim startup projektima, kada se mozda traži i državljanstvo države domaćina - onda postoje neki oblici kojima je sam osnivač preduzeća kao stranac neophodno da pripremi takav biznis plan u kojem će jasno predvidjeti koje su to koristi po samo državu u kojoj želi da razvije svoje poslovanje - rekao je Rabrenović.
Dodaje i da je nova varijanta u Zakonu o strancima više praksa u Zalivskim zemljama, ili takozvana omanizacija po državi Oman koja na sličan način tretira lokalizaciju radne snage i uvođenje kvota.
- Onaj ko otvara preduzeće u državama poput Omana, Singapura, Kazahstana, Tajvana i sličnih država obavezan je da garantuje da će biti određeni broj domicilnog stanovništva angažovan na određenim nivoima, da li se radi o angažovanju klasične radne snage u proizvodnom smislu ili u samom menadžmentu to je definisano različito - rekao je Rabrenović.
Takav projekat i sam način regulisanja osnivanja preduzeća stranaca ne pokazuje, cijeni on, baš najbolje rezultate.
- I to je nešto što odvodi državu u nekom drugom pravcu i privlačenju kapitala koji nije u ovom &nbsp;trenutku nama imanentan, nama su imanentne investicije koje su čiste, sigurne, pouzdane i sami model koji je predložen može da ima svoje prednosti, ali otvara čitav niz drugih pitanja prije svega kako će se te kvote primjenjivati i koliki će biti iznos kvota - zaključio je Rabrenović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.

Rabrenović: Ovakav zakon o strancima se u drugim zemljama nije pokazao kao dobar

Opasne hemikalije svakodnevno vrebaju u kozmetici i odjeći – dok ih EU zabranjuje, kod nas se još prodaju. Evropski standardi sigurnosti proizvoda postavljaju jasna pravila: ništa što može štetiti zdravlju ne smije dospjeti na tržište. Ipak, u Crnoj Gori opasni proizvodi i dalje stižu do potrošača, posebno preko interneta. Hormonski disruptori, kancerogene supstance i “vječne hemikalije” prisutni su u kremama, lakovima, teflonskom posuđu i vodootpornoj odjeći. Ovo nije puka formalnost – &nbsp;zdravlje je ugroženo. Pažljivo provjeravajte sastav proizvoda i birajte samo ono što je zaista sigurno. Evropska unija pooštrava kontrolu i uvodi najstrože do sada zabrane upotrebe opasnih hemikalija u kozmetici, odjeći, posuđu i igračkama. Promjene će direktno uticati i na tržište Crne Gore, koja se u procesu pristupanja EU obavezala na potpunu harmonizaciju propisa o bezbjednosti proizvoda. Kako za Portal ETV objašnjava Jovo Rabrenović, &nbsp;nacionalni ekspert za zaštitu potrošača iz Instiruta ekonomskih nauka, samo u 2024. godini evropski sistem za praćenje bezbjednosti proizvoda (Safety Gate) zabilježio je preko 4.100 upozorenja o opasnim proizvodima, od čega se više od trećine (36%) odnosilo na kozmetiku, dok su igračke činile 15% svih prijava. Najveći broj rizičnih proizvoda poticao je iz Kine, a većina ih je prodavana putem interneta. - Eksplozija online trgovine i količina niskovrijednih pošiljki, naročito iz Kine, preopterećuju evropske i naše kontrole. To otvara prostor za nebezbjedne proizvode koji vrlo lako stižu i do crnogorskih potrošača - upozorava Rabrenović. <h2>STROŽA PRAVILA O BEZBJEDBOSTI&nbsp;</h2> Evropska unija je odgovorila novim, strožim zakonodavstvom koje se primjenjuje i u Crnoj Gori. Od decembra 2024. na snazi je Opšta uredba o bezbjednosti proizvoda (GPSR), kojom se propisuje da svaki proizvod na tržištu mora biti bezbjedan — uključujući i one kupljene online ili reparirane. Proizvođači i internet platforme dužni su da odmah uklone opasne proizvode i da potrošaču ponude zamjenu, popravku ili povraćaj novca. Sljedeći korak je Regulativa (EU) 2025/877 – “Omnibus VII”, koja od 1. septembra 2025. zabranjuje 21 toksičnu supstancu u kozmetici. Među njima su TPO i Dimethyltolylamine (česti sastojci u UV-gel lakovima), Bisphenol AF, TBBPA i Clothianidin, prisutni u kremama, puderima i preparatima za njegu. - Ove supstance su povezane sa hormonalnim poremećajima, neplodnošću, kancerom i neurotoksičnim efektima. Od septembra 2025. one ne smiju biti prisutne ni u jednom proizvodu na tržištu EU, što automatski važi i za Crnu Goru - naglašava Rabrenović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251025181028_a3cd69d675dbc088d3ed788840e5f9cbc8f6e1e8a583ae6551219489abf1c9e0.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251025181028_a3cd69d675dbc088d3ed788840e5f9cbc8f6e1e8a583ae6551219489abf1c9e0" data-rendition-name="original" width="438" height="365" loading="lazy" alt="Jovo Rabrenović"> <figcaption>Jovo Rabrenović</figcaption> </figure>  <h2>CRNOGORSKI IZAZOVI I INSTITUCIONALNI NADZOR&nbsp;</h2> Crna Gora je, prema riječima Rabrenovića, zakonski uskladila svoje propise sa evropskim standardima, ali institucionalna primjena je i dalje spora. - Do sada nemamo javno objavljene podatke o povlačenju nebezbjednih kozmetičkih proizvoda, iako su EU zabrane već stupile na snagu. Ministarstvo zdravlja, Sanitarna inspekcija i Institut za javno zdravlje moraju preuzeti aktivniju ulogu i redovno informisati potrošače - kaže Rabrenović. <h2>PFAS – “vječne hemikalije” pod lupom</h2> Pored kozmetike, Evropska unija zabranjuje i PFAS hemikalije, poznate kao “vječne hemikalije” zbog toga što se ne razgrađuju u prirodi i zadržavaju se u organizmu. Nalaze se u vodootpornoj odjeći (GORE-TEX), teflonskom posuđu i igračkama. Naučna istraživanja ih povezuju sa rakom, neplodnošću, oštećenjem jetre i hormonalnim poremećajima. - EU planira postepeno ukidanje PFAS-a do 2030. godine, a Francuska je već zabranila njihovu upotrebu u tekstilu od 2026. godine. Crna Gora još nema sličnu zabranu, što znači da su ovi proizvodi i dalje dostupni na našem tržištu - navodi Rabrenović. <h2>SAVJETI POTROŠAČIMA I UPOZORENJE</h2> Rabrenović apeluje na građane da budu oprezni i informisani, posebno prilikom online kupovine: Uvijek provjerite INCI listu i izbjegavajte proizvode sa sumnjivim hemijskim sastojcima. Kupujte proizvode sa CE oznakom i provjerenim porijeklom. Kod kozmetike tražite oznake „TPO-free“ ili „Dimethyltolylamine-free“. Umjesto teflonskih, koristite keramičke, titanijumske ili livenogvožđane posude. Kod dječjih igračaka izbjegavajte jeftine proizvode bez jasne deklaracije. - Evropska unija jasno pokazuje da ljepota i komfor ne smiju dolaziti po cijenu zdravlja. Crna Gora mora ubrzati sprovođenje novih pravila, jer potrošači imaju pravo na sigurne i kontrolisane proizvode - poručuje Jovo Rabrenović.&nbsp; Dodaje da je informisanje javnosti ključno: „Dok institucije ne ojačaju nadzor, najveća odgovornost ostaje na potrošačima – da čitaju deklaracije, provjeravaju sastav i biraju proizvode koji zaista poštuju evropske standarde bezbjednosti.“

UPOZORENJE: Opasne hemikalije u odjeći, posuđu, kozmetici, igračkama - EU ih zabranjuje - kod nas se još prodaju

U nedjeljnom izdanju emisije Vikend Popodne na Televiziji E, donosimo vam zanimljive i inspirativne priče! Prvo ćemo bolje upoznati braću Jovana i Jova Rabrenovića poznate ekonomske analitičare, koji će sa nama podijeliti svoja razmišljanja o aktuelnim ekonomskim trendovima i izazovima savremenog tržišta.&nbsp;
Zatim razgovaramo sa ekspertkinjom za strateško komuniciranje koja će nam približiti razlike u kulturi komunikacije između Crne Gore i drugih zemalja Evrope i svijeta.
Na kraju, u našem kulinarskom segmentu, Sandra Manojlović priprema ukusno i jednostavno jelo, savršeno za vikend uživanje. Ne propustite opušteno i sadržajno popodne uz zanimljive goste i teme! Vidimo se u 17 sati!
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FBzV3QKBwJfI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vikend popodne na TV E: Rabrenovići o ekonomskim trendovima i izazovima savremenog tržišta

Od 2020. godine udvostručio se broj preduzeća u blokadi, te prema podacima Centralne banke dug tih preduzeća &nbsp;premašuje 1,5 milijardi eura, što je posljedica pandemije koronavirusa, ali i otvaranja velikog broja preduzeća od strane stranih državljana samo radi prijave boravka - rekao je gostujući u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, Jovan Rabrenović iz Instituta ekonomskih nauka.
Crnogorska ekonomija prolazi, prema njegovim riječima, kroz jedan od najizazovnijih perioda u posljednjoj deceniji, a sve veći broj preduzeća se suočava sa blokadama računa.
- Nakon pandemije koronavirusa, veliki broj malih i srednjih preduzeća, a često i velikih, imao je problem zbog otežanih uslova za rad i nije se uspjelo u narednom periodu da se ti dugovi vrate. Jedan od osnovnih razloga može biti rezultat posljedica pandemije - rekao je Rabrenović.
Podsjeća da je jedan broj preduzeća iz oblasti turizma u blokadi, a iznosi tih blokada su visoki, pa se nameće da su to preduzeća stranaca koji su otvaranjem samih preduzeća lakše dolazili do prijave boravka.&nbsp;
- Često ti razlozi nijesu da bi se razvijala crnogorska ekonomija i da bi se ostvario bolji profit samih preduzeća, nego razlozi druge prirode. Da bi obezbijedili sebi boravak i odradili jedan ili dva posla koja imaju i onda ostaju dužni za poreze i doprinose, ostaju dužni dobavljačima u Crnoj Gori. Ta preduzeća tokom vremena moraju biti blokirana, njihovi računi moraju blokirani. Nema izvjesnog načina da se ta sredstva namire i povećava se broj blokiranih preduzeća- istakao je Rabrenović.
Smatra da je poseban problem nestabilnost crnogorske ekonomije uz političke probleme koji se reflektuju na ekonomiju, što dovodi do toga da najranjivija mala i srednja preduzeća imaju i najmanje podrške od države.&nbsp;
- Ako jedno preduzeće ima neizmirene obaveze prema državi, sa druge strane i prema dobavljačima, onda će taj dobavljač sa kim radi zbog manjka novca takođe ostati uskraćen za određeni dio prihoda. To znači da će on morati ostati dužan nekome drugome, taj drugi nekome trećem i napravi se tako povezana reakcija multiplikativnog efekta, koji se stvara uslijed blokada, ili neplaćanja jednog preduzeća drugom i to je sistem spojenih sudova - zaključio je Rabrenović.

Rabrenović: Broj blokiranih preduzeća raste i zbog stranaca koji posluju u Crnoj Gori samo radi prijave boravka

Domaćinstva širom Crne Gore suočavaju se sa najtežim udarima inflacije u posljednjih deset godina. Cijene osnovnih životnih namirnica, stanovanja nezaustavljivo rastu, a osjećaj gubitka kontrole sve je prisutniji među građanima. - Inflacija u Crnoj Gori ponovo počinje da slabi standard građana. Cijene osnovnih proizvoda i usluga rastu brže nego što to naša primanja mogu da izdrže, a osjećaj je da smo kao građani prepušteni sami sebi - ocjenjuje za Portal ETV dr Jovan Rabrenović sa Instituta ekonomskih nauka. Dr Rabrenović upozorava da se, pored opšteg rasta cijena, među građanima širi osjećaj institucionalne praznine. - Kada odete u prodavnicu i vidite da je hljeb skuplji nego prošle godine, ili kada na ljetovanje dođe gost iz inostranstva i ne može vjerovati da su cijene kod nas više nego u njihovim razvijenim zemljama, postavlja se pitanje: Ko ovo kontroliše, ako uopšte kontroliše – i da li se iko istinski brine za crnogorske građane - navodi on.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250620120652_10b4b8d1bdd4597e4d957354da72115d2a0bc1e6faed94c36ba5d8f0d02e4aae.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250620120652_10b4b8d1bdd4597e4d957354da72115d2a0bc1e6faed94c36ba5d8f0d02e4aae" data-rendition-name="original" width="1064" height="1600" loading="lazy" alt="Jovo Rabrenović"><figcaption>Jovo Rabrenović(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  Podaci govore da su cijene voća, povrća i mesa dostigle nivoe koji su za većinu građana postali nedostupni. - Danas je luksuz kupiti kilogram paradajza ili trešanja. Ljudi biraju između računa za struju i hrane za porodicu - naglašava Rabrenović. <h2>Stanovanje postaje privilegija</h2> Kriza stanovanja dodatno produbljuje socijalne razlike. Cijene stanarina, naročito u Podgorici i primorskim gradovima, premašuju i prosječne zarade. - Šta je nekada bila cijena mjesečne kirije za garsonjeru, danas ne možete naći ni za sobu. Mladi bračni parovi i studenti suočeni su s izborom: ili da žive u neadekvatnim uslovima ili da daju gotovo cijelu platu na kiriju - kaže Rabrenović. Kupovina stana za većinu postaje nerealna opcija. - Zadužiti se do penzije – i to ako banka uopšte odobri kredit – danas je realnost za one koji pokušavaju da steknu vlastiti dom - dodaje. <h2>Inflacija – fiskalna poluga ili fiskalna zamka?</h2> Prema riječima dr Rabrenovića, inflacija u Crnoj Gori dostiže novu fazu: više nije samo statistička kategorija, već stvarni mehanizam fiskalne politike. - Sumnja javnosti da ‘inflacija puni budžet’ u velikoj mjeri je podržana dostupnim podacima. Više cijene znače i više prihoda od PDV-a, jer se porez obračunava na ukupni iznos. Iako to nije bio planirani scenario, inflacija djeluje kao de facto fiskalna poluga - objašnjava on. To, međutim, nije bez posljedica. - Oslanjanje na inflaciju za punjenje budžeta obeshrabruje dubinske fiskalne reforme i stvara model ekonomije na račun naroda. Takva strategija nije dugoročno održiva - upozorava Rabrenović. <h2>Mjere koje dolaze kasno – ili ne dolaze uopšte</h2> Jedna od mjera koja je imala pozitivan efekat među socijalno ranjivim grupama bilo je privremeno ograničenje cijena osnovnih proizvoda. No, njeno ukidanje uslijedilo je naglo i bez jasne tranzicije. - Limitirane cijene bile su predah za mnoge porodice, naročito one sa nižim prihodima. Njihovo ukidanje izazvalo je šok – cijene su se vratile na nivoe više nego prije ograničenja, a to je najteže pogodilo one koji su već bili na ivici siromaštva - kaže Rabrenović. Prema njegovim riječima, posljedice su i psihološke: Odluka o ukidanju mjere ostavila je poruku da država nema ili ne želi da koristi mehanizme zaštite građana. Povjerenje u institucije dodatno je narušeno. <h2>Vrijeme je za ozbiljnu reformu</h2> Neophodan je višesmjerni pristup – kombinacija fiskalne odgovornosti, bolje socijalne politike i strateške komunikacije. - Dosadašnji politički odgovori su bili nedovoljni i neučinkoviti. Potrebne su ciljane fiskalne intervencije, jačanje strukturne ekonomske otpornosti i jasno komunicirane mjere. Ovo nije vrijeme za improvizacije - zaključuje Rabrenović. I dok Vlada balansira između populističkih programa i pritiska da stabilizuje budžet, građani svakim danom osjećaju sve veću težinu ekonomske stvarnosti. U zemlji u kojoj „800 eura danas vrijedi manje nego što je 600 vrijedilo prije tri godine“, pitanje nije više koliko košta život – već da li je održiv.

Inflacija jede sve; Rabrenović: Paradajz i trešnje postali luksuz, stanarine eksplodirale

Vlasnici kapitala, kao i vlasnici trgovačkih objekata teže ka maksimiziranju profita, a minimiziranju troškova, na taj način oni smatraju da će imati povećanu potrošnju, povećane prihode, što u suštini apsolutno ne mora da bude tačno i praksa Evropske unije pokazuje da upravo zemljama poput Njemačke, Austrije, Slovenije, Hrvatske, Italije imamo potpuno drugačiju praksu, gdje je upravo povećana produktivnost i potrošnja u trgovačkim objektima na način što su smanjili radno vrijeme, odnosno ukinuli taj radni dan, rekao je za jutarnji program Budilnik, na Televiziji E, dr Jovo Rabrenović iz Instituta ekonomskih nauka.
Ustavni sud je zvanično otvorio postupak za ocjenu ustavnosti zabrane rada nedjeljom i praznicima, Zakon koji je na snazi od 2029 godine mogao bi biti uskoro promijenjen ili potpuno ukinut.&nbsp;
Koncept neradne nedjelje podijelio je društvo, kaže Rabrenović, stručnu i laičku javnost, pravnike, sindikate i pravnike, jer svi imaju svoj stav o tom pitanju, pa će Ustavni sud u skladu sa svojim nadležnostima donijeti odluku o ustavnosti ili, kako ističe, neustavnosti Zakona.
- Ekonomski aspekt nikako ne smijemo prenebregnuti kada je u pitanju radna nedjelja, odnosno neradna, ili rad državni praznicima ili nerad. I onaj posebni bitan aspekt sociološki, civilizacijski aspekt koji je za nas koji se trudimo da se prikažemo kao humano društvo vrlo bitan. Da li je nužno upravo danas kada cijela Evropska unija teži ka tome da radi na stvaranju novog koncepta radne sedmice, radne sedmice koja će trajati svega četiri dana i u kojoj će radnici, zaposleni, službenici, imati više vremena za odmor, za porodicu, za opuštanje i za bolji život - rekao je Rabrenović.
Visok nivo empatije ima sagovornik Budilnika za radnike, prevashodno u trgovačkom sektoru, jer se na njih odnosi prvenstveno Zakon o neradnoj nedjelji, te smatra da bi bilo pogrešno ponovo uvesti radnu nedjelju trgovinama, a na drugoj strani, podsjeća on, Vlada plasira inicijativu o sedmočasovnom radnom vremenu.
- Mi idemo u ponovnu &nbsp;krajnost, ne težimo smanjenju radnog vremena, nego povećanju radnog vremena. Ne vjerujem da može umoran čovjek još jednim radnim danom biti zadovoljniji, produktivniji, da može stvarati više prihode u preduzeću u kom radi, trgovačkom objektu, a ni sebi - zaključio je Rabrenović.

Rabrenović: Vlada zagovara sedmočasovno radno vrijeme, a sa druge strane se teži povećanju radnog vremena prvenstveno za trgovački sektor

Služenje obaveznog vojnog roka u Srbiji će početi ili u decembru 2026. ili u martu 2027. godine.
To je, između ostalog, najavio predsjednik ove zemlje Aleksandar Vučić, prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE).&nbsp;
Naveo je da odluka o početku vojnog roka zavisi od spremnosti kapaciteta i vojnih objekata.
- Tu odluku ćemo uskoro donijeti, u narednih mjesec ili dva, i ići pred Skupštinu i krenuti sa evidentiranjem vojnih obveznika - rekao je on danas nakon sastanka sa vojnim čelnicima o stanju i analizi sposobnosti Vojske Srbije za 2025. godinu.
Vojni rok će, napominje Vučić, trajati 75 dana.
- Moramo da spremimo sve objekte. Imamo dovoljno pušaka i čizama ali postoje neke stvari koje još nisu potpuno spremne - kazao je on.
Prema njegovom mišljenju, Srbija mora da obnovi regrutne centre, unaprijedi i obnov ambulante...
- To su važna pitanja jer želimo da to spremno dočekamo i da ti mladi ljudi vojsku provedu u najboljim uslovima. Da steknu potrebnu odgovornost i ozbiljnost, kao i odnos prema patriotizmu - izjavio je on.
Uvođenje obaveznog vojnog roka mora da izglasa parlament donošenjem zakona. Predstavnici tamošnjih vlasti su proteklih godina u više navrata najavljivali vraćanje vojnog roka. Ideja je konkretizovana u januaru 2024. Tada je Generalštab Vojske Srbije pokrenuo inicijativu i predložio predsjedniku uvođenje vojnog roka.
Vučić je potom, u septembru iste godine, potpisao saglasnost da se u Srbiju vrati obavezni vojni rok. Od njegovog ukidanja, 1. januara 2011. godine, u vojsku se ide samo dobrovoljno.
Vraćanje obaveznog vojnog roka je u oktobru 2025. izglasala je i susjedna Hrvatska.
Među zemljama koje nisu ukidale obavezan vojni rok su: Švajcarska, Norveška, Danska, Finska, Austrija, Turska, Estonija, Grčka, Kipar, Ukrajina, Rusija i Belorusija.

Vučić: Obavezni vojni rok od decembra 2026. ili marta 2027.

Njemački automobili su statusni simbol i za 1,45 milijardi Indijaca. Zato su njemački proizvođači s nestrpljenjem dočekali trgovinski sporazum sa Indijom i drastično niže carine. Ipak, ni Indija nije lako tržište.
Indija je najmnogoljudnija država na svijetu. U proteklim godinama ostvarila je impresivan ekonomski rast od prosječno šest do sedam odsto godišnje, stope rasta o kojima druge države mogu samo sanjati, piše Dojče vele (DW).
U Indiji postoji sve brojnija srednja klasa i mlado stanovništvo koje postaje sve imućnije.
„Zbog toga je novi sporazum o slobodnoj trgovini sa EU za njemačku automobilsku industriju sigurno prilika da otvori novi pristup tržištu“, smatra Konstantin Gal, savjetnik u firmi EY Parthenon.
„Indiji su potrebni terenci“
U prvoj fazi, carine na određene uvozne automobile, koje sada iznose i do 110 odsto, trebalo bi da se smanje na 40, a kasnije i na deset odsto. To bi se trebalo odnositi na kvotu od 250.000 vozila godišnje. Na auto-dijelove carine bi trebalo potpuno da se ukinu nakon pet do deset godina.
Frank Švope s Visoke škole za menadžment u Kelnu smatra da je to važna osnova za njemačke proizvođače automobila kada je riječ o otvaranju novih tržišta i pronalaženju kupaca.
„SUV vozila u Indiji su potrebna, kao i robusniji automobili, jer putevi u Indiji su daleko od evropskih standarda“, naveo je Švope.
Šta sa fabrikama u samoj Indiji?
Indija je već odavno važno tržište za svjetsku automobilsku industriju. Potražnja je ogromna, a zemlja bi sve više mogla da postane tržište poput SAD ili Kine.
Stručnjak za automobilsku industriju Kristof Štirmer oprezniji je: po njemu, za njemačke proizvođače to je „dvosekli mač“ – novim trgovinskim sporazumom može se podstaći direktan izvoz u Indiju.
„S druge strane, kompanije poput Audija već su otvorile fabrike u Indiji koje čekaju proširenje. To opet postavlja pitanje smisla uvoza vozila iz Evrope“, kazao je Štirmer.
I Indijci sve više voze „na struju“
Elektromobilnost u Indiji danas ima veliku ulogu, jer je zagađenje vazduha u nekim gradovima ozbiljan problem.
„Indija počinje sa sektorima koji su najvažniji za saobraćaj, dakle sa malom i mikromobilnošću“, kaže Štirmer.
To uključuje skutere, motocikle i brojne trokolice „tuk-tuk“ koje se koriste širom zemlje. I autobusi voze na struju.
„U nekim gradovima već su u potpunosti prešli na električne autobuse. Slediće ih i drugi. To je u Indiji centralna strategija“, dodao je.
Država to podstiče, postoje poreske olakšice i subvencije.
Mnoštvo domaćih vozila i „Japanaca“
Teško je procijeniti u kojoj mjeri njemački proizvođači mogu profitirati od rasta tržišta u Indiji. U novom sporazumu o slobodnoj trgovini ne spominju se poreske olakšice za uvezena električna vozila.
Domaći i japanski proizvođači dominiraju tržištem. Suzuki i Honda u Indiji imaju velike pogone, ulažu milijarde u nove fabrike i razvoj modela. Snažno napreduju i južnokorejski proizvođači poput Hjundaija i Kije.
Vlada, s druge strane, podstiče domaće proizvođače:
„Vlada želi da ti proizvođači prvi udovolje potrebama mladog i rastućeg tržišta“, objašnjava Gal.
Frank Švope ipak ostaje optimista:
„Smatram da ima dovoljno prostora i za njemačke proizvođače.“
Sporazum je prilika da se ponovo pozicioniraju na tržištu koje postaje sve zahtjevnije. S tim se slaže i Gal:
„U predstojećim godinama to će za njemačke proizvođače sigurno biti tržište koje ne smiju izgubiti iz vida.“

Njemački automobili pojeftinjuju nakon sporazuma EU–Indija

Premijer Velike Britanije Kir Starmer sastao se danas u Pekingu sa kineskim liderom Si Đinpingom, gdje su dogovorili više sporazuma - a među njima i onaj prema kom će građani Ujedinjenog Kraljevstva koji idu u Kinu poslovno ili kao turisti, moći da putuju bez vize za boravke kraće od 30 dana.
Starmer je rekao da je sastanak, koji je trajao sat i 20 minuta, bio produktivan i da je donio „stvarne, konkretne rezultate“.
Građani Ujedinjenog Kraljevstva koji putuju u Kinu poslovno ili kao turisti moći će da putuju bez vize za boravke kraće od 30 dana. Time se UK usklađuje sa drugim zemljama, uključujući Francusku, Njemačku i Austriju.
Nije naveden datum kada će ovaj bezvizni režim stupiti na snagu, ali se vlada nada da će se to desiti što je prije moguće, prenosi BBC.

Postignut dogovor: Državljani Velike Britanije putovaće bezvizno u Kinu

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski zahvalio je danas američkom predsjedniku Donaldu Trampu na mogućnosti obezbjeđivanja bezbjednosti Kijeva i drugih ukrajinskih gradova tokom ekstremnog zimskog perioda.
- Snabdijevanje električnom energijom je temelj života. Cijenimo napore naših partnera da nam pomognu da zaštitimo živote. Hvala vam, predsjedniče Tramp. Naši timovi su o tome razgovarali u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Očekujemo da će sporazumi biti sprovedeni. Koraci deeskalacije doprinose stvarnom napretku ka okončanju rata - rekao je Zelenski u objavi na društvenoj mreži Iks.
Ranije danas, predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da je ruski predsjednik Vladimir Putin pristao da tokom sedam dana ne izvodi napade na Kijev i druge ukrajinske gradove zbog, kako je naveo, ekstremno niskih temperatura u regionu.
- Lično sam zamolio predsjednika Putina da nedjelju dana ne gađa Kijev i druge gradove, i on je na to pristao - rekao je Tramp na sastanku kabineta u Bijeloj kući, navodeći "izuzetno hladno vrijeme" kao razlog za taj zahtjev, prenosi Gardijan.
On je dodao da su ga pojedini savjetovali da "ne troši poziv", jer, kako su rekli, neće dobiti takav ustupak, ali da je ruski predsjednik ipak pristao.
Ukrajinski ministar energetike Denis Šmihalj rekao je juče da je zbog nestašice struje usled ruskog granatiranja u Kijevu 610.000 potrošača ostalo bez struje.
Najveći ukrajinski proizvođač električne energije DTEK grupa objavio je prethodno da Kijev prelazi sa vanrednog na privremeni režim isključenja struje.

Tag: jovo-rabrenovic