Moja prednovogodišnja želja je da se ova Vlada što prije rekonstruiše, da se zamijene oni koji slabo ili nikako rade sa onima koji će biti mnogo aktivniji i koji će činiti više za ovaj narod - rekao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, ekonomski analitičar iz Instituta ekonomskih nauka Jovo Rabrenović.&nbsp;
Dodaje da mora uvijek reći da postoje i ljudi koji su pozitivni u ovoj Vladi i da postoje i ministri i njihovi pomoćnici koji rade odličan posao i trude se i istinski vjeruju u te EU integracije i vjeruju da Crna Gora treba da bude bolja i razvijenija
- Od ekonomskih želja bi izdvojio onu da Crna Gora ima suficit a ne deficit, što je u ovom trenutku gotovo nemoguće ostvarivo, jer Crna Gora mnogo uvozi i nema proizvodnju - naveo je Rabrenović
Euro entuzijasti se, prema njegovim riječima, nadaju da će se ulaskom Crne Gore u EU politika zasnovana na principima Mastrihta značajano uticati na Crnu Goru i njenu Vladu i da će te vrijednosti iz ekonomskog sistema početi da se primjenjuju u državi.
Osvrćući se na aktuelne teme iz ekonomije, komentarisao jee ponudu državnih obveznica od Vlade građanima za šta je bio veliki odziv i interesovanje i kaže da i ta investicija, kao i sve ostale, nosi dodatan rizik.&nbsp;
Ulaganje novca, kako ističe, uvijek prati rizik, manji ili veći, zavisno od toga u šta se ulaže novac i kakva su očekivanja od tog ulaganja.
- U ovom trenutku obveznice su definitivno vrlo sigurne, pouzdane i sve ono što država garantuje je pouzdano, možemo biti sigurni da će nam biti to plaćeno i vraćeno i da ćemo zaraditi. Ono što uvijek stvara malo dileme, ali ako je inflacija značajno visočija od samih kamata koje imamo na obveznice, u ovom trenutku je četiri odsto kamate na te obveznice koje država izdaje, inflacija oko pet odsto. Tu postoji ta manja razlika od nepunih jedan odsto, ukoliko dođe do povećanja inflacije, pa inflacija može da bude 10 ili 15 odsto. To je princip zaduživanja države kod građana za novac i onda će kad istekne rok da vrati građanima to što se zadužila i kamatu isplati na godišnjem nivou, što za građane jeste bolje od štednje u bankama, jer su kamate na štednju u bankama na manjem procentu od jedan, dok je inflacija mnogo veća - zaključio je Rabrenović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Rabrenović: Moja prednovogodišnja želja je da se ova Vlada što prije rekonstruiše

Zakonom o strancima će biti predviđeno da stranac neće moći osnovati preduzeće bez zapošljavanja crnogorskih građana, što je praksa u nekim zemljama poput Omana, Singapura, Tajvana, Kazahstana i gdje takav zakon ne pokazuje baš najbolje rezultate - rekao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, ekonomski analitičar Jovo Rabrenović sa Instituta ekonomskih nauka.
Premijer Milojko Spajić juče je najavio upravo da novi prijedlog Zakona o strancima predviđa da stranci koji osnuju firme u Crnoj Gori moraju zaposliti domaće građane, te kazao da se time želi povećati zaposlenost i spriječiti zloupotrebe sistema.
- Radi se o nečemu što je novo u Crnoj Gori, što donosi novu vrijednost, a diskutabilno je da li će ta vrijednost biti u smislu da se poveća priliv kvalitetnog stranog kapitala i direktnih investicija. Uvijek je dobro pogledati praksu drugih država kada je takvo nešto u pitanju - jasan je Rabrenović.
Ta ideja koja je u našem Zakonu o strancima implementirana nije, ukazuje on, ništa novo.
- Jer u državama Evropske unije, a moramo se porediti i težiti ka vrijednostima koje ona ima, to nije eksplicitno zakonom na taj način riješeno. Ali u suštini jeste u nekom nižem obliku pravnog funkcionisanja preduzeća kada stranac želi da osnuje, posebno kada se radi o nekim specifičnim startup projektima, kada se mozda traži i državljanstvo države domaćina - onda postoje neki oblici kojima je sam osnivač preduzeća kao stranac neophodno da pripremi takav biznis plan u kojem će jasno predvidjeti koje su to koristi po samo državu u kojoj želi da razvije svoje poslovanje - rekao je Rabrenović.
Dodaje i da je nova varijanta u Zakonu o strancima više praksa u Zalivskim zemljama, ili takozvana omanizacija po državi Oman koja na sličan način tretira lokalizaciju radne snage i uvođenje kvota.
- Onaj ko otvara preduzeće u državama poput Omana, Singapura, Kazahstana, Tajvana i sličnih država obavezan je da garantuje da će biti određeni broj domicilnog stanovništva angažovan na određenim nivoima, da li se radi o angažovanju klasične radne snage u proizvodnom smislu ili u samom menadžmentu to je definisano različito - rekao je Rabrenović.
Takav projekat i sam način regulisanja osnivanja preduzeća stranaca ne pokazuje, cijeni on, baš najbolje rezultate.
- I to je nešto što odvodi državu u nekom drugom pravcu i privlačenju kapitala koji nije u ovom &nbsp;trenutku nama imanentan, nama su imanentne investicije koje su čiste, sigurne, pouzdane i sami model koji je predložen može da ima svoje prednosti, ali otvara čitav niz drugih pitanja prije svega kako će se te kvote primjenjivati i koliki će biti iznos kvota - zaključio je Rabrenović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.

Rabrenović: Ovakav zakon o strancima se u drugim zemljama nije pokazao kao dobar

Opasne hemikalije svakodnevno vrebaju u kozmetici i odjeći – dok ih EU zabranjuje, kod nas se još prodaju. Evropski standardi sigurnosti proizvoda postavljaju jasna pravila: ništa što može štetiti zdravlju ne smije dospjeti na tržište. Ipak, u Crnoj Gori opasni proizvodi i dalje stižu do potrošača, posebno preko interneta. Hormonski disruptori, kancerogene supstance i “vječne hemikalije” prisutni su u kremama, lakovima, teflonskom posuđu i vodootpornoj odjeći. Ovo nije puka formalnost – &nbsp;zdravlje je ugroženo. Pažljivo provjeravajte sastav proizvoda i birajte samo ono što je zaista sigurno. Evropska unija pooštrava kontrolu i uvodi najstrože do sada zabrane upotrebe opasnih hemikalija u kozmetici, odjeći, posuđu i igračkama. Promjene će direktno uticati i na tržište Crne Gore, koja se u procesu pristupanja EU obavezala na potpunu harmonizaciju propisa o bezbjednosti proizvoda. Kako za Portal ETV objašnjava Jovo Rabrenović, &nbsp;nacionalni ekspert za zaštitu potrošača iz Instiruta ekonomskih nauka, samo u 2024. godini evropski sistem za praćenje bezbjednosti proizvoda (Safety Gate) zabilježio je preko 4.100 upozorenja o opasnim proizvodima, od čega se više od trećine (36%) odnosilo na kozmetiku, dok su igračke činile 15% svih prijava. Najveći broj rizičnih proizvoda poticao je iz Kine, a većina ih je prodavana putem interneta. - Eksplozija online trgovine i količina niskovrijednih pošiljki, naročito iz Kine, preopterećuju evropske i naše kontrole. To otvara prostor za nebezbjedne proizvode koji vrlo lako stižu i do crnogorskih potrošača - upozorava Rabrenović. <h2>STROŽA PRAVILA O BEZBJEDBOSTI&nbsp;</h2> Evropska unija je odgovorila novim, strožim zakonodavstvom koje se primjenjuje i u Crnoj Gori. Od decembra 2024. na snazi je Opšta uredba o bezbjednosti proizvoda (GPSR), kojom se propisuje da svaki proizvod na tržištu mora biti bezbjedan — uključujući i one kupljene online ili reparirane. Proizvođači i internet platforme dužni su da odmah uklone opasne proizvode i da potrošaču ponude zamjenu, popravku ili povraćaj novca. Sljedeći korak je Regulativa (EU) 2025/877 – “Omnibus VII”, koja od 1. septembra 2025. zabranjuje 21 toksičnu supstancu u kozmetici. Među njima su TPO i Dimethyltolylamine (česti sastojci u UV-gel lakovima), Bisphenol AF, TBBPA i Clothianidin, prisutni u kremama, puderima i preparatima za njegu. - Ove supstance su povezane sa hormonalnim poremećajima, neplodnošću, kancerom i neurotoksičnim efektima. Od septembra 2025. one ne smiju biti prisutne ni u jednom proizvodu na tržištu EU, što automatski važi i za Crnu Goru - naglašava Rabrenović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251025181028_a3cd69d675dbc088d3ed788840e5f9cbc8f6e1e8a583ae6551219489abf1c9e0.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251025181028_a3cd69d675dbc088d3ed788840e5f9cbc8f6e1e8a583ae6551219489abf1c9e0" data-rendition-name="original" width="438" height="365" loading="lazy" alt="Jovo Rabrenović"> <figcaption>Jovo Rabrenović</figcaption> </figure>  <h2>CRNOGORSKI IZAZOVI I INSTITUCIONALNI NADZOR&nbsp;</h2> Crna Gora je, prema riječima Rabrenovića, zakonski uskladila svoje propise sa evropskim standardima, ali institucionalna primjena je i dalje spora. - Do sada nemamo javno objavljene podatke o povlačenju nebezbjednih kozmetičkih proizvoda, iako su EU zabrane već stupile na snagu. Ministarstvo zdravlja, Sanitarna inspekcija i Institut za javno zdravlje moraju preuzeti aktivniju ulogu i redovno informisati potrošače - kaže Rabrenović. <h2>PFAS – “vječne hemikalije” pod lupom</h2> Pored kozmetike, Evropska unija zabranjuje i PFAS hemikalije, poznate kao “vječne hemikalije” zbog toga što se ne razgrađuju u prirodi i zadržavaju se u organizmu. Nalaze se u vodootpornoj odjeći (GORE-TEX), teflonskom posuđu i igračkama. Naučna istraživanja ih povezuju sa rakom, neplodnošću, oštećenjem jetre i hormonalnim poremećajima. - EU planira postepeno ukidanje PFAS-a do 2030. godine, a Francuska je već zabranila njihovu upotrebu u tekstilu od 2026. godine. Crna Gora još nema sličnu zabranu, što znači da su ovi proizvodi i dalje dostupni na našem tržištu - navodi Rabrenović. <h2>SAVJETI POTROŠAČIMA I UPOZORENJE</h2> Rabrenović apeluje na građane da budu oprezni i informisani, posebno prilikom online kupovine: Uvijek provjerite INCI listu i izbjegavajte proizvode sa sumnjivim hemijskim sastojcima. Kupujte proizvode sa CE oznakom i provjerenim porijeklom. Kod kozmetike tražite oznake „TPO-free“ ili „Dimethyltolylamine-free“. Umjesto teflonskih, koristite keramičke, titanijumske ili livenogvožđane posude. Kod dječjih igračaka izbjegavajte jeftine proizvode bez jasne deklaracije. - Evropska unija jasno pokazuje da ljepota i komfor ne smiju dolaziti po cijenu zdravlja. Crna Gora mora ubrzati sprovođenje novih pravila, jer potrošači imaju pravo na sigurne i kontrolisane proizvode - poručuje Jovo Rabrenović.&nbsp; Dodaje da je informisanje javnosti ključno: „Dok institucije ne ojačaju nadzor, najveća odgovornost ostaje na potrošačima – da čitaju deklaracije, provjeravaju sastav i biraju proizvode koji zaista poštuju evropske standarde bezbjednosti.“

Miraš Dušević

UPOZORENJE: Opasne hemikalije u odjeći, posuđu, kozmetici, igračkama - EU ih zabranjuje - kod nas se još prodaju

U nedjeljnom izdanju emisije Vikend Popodne na Televiziji E, donosimo vam zanimljive i inspirativne priče! Prvo ćemo bolje upoznati braću Jovana i Jova Rabrenovića poznate ekonomske analitičare, koji će sa nama podijeliti svoja razmišljanja o aktuelnim ekonomskim trendovima i izazovima savremenog tržišta.&nbsp;
Zatim razgovaramo sa ekspertkinjom za strateško komuniciranje koja će nam približiti razlike u kulturi komunikacije između Crne Gore i drugih zemalja Evrope i svijeta.
Na kraju, u našem kulinarskom segmentu, Sandra Manojlović priprema ukusno i jednostavno jelo, savršeno za vikend uživanje. Ne propustite opušteno i sadržajno popodne uz zanimljive goste i teme! Vidimo se u 17 sati!
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FBzV3QKBwJfI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

1250x600

1084x550

Vikend popodne na TV E: Rabrenovići o ekonomskim trendovima i izazovima savremenog tržišta

Od 2020. godine udvostručio se broj preduzeća u blokadi, te prema podacima Centralne banke dug tih preduzeća &nbsp;premašuje 1,5 milijardi eura, što je posljedica pandemije koronavirusa, ali i otvaranja velikog broja preduzeća od strane stranih državljana samo radi prijave boravka - rekao je gostujući u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, Jovan Rabrenović iz Instituta ekonomskih nauka.
Crnogorska ekonomija prolazi, prema njegovim riječima, kroz jedan od najizazovnijih perioda u posljednjoj deceniji, a sve veći broj preduzeća se suočava sa blokadama računa.
- Nakon pandemije koronavirusa, veliki broj malih i srednjih preduzeća, a često i velikih, imao je problem zbog otežanih uslova za rad i nije se uspjelo u narednom periodu da se ti dugovi vrate. Jedan od osnovnih razloga može biti rezultat posljedica pandemije - rekao je Rabrenović.
Podsjeća da je jedan broj preduzeća iz oblasti turizma u blokadi, a iznosi tih blokada su visoki, pa se nameće da su to preduzeća stranaca koji su otvaranjem samih preduzeća lakše dolazili do prijave boravka.&nbsp;
- Često ti razlozi nijesu da bi se razvijala crnogorska ekonomija i da bi se ostvario bolji profit samih preduzeća, nego razlozi druge prirode. Da bi obezbijedili sebi boravak i odradili jedan ili dva posla koja imaju i onda ostaju dužni za poreze i doprinose, ostaju dužni dobavljačima u Crnoj Gori. Ta preduzeća tokom vremena moraju biti blokirana, njihovi računi moraju blokirani. Nema izvjesnog načina da se ta sredstva namire i povećava se broj blokiranih preduzeća- istakao je Rabrenović.
Smatra da je poseban problem nestabilnost crnogorske ekonomije uz političke probleme koji se reflektuju na ekonomiju, što dovodi do toga da najranjivija mala i srednja preduzeća imaju i najmanje podrške od države.&nbsp;
- Ako jedno preduzeće ima neizmirene obaveze prema državi, sa druge strane i prema dobavljačima, onda će taj dobavljač sa kim radi zbog manjka novca takođe ostati uskraćen za određeni dio prihoda. To znači da će on morati ostati dužan nekome drugome, taj drugi nekome trećem i napravi se tako povezana reakcija multiplikativnog efekta, koji se stvara uslijed blokada, ili neplaćanja jednog preduzeća drugom i to je sistem spojenih sudova - zaključio je Rabrenović.

Rabrenović: Broj blokiranih preduzeća raste i zbog stranaca koji posluju u Crnoj Gori samo radi prijave boravka

Domaćinstva širom Crne Gore suočavaju se sa najtežim udarima inflacije u posljednjih deset godina. Cijene osnovnih životnih namirnica, stanovanja nezaustavljivo rastu, a osjećaj gubitka kontrole sve je prisutniji među građanima. - Inflacija u Crnoj Gori ponovo počinje da slabi standard građana. Cijene osnovnih proizvoda i usluga rastu brže nego što to naša primanja mogu da izdrže, a osjećaj je da smo kao građani prepušteni sami sebi - ocjenjuje za Portal ETV dr Jovan Rabrenović sa Instituta ekonomskih nauka. Dr Rabrenović upozorava da se, pored opšteg rasta cijena, među građanima širi osjećaj institucionalne praznine. - Kada odete u prodavnicu i vidite da je hljeb skuplji nego prošle godine, ili kada na ljetovanje dođe gost iz inostranstva i ne može vjerovati da su cijene kod nas više nego u njihovim razvijenim zemljama, postavlja se pitanje: Ko ovo kontroliše, ako uopšte kontroliše – i da li se iko istinski brine za crnogorske građane - navodi on.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250620120652_10b4b8d1bdd4597e4d957354da72115d2a0bc1e6faed94c36ba5d8f0d02e4aae.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250620120652_10b4b8d1bdd4597e4d957354da72115d2a0bc1e6faed94c36ba5d8f0d02e4aae" data-rendition-name="original" width="1064" height="1600" loading="lazy" alt="Jovo Rabrenović"><figcaption>Jovo Rabrenović(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  Podaci govore da su cijene voća, povrća i mesa dostigle nivoe koji su za većinu građana postali nedostupni. - Danas je luksuz kupiti kilogram paradajza ili trešanja. Ljudi biraju između računa za struju i hrane za porodicu - naglašava Rabrenović. <h2>Stanovanje postaje privilegija</h2> Kriza stanovanja dodatno produbljuje socijalne razlike. Cijene stanarina, naročito u Podgorici i primorskim gradovima, premašuju i prosječne zarade. - Šta je nekada bila cijena mjesečne kirije za garsonjeru, danas ne možete naći ni za sobu. Mladi bračni parovi i studenti suočeni su s izborom: ili da žive u neadekvatnim uslovima ili da daju gotovo cijelu platu na kiriju - kaže Rabrenović. Kupovina stana za većinu postaje nerealna opcija. - Zadužiti se do penzije – i to ako banka uopšte odobri kredit – danas je realnost za one koji pokušavaju da steknu vlastiti dom - dodaje. <h2>Inflacija – fiskalna poluga ili fiskalna zamka?</h2> Prema riječima dr Rabrenovića, inflacija u Crnoj Gori dostiže novu fazu: više nije samo statistička kategorija, već stvarni mehanizam fiskalne politike. - Sumnja javnosti da ‘inflacija puni budžet’ u velikoj mjeri je podržana dostupnim podacima. Više cijene znače i više prihoda od PDV-a, jer se porez obračunava na ukupni iznos. Iako to nije bio planirani scenario, inflacija djeluje kao de facto fiskalna poluga - objašnjava on. To, međutim, nije bez posljedica. - Oslanjanje na inflaciju za punjenje budžeta obeshrabruje dubinske fiskalne reforme i stvara model ekonomije na račun naroda. Takva strategija nije dugoročno održiva - upozorava Rabrenović. <h2>Mjere koje dolaze kasno – ili ne dolaze uopšte</h2> Jedna od mjera koja je imala pozitivan efekat među socijalno ranjivim grupama bilo je privremeno ograničenje cijena osnovnih proizvoda. No, njeno ukidanje uslijedilo je naglo i bez jasne tranzicije. - Limitirane cijene bile su predah za mnoge porodice, naročito one sa nižim prihodima. Njihovo ukidanje izazvalo je šok – cijene su se vratile na nivoe više nego prije ograničenja, a to je najteže pogodilo one koji su već bili na ivici siromaštva - kaže Rabrenović. Prema njegovim riječima, posljedice su i psihološke: Odluka o ukidanju mjere ostavila je poruku da država nema ili ne želi da koristi mehanizme zaštite građana. Povjerenje u institucije dodatno je narušeno. <h2>Vrijeme je za ozbiljnu reformu</h2> Neophodan je višesmjerni pristup – kombinacija fiskalne odgovornosti, bolje socijalne politike i strateške komunikacije. - Dosadašnji politički odgovori su bili nedovoljni i neučinkoviti. Potrebne su ciljane fiskalne intervencije, jačanje strukturne ekonomske otpornosti i jasno komunicirane mjere. Ovo nije vrijeme za improvizacije - zaključuje Rabrenović. I dok Vlada balansira između populističkih programa i pritiska da stabilizuje budžet, građani svakim danom osjećaju sve veću težinu ekonomske stvarnosti. U zemlji u kojoj „800 eura danas vrijedi manje nego što je 600 vrijedilo prije tri godine“, pitanje nije više koliko košta život – već da li je održiv.

Inflacija jede sve; Rabrenović: Paradajz i trešnje postali luksuz, stanarine eksplodirale

Vlasnici kapitala, kao i vlasnici trgovačkih objekata teže ka maksimiziranju profita, a minimiziranju troškova, na taj način oni smatraju da će imati povećanu potrošnju, povećane prihode, što u suštini apsolutno ne mora da bude tačno i praksa Evropske unije pokazuje da upravo zemljama poput Njemačke, Austrije, Slovenije, Hrvatske, Italije imamo potpuno drugačiju praksu, gdje je upravo povećana produktivnost i potrošnja u trgovačkim objektima na način što su smanjili radno vrijeme, odnosno ukinuli taj radni dan, rekao je za jutarnji program Budilnik, na Televiziji E, dr Jovo Rabrenović iz Instituta ekonomskih nauka.
Ustavni sud je zvanično otvorio postupak za ocjenu ustavnosti zabrane rada nedjeljom i praznicima, Zakon koji je na snazi od 2029 godine mogao bi biti uskoro promijenjen ili potpuno ukinut.&nbsp;
Koncept neradne nedjelje podijelio je društvo, kaže Rabrenović, stručnu i laičku javnost, pravnike, sindikate i pravnike, jer svi imaju svoj stav o tom pitanju, pa će Ustavni sud u skladu sa svojim nadležnostima donijeti odluku o ustavnosti ili, kako ističe, neustavnosti Zakona.
- Ekonomski aspekt nikako ne smijemo prenebregnuti kada je u pitanju radna nedjelja, odnosno neradna, ili rad državni praznicima ili nerad. I onaj posebni bitan aspekt sociološki, civilizacijski aspekt koji je za nas koji se trudimo da se prikažemo kao humano društvo vrlo bitan. Da li je nužno upravo danas kada cijela Evropska unija teži ka tome da radi na stvaranju novog koncepta radne sedmice, radne sedmice koja će trajati svega četiri dana i u kojoj će radnici, zaposleni, službenici, imati više vremena za odmor, za porodicu, za opuštanje i za bolji život - rekao je Rabrenović.
Visok nivo empatije ima sagovornik Budilnika za radnike, prevashodno u trgovačkom sektoru, jer se na njih odnosi prvenstveno Zakon o neradnoj nedjelji, te smatra da bi bilo pogrešno ponovo uvesti radnu nedjelju trgovinama, a na drugoj strani, podsjeća on, Vlada plasira inicijativu o sedmočasovnom radnom vremenu.
- Mi idemo u ponovnu &nbsp;krajnost, ne težimo smanjenju radnog vremena, nego povećanju radnog vremena. Ne vjerujem da može umoran čovjek još jednim radnim danom biti zadovoljniji, produktivniji, da može stvarati više prihode u preduzeću u kom radi, trgovačkom objektu, a ni sebi - zaključio je Rabrenović.

Rabrenović: Vlada zagovara sedmočasovno radno vrijeme, a sa druge strane se teži povećanju radnog vremena prvenstveno za trgovački sektor

Ako govorimo konkretno o investiciji na Velikoj plaži, govorimo o investiciji o kojoj imamo idejnu skicu te investicije, jednu vrstu medijske promocije, koja je na jednoj strani izazvala dosta kritika, sa druge strane izazvala jednu vrstu euforije. Ono što je vrlo problematično je nedostatak informacija o toj investiciji, takozvani problem sa nedovoljnim brojem pravih, relevantnih informacija, i dok ne budemo imali transparentan čitav projekat, bićemo skeptični kada je taj ptrojekat u pitanju-kazao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, analitičar tržišta Jovo Rabrenović.
Crna Gora je imala investicije koje su, prema njegovim riječima, značajno doprinijele njenom razvoju i prepoznatljivosti, a prije svega imidžu Crne Gore u svijetu i postupku izgradnje brenda Crne Gore.
- Trenutna situacija u Crnoj Gori nije tako povoljna i nije baš najčistija kao što je to bilo u nekim godinama ranijeg perioda, iz puno razloga, političke i druge nestabilnosti, koje u Crnoj Gori vladaju. Crna Gora je dosta nesigurno područje za ulaganje, a najbolji pokazatelji &nbsp;investicione situacije u Crnoj Gori su broj investicija koje imamo u Crnoj Gori, a taj broj je značajno niži nego što je to bilo ranije, i ne radi se o tim velikim, kapitalnim investicijama koje su Crnoj Gori neophodne, već se radi o puno manjim investicijama, koje na neki način ne uspijevaju da promovišu Crnu Goru kao investicionu destinaciju - rekao je Rabrenović.
Posljednjih dana je aktuelna, podsjeća on, uveliko najavljenja investicija u Ulcinju, Velikoj plaži, a pominju se i neke druge lokacije u Crnoj Gori kao vrlo atraktivne i interesantne stranim ulagačima.
Po dostupnim informacijama, kaže Rabrenović, radi se o jednoj vrsti tranzicione investicije koja može promijeniti ne samo izgled Ulcinja, već i cijele Crne Gore.
- Crna Gora sama po sebi jeste zanimljiva, jeste interesantna, jeste primamljiva investitorima, sad da li su svi ti investitori na pravi način prezentovani Crnoj Gori i da li su njihove namjere uvijek onakve kakve bi mi željeli da budu, i na kakve smo navikli od velikih investitora, to je u ovom trenutku vrlo teško ocijeniti i reći, jer prosto nemamo dovoljno informacija ni o investitorima, ni o investicijama, sem ako govorimo konkretno o investiciji na Velikoj plaži, govorimo o investiciji o kojoj imamo idejnu skicu te investicije, jednu vrstu medijske promocije, koja je &nbsp;na jednoj strani izazvala dosta kritika, sa druge strane izazvala jednu vrstu euforije. Ono što je vrlo problematično je nedostatak informacija o toj investiciji, takozvani problem sa nedovoljnim brojem pravih, relevantnih informacija, i dok ne budemo imali transparentan čitav projekat, bićemo skeptični kada je taj ptrojekat u pitanju - zaključio je Rabrenović.

Rabrenović: Za investiciju na Velikoj plaži imamo samo idejnu skicu te investicije

Povodom obilježavanja Svjetskog dana prava potrošača, dužni smo ukazati na nikad teži položaj potrošača u Crnoj Gori. Evidentno je da su njihova prava na svim nivoima ugrožena i da se zakoni, koji ovu oblast uređuju, sistematski ne poštuju. Situacija u sektoru zaštite potrošača može se ocijeniti kao alarmantna, a potrošači, koji čine stub svakog društva i njegovog ekonomskog sistema, ove godine s pravom postavljaju pitanje – šta nas čeka u budućnosti?
Iako Crna Gora ima relativno dobar zakonski okvir za zaštitu potrošača, jasno je da se njegova primjena suočava s ozbiljnim izazovima. Prava potrošača su formalno uređena zakonima, ali njihovo poštovanje u praksi daleko je od zadovoljavajućeg nivoa. Potrošači su izloženi drastičnom padu životnog standarda, rekordno visokoj inflaciji, nestabilnim i nepredvidivim cijenama osnovnih proizvoda i usluga, te konstantnim novim opterećenjima koje im nameću trgovci i javne institucije. Posebno zabrinjavaju problemi poput:
- Nepoštovanja potrošačkih prava od strane trgovaca, distributera i pružalaca javnih usluga poput Elektroprivrede, vodovoda, telekomunikacionih i kablovskih operatera.
- Sporosti sudova u rješavanju potrošačkih sporova, čime se otežava ostvarivanje pravde.
- Nepostojanja alternativnih načina rješavanja potrošačkih sporova, što dodatno obeshrabruje potrošače.
- Izostanka savjetovališta za potrošače, iako je njihovo osnivanje predviđeno još 2016. godine.
Pored već istaknutih problema, dodatno zabrinjavaju i sljedeći aspekti:
- Nepoštovanje saobraznosti i garancija: Potrošači često teško ostvaruju svoja prava po osnovu garancija, naročito pri kupovini tehničkih uređaja poput mobilnih telefona, bijele tehnike i kompjuterske opreme.
- Neadekvatna informisanost i edukacija potrošača: Mnogi građani nijesu dovoljno upoznati sa svojim pravima i obavezama, što ih čini podložnijim zloupotrebama i otežava im ostvarivanje zaštite.
- Nedostatak efikasnih mehanizama za brzo rješavanje sporova: Dužina trajanja sporova obeshrabruje potrošače u ostvarivanju svojih prava, što ukazuje na potrebu za bržim i efikasnijim mehanizmima zaštite.
- Neadekvatna kontrola bezbjednosti i kvaliteta proizvoda: Česte su žalbe na loš kvalitet proizvoda, nehigijenske uslove u radnjama, neadekvatno skladištenje i proizvode kojima je istekao rok trajanja, što ugrožava zdravlje i sigurnost potrošača.
Ovi problemi dodatno ukazuju na hitnost unapređenja sistema zaštite potrošača u Crnoj Gori.
Država ima obavezu i odgovornost da pod hitno djeluje. Potrebno je formirati efikasne mehanizme poput nacionalnog savjetovališta za potrošače i zaštitnika potrošačkih prava, što je već ustaljena praksa u zemljama Evropske unije. Takođe, neophodno je strožije kontrolisati primjenu zakona, ubrzati sudske procese u vezi s potrošačkim pravima i osigurati da potrošači budu zaštićeni od nepoštenih praksi.
Potrošači moraju postati svjesni svoje moći i ključne uloge u ekonomskom sistemu. Trebaju biti odlučni, organizovani i spremni da zahtijevaju svoja prava. Na kraju krajeva, trgovci zavise od potrošača, a ne obrnuto.
Pozivamo građane, organizacije i institucije da se zajedno angažujemo kako bismo osigurali da prava potrošača ne budu samo slovo na papiru, već standard koji garantuje dostojanstven i siguran život svakog građanina Crne Gore. Zaštita potrošača nije samo pitanje prava, već i pitanje pravde i razvoja društva u cjelini

Svjetski dan prava potrošača: Potrošači u Crnoj Gori u alarmantnom položaju

Deficit nije toliko opasan ako država novac koji ima ulaže u investicije, u stvaranje boljeg ekonomskog ambijenta, za investitore i za ulaganja. Ali, ako se ulaže u povećanje javne potrošnje, neproduktivnih troškova, koje bi država morala da smanji ako želi da ima održivije javne finansije, onda imamo problem, kazao je u emisiji "Na kraju dana", na Televiziji E, dr ekonomskih nauka Jovo Rabrenović.
Formalno gledano budžet je ostvario suficit od dva miliona eura. Međutim, kako kaže Rabrenović, to je model taktičkog budžetiranja, kojima pribjegavaju često privredna društva kada žele da friziraju svoje rezultate za određeni kvartal. Vrlo rijetko to, kako navodi, čine države.
- Znamo svi da nije ovo prvi put, i prošle godine smo imali situaciju u kojoj država rekla da je ostvarila suficit. Sami ostvareni suficit nije realna situacija budžeta, i nije to realno stanje u kojem je država nakon plaćanja svih obaveza ostvarila dodatne prihode u iznosu od dva miliona, nego da je to u stvari rezultat neplaćene obaveze. Tako određena privredna društva fakturišu prihode, ne fakturišu rashode, i na taj način stvaraju vještačku sliku o većoj količini novca koji firma ima, a u suštini taj dug će morati platiti u nekom sljedećem mjesecu - rekao je Rabrenović.
Prema njegovim riječima, Ministarstvo finansija će dostaviti izvještaj za februar, i znaćemo da li je nadomješteno to neplaćanje obaveza koje je oko 50 i nešto miliona eura, i da li je zaista bilo onako kako vide javnost i ekonomski stručnjaci, ili je bilo ono što smatra premijer Milojko Spajić.
- A što je urađeno u cilju promocije budžeta i onoga što oni rade, neke svoje samo reklame, koja nije bila potrebna apsolutno, jer se lako može demantovati - rekao je Rabrenović.
Takav način vođenja finansija, smatra Rabrenović, stvara lošu sliku kod međunarodnih faktora i može otežati i poskupiti kredite koje bi država uzimala. Može da donese i, kako kaže, zebnju kod ozbiljnih investitora.
Za stabilne javne finansije, objašnjava Rabrenović, Vlada će morati da se pomuči, jer je izražen, kako tvrdi, ogroman deficit, koji je prisutan već godinama.
- Deficit nije toliko opasan ako država novac koji ima ulaže u investicije, ako ih ulaže u stvaranje boljeg ekonomskog ambijenta, za investitore, i za ulaganja. Ali, ako se ulaže u javnu potrošnju, u povećanje javne potrošnje, povećanje tih neproduktivnih troškova, koje bi država morala da smanji ako želi da ima održivije javne finansije, onda imamo problem. Ako imamo visok nivo sive ekonomije, koji bi opet morali da smanjimo kao jedan od uslova za održivost javnih finansija, ako imamo visok nivo neproduktivnih troškova koje bi opet morali da smanjimo, ako imamo višak javne administracije, koju bi opet morali u određenoj mjeri da smanjimo i, naravno, ako imamo tu sivu ekonomiju koja je problem svih država, a u našoj državi, bojim se, sa povećanjem cijena koje imamo, akcize koje se uvode, tjeraju građane u neku sivu zonu - zaključio je Rabrenović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DZlISAiF30lQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Rabrenović: Povećanje cijena i uvođenja novih akciza tjeraju građane u neku sivu zonu

Stonoteniseri Luče prvi takmičarski dan sedmog međunarodnog turnira za osobe sa invaliditetom, Podgorica open, završili su sa četiri medalje - po jednom zlatnom i srebrnom i dvije bronzane.
Zlatnu medalju, kao i prošle godine, osvojila je Samra Kojić, srebrni je bio Dejan Bašanović, dok su se bronzanzanim odličjima okitili Pjetro Paljušević i Uroš Gugolj.
Kojić je u spojenim kategorijama 2-5 (osobe u kolicima), nakon tri kola i igranja po sistemu svako sa svakim, slavila ispred Kristine Grbović iz Srbije.
Iz Srbije dolaze i bronzane Danijela Lučanin i Smilija Stošić.
Bašanović je drugu godinu uzastopno do srebra stigao u kategoriji S10, a u finalnom meču poražen je od Pauna Vatova iz Bugarske.
Bronzani su bili Ivica Vidiček iz Bosne i Hercegovine (BIH) i Nebojša Kitić iz Srbije, koji je juče slavio na memorijalu Slobodanka Boba Gurešić.
U kategoriji 6-7 bronzani je bio Paljušević, kao i Danijel Šetrajčić iz Hrvatske.
Pobijedio je paraolimpijac iz BIH Haris Eminović, iza druga iz reprezentatcije Ediba Šahmana. Gugolj je bio bronzani u kategoriji osam.
Zlatni je bio Jordan Mitev iz Bugarske, koji je u finalu savladao Srđana Šćekića iz Srbije. Bronzani je bio i Dragan Vujisić.
U spojenim kategorijama 2-5 zlatni je bio Bojan Stamenković iz Srbije, ispred srebrnog Miloša Stojiljkovića i bronzanih Nebojše Ilića i Vlada Petkovića.
Zlatnu medalju u kategoriji 9 bio je Veljko Trujić iz Srbije, koji je u finalnom meču savladao Tomislava Blaževića iz Hrvatske.
Bronzani su bili Dario Stošić iz Srbije i Kasim Cerić iz Bosne i Hercegovine.
U spoenim kategorijama 6-10 najbolja je bila Hrvatica Sanda Vidović, koja je u finalu savladala Bugarku Jordanu Todorovu.
Sa bronzanim odličjem nastup su završile Hrvatice Josipa Debanić i Valentina Orečić.
Turnir će biti nastavljen sjutra takmičenjem u konkurenciji dublova.
Takmičenje u sportskoj dvorani Verde okupilo je više od 60 stonotenisera iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Hrvatske, Sjeverne Makedonije i Crne Gore.
Organizator turnira je Stonoteniski klub osoba sa invaliditetom Luča, a igra se pod pokroviteljstvom Glavnog grada i uz podršku Paraolimpijskog komiteta, Stonoteniskog saveza i Ministarstva sporta i mladih.
Učesnike turnira pozdravili su predsjendik STK Luča Dejan Bašanović i Paraolimpijskog komiteta Igo Tomić, a otvorenim ga je proglasio Prvi čovjek Stonoteniskog saveza Željan Šoć.

Stonoteniserima Luče četiri medalje u Podgorici

Šef Odborničkog kluba DPS u Skupštini Glavnog grada, Andrija Klikovac, reagovao je na uvredljive komentare predsjednika Opštine Pljevlja, Daria Vraneša, upućene direktorici CIN-CG Milki Tadić-Mijović, koju je, parafrazirajući Njegoševe stihove, nazvao „babom“ i „vješticom“.
Klikovac se na mreži X obratio poslaniku Pokreta Evropa sad i Vranešovom koalicionom partneru, Gordanu Stojoviću:
- Poslaniče Stojoviću, pošto se gotovo svakog dana zalažete za članstvo Crne Gore u EU, možete li objasniti koalicionom partneru iz Pljevalja Vranešu da nije civilizovano, niti u skladu sa evropskim vrijednostima, da novinarku naziva vješticom? Ili ipak ne smijete od straha da vas četnički vojvoda Mandić ne bi politički disciplinovao? - poručio je Klikovac.
Podsjetimo, nakon što je Tadić-Mijović javno kritikovala Vranešove interpretacije istorijskih događaja, predsjednik Opštine Pljevlja odgovorio je uvredama, što je izazvalo niz oštrih reakcija u javnosti.

Klikovac Stojoviću: Objasnite Vranešu da nije civilizovano nazivati novinarku „vješticom“ – ili se plašite političke discipline?

Informativnu emisiju 24 sata večeras uređuje i vodi Itana Kaluđerović.
Gost emisije biće Nikola Lunić iz Savjeta za strateške politike, koji će govoriti o geopolitičkim odnosima i bezbjednosnim izazovima u regionu.
U večerašnjem izdanju donosimo:
- Poruke građana Cetinja koji protestuju na Kruševom Ždrijelu, upućene odborniku cetinjskog parlamenta
- Reakcije i osude uvredljivih napada na novinarku Milku Tadić Mijović
- Analizu ekonomskih i trgovinskih odnosa Francuske i Kine i njihovog uticaja na globalnu politiku
Gledajte 24 sata, večeras na Televiziji E od 19 sati.

Informativna emisija "24 sata": Gost Nikola Lunić

Ministarstvo javnih radova započinje izgradnju novog sportskog i rekreativnog kompleksa u opštini Tuzi.
- Kompleks će biti izgrađen u podnožju brda iznad šetališta kod Dečića. Projektom je planirano dječije igralište savremenog koncepta, izgradnja fudbalskog terena za rekreativne i sportske aktivnosti, kao i košarkaškog terena. Urediće se i parkovski prostor sa zelenilom, pješačkim stazama i zonama za odmor, navodi se u saopštenju MJR.
Realizacijom projekta građani, a posebno najmlađi, dobiće nove uređene javne površine za igru, sport i boravak na otvorenom.

Tuzi dobijaju novo dječije igralište i moderne sportske terene

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: jovo-rabrenovic